Silva Kalčić, Povijest umjetnosti (skripta uz ispitnu literaturu)

Nastavne jedinice u udžbeniku koncipirane su po kronološkom kriteriju i slijedu: "Čovječanstvo se ne sastoji od tisuću pupoljaka koji se razvijaju u isto toliko različitih cvjetova, čovječanstvo više nalikuje na dugačku karavanu protegnutu putem" (Francis Fukuyama)

Nastavna jedinica: Prapovijest

CILJEVI

- uočiti ključnu ulogu pisma u razvoju komunikacije među ljudima, te u razlučivanju pretpovijesti od povijesti - definirati pojam umjetnosti i razjasniti njezinu ulogu u životu pračovjeka, te njezine početke - definirati pojam ARTEFAKATA i objasniti njihovu ulogu kao materijalnih svjedoka praktičnog, duhovnog (magija, ritual) i umjetničkog života prije pojave pisma - definirati pojmove APSTRAKCIJE i STILIZACIJE u umjetnosti - upozoriti na dvije prijelomnice u životu pračovjeka: otkriće vatre i početak obrade kamena - kronološki pregled pretpovijesnih razdoblja: starijeg, srednjeg i mlađeg kamenog doba. Istaknuti kulturna obilježja svakog razdoblja i vezu između promjene načina pribavljanja hrane i promjene načina stanovanja - upozoriti na pojavu apstraktnog načina razmišljanja i shvaćanja svijeta krajem paleolitika, pojavu religijskih svjetonazora te likovnog izraza paralelno s unapređenjem tehnike obrade oruđa - upozoriti na pojavu stilizacije čovjekovog lika u likovnom izrazu mezolitika, dok su životinjski likovi REALISTIČNO prikazani (radi svladavanja lovačkog umijeća) - uočiti u neolitiku početak gradnje stalnih staništa (od drveta i kamena) - počeci ARHITEKTURE - pojava keramike, njezin značaj i vrste - ukrasi na oruđu i oružju - istaknuti početak obrade metala koji predstavlja početak PROTOPOVIJESTI - metalno doba: BAKAR, BRONCA, ŽELJEZO. Izum kotača te lončarskog kola u oblikovanju keramike - istaknuti početak uporabe željeza - Hallstatt, La Tene, širenje Kelta na zapad te

prodore Dorana prema Egejskom moru kao medije širenja uporabe željeznih predmeta - uočiti uzlet kultura Bliskog Istoka i razlike između likovnog izraza u Prednjoj Aziji, na Sredozemlju te u Srednjoj i Sjevernoj Europi

* Pretpovijest u Hrvatskoj: - upoznati učenike s nalazima kamenog doba u Istri, musterijenskom kulturom krapinskog pračovjeka, vučedolskom kulturom - definirati pojam INKRUSTACIJE vezano s vučedolskom kulturom, i ukazati na njezinu pojavu na predmetima te kulture - upozoriti na uspon ilirskih plemena u protopovijesno doba i upoznati učenike s ostacima njihove kulture na tlu Hrvatske

POSTUPCI

2

1. Primjer ostataka oruđa i oružja, objašsniti načine njihove izrde, i svrhu. Kroz to se pokušava objasniti odnos predodžbe i stvarnosti pračovjeka. 2. Primjer otiska ruke (KONCEPT OSOBNOG RUKOPISA koji je nemoguće reproducirati) na stjenkama špilje, iz mlađeg paleolita. Raspravlja se o pojmu IDENTITETA čovjeka i jednoznačnosti njegova izraza (čin samopotvrđivanja, INDIVIDUALNI ZNAK) kao temelja vizualne komunikacije među ljudima. Učenike se navodi na razne asocijacije i paralele s današnjim dobom (npr. grafiti na zidovima danas, subkulturna moda (piercing, tatoo...), "kvartovske" bande - pripadanje "urbanom plemenu" (sinonim za subkulturu), navijačke skupine...) 3. Primjer špiljskih slika životinja i prizora iz lova. Ukazuje se na to da je čovjekov interes bio potpuno usmjeren na životinjski svijet. Uočava se da likovi životinja imaju realistički naslikane anatomske detalje važne za pogađanje u lovu, a time se postiže i lakše učenje lovačkih vještina. Vjerno naslikani likovi životinja sadrže i određene magijske poruke, pa se tu može uočiti i začetak neke vrste religijskog života u praljudi. Na to se nadovezuje rasprava o RELIGIJI kao obliku duhovnog života, te utjecaju religijskih shvaćanja na likovni izraz (kasnije: crkva glavni naručitelj umjetnosti sve do 19. stoljeća). Ukazati na razvoj ANIMIZMA u svezi s prijelazom na poljodjelstvo, i time veži ovisnost čovjeka o prirodnim mijenama. No važnije - sustav religijskog svjetonazora i potreba za likovnim izražavanjem dovodi do pojave KULTURE. 4. Primjer kipa Willendorfske "Venere" (sitna plastika koja se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču - preporuka: posjetiti Beč i taj i druge muzeje i galerija): ukazuje se na važnost ŽENE u plemenu kao ČIMBENIKA REPRODUKCIJE u doba kad su ljudi bili malobrojni i često umirali uslijed teških uvjeta života i nepoznatih bolesti. Uočiti da je briga za reprodukciju materijalizirana kroz stilizaciju kipića ženskih obličja s HIPERTROFIRANIM plodonosnim (prokreativnim) organima - grudi, trbuh, zadnjica, stidna kost (pojava STEATOPIGIJE) dok su ostali dijelovi tijela skoro potpuno neraspoznatljivi (glava nalik loptici za golf). Objasniti da figura predstavlja ženski spol općenito, a ne konkretnu osobu, jer nema SUBJEKTIVNIH odlika. 5. Primjer životinjskih figura. Potrebno je ukazati na njihovu REALISTIČNOST, te da se u kasnijim razdobljima pojavljuju i figure domaćih životinja što govori o promjeni načina života (domestifikacija životinja). 6. Primjer megalitskih ostvarenja u Karnaku (Bretagne) i Stonehedgeu (Cornwall). Uočiti vezu između Zemlje i Neba. Monumentalnost ukazuje na važnost ovih dvaju pojmova za onodobnog čovjeka. Apstraktni simboli urezani i uklesani na njima dopunjuju likovni izraz duhovnom dimenzijom poruke koju sadrže. 7. Upozoriti na izum KOTAČA i njegovu posljedicu na razvoj civilizacije, prostornu komunikaciju i tehnike ratovanja. Prikazati slike keltskih bornih kola kao ilustraciju. Usput napomenuti da neke puno kasnije i vrlo napredne civilizacije poput Inka i Azteka u Americi nisu poznavali kotač.

*Primjeri nalazišta ostataka pretpovjesnog čovjeka na tlu Hrvatske: Krapina, Vela Luka, Brijuni, fotografiju Vučedolske golubice - analizirati urese na vučedolskoj keramici i upozoriti na utjecaje kultura Krete i Mikene. Prikaz fotografije japodske kape - analiza utjecaja bronce na povezivanje odvojenih plemena i razvoj urbanih cjelina. Raspravljati s učenicima o ulozi i smislu ornamenta (spomenuti funkcionalizam dvadesetog stoljeća, citirati Adolfa Loosa: "Ornament je zločin", Mies van der Rohea: "Manje je više").

3

RAZGOVOR

- o identitetu: doći do zaključka da je identitet primarno sociokulturni konstrukt, iako počiva na određenom biološkom temelju, te da je koncept identiteta višeznačan (objasniti na primjeru pripadanja raznim, ponekad konfliktnim skupinama) i promjenjiv - o intuitivoj definiciji pojma umjetnosti. Pprimjer slike Campbell juhe Andyja Warhola - zašto je naslikana konzerva juhe i naslikana etiketa umjetničko djelo? Što ga razlikuje od predloška - jeftine dućanske robe? Drugi primjer: Fontana, Marcel Duchamp, citirati suvremenog umjetnika Ivana Kožarića: "Umjetnost je izrada ideje". - zgužvati papir. Je li dobivena forma apstraktna? Koji je pojam suprotan apstrakciji? - imate li vi potrebu za likovnim izražavanjem? U čemu se očituje?

ZADATAK

1. Navesti pet apstraktnih pojmova koji imaju veze s umjetnošću (primjeri: estetika, ljepota, proporcija, stil, perspektiva, kompozicija, harmonija, ravnoteža, simetrija, identitet, umjetnost, prostor...).

Nastavna jedinica: Kultura Mezopotamije i Egipta

CILJEVI

- kronološkim slijedom nabrojati orijentalne civilizacije na području Mezopotamije od 4. do 1. tisućljeća pr.n.e.

SUMERSKO-AKADSKA BABILONSKA ASIRSKA

- uvesti definiciju CIVILIZACIJE u širem i užem smislu - napomenuti da povijest civilizacije nije i povijest umjetnosti, već da velika umjetnička djela mogu biti stvorena u barbarskim društvima, i tada ograničenost primitivnog društva doprinosi životnoj snazi i koncentraciji umjetnosti, uglavnom ornamentalnoj - ukazati da se na prostoru Mezopotamije dogodio prvi prijelaz iz protopovijesti u povijest IZUMOM KLINASTOG PISMA - Sumerani, oko 3000. g. pr.n.e. - ukazati na to da su VELIKA SELA preteče gradova, logičnost uporabe opeke (sirove i pečene) kao osnovnog građevnog materijala u području gdje je vrlo malo kamena, a puno gline. Istaknuti arhitektonske inovacije Sumerana, poput LEZENA, LUČNIH NADVRATNIKA i BAČVASTOG SVODA. Upozoriti na dodirne točke s Etruščanima i preko njih s Rimljanima.

