Silabus Peta 2011

UNIVERZITET U SARAJEVUMEDICINSKI FAKULTET

SARAJEVO

Grupa autora

REFORMISANI CURRICULUM STUDIJA PETE GODINE MEDICINE

SA SILABUSIMA PREDMETA

SARAJEVO, 2011.

AUTORIProf Dr Bakir MehićProf Dr Senija RašićProf Dr Ismet GavrankapetanovićProf Dr Adnan KapiđićProf Dr Senka Dinarević MesihovićProf Dr Jadranka Dizdarević StojkanovićProf Dr Haris TanovićProf Dr Dželaludin JunuzovićDoc Dr Kemal DizdarevićDoc Dr Ismet Suljević

RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMAProf Dr Senija RašićProf.Dr Zoran HadžiahmetovićProf Dr Damir AganovićDoc Dr Edo Hasanbegović

STRUČNI SARADNIKBenjamin Vojniković, profesor

IZDAVAČUniverzitet u Sarajevu Medicinski fakultet

Za izdavačaProf Dr Bakir Mehić

ŠTAMPASaVart

TIRAŽ300 primjeraka

CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

378.6:61]:371.214(497.6 Sarajevo)

MEDICINSKI fakultet (Sarajevo) Reformisani curriculum studija pete godine medicine sa silabusima predmeta / autori BakirMehić… [et al.]. – Sarajevo: Medicinskifakultet, 2011. – 172 str. : tabele ; 21 cm

ISBN 978-9958-608-55-11. Mehić, BakirCOBISS.BH-ID 18966790

REFORMISANI CURRICULUM MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU

(prva generacija, akademska 2007/08 godina)

Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicin-skog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredba-ma Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o viso-kom obrazovanju (prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Saraje-vo” br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za studij me-dicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama pravilnika o polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu, Senat, juli, 2009).

NAČINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA

Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, već značajno određuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces orga-niziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivo-sti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da poboljša vlastito obrazovanje i nastavi dalje učenje. Ispit ne bi trebalo posmatrati kao metod individualne procjene znanja, već je to integralni dio programa koji se prožima zajedno sa edukativnim dijelom.

Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivači-ma, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenji-vanja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajući u pogle-du njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora bazirati na definiranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati

vjerodostojnost sadržaja koji se evaluira. Ispitna pitanja se određuju prema prethodno, u silabusu predmeta, precizno definiranim isho-dima učenja. Ishodi trebaju odražavati ciljeve nastave, te moraju biti ja-sni i kratki, ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi učenja moraju biti podržani kon-sultacijama i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono što nije podržano nastavnim procesom.

Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktični. Provjera znanja se vrši u vidu kontinuirane provjere znanja u toku se-

mestra (parcijalni ispiti) i kao završni ispit na kojem se utvrđuje konačna ocjena.

Kontinuirana provjera znanjaRad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog seme-

stra (godine) trajnim praćenjem sveukupnog rada i znanja studenata u svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vještina u toku semestra.

U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Završni is-pit se u strukturi ocjenjivanja može vrednovati sa najviše 50% bodova. Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zada-će i dr.) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, saglasno ECTS-u.

Način ispitivanja određuje matična katedra i prethodno je definiran u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku reali-zacije nastave, izvršavanja samostalnih zadataka od strane studenata, te njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadržaja i provjeru znanja, pomogne studentima organiziranjem i održavanjem redovnih, a po po-trebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.

Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultaci-ja u učionici, korištenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komuni-kacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmično planira za kabinetske konsultacije.

U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspješ-nosti studenata u usvajanju znanja i praktičnih vještina.

Preporučene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, par-cijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao što su eseji, pismeni testovi (MCQ testovi, check liste itd).

5

Završni ispitProvjere znanja se organiziraju u utvrđenim terminima unutar na-

stavnog procesa. Završni ispit je završna provjera znanja stečenog za vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili više sadržajno povezanih nastav-nih grana. Završni ispit mora biti koncipiran na način da omogući studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelo-va gradiva koje nije uspješno položio u toku kontinuirane provjere znanja. Ako student za predviđene aktivnosti i provjere znanja tokom semestra osvoji broj bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocje-nu, nije obavezan izaći na završni ispit, osim kod predmeta kod kojih je izlazak na završni ispit ujedno i zadnja pojedinačna provjera znanja, što je prethodno navedeno u silabusu predmeta.