4

- ukazati na karakteristične likovne oblike prvih zajednica: izduljene ANTROPOMORFNE kipiće od gline sa zmijskom ili lavljom glavom, koji su imali RELIGIJSKO-MAGIJSKU (objasniti!) namjenu. Ukazati na keramiku kao značajnu i razvijenu umjetničku pojavu u Donjoj Mezopotamiji, s centrom proizvodnje u Suzi, upozoriti na njezina svojstva - lagana, boje bjelokosti, ima oblik tanjura, zdjelica, lončića, vaza (UTILITARNOST kao različita od LARPURLATIZMA - objasniti), a urešena je antropomorfnim, zoomorfnim i apstraktnim ukrasima. Upozoriti učenike na izrazito decentraliziranu organizaciju ustroja vlasti u sumerskoj civilizaciji koja se faktički sastoji od zajednice autonomnih (međusobno gotovo neovisnih) gradova, što se odražava i u likovnoj umjetnosti. - kao dostignuća sumerske civilizacije istaknuti napredak poljodjelstva (uveli rastere poljodjelskih površina koki su poslužili kasnije kao predložak za tlocrte prvih gradova; te irigacijski sustav), izum kotača i kola te klinasto pismo. - upozoriti na veliki utjecaj svećenstva koje se bavilo astrologijom i znanošću. - istaknuti zakonik babilonskog kralja Hamurabija uklesan klinastim pismom na STELU (ploču) od crnog diorita - PRVI POZNATI PRIMJER DONOŠENJA FORMALNOG ZAKONA. - ukazati na osnovne odlike sumerskog kiparstva: STATIČNOST i SUSTEGNUTOST IZRAZA. Istaknuti razvoj zlatarskog umijeća. - objasniti posljedice akadske i babilonske vladavine na sumersku umjetnost. Shematski prikaz kronologije mezopotamskih kultura (nacrtati na ploči). - ukazati na vezu ZIGURATA kao tipičnih arhitektonskih oblika i KULE BABILONSKE (objasniti KOZMOPOLITIZAM, spomenuti primjer biblijske priče o "pomiješanim jezicima", ideju "građanina svijeta", objasniti pojmove REGIONALIZAM i GLOBALIZACIJA).

- naglasiti ratnički karakter ASIRSKE kulture, centraliziranost i despociju u državi koja se odražava na izbor TEMA umjetnosti: prizori rata i lova te u kiparstvu manje slobodne plastike, a više reljefa. Uočiti da su samostalni kipovi uglavnom kipovi vladara! - upozoriti na pojavu stiliziranih brada u prikazima asirskih vladara (Sumerani gotovo uopće nisu pribjegavali stilizaciji) - ukazati na asirski doprinos umjetnosti: krilati bikovi (upozoriti na kipove bikova s pet nogu, objasniti tu pojavu) i bogati i slikoviti ukrasi vanjskih zidova palača.

- ukazati na babilonskog vladara NABUKODONOSORA koji prekida asirsku dominaciju - Kula babilonska, zigurat od sedam katova i sto metara visine čija četiri ugla pokazuju četiri nebeska smjera (naglasiti da se radi o vjerovanju o svemiru koji se dijeli na nebeski i zemaljski dio), te viseći vrtovi kraljice Semiramide (dva od sedam svjetskih čuda antičke Grčke). - ukazati na apsolutistički i centraliziran karakter perzijskog kraljevstva organiziranog u pokrajine - SATRAPIJE, koje su vodili namjesnici. -objasniti učenicima da perzijska umjetnost predstavlja talionicu različitih kultura jer perzijski vladari nisu brisali doprinose prethodnih civilizacija (EKLEKTICIZAM - drugi primjer za eklektičnu kulturu je antički Rim) - upozoriti na inovaciju u arhitekturi: vitke STUPOVE s palmolikim ukrasima na kapitelima (glavicama) stupova (upozoriti na sličnost s Egiptom). - spomenuti reformu religije - DUALIZAM - istaknuti da su Perzijanci zaustavljeni u ekspanziji prema zapadu porazima u Grčkoj i time je definitivno europska (grčka) civilizacija krenula svojim neovisnim putem (trenutak duhovne razmeđe civilizacija - istočne i zapadne).

5

- istaknuti pohod Aleksandra Makedonskog koji je srušivši perzijsko carstvo definitivno zaključio poglavlje mezopotamske civilizacije i otvorio epohu HELENIZMA na području Bliskog Istoka.

HETITI I FENIČANI - utjecaji mezopotamske civilizacije osjećaju se i na rubovima tog prostora, gdje manji narodi poput Hetita (Anatolija, Mala Azija) i Feničana (Libanon) razvijaju svoje kulture na tragu mezopotamske - uočiti da je hetitska kultura razvila HIJEROGLIFSKO PISMO, ukazati na hetitska dostignuća u graditeljstvu i urbanizmu, fortifikaciji gradova te METALURGIJI - istaknuti da su Hetiti također imali snažne veze sa stepskim narodima - Skitima i Sarmatima - istaknuti da je fenička kultura okrenuta prema moru i pomorskoj TRGOVINI - uočiti da iz toga logično slijedi da su Feničani prvi kovali novac kako bi pojednostavili trgovinu te stvorili ALFABET (glasovno pismo)

PALESTINA - razvija se poljodjelska pastirska kultura dvanaest židovskih plemena - važni momenti su ODLAZAK ŽIDOVA iz Ura u Egipat pod patrijarhom Abrahamom te njihov POVRATAK U OBEĆANU ZEMLJU (Kaanan) pod Mojsijem i Jošuom - ukazati na glavno obilježje židovske civilizacije - STROGO MONOTEISTIČKA RELIGIJA (Jahve) što je potpuna novost (kvalitativni skok) u odnosu na narode u okruženju (politeizam i dualizam) - upozoriti na oskudicu umjetničkih predmeta i oblika nastalu vjerojatno zbog zabrane izrečene u drugoj od deset božjih zapovijedi, koja priječi razvoj likovne umjetnosti - istaknuti "zavjetni kovčeg" kao najvredniji sakralni predmet, religijski simbol i simbol kohezijskih sila zajednice - upozoriti da je iz židovskih knjiga proizašla BIBLIJA, koja je kasnije obilježila duhovni razvoj zapadnog svijeta

EGIPAT - uočiti da je egipatska civilizacija nastala na prostoru koji je bio idealno zaštićen - s istoka i sjevera morem, a s juga i zapada nepreglednom pustinjom, na mjestu koje je imalo obilje vode (Nil i njegova delta) i plodnog tla - istaknuti da je ritam rijeke Nil bio i ritam života egipatske civilizacije - uočiti da je u početku, prije 3100. pr.n.e. to bila neolitska poljodjeljsko-pastirska kultura čiji rast počinje ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta - istaknuti da je egipatsko društvo imalo državni kontinuitet uz manje lomove sve do 330. pr.n.e. i osvajanja Aleksandra Makedonskog - uočiti da je ta civilizacija vrlo rano dosegla graditeljsku zrelost te gradeći ispočetka STEPENASTE PIRAMIDE po uzoru na sumerske zigurate, u jednom momentu prešla na gradnju kvalitativno drugačijih piramida, kao što su Keopsova, Kefrenova i Mikerinova u Gizehu kraj Kaira - što čini IZVORNI EGIPATSKI DOPRINOS GRADITELJSTVU (jedno od sedam čuda Staroga svijeta) - ukazati na to da su piramide GROBNICE koje istodobno simbolično naglašavaju ujediniteljsku snagu faraona, i njihove kuće smrti - uočiti da se u nekropolnom prostoru uz piramide grade MASTABE, grobnice istaknutih podanika i visokih državnih činovnika u obliku KRNJE PIRAMIDE - uočiti da su zidovi odaja u tim objektima oslikani fresko slikarskom tehnikom, te ukrašeni plitkim reljefima

6

- ukazati na PLOŠNOST likovnog izraza te IKONOLOŠKU HIJERARHIJU u kompoziciji i tipizirano bojanje likova ovisno o spolu - uočiti da je tijekom vladavine Amenhotepa IV. slikarski izraz težio REALIZMU, pa čak i NATURALIZMU (portreti faraona i njegove supruge Nefertiti), svojevrsnoj "poetici ružnog" - religija je politeistička, osim u kratkom periodu vladavine Amenhotepa IV. koji je uveo obožavanje zlatne ploče - boga AMONA - također istaknuti da je ta religija obilježena KULTOM MRTVIH, a odatle slijedi i običaj MUMIFICIRANJA tijela i obrednog VAGANJA DUŠE (kasnije u kršćanskoj ikonografiji: vaga sv. Mihovila, mjeri se težina duše u odnosu na težinu jednog pera) - uočiti da bogovi u likovnim prikazima imaju ljudska tijela i životinjske glave, a mitološka bića poput SFINGE imaju, obrnuto, životinjska tijela i ljudske glave - grobnice se osim kao piramide rade i uklesane u stijeni (primjer: Ramzes II, Abu Simbel) - hramovi svojom veličinom upućuju na nerazmjernu nadmoć viših sila nad čovjekom, i njegovu bespomoćnost pred njima, što se često uočava kod civilizacija čija je temeljna grana poljodjelstvo - upozoriti na OBELISKE (hibrid arhitekture i skulpture) ispred hramova i na njihovu i danas nerazjašnjenu funkciju (vjerojatno: okamenjena, materijalizirana zraka sunca) te na činjenicu da ih i danas ima mnogo na raznim trgovima svijeta (fotografija Place de la Concorde, Pariz) - uočiti da su kipovi pojednostavljenog, monumentalnog, statičnog lika - upozoriti na vezu između vjerovanja da duh portretiranog stanuje u kipu (KA, obred otvaranja usta kao dio pogrebnog ritusa), i činjenice da se kipovi često nalaze u grobnom prostoru - uočiti da se skulpture rade od granita, drveta i pečene zemlje (keramika) - objasniti da upadi Asiraca i Perzijanaca slabe egipatsku moć, a osvajanjem Aleksandra Makedonskog on ulazi u HELENISTIČKU kulturnu sferu - od 31. g. pr.n.e. Egipat postaje rimska provincija, da bi ga u 7. stoljeću zauzeli Arapi čime definitivno biva ISLAMIZIRAN (uz postojanje arijanskih Kopta)

POSTUPCI

1. Primjer posude iz Suze, uočiti na njoj finoću keramike te šaru koja isprva izgleda kao geometrijska, a onda se otkrivaju životinjski obrisi. 2. Prikazati fotografiju glinene pločice s klinastim pismom, objasniti tehniku utiskivanja znakova te povući paralelu s današnjom tehnikom tiska, objasniti neke pojmove iz NUMEROLOGIJE Sumerana koji se i danas koriste u EZOTERIJI. 3. Predstava zigurata (crtež pretpostavljenog izgleda i slika Petera Brueghela Kula babilonska, objasniti njegovu građu i namjenu te vezu s tada poznatim planetima sunčevog sustava. 4. Primjer sumerskih kipova, upozoriti na ponavljanje motiva (objasniti pojam STEREOTIP) i skrušenost i religioznu sabranost lika MOLITELJA kao izraz ovisnosti kulture Sumerana o prirodnim silama. 5. Primjer sumerskog nakita, ukazati na tehnološko umijeće u obradi tih predmeta te njihovu visoku estetsku vrijednost. 6. Primjer Sargonove glave te akadske stele od crvenog pješčenjaka, uočiti puno veću izražajnost akadskog likovnog izražaja u odnosu na sumerski kao posljedicu društvenih promjena u okoštalom ustroju mezopotamskog društva; uočiti na njihovim reljefima PIRAMIDALNU KOMPOZICIJU čime je prekinuta statična krutost i monotonija sumerske umjetnosti; analizirati razlike u

7

stilu u odnosu na Sumerane te ih povezati sa situacijom u Mezopotamiji toga doba 7. Prikazati fotografije ostataka palače u Mariju, jednog od posljednjih zdanja iz perioda sumerske prevlasti, čije rušenje obilježava početak prevlasti Babilona 8. Prikazati fotografije asirskih reljefa i upozoriti na različite koncepcije prikaza vladarevog lika u slavi i u trenutcima kad se iskazuje njegova moć (lov, bitka, pljačka), istaknuti realizam (realizam kao "registriranje stanja stvari") prizora te na primjerima s fotografija objasniti učenicima ustroj društva Asiraca i njihov način života 9. Primjer zlatarskih radova perzijskih majstora analizirati karakteristike perzijskog stila na primjerima nakita i ukrasnih predmeta. 10. Primjer egipatskih hijeroglifa objasniti da su hijeroglifi IDEOGRAFSKO - POJMOVNO pismo koje je korišteno u Egiptu, hetitskoj državi, kod Azteka te i u suvremeno doba u Kini; prikazati ploču s hijeroglifima i objasniti učenicima da je u kasnijem razdoblju svećenička klasa pojednostavila hijeroglifsko pismo (PIKTOGRAM, što je početak puta prema feničkom alfabetu); navesti da ga je otkrio Francuz J.F. Champolion početkom 19. stoljeća na temelju proučavanja VOTIVNOG (objasniti pojam!) natpisa na tzv. Kamenu iz Rosette (počevši od kartuše s Kleopatrinim imenom). 11. Primjer skulpture pisara Kaia, analizirati na tom primjeru egipatski način tretiranja ljudskog lika, i kompoziciju (piramidalna), objasniti ulogu pisara u državnom aparatu Egipta te istaknuti otkriće papirusa kao lako prenosivog i podatnog materijala - preteće papira; slično tomu prikazati fotografije kipova faraona i njegovih bližnjih te analizirati stilske osobitosti oblikovnog promišljanja svojstvene egipatskoj skulpturi. 12. Prikmjer piramida iz Gizeha, objasniti funkcije piramide kao grobnice, ali i simbola moći i veličine pokojnika, upozoriti na kvalitetu njihove gradnje i tešku izvedivost čak i u suvremenim uvjetima, te na njihov odnos s nekim astronomskim i zemljopisnim pojmovima; povući paralelu sa ziguratima te aztečkim i majanskim piramidama u Srednjoj Americi; poželjno je da učenici to razrade kao referat ili zadaću prikupivši podatke iz knjiga ili s interneta; pokazati shemu mastabe i objasniti njezinu funkciju, istaknuti da je Imhotep, arhitekt i graditelj Đoserove piramide i okolnih zdanja PRVI UMJETNIK čije je ime zabilježeno u povijesti (ime mu je urezano na postolje kipa faraona Đosera); uočiti da je on prvi za gradnju počeo koristiti isključivo kamen. 13. Primjer sfinge,objasniti njezinu ulogu u egipatskoj mitologiji, te raščlaniti sastavne dijelove kipa; navesti primjere kasnijeg korištenja sfinge - u antičkoj, srednjovjekovnoj i baroknoj umjetnosti te doba romantizma. 14. Primjer Tutankamonove maske, i na tom primjeru analizirati zlatarsko umijeće i tehnologiju obrade metala kod starih Egipćana. Upozoriti na značenje boja u egipatskoj umjetnosti. 15. Primjer Amonovog hrama u Karnaku, hrama kraljice Hatšepsut te hrama Ramzesa II. u Abu Simbelu; analizirati elemente građevina (stupovi i kapiteli s motivom lotusa, papirusa i palme), njihove zajedničke karakteristike, ali i razlike; spomenuti akciju spašavanja hrama u Abu Simbelu prilikom izgradnje Asuanske brane - kao najveći KONZERVATORSKI pothvat u povijesti.

RAZGOVOR

- u kiparstvu razlikovati klesanje (sumerski kipovi od vapnenca) od modeliranja (podrazumijeva oblikovanje forme u glini i odljev u metalu) prema kriteriju oduzimanje - zbrajanje (aditivni postupak)

8

- uolčiti da klinasto pismo i reljefni slikovni prikazi na glinenim pločicama (tehnika utiskivanja znakova u glinenu pločicu) i kamenim valjcima (cilindrima) tipični za mezopotamsku kulturu - prethode tiskarskom postupku! - koje vrste pisma poznajete (primjer hijeroglifa, glagoljice oble pa uglate, FENIČANI izumili prvi alfabet i prvo glasovno, stilizirano pismo) - što prethodi pismu? (jezik i misao kao način komunikacije i forma duhovnog života) - koja su još obilježja civilizacije uvele mezopotamske civilizacije? - trgovinu (do tada zajednice ekonomski samodovoljne), kalendar, precizno mjerenje vremena (napomena, satovi su do 16. stoljeća imali samo jednu kazaljku, nije bilo važno koliko je minuta - drugačije poimanje vremena); zanimljivost: Perzijanci nosili ŠIVANU odjeću (HLAČE), dok su se ljudi u antičkim kulturama omatali u nabranu tkaninu DRAPERIJU učvršćenu kopčama ili FIBULAMA - pokušajte definirati razliku između sela i grada - također pokušajte definirati razliku između realizma i naturalizma - uz improvizirane primjere definirati razliku između rotulusa i kodeksa - zaključak: egipatska arhitektura po svojoj namjeni i formi želi biti trajna, vječna - analizirati egipatsko slikarstvo - naslikani ljudski lik, vizure iz kojih su prikazani pojedini dijelovi tijela:

PROFIL EN FACE

glava - lice oko donji dio torza torzo ruke noge

- zaključak - što znači takav tretman figura, povući paralelu s kubizmom (četverodimenzionalni prikaz, objasniti); napomenuti da su likovi u pravilu okrenuti udesno, kao i hijeroglifi - zaključak - da je egipatska umjetnost sakralno-funeralnog karaktera, no u trajnom su materijalu (kamenu) građeni samo stanovi za bogove i deificirane pokojnike - zato je profana arhitektura (od opeke sušene na suncu i od drva) nepoznata, ne samo seljačke kuće, već i palače faraona i uglednika - zaključak - da egipatska arhitektura po svojoj namjeni i formi želi bito trajna, vječna, usporediti je s portretnom plastikom kojoj je svrha stvoriti vjerni portret koji će pokojniku osigurati prekogrobni život - pokušajte definirati kulturu:

KULTURA - atribut ljudskosti i ljudska predispozicija za proizvodnju stvari i ideja, specifično "kolektivno pamćenje" ljudske zajednice; slično pamćenju pojedinca. ona se razvija učenjem, utvrđivanjem asocijacija, pojačanih njihovom efikasnošću i "zaboravljanjem" asocijacija koje nisu izdržale životnu probu, nisu se potvrdile, koje su sistematski bile slabljene kroz više puta potvrđeno odsustvo korisnosti (prema Zigmundu Baumanu).

Negacija kulture: "Ako zemlju gledamo sa mjeseca, nema razmaka između Louvrea i zoološkog vrta" (suvremeni umjetnik Braco Dimitrijević)

ZADATAK

9

1. Nabrojati sedam svjetskih čuda. 2. Na području kojih današnjih zemalja su drevne Mezopotamija i Perzija? Između kojih rijeka se razvila mezopotamska civilizacija (napomenuti da Eufrat znači "plodonosna")?

Nastavna jedinica: EGEJSKE KULTURE

CILJEVI

- uočiti da prve kulture egejskog prostora nastaju skoro istodobno kada i ostale kulture na obalama Sredozemlja: fenička, židovska, hetitska - istaknuti da se prva egejska kultura javlja na cikladskim otocima i ima još uvijek neolitička obilježja; veže se uz pomorsku trgovinu, eksploataciju rudnim bogatstava (opsidijan, prirodno staklo), uočiti da je graditeljstvo još primitivno - suhozid - te da likovni izražaj karakteriziraju mramorni zavjetni kipići idola stiliziranih oblika i elegantno oblikovane keramičke posude s apstraktnim ukrasima - istaknuti nastanak i jačanje Troje, snažnog uporišta i trgovačkog središta na razmeđi grčkog i crnomorskog svijeta koje se bogati trgovinom zlatom, srebrom, bakrom i broncom; uočiti da Troja kao kontrolna barijera u trgovini sa crnomorskim svijetom smeta grčkim plemenima, stoga ona da bi učvrstila svoj položaj opasuje grad KIKLOPSKIM ZIDINAMA; istaknuti arhitektonsku novost: pojavu dvosobne privatne kuće u kojoj prednja soba s ognjištem - MEGARON - služi za društveni život, a druga soba je samo za članove obitelji - ispričati ukratko radnju Homerovog epa ILIJADA i upoznati učenike s nalazima Heinricha Schliemana koji je 1872. otkrio ostatke Troje te potvrdio mnoge navode Homerova epa, ali i to da je grad u vrijeme kad je srušen imao obilježja kretsko- mikenske kulture

KRETA - istaknuti glavne karakteristike života na Kreti: plodna zemlja, blaga klima pogodna za poljodjelske kulture, izoliranost otoka uslijed udaljenosti od obala i opasnog mora pa stoga i nepostojanje ozbiljnije vanjske ugroze - odavde se lako izvodi zaključak zašto Krećani nisu gradili fortifikacijske objekte, niti je na otoku bilo čvrste centralizirane vlasti koja bi se oslanjala na vojsku - uočiti da kretska kultura ne priziva mitsku svijest i ovisnost o bogovima, već je u osnovi svjetovnog karaktera; ne grade se hramovi bogovima, niti postoji sakralno kiparstvo - također istaknuti da se ne prikazuju prizori iz rata i ratni uspjesi vladara - potaknuti raspravu o utjecaju okruženja neke kulture na njen izraz - uočiti da se u arhitekturi grade palače zamršenog sklopa s prepletenim prostornim jedinicama na zidovima čijih dvorana se često nalazi vladarski simbol - čest motiv: dvobrida sjekira (LABRIS) - uočiti da je kiparstvo skromno - plitki reljefi - upozoriti na grnčariju i keramiku vrlo tankih stijenki oslikanu bijelim ukrasnim motivima na tamnom premazu - 1629. pr.n.e. erupcija vulkana na Teri - upozoriti da se pod lavom i pepelom sačuvalo puno ostataka koji svjedoče o dometima kulture (usporediti s Pompejima)

10

- odrediti kraj kretske kulture: 1450. pr.n.e. provala Ahejaca s kopna - uništavaju kretsku kulturu

MIKENA - uočiti da je mikenska umjetnost obilježena ratnim pečatom, po tome se bitno razlikuje od kretske, a Mikena je za razliku od kretskih gradova vojno utvrđen grad opasan kiklopskim zidinama - upozoriti da je mikenska civilizacija izrasla na osvajanjima, ratu i pljački, istaknuti centraliziranu i snažnu vlast mikenskih vladara - uočiti povezanost mikenske i kretske umjetnosti (sintagma KRETSKO- MIKENSKA KULTURA) - istaknuti graditeljstvo kao glavni element razlikovanja između Krete i Mikene:

KRETA MIKENA

udobne palače utvrde ne grade s utvrde ni jednostavnost zgrada obrambene zidine vrlo malo ukrasa

MEGARON

- Heinrich Schlieman 1874-1876. istraživao Mikenu - mrtvi se ukapaju u grobne jame (NEKROPOLE) ili u tumule; u nekropolama pronađene posmrtne zlatne maske - pokapane s istaknutim ratnicima - istaknuti neke zlatarske radove - posude za piće u obliku roga (RITON) i oštrice mačeva i bodeža inkrustrirane zlatom, tzv. Agamemnonova zlatna maska - upozoriti da je nakon razaranja Krete Mikena središte umjetničkih i kulturnih poticaja egejskog prostora - njen utjecaj seže do Cipra - nakon 1100. g. pr.n.e. moć Mikene naglo opada - prodori Dorana sa sjevera uništavaju kulture na tragovima kretsko-mikenskog civilizacijskog kruga - razvoj DORANSKE kulture na širem egejskom prostoru povezat s prijelazom brončana - željezna kultura -- uočiti osnovni element društvene organizacije: POLIS, grad-država koji je imao gotovo sve urbane sadržaje današnjeg grada, teritorijalna i duhovna zajednica i nosilac zakona društvenog života, pod egidom i zaštitom bogova

dijelovi polisa:

AGORA - administrativno središte i mjesto druženja filozofa s građanima AKOPOLA - sakralno središte

- skrenuti pažnju učenicima na hijerarhijski (visinska razlika) smještaj agore i akropole u polisu i objasniti njihove sastavne dijelove - istaknuti atensku akropolu i njezin vjerojatni razvoj iz mikenske citadele - uočiti da je grčki urbanizam u mnogim gradovima precizno planirao namjenu prostora i primijetiti da nisu svi gradovi imali iste predloške planiranja:

ATENA - organički oblikovana MILET - ortogonalni raster ulica nastao preciznim planiranjemm unutar te mreže iističu se dvije glavne ulice koje se sijeku pod pravim kutem, u njihovom sjedištu ili u njegovoj blizini izgrađuje se agora (Hipodamov urbanistički princip) - Rimljani tu shemu kasnije koriste kod gradnje CASTRUMA (s forumom u mjesto agore)

KIPARSTVO

11

- grčko kiparstvo za razliku od urbanizma prožeto je jedinstvenim promišljanjem u oblikovanju skulpturalne forme - spomenuti najvažnije kipare - istaknuti karakteristike grčke skulpture: humanistički predznak, traženje ideala ljudske ljepote izraženih proporcijama - KANON - uočiti da je realističnost (usporedi pojam s pojmom "deskriptivnost) tek djelomice izražena BOJANJEM kiparskih oblika - usporediti Polikletovo (npr. Dorifor, sačuvana rimska kopija u mramoru brončanog originala) i Lisipovo djelo (npr. Apoksiomenos) i tako istaknuti razlike u stilu 5. i 4. st. pr.n.e.

SLIKARSTVO - realistično i mimetičko - istaknuti vaze, oslikane na dva načina uz upotrebu firnisa:

CRNE FIGURE NA SVIJETLOJ POZADINI (BOJE TERAKOTE) CRVENE FIGURE (BOJE TERAKOTE) NA CRNOJ STIJENCI

-uočiti teme grčkog slikarstva - prizori iz života bogova i ljudi što odgovara HUMANIZMU svjetonazora - upozoriti na činjenicu da se čovjek stavlja u središte svijeta, što je temelj grčke umjetnosti i filozofije - uočiti ANTROPOMORFNOST religijske vizije - upozoriti na KOLONIZACIJU kao način širenja grčke kulture - kronološki istaknuti podjelu na stilove:

PROTOGEOMETRIJSKI STIL GEOMETRIJSKI STIL - keramičke vaze s apstraktnim i stiliziranim geometrijskim ukrasima ARHAJSKO RAZDOBLJE - kiparska produkcija (KUROSI i KORE, skomenuti tipizirani ARHAJSKI SMJEŠAK) pod utjecajem Egipta teži frontalnosti, karakteriziran KRUTOŠĆU KLASIČNO RAZDOBLJE - strogi ideal ljepote, čovjek u središtu HELENIZAM - nemir, pokrenutost oblika, izražajnost emocija uslijed nesigurnosti životnih okolnosti - paralela s manirizmom u renesansi

- navesti karakteristike svakog od stilova, istaknuti da je grčka umjetnost nerazdruživo povezana sa službom bogovima i s idejom državnosti

- helenizam predstavlja kraj grčkog kulturnog luka i u sebi sadrži umjetno zadržavanje prošlog u modernom, što često rezultira izvještačenošću - rimsko zauzimanje Grčke znači kraj razvoja grčke kulture, ali je ona pod rimskom okupacijom zadržala dostignutu razinu i bitno utjecala na razvoj rimske kulture - upoznati učenike s grčkim tragovima na hrvatskim prostorima, istaknuti kolonije: VIS -ISSA, HVAR - FAROS, KORČULA - CORCIRA NIGRA, MLJET - MELITA, TROGIR - TRAGURION - istaknuti prvu plansku parcelaciju poljoprivrednog zemljišta na Hvaru, u Starogradskom polju - AGER - upozoriti da neki današnji stanovnici Hvara žele uništiti ove tragove, i pokrenuti diskusiju na tu temu među učenicima u cilju senzibilizacije za očuvanje povijesnog nasljeđa - istaknuti da su kolonizirani Grci i domicilna plemena (ILIRI) živjeli jedni pored drugih u poštovanju, ali bez većeg miješanja i civilizacijskog prožimanja

12

- istaknuti APOKSIOMENA kao najznačajniji primjer ostatka grčkih umjetničkih djela (od bronce koja može uvjerljivo izraziti fizičku napetost tijela) na tlu Hrvatske

POSTUPCI

1. Prikazuje se fotografija cikladskog idola, analizira se njegova forma i volumen, uočava se da su ljudska obilježja tek naznačena. 2. Prikazuje se fotografija palače u Knososu - najmonumentalnijeg djela kretske arhitekture; analizira se njezin položaj, raščlanjuje arhitektonski sklop; istaknuti tehničke inovacije: sustav odvodnih kanala, naprava za zračenje, vodovodnih cijevi i dvostrukih ploča na krovovima; uočiti razvedenost gradnje, višekatnu konstrukciju; analizirati ukrase prikazane fotografijama - kiparske (reljefi), slikarske (freske), uočiti prevagu plošnog oblikovanja u slikarskom iskazu; spomenuti mit o Minotauru i objasniti podrijetlo riječi LABIRINT. 3. Prikazuju se fotografije prizora s grčkih reljefa s pojedinostima s olimpijskih borilišta; ukazati na značaj stvaranja zajedničkog grčkog duhovnog prostora - HELADE, čiji su izraz bili: Delfi, Olimpija, Del itd; ukazati na to da se grčka umjetnost kao i cjelokupna misao temelji na jasnoći i sigurnosti ljudskog razuma i zato nameće vrijednosti sklada, proporcije i reda te traži ideale ljepote čega nema u animalnoj surovosti i barbarstvu; ta umjetnost ne veliča nadnaravne sile i zagrobni svijet, nit slavi vladare i sljedbeništvo već život i ljepotu - stoga sadrži UNIVERZALNE vrijednosti. 4. Ispričati kratku povijest pisma od slikovnih hijeroglifa Egipta preko feničkog i hebrejskog do grčkog alfabeta; iscrtati simbole na ploči, objasniti transformacije iz piktogramske (slikovne) u ideogramsku (simboličnu) formu na temelju hebrejskog natpisa sa Sinaja koji objašnjava život i sudbinu Minotaura s Krete. 5. Prikazati fotografije kipova i poprsja velikana grčke misli i umjetnosti, dramatičara, filozofa, pjesnika i državnika; ukratko objasniti njihov značaj u životu antičke grčke te navesti neka njihova istaknuta djela; ukazati učenicima na značaj grčke misli i umjetnosti za razvoj europske civilizacije i na elemente antičke kulture koji su ugrađeni u tekovine suvremenog doba. 6. Uz sliku kazališta u Epidaurusu ukazati na promjene u graditeljstvu nakon poraza Atene u peleponeskom ratu - prvi primjeri AKUSTIČKIH proračuna u arhitekturi; usporediti epidaursko kazalište s dotadašnjim građevinama iste namjene i ukazati na njegovu akustiku; objasniti razliku u tlocrtu grčkog i rimskog teatra, te teatra i rimskog amfiteatra; objasniti dijelove teatra (i s tim u vezi porijeklo uzrečice "deus ex machina"). Objasniti namjenu teatra te podjelu drame na komediju i tragediju (diskusija o današnjem značenju te riječi). 7. Prikazivanjem fotografija keramike iz raznih perioda dorskog naseljavanja, objasniti učenicima osnovne karakteristike geometrijskog i protogeometrijskog stila te njihove elemente, kao i utjecaje istočnjačkog stila na kasnijim primjercima iz tog perioda; ukazati na odsutnost ljudskog lika i li njegovu zarobljenost geometrizmom. 8. Prikazujući fotografije kurosa i kora analizirati analizirati osnovne elemente i značajke arhajskih skulptura:

PLOŠNOST, STATIČNOST, VERTIKALNOST POSTAVA (NALIK NA STUP), STILIZACIJA, FRONTALNO POSTAVLJANJE LIKOVA, PROPORCIJE 1:5

9. prikazom nekoliko vrhunskih djela grčkog klasičnog perioda - Mironov Bacač diska (prvi puta prikaz punog pokreta, napuštanje arhajske frontalnosti iako Ciceron tvrdi da "njegova djela još nisu dovoljno dostigla istinitost"), Fidijini frizovi

13

s Partenona, itd. - objasniti učenicima važnost tog razdoblja i njegove osnove značajke:

URAVNOTEŽENOST, VRSNA FORMALNO-TEHNIČKA IZVEDBA, JASNOĆA VIZIJE, SAMONIKLOST NADAHNUĆA

- istaknuti ideale ljepote - kanone Polikleta i Praksitela (proporcije 1:6 - 1:7). ukazati na vezu filozofije Platona (idealizam) i Aristotela (materijalizam) i umjetnosti toga doba

10. prikazom fotografija hramova koji su najčešća povijesna zdanja stare Grčke objasniti osnovne tipove gradnje:

LONGITUDINALNE GRAĐEVINE stupovi s nadstrešnom krovnom konstrukcijom (dorski Partenon)

CENTRALNE GRAĐEVINE gradnja na povišenoj podnici, kružna cela nadsvođena kalotom (Artemidin hram u Efesu, Mauzolej u Halikarnasu - svjetska čuda staroga vijeka)

- ukazati na stilove gradnje (prema kriteriju oblika kapitela, omjera kapitela i tijela stupa), uvesti termin ARHITEKTONSKIH REDOVA

DORSKI JONSKI KORINTSKI

i njihove osnovne karakteristike (udžbenik, str. xx), shematski ih nacrtati na ploči prema crtežima; napomenuti da se obilježja ovih stilova javljaju i kasnije u povijesnim razdobljima RENESANSE, KLASICIZMA, POSTMODERNIZMA itd. kao i SUPERPONIRANJE arhitektonskih redova prvi put primijenjeno na Marcellusovom teatru (13-11.g. pr.n.e.) u Rimu, koji je poslužio kao model za Koloseum.

11. Ukazati na prilagođenost grčke gradnje mjerama čovjeka i na to da je za Grke mjera svih stvari na primjeru veličine stupova hrama i njihovog razmaka (koji odgovara čovjekovom koraku; Pitagora: "Svim je stvarima mjerilo čovjek") upozoriti na TIMPAN nad arhitravom pročelja kao tipičan primjer izvedbe kompozicije po mjeri čovjeka.

12. Objasniti pojmove KANELURA (usporediti je s naborom na draperiji), ARHITRAV, FRIZ, METOPA, TRIGLIF.

13. Prikazati sliku restaurirane skulpture Apoksiomena i objasniti na tom primjeru prijelaz iz klasičnog doba u helenizam.

14. Prikazivanjem fotografije trogirskog Kairosa, opisom reljefnog lika objasniti učenicima izazove helenskog doba (nesigurnost, policentričnost, iracionalnost... o čemu svjedoči i popularnost lika boga sretnog trenutka kojega valja uhvatiti za čuperak).

Helenizam: DINAMIZAM, POKRET, IZRAŽAJNOST EMOCIJA

14

RAZGOVOR

- na koji moderni umjetnički stil podsjeća cikladsko kiparstvo? U čemu se očituju sličnosti? - u svrhu ponavljanja gradiva postaviti pitanje učenicima za kiparstvo kojih je kultura karakteristično frontalno postavljanje likova? Objasniti KONTRAPOST na prikazima lika čovjeka u plastici klasičnog razdoblja - "Pred našim očima stoji čovjek, prvi put likovno formuliran! (H. Schrader).

METAMORFOZA - promjena oblika, preobrazba (Chuang Tsu: "čovjek sanja da je leptir, i probudi se i pita se da li je leptir koji sanja da je čovjek")

Nastavna jedinica: Italske kulture

CILJEVI

- ukazati na činjenicu da je Apeninski poluotok početkom prvog tisućljeća već naseljen različitim narodima - Protokelti u Alpama, Veneti na istočnoj obali, Liguri na zapadnoj, itd. istaknuti da je većina tih naroda zapravo doselila na Apeninski poluotok. - istaknuti kulturu Villanova koja se smatra autohtonom italskom kulturom i iz koje je vjerojatno izrasla etruščanska civilizacija u 9. st. pr.n.e., iako o tome ima različitih HIPOTEZA.

ETRUŠČANI (ETRURCI) - upozoriti da je jezik Etruščana nepoznat, ali pismo je preuzeto od Grka. - istaknuti da je društvena organizacija slična grčkoj, 12 gradova-država ujedinjenih u savez bez prevlasti ijednog od njih - uočiti da je etruščanska civilizacija bila premosnica između grčke i rimske u početnoj fazi razvoja Rima - istaknuti politički pad etruščanskog saveza nakon poraza u bici kod Veia 396. g. pr.n.e. protiv ujedinjenih pomorskih snaga Grka i Kartažana. Etruščanska kultura je ipak uspjela zadržati svoj utjecaj na Rim. - uočiti da, iako su preuzeli neka vanjska obilježja grčkog likovnog izraza (jednostavnost oblika i kompozicije, strogost forme i realistično zapažanje), nikada nisu prihvatili grčke mjere i sklad. Osim toga, za razliku od Grka kao kultura su izrazito okrenuti zagrobnom životu i štovanju kulta mrtvih. - uočiti gradnju groblja u obliku tumulusa, ali i podzemnih grobnica u obliku tolosa (nadsvođene građevine kružnog tlocrta s prolaznim hodnikom) ili HIPOGEJA, čiji su zidovi bili oslikani - upozoriti na oblik keramičkih žara s pokojnikovim pepelom, čiji su poklopci izrađeni u obliku glava pokojnika s blago nasmiješenim licem (ETRURSKI SMJEŠAK), te sarkofage od pečene gline s poklopcima na kojima su parovi pokojnika koji se odmaraju u blago pridignutim ležećem položaju (inače položaj u kojemu su jeli, kasnije preuzet od Rimljana). Istaknuti prakticizam etrurskog urbanizma, gradovi prirodno zaštićeni na uzvisinama te opasani kiklopskim zidinama unutar kojih je urbana jezgra s ortogonalnim rasterom ulica

15

- uočiti da se kuće grade od laganih materijala te da su hramovi slični arhajskim u antama (in antis - objasniti, razlikovati od periptera). Uočiti također da, za razliku od grčkog, vjernici ulaze u etruščanski hram (objasniti usporedbom s izvrnutom rukavicom). Istaknuti toskanski stup kao karakteristični element arhitekture (usporedba s dorskim stupom). - uočiti da je etruščansko kiparstvo slično grčkom arhajskom, ali ima i nekih azijskih elemenata. - istaknuti da je etruščansko zidno slikarstvo najdrevnije fresko slikarstvo na tlu Italije, a odlikuje se realističnim zapažanjem, živahnošću i zanjihanošću pokreta. Likovi ljudi su stilizirani i nema mitoloških veza. Objasniti NERVATURE. - upozoriti na vrsnu primijenjenu umjetnost (nakit strukturiran od elemenata čija forma proizlazi iz nekog prirodnog oblika). - nasljeđe etrurske civilizacije koje su pronijeli Rimljani: gradnja cesta, urbanističko planiranje, gradnja bačvastih svodova, poznavanje betona kao građevnog materijala

RIM - etruščanska civilizacija je bila poticaj kulturnom i civilizacijskom razvoju njima susjednih italskih naroda, među kojima su se svojim prakticizmom i organizatorskim sposobnostima isticali Latini, među kojima je vrlo rano izrastao grad Rim kao snažan centar. - u ranom periodu rimske države društveni ustroj je bio monarhističkog tipa, a nakon prvih latinskih vladali su etruščanski kraljevi sve do 509.g. pr.n.e. (izgon Tarkvinijevaca) kada je uspostavljena republika. - republikanski period (509-31.g. pr.n.e.) obilježen je skoro neprekidnim rastom rimske države. U umjetnosti je obilježen raznim uvezenim iskustvima (etruščanskim i grčkim) koje Rimljani asimiliraju, ali i dodaju neke nove, ponajprije u graditeljstvu - usavršavanje lučnih i svodnih konstrukcija, štuko i cement. - prevladava etruščanski utjecaj - slični hramovi, ukrašeni iznutra jer ljudi ulaze u njih. - kasnije dobivaju na značaju grčki i helenistički utjecaji koji donose centralni tip gradnje i kolosalnost oblika, te sceničnost prostora. - u slikarstvu uočiti da, nakon prevladavanja etruščanskih i grčkih utjecaja, iskazuje izvornost oblika u "stilu inkrustacije" te kasnije u "stilu perspektivne arhikekture". - u kiparstvu prevladava ZORNOST - traži se doslovno portretiranje. - istaknuti i objasniti da je najveća tekovina rimske civilizacije ipak bila RIMSKA DRŽAVA za svojim zakonodavnim i upravnim ustrojem, koja je cijeli prostor na kojemu se prostirala njezina vlast premrežila komunikacijskom (ceste, mostovi, brodske linije), ali i komunalnom infrastrukturom (akvadukti, vodovodi, terme, kanalizacija, itd.) namećući svoju upravnu strukturu provincijama (objasniti razliku municipij - kolonija). Napisati na ploči načelo rimske države: "juris, via, aqua". - rimska kolonizacija je različita od grčke - Rimljani nameću svoj poredak, urbanizaciju i organizaciju života. Napomenuti da su se Rimljani kao osvajači u velikoj mjeri zadovoljavali opljačkanim umjetninama, tako da nije bilo poticaja za razvoj njihove umjetnosti. - urbana gradnja je zasnovana na etruščanskoj, od koje je preuzela ortogonalni raster ulica. - religija je politeistička, zapravo kopija grčkog PANTEONA.

Carski period - KLASIČNO RAZDOBLJE (31.g. pr.n.e. - 193.g. n.e.) - Oktavijan August ujedinivši državu podijeljenu građanskim ratom promiče umjetnost u službi veličanja carske moći.

16

- istaknuti da se podižu i obnavljaju mnoge monumentalne građevine u Rimu (Forum, Marsov i Apolonov hram), ali i u provincijama (akvadukt u Nimesu) - dinastija Flavijevaca gradi Koloseum - carevi iz hispanske dinastije Antonina (Nerva, Trajan, Hadrijan) poznati su po graditeljskim dostignućima (u Rimu: Trajanov stup, završetak gradnje Panteona pod Hadrijanom, Nervin forum, Trajanov forum). - istaknuti da je Marko Elie Hadrijan prvi rimski imperator koji ne vodi osvajačke ratove. Gradnja Panteona predstavlja kvalitativni skok u graditeljskom umijeću. Njegova vladavina ostat će obilježena kao zlatno doba Rima (drugo stoljeće). Iza njega su ostali još i mauzolej (danas Anđeoska tvrđava) u Rimu, vila u Tivoliju te mnogi gradovi - između ostalih Hadrianopolis, danas Jedrene u Turskoj. - obilježja umjetnosti carskog razdoblja:

MONUMENTALNOST, RASKOŠ, KVALITETA IZVEDBE, UVOĐENJE NOVIH UMJETNIČKIH OBLIKA (novi tipovi tlorisa - eliptični tloris karakterističan za amfiteatralnu gradnju, objasniti namjenu amfiteatra, porijeklo naziva ARENA) - materijalni svjedoci ovog doba su ostaci Pompeja i Herkulanuma očuvani pod vulkanskom lavom i pepelom (provala Vezuva 79. g.), oni govor o visokom standardu života toga doba (terme, palestre, zavidna tehnička infrastruktura kupaonica u kućama, tekuća voda do visine drugog kata dobivena prirodnim tlakom), novi elementi u stambenim prostorima (atrij s trijemom) - rimsko slikarstvo karakterizira korištenje tehnika tempere, enkaustike (El Faiyum, Egipat) i fresko slikanje, prevladava težnja realističnosti i osjećaj za detalj. Rimljani pokazuju najveći napredak u tehnici MOZAIKA koji oplemenjuju zidove i podove vila i javnih zgrada. - u kiparstvu uočiti izraženu veličinu figure (KOLOSI), te kao i ranije zornost ii isticanje individualnih obilježja pojedinca, traže se idealne proporcije (kanon 1:6), koegzistiraju italska neposrednost i grčka stilizacija. - kasnorimski period (193. - 476. g.) karakteriziran je nestabilnošću državnog ustroja, duhovnom i društvenom krizom carstva. Izvana pritisak barbara na granice, a iznutra Kršćani podrivaju moć države. - unatoč kratkotrajnim reformama i uzletima, carstvo ne može povatiti vitalnost pa je podijeljeno na Zapadno, koje propada 476., i Istočno koje ostaje još oko tisuću godina kao BIZANT. Carevi se biraju vojnim prevratima.

Nastavna jedinica: Umjetnost 15. stoljeća - rana renesansa

CILJEVI

- razlikovati renesansu u odnosu prema romanici i gotici - interdisciplinarni pristup - uzročno-posljedično povezati umjetnost s postignućima u znanosti i tehnici toga doba - u arhitekturi naučiti razlikovati antiku - renesansu - klasicizam - neorenesansu (historicizam), uočiti stilske sličnosti (temeljene na zabludi - "pročišćene" bjeline antičke arhitekture i različitosti prije svega u TEHNICI GRADNJE (historicizam: "Potemkinova sela" prema Adolfu Loosu, armiranobetonske konstrukcije na čeličnom skeletu nastale suvremenim tehnikama gradnje zaodijevaju se staromodnim plaštom - pročeljima koja prizivaju stilove prošlih razdoblja u duhu

17

romantičarskih težnji toga vremena (druga polovica 19. stoljeća). Primjeri: Ringstrasse u Beču, Champseeliseea u Parizu.

Romanika Gotika Renesansa trijumf crkve i vjere

trijumf grada

trijumf čovjeka

utvrđeni burg s donjonom katedrala palače (RAZLIKOVATI DVORAC i PALAČU) s velikim nenatkrivenim unutrašnjim dvorištem obrubljenim trijemom rastvorenim arkadama (usporedi s: ATRIJEM; KLAUSTROM) zidni plašt: kombinacija rustično (BUNJATO) i plošno klesanih kamenih blokova (KVADRI)

vertikalna perspektiva inverzna perspektiva geometrijska ili

linearna perspektiva

Renesansa samouvjerenost čovjeka, čovjek u središtu (vlastitog) intelektualnog svijeta - HUMANIZAM - spomenuti firentinski literalni trijumvirat: Petrarca, Bocaccio, Dante - umjesto o ljubavi prema Bogu i metafizičkim (uzvišenim) temama pjevaju o materijalnim i putenim užicima, ljubavi prema ženi, stvarima s kojima se čovjek sreće u svakodnevnom, praktičnom životu; umjesto na latinskom jeziku koji je razumjela samo šačica najobrazovanijih ljudi pišu na domaćem, vulgarnom jeziku, jeziku ulice - talijanskom.

ZADATAK: - navesti podjelu renesanse na ranu (15. stoljeće) i visoku (16. stoljeće) - naučiti razlikovati quattrocento i cinquecento

Možete li se prisjetiti općih postignuća 15. stoljeća? - otkriće tiskarskog stroja (prva ikad tiskana knjiga Gutembergova Bibija u 42 retka) 1452. (potpitanje: što je inkunabula?) - otkriće Amerike 1492. - promjena pomorskih putova - jačanje nacionalnih monarhija (Francuska, Španjolska, Portugal, Engleska), osvajanja i kolonizacija - bujanje gradskih komuna na čelu sa signorijama/gospodom što dovodi do pojave KOLEKCIONARSTVA i prema tome MECENATSTVA, DONATORSTVA; dok su srednjovjekovni umjetnici bili smatrani obrtnicima (današnje "likovne umjetnosti" ne spadaju među SEPTEM ARTES LIBERALES - nabrojati ih) i status i prihod im je bio na nivou čuvara svinja, renesansi umjetnici žive od

18

potpore PATRONA i POTPISUJU SVOJE RADOVE (usporediti autorski potpis s LOGOTIPOM) povijest pamti njihova imena - prije: Nicola Pisano, Bernardo da Siena, pa čak i Leonardo da Vinci (selo Vinci kraj Firence) - čak umeću autoportrete u povijesne ili biblijske scene (Lorenzo Ghiberti sa sinom Vittoriem na Vratima raja krstionice u Firenci, Michelangelo Buonarotti na Posljednjem sudu u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, Raffaello Santi s učenikom Sodomom na fresci Atenska škola, Papinska palača u Vatikanu...)

SLIKARSTVO - Giotto di Bondone označava prijelaz gotika-renesansa, uvodi: slikanje plavog neba umjesto zlatnog, modeliranje forme svjetlom i sjenom (CHIAROSCURO) umjesto plošnih likova "poput igraćih karata" i još uvijek nespretnu geometrijsku perspektivu

- stilske inovacije: traži se perspektiva - ILUZIONIZAM, insistira se na stvarnoj (umjesto simboličke i sl. - plavo ili zlatno nebo) boji predmeta, chiaroscuro, naturalizam

- definicija LINEARNE I GEOMETRIJSKE perspektive

- tehničke inovacije: slikanje uljenom bojom (flamanski izum) uz terpentin kao vezivo.

ponoviti: slikanje al fresco (Leonardo da Vinci eksperimentirao s bojama dodajući im vosak na način enkaustike - brzo propadanje fresaka - primjer Bitka kod Anghiaria u Palazzo Vecchio u Firenci, Posljednja večera u Santa Maria delle Grazie u Milanu)

Primjeri djela: - Masaccio: Predaja poreznog novčića, Raspeti Krist, Izgon iz raja - Paolo Uccello: Bitka kod San Romana - Piero della Francesca: Bičevanje Krista, Sacra converzacione (Sveti razgovor, uobičajena renesansna kompozicija Bogorodice na prijestolju među svecima) - Andrea Mantegna: Mrtvi Krist (obratiti pažnju na PERSPEKTIVNO SKRAĆENJE) - Sandro Botticelli: Proljeće (Primavera), Poklonstvo kraljeva (čvrsta obrisna linija, izduženi likovi, ženski likovi s izbrijanim obrvama i kosom nad čelom - prizivanje gotičkog vertikalizma, napušteno krajem stoljeća)

KIPARSTVO Najveći kipari rane renesanse: Jacopo della Quercia, Lorenzo Ghiberti, Donatello.

Primjeri djela: - Jacopo della Quercia: Ilaria del Caretto (GISANT) - Lorenzo Ghiberti - vrata za krstionicu Firenci (Sjeverna vrata, natječajni rad: 1401-1426., Istočna ili Vrata raja: 1430-1475. DRUGAČIJE POIMANJE VREMENA, cijeli život radio dva para vratnica), minuciozno (zlatar po

19

obrazovanju). Stupnjevanje dubine reljefa od jedva naznačenih obrisa do gotovo pune skulpture - geometrijska perspektiva primijenjena na reljef. - Donatello: Zucchone (Ćelavac), zvonik (campanil - objasniti razliku sjevernjačke tradicije obično para zvonika "ugrađenih" u pročelje crkve, i samostojećeg campanila u Italiji) katedrale u Firenci; Gattametata u Padovi, prvi brončani konjanički kip nakon antičkog Marka Aurelija (Michelangelo ga postavio na Campidoglio u Rimu). Naturalizam, svetački likovi grubih crta odjeveni poput prosjaka (prema stvarnim modelima) umjesto da su, kao ranije, prikazivani poput dvorjana ŠTO NE ODGOVARA BIBLIJSKIM PRIČAMA - NAPUŠTA SE ULJEPŠAVANJE I STILIZACIJA.

ARHITEKTURA

Projekcija: Bruneleschi: Kapela Pazzi (primjer za travejni sistem gradnje), kupola Katedrale (DUOMO) u Firenci (dvostruka zračna školjka - kalota ili polulopta s kosturom u obliku riblje kosti, prvi put primijenjene samonosive skele kod gradnje). Napomenuti da je kupola renesansna, a tijelo katedrale da je gotičko (trolisni završetak), usporediti je s kupolom Atrejeve riznice u Mikeni i potom Panteona u Rimu (beton, kazete, centralni pokriveni okulus (iz arhitekture termi) kao jedini izvor svjetlosti)

RANA RENESANSA U HRVATSKOJ

- miješani gotičko-renesansni stilski oblici - primjer INVERZIJE STILOVA: Dubrovnik, - razlikovati 15. stoljeće u Sjevernoj i Južnoj Hrvatskoj (pod različitim utjecajima, općenito: Sjeverna Europa "preskače" renesansu jednako kao što je gotika kao stil "preskočen" u Italiji, osim Venecije)

Primjeri: - Palača Sponza i Kneževa palača, Dubrovnik - Michelozzo: gradske zidine, Dubrovnik (remek-djelo fortifikacijske arhitekture), pitanje: da li je netko prošao svih 2000 metara opsega - perimetra dubrovačkih zidina? Razlika gotička - renesansna kula (četvrtasta-okrugla, nakon izuma vatrenog oružja) - Juraj Dalmatinac: Katedrala u Šibeniku (modularni sistem gradnje, plitke iluzionističke niše, 72 ljudske ("katalog" rasa iz tada poznatog svijeta i nošnji- oglavlja...) i 4 lavlje glave - usporedi s glavama na Mostu uzdisaja i s kapitela trijema Duždeve palače (radionica braće Bon) u Veneciji. Motiv uskovitlanog lišća, "foglio grasso".

Napomena: važno je davati i antičke primjere kako bi se naglasilo - vizualiziralo da je renesansa "preporod umjetnosti antičkog duha". Važno - ČOVJEK KAO MJERILO STVARI. DEFINIRATI ZLATNI REZ, primjer: list A4 papira - odnos kraće i duže stranice papira).

Zlatni rez, ponoviti

ZADATAK:

20

- Definirati simboliku kvadrata i kruga (zemlja i nebo, materija i ideja), definirati postojanje kao nešto što ne mora uvijek biti opipljivo ("prst svetog Tome" kao mjerilo materijalnog postojanja); spomenuti Hegelovu estetiku koja zagovara primat idealnosti smisla nad materijalnošću čula

Nastavna jedinica: Visoka renesansa

CILJEVI

- jasno razlučiti ranu od visoke renesanse - povezati likovni i vizualni izraz vremena s političkim, znanstvenim, tehnološkim i vjerskim promjenama - naglasiti značaj crkvenog raskola - REFORMACIJE (počinje 1517. kad je svećenik Martin Luther zakucao 95 teza na vrata katedrale u Wittenbergu - primarno protiv ILDUNGENCIJA, prodavanja oprosta grijeha) i PROTUREFORMACIJE (1545-1563. Tridentskim koncilom) što dovodi do formiranja ISUSOVAČKOG REDA (scenografičnost interijera i kulisna fasada - napuštanje bazilikalne crkvene forme važna za barok!) - razlikovati renesansu od manirizma, prema dvije definicije manirizma: kao rezultat krize u koju je zapala renesansa i radikalni prekid s klasičnom umjetnošću, ili kao prirodni nastavak razvoja renesanse i njeno otvaranje MODERNOSTI u kojoj umjetnik više ne oponaša prirodu nego je tumači na SUBJEKTIVAN način - početak snažnog subjektiviteta umjetnika svojstvenog modernom i suvremenom dobu - naglasiti da je kritički odnos prema prirodi svojstven jedino čovjeku - uvođenje dinamične i DIJAGONALNE kompozicije - anticipacija baroka - razlikovati stvaralaštvo u Italiji (Firenca, Rim, Venecija), Francuskoj (Founteblauška škola), Španjolskoj (Domenikos Teotokopulos zvan El Greco), Njemačkoj - povlačenje paralele između heliocentričkog sistema (koji zamjenjuje geocentrični) i oduzimanja čovjeku pozicije MJERE SVIH STVARI - ponovno nesigurnost, kriza - navesti najveća imena visoke renesanse: Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarotti, Donato Bramante (nova crkva sv. Petra u Rimu) i Rafael Santi - datirati kraj stila: 23.4.1616. godina smrti Shakespearea i Cervantesa kada je zabranjeno naučavati da se zemlja vrti oko sunca - smatra se da obilježava kraj renesanse

POSTUPCI

ARHITEKTURA - primjer nove crkve sv. Petra u Vatikanu, primarno tlocrta (simetrična, statična forma tipična za renesansu) - Michelangelo: kupola sv. Petra (učvrstio je Ruđer Bošković), Campidoglio, Rim (važan trapezoidan tlocrt s Cordonatom, stepenice Biblioteke Laurenziane (manirizam! - objasniti zašto, vidi Janson, Povijest umjetnosti) - Andrea Palladio: Vila Rotonda u Vicenzi (maniristička obilježja: naziv ne odgovara tlocrtu, četiri jednakovrijedna pročelja, nema glavne fasade ili ulaza već su ulazi na sve četiri strane, nemogućnost zaustavljanja i kontrole - usmjeravanja kretanja)

21

SLIKARSTVO - Stanza della Segnatura (soba za potpisivanje dokumenata Papinske palače u Vatikanu), Rafael Santi: Atenska škola - Michelangelo: Stvaranje svijeta (I Bog stvori Adama) sa svoda i Posljednji sud na istočnom zidu (IKONOGRAFSKI pogrešno, objasniti simboliku oltara i istoka) Sikstinske kapele; KONKLAVE (objasniti) - Leonardo: Gioconda - pitanje učenicima: u kojemu se muzeju čuva ta slika? Zašto je važna? - ne radi osmjeha, već otvorenog PEJSAŽA(osjećaj prostorne dubine) u pozadini naslikanog lika - objasniti ATMOSFERSKU PERSPEKTIVU i SFUMATO - Giorgione (učitelj Tizianov): Oluja / Tempesta (važno: KRAJOLIK od objekta, statista slike prerasta u osnovni motiv ili subjekt slike; žena s djetetom i vojnik u uglu samo "alibi", uskoro pejzaž postaje samodostatan motiv slike; dramatičnost prizora iako se ništa ne događa osim što oblaci nagovještavaju oluju) - Albert Dürer: Autoportret (renesansna opsjednutost vlastitim likom, objasniti grafičke tehnike, i razliku umjetnosti sjevera i juga) - Giusepe Arcimboldi: Portret Rudolfa II od povrća, voća i cvijeća (kao rimskog boga Vertumna) - maniristička BIZARNOST (Rudolf II je bio habsburški kralj koji je preselio dvor u Prag), postaviti pitanje učenicima: koji bi suvremeni političar ne samo pristao da ga se ovako naslika, već i naručio i platio takav karikaturalan portret i bio njime vrlo zadovoljan - osebujan stil Venecijanske slikarske škole (važno: BOJA, venecijansko crvenilo, objasniti TONSKO SLIKARSTVO): pokazati djela Giorgionea, Tizana Vecellia, Jacopa Robustija zvanog Tintoretto, Paola Caliarija zvanog Veronese - Tintoretto: Posljednja večera (San Giorgio Maggiore, Venecija) - uvođenje DIJAGONALE! (motiv trpeze) u kompoziciju - SPIRITUALNA UMJETNOST (lebdeći anđeli jedini izvor svjetlosti na slici) - Parmigianino: Madona s dugim vratom. Maniristička obilježja - "otrovne" boje odnosno stilizirani bizarni kolorizam, izduljeni likovi, otkrivanje dijelova tijela s erotskim konotacijama, aksidentalni detalj u središtu kompozicije, sinteza oblika, disproporcionalni i zaumni elementi - skrenuti pažnju učenicima na samostojeći stup na slici.

KIPARSTVO - Michelangelo (smatra da se čekićem i dlijetom mogu raditi djela dostojna Danteove Božanske komedije, te da je jedino ljudsko tijelo vrijedno prikazivanja: žensko dok miruje, a muško i dok se kreće. Pod utjecajem NEOPLATONIZMA. Smatra da je kiparstvo nadređeno slikarstvu zbog trodimenzionalnosti; "svako djelo već se nalazi u komadu kamena, samo ga treba osloboditi viška"): projekcija skulpture Davida (rani rad, natprirodna veličina, tretiran kao reljef - PLOŠAN - trebao biti smješten u nišu, uglate forme, lik između dječačkog i zrelog, neprirodne kovrče kose, fiksiranje pogledom nevidljivog neprijatelja, prikazan trenutak prije okidanja praćke, začetak metode POKRETA U MIROVANJU), Pietà ("iks" kompozicija, Bogorodica mlađa od Krista, razlika u napetosti-tretmanu živog i mrtvog tijela, jedino potpisano Michelangelovo djelo), Mojsije (Sveti Petar u lancima, Rim: dva roga koja ulaze u glavu zapravo su dvije zrake svjetlosti koje ulaze Mojsiju u glavu u trenutku primanja deset zapovjedi - teškoća prikazivanja prizora u kamenu)

DISKUSIJA: - navesti (barem) tri Leonardove slike (sačuvano ih je samo dvanaest)

22

- promjene idealne proporcioniranosti ljudskih likova kroz povijest likovnosti (navest razne omjere glava-tijelo, od dječjeg lika realnih proporcija 1:4 do naslikanog maniristički izduljenog 1:13) - pitanje: izazivaju li prikazana djela u vama osjećaj tuge ili radosti, uzenemire- nosti, reda ili kaosa? ako da, koja, i zašto? Spomenuti Goetheov Traktat o bojama: "svaka boja izaziva u nama drugačiji, ali točno određen osjećaj".

* Umjetnost 16. stoljeća u Hrvatskoj - Andrija Medulić "Il Schiavone" (objasniti izraz), uvodi tehniku suhe igle: - Julije Klović ("Hrvatski Michelangelo"), minijaturist: - u Istri zamire SEOSKO I PUČKO ZIDNO SLIKARSTVO u crkvama - gradnja ljetnikovaca u Rijeci Dubrovačkoj: slika Sorkočevićevog ljetnikovca (porta d'aqua) - Karlovac - IDEALAN UTVRĐENI RENESANSNI GRAD u obliku šestokrake zvijezde (zašto - objasniti renesansnu obrambenu tehniku)

Nastavna jedinica: Umjetnost baroka i rokokoa

CILJEVI

- barok u doslovnom značenju (nešto neobično, nepravilno, neobrađeni dragi kamen ili biser) i kao oznaka - sinonim stila u doba EMPIRIZMA kao filozofskog pravca i načina mišljenja ("Ničega nema u razumu čega prije nije bilo u osjetilima") - odgovara mu POKUS kao znanstvena metoda i bogaćenja europskih sila temeljenog na robovskom radu i iskorištavanju sirovina iz kolonija - način širenja i promidžbe umjetnosti postaje ESEJ - novi oblik književnog izraza (Michael Eyquem de Montaigne) - usporediti umjetnost sa svojim dobom - začetak racionalizma i prosvjetiteljstva, enciklopedizam, razvoj znanosti

funkcija znanosti: sistematiziranje slike svijeta

- poseban naglasak na Rimu - urbanističkom reformom toga grada (Domenico Fontana za papu Siksta V) postavljeni egipatski obelisci na trgovima i ispred odredišta hodočasnika (crkava) služeći kao putokazi

renesansa barok

odmjerenost, red, ravnoteža, pokrenutost, zanos, patos, jednostavnost, čitkost, umjerenost, duhovni i tjelesni nemir, sklad, smirena geometrija, dinamizam i napete pretjerani intelektualizam, idealizam, suprotnosti, kontrasti oblika i ritam struktura, spektakularnost,

bujnost, ornamentalni patos,

23

senzualnost, aritmija

kontrola osjećaja žestina osjećaja

KRUG (ima jedno središte, statičan, ELIPSA (ima dva središta, zatvoren oblik) dinamična forma)

Osnovne karakteristike barokne umjetnosti:

monumentalnost sceničnost (unutrašnjost crkve -

prikazivanje beskraja (iluzionizam)

zamračena, kretanje usmjereno prema osvijetljenom oltaru)

Barokna umjetnost - paradoksalno pomirenje putenosti i duha (česti prikazi apoteoza i ekstaza; primjer: projekcija fotografije Berninijeve skulpture Sv. Tereze u ekstazi, Santa Maria della Vittoria, Rim; obratiti pažnju na sceničnost postava skulpture i upotrebu svjetla koje dolazi iz prozora odozgo); PATOS i EMOTIVNOST likova, povući paralelu s meksičkim sapunicama - BAROKNA UMJETNOST OBRAĆA SE MASI PUKA

POSTUPCI:

Time dolazimo do teme korištenja SVJETLA - nestalno, reflektorski snopovi ili polumrak, "podrumsko" svjetlo karakteristično za Caravaggia (projekcija: Pozvanje sv. Mateja), snažno kontrastiranje svjetla i sjene - LUMINISTIČKI EFEKTI

ARHITEKTURA - Versailles (na parteru iza dvorca uređeno MALO SELO za kraljičin užitak - odraz vladajuće iluzije o idiličnom seoskom - pastirskom životu koji navodno oponašaju fêtes galantes; "arkadska nostalgija")

SLIKARSTVO - slikanje romantičnih krajolika često s RUINAMA: Claude Lorrain

DISKUSIJA: - zašto elipsoidna forma - usporediti s Keplerovim otkrićem (da se nebeska tijela gibaju po elipsi, a ne kružnici) primjer - Gian Lorenzo Bernini: Trg sv. Petra, Vatikan (ovalni, definiran dvostrukom kolonadom sa četiri reda stupova, simbolika obgrljenosti i zaštite vjernika okupljenih na trgu, trg je udubljen u središnjem dijelu - optička varka (crkva se čini još višom - većom nego što jest)

24

- navesti tipove parkova - navesti primjere - navesti primjere u vašem gradu - naučiti pojmove KONKAVNO i KONVEKSNO (humorni primjer da se lakše nauče razlikovati: konkavna je forma u kojoj se može držati kava)

Nastavna jedinica: Umjetnost 18. stoljeća

Ciljevi

- usporedba baroka i rokokoa - opisati društveni okvir: dominacija habsburškog i burbonskoga carstva - sjever i jug Europe pod različitim utjecajima - jačanje buržoazije, slabljenje feudalnog ustroja - francuska revolucija, obnova tzv. demokratskog sistema (Deklaracija o pravima čovjeka - liberte, egalite, fraternite) i jačanje PROSVJETITELJSTVA - ENCIKLOPEDIZAM - LJUDSKA PRAVA - Jean Jacques Rousseau: "Čovjek je rođen slobodan" - glazba: ORGULJE i OPERA koja u Njemačkoj ima značaj poput slikarstva u 17. stoljeću - IZRAŽAVA NAJDUBLJE MISLI I OSJEĆAJE - slikčnost rokoko umjetnosti i operne umjetnosti: nastaju u isto doba, vrhunska zanatska proizvodnja, emaniraju najsuptilnije odraze iracionalno naglašenih ljudskih strasti - industrijska revolucija - IZUM PARNOG STROJA - od 1730. umjetnički stil ROKOKOA - naziv prema franc. rocaille: vrlo zavijena školjka (rocaille: vijuge, kovrče) - nova tema u književnosti (Pierre Corneille, Jean Racine) filozofiji i umjetnosti (Nicolas Poussin): ljudska INTIMA - afirmacija arheologije, interes za starine, kolekcionarstvo - ukazati na novi oblik komunikacije: PUTOVANJA radi zadovoljstva ili naobrazbe koja uvode slikarstvo VEDUTA ("vedutisti") - Pussin: rustični krajolici

barok rokoko

slavljenički nježan grandiozan prozračan povezivanje arhitekture i prirode dekoracija interijera: pozlaćene jukstaponiranje konkavnih ŠTUKATURE, tapiserije, freske i slike i konveksnih - prevladava kombinacija BIJELE i ZLATNE oblika boje

asonanca

POSTUPCI

Projekcija fotografija: SLIKARSTVO -Antoine Watteau: ozbiljnost radosti, melankolična prepuštenost osjećajima, prizori galantnih svečanosti - Jean-Honore Fragonard: Ljuljačka: poetični svijet dokolice, uživaje, erotičnost, dinamične vibracije boje i svjetlosti - Francois Boucher: stil Pompadour 1745.-1765. - Jean-Baptist Simeon Chardin: GENRE prizori - kućni život srednje klase, kuhinje, ANIMALIST, prevladava motiv MRTVE PRIRODE (naziv "neživa priroda"

25

je u stvari kontradikcija; na slovenskom "tihožitje") koji se javlja već u grčkom slikarstvu; naglasiti Chardinovu jednostavnost, čvrst zahvat u materiju, raznolikost sadržaja slike

- usporediti slikare vedutiste par excellance, obojica slikaju Veneciju:

Giovanni Antonio Canal - Canaletto Francesco Guardi

topografski vjerni eksterijeri dočaravanje ugođaja slika uz pomoć tamne komore - sumarno naslikane camera obscura forme umjesto ŠTAFAŽNE figure (služe oživljavanju detaljiziranja prizora i prikazivanju razmjera - "ljudski preteća Turnera krajolici - human landscapes) i prikazi svečanosti i genre motivi - svjedočanstva impresionizma društvenog života grada utjecao na rimskog slikara Giovannija Paola Panninija - CAPRICCIE (idealne vedute sastavljene od proizvoljno povezanih arhitektonskih elemenata)

- naglasiti primat Venecije u slikarstvu rokokoa - vrhunac talijanskog rokoko slikarstva predstavlja figura Giambattista Tiepola: Carska dvorana i strop stubišta biskupske rezidencije u Würzburgu - iluzionizam (IMPOSTURA - obmana), kovitlac oblaka anđeoskih (tip putta) likova, smiona perspektivna skraćenja u službi iluzionizma, senzualna raskoš, teatralni patos, pokrenute figure. Projekciju popratiti glazbom, opernom arijom Nessun dorma iz Puccinijeve Turandot, ili nekom durgom koja vizualizira spomenti patos. - nabrojati engleske slikare i prikazati neke njihove radove: William Hogarth, Joshua Reynolds, Thomas Gainsborough - za njihova je djela karakkteristično sjedinjenje portreta i krajolika. Izdvojiti Hogartha koji slika novi oblik barbarstva - iskorištavanje siromašnih i prljavi nered INDUSTRIJSKOG DRUŠTVA.

ARHITEKTURA Njemačka - naglasiti značaj geniusa loci - lokalnih obrtnika: klesara i štukatera

Projekcija fotografija: - Balthazar Neumann: biskupski dvor u Würzburgu, inženjerijska preciznost povezana s raskošnom ornamentikom - Johann Baptist Zimmermann: Amalienburg u Nymphenburgu, München, oslobađanje bavarskog rokokoa od talijanskih uzora, svijetle freske, štukature u nježnim bojama, štuko ukras i iluzionističko slikarstvo u jedinstvenoj dekorativnoj kompoziciji; naglasiti da je arhitektura PROSTOR, a ne DETALJ - Francois Cuvillies: Cuvillies Theater, München, dvorski arhitekt bavarskog kralja i najistaknutiji predstavnik kužno njemačkog rokokoa - sinteza stila Luja XV. i bavarskih folklorističkih elemenata; OPERNO KAZALIŠTE kao simbol grada i građanskog života, ulazi u modu umjesto sakralne arhitekture (ENCIKLOPEDIZAM UVODI NOVU SVJETOVNU RELIGIJU - vjera kao stvar čovjekove intime i osobnog izbora) interijerom postajući sve sličnije crkvenom (navesti primjer neobarokne pariške opere - spomenuti da je ta opera mjesto radnje Weberovog Fantoma opere; u bečkoj Državnoj operi početkom 20 stoljeća Gustav Mahler uveo zatamnjeno gledalište kako bi gledatelji gledali radnju na pozornici, a ne jedni druge) -

26

Engleska Sir Christopher Wren: katedrala sv. Pavla u Londonu Robert Adam: začetnik klasicizma

HRVATSKA - gradnja novih gradova u Vojnoj krajini - glavni trg s katoličkom i pravoslavnom crkvom nakon edikta o vjersko toleranciji cara Josipa II. - pavlinske crkve sv. Jeronim u Štrigovi, sv. Juraj u Lepoglavskoj Purgi, -Remete sa slikarijama Ivana Rangera Andrej Jelovšek: sv. Katarina u Zagrebu - iluzionistička freska na oltarnom zidu koja vizualno produbljuje prostor (kulisa - scenografija) - novi element sakralne gradnje: CINKTOR - posebnost: turopoljske seoske crkvice i kapele pokrivene šindrom - Sjeverna Hrvatska: plemićki dvorci s perivojem i kurije koji se tlocrtno dijele na jednokrilne, L-tlocrte, U-tlocrte, četverokrilne

- prevladavajući skulpturalni oblici:

mramorna oltarna skulptura kužni pil

RAZGOVOR: - uočiti međuovisnost interijera i arhitekture; objasniti pojam KONTEKSTUALNOST

NAPOMENA: - organizirati posjet crkvi sv. Katarine u Zagrebu, ili nekoj drugoj, dostupnoj baroknoj crkvi i na njenom primjeru objasniti barokne arhitektonske elemente i organizaciju javnih prostora

Sv. Katarina, Zagreb: kulisno priočelje koje ne otkriva unutarnju podjelu prostora, ugaone volute u gornjem dijelu pročelja (po uzoru na Vignolinu Il Gezú u Rimu, prvu jezuitsku crkvu), objasniti princip kretanja u interijeru, pokazati reljefnu biomorfnu dekoraciju svoda i zidova crkve (G. Quaglio) i iluzionističku fresku na oltarnom zidu - usporediti je s "trećim pompejanskim stilom"

MODERNA

funkcionalistička i organska grana arhitekture

APSTRAKTNA UMJETNOST - vježba Rorschach metoda

MONOKROMIJA ("Crno i bijelo su u isto vrijeme i minimum i maksimum", Julije Knifer - objasniti njegov motiv meandra) uvesti riječ VERNAKULARNO ikonoklastika

27

Jean Baudrillard: "Ako je modena doba proizvodnje, postmoderna je doba simulacije"

konceptualna umjetnost: napušta se manualni postupak kao bitno svojstvo umjetniče operativnosti

Galerija: white cube, bijela kocka