Ispit se polaže iz obaveznih i izbornih predmeta. Završni ispit se obav-lja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon završetka nastave. Student koji ne položi završni ispit može polagati popravni ispit iz predmeta koji nije položio na kraju jednog semestra, odnosno studij-ske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogući studen-tu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspješno po-ložio do popravnog ispita. Između održavanja završnog i popravnog ispita akademsko osoblje će konsultacijama sa studentima, pomoći studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.

Završni ispit može biti pismeni, usmeni i praktični. Preporučena pro-vjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere zna-nja su javni.

Studentska služba fakulteta će organizirati i utvrditi termine po-laganja ispita za redovne studente tako da student može biti opte-rećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu. Studentska služba nema obavezu organizacije i utvrđivanja termina polaganja ispita na opisani način za studente koji ponovno slušaju i polažu je-dan ili više predmeta.

Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet dana od dana održavanja ispita uz obavezno oglašavanje ter-mina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni radovi studenata se čuvaju do kraja studijske godine.

Predmetni nastavnik ne može vršiti provjeru znanja na završnom is-pitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za pred-mete gdje ima više od jednog ispitivača, studenti se ravnomjerno ras-

6

poređuju javnim izvlačenjem, tako da svaki student pojedinačno izvlači karticu sa imenom ispitivača kod kojeg polaže ispit.

Ukoliko je završni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja može se vrednovati sa najviše 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita (pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 40% ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni uključen i praktični dio ispita, ocjena na pismenom ispitu čini najmanje 30% ocjene na ispitu.

Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i prak-tični) prvo se polaže pismeni ispit, ukoliko student nije isti već uspješno položio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se završiti u roku 48 sati od početka ispita.

Pri kombiniranim oblicima ispita položeni dio pismenog ispita pri-znaje se na idućim ispitnim rokovima u toku iste školske godine. Pri kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim ispitnim rokovima za predkliničke predmete i samo pismeni dio, na ispi-tima kliničkih predmeta do kraja akademske godine.

Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrijednuje se i ocjenjuje na način uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student uku-pno mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i završnom ispitu) konačna ocjena se zaključuje kako slijedi:

10 (A) – (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama), nosi 95-100 bodova,

9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), nosi 85-94 boda,

8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), nosi 75-84 boda,

7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), nosi 65-74 boda,

6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda, 5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je

neznatno više rada) 50-55 bodova, 5 (FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je

znatno više rada) ispod 50 bodova. U slučaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, što predstav-

lja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.

7

USLOVI ZA POHAĐANJE NASTAVE U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM

Prije početka nastave predmetu se dodjeljuje određeni broj (E)CTS kredita. Broj (E)CTS kredita se određuje prema prethodno procijenje-nom ukupnom radnom opterećenju studenta, a kroz procentualno uče-šće aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti uključuju aktivnosti kako slijedi:

1) nastavne sate– pohađanje nastave– aktivnost na svim oblicima nastave i sl.2) sate van nastave– izrada seminarske radnje,– priprema za seminar,– izrada domaćeg rada,– priprema ispita,– priprema za predavanje i sl.Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, za-

daće i dr.) moraju biti što je moguće ravnomjernije raspoređeni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa optereće-njem predviđenim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.

Primjer broj 1:U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedeće nastavne

aktivnosti: predavanja, praktične vježbe, seminarski radovi, ispiti.Procjena procentualnog učešća u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na

slijedeći način:– obavezno prisustvo nastavi 10% – praktične vježbe 10% – seminarski rad 10% – parcijalni ispit 1 20%– parcijalni ispit 2 20%– parcijalni ispit 3 – završni ispit 30%

Primjer broj 2:– praktične vježbe 25%– seminari 20%– parcijalni ispit 1 25%– parcijalni 3 – završni ispit 30%

8

NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora uključiti i navesti sve si-labusom planirane aktivnosti.

Procentualno učešće aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja pro-cjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije početka školske go-dine. Pri procjeni opterećenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVE-ZNO je izvršiti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uložiti u pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.

Student stiče ECTS bodove tek nakon uspješno ispunjenih si-labusom predmeta planiranih i definisanih obaveza, uključujući uspješno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.

Student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog ciklusa studija najviše šest (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (E)CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloženi pred-met koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, što je de-finisano u silabusima predmeta. Student može upisati parni (2., 4., 6., 8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta definirane uslove.

Studenti koji ne polože ispit u redovnom i popravnom roku upisuju predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.

Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student po-navlja) student je dužan uplatiti odgovarajuću naknadu čiju visinu svojom odlukom utvrđuje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.

ORGANIZACIJA NASTAVE

Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktiv-nosti + 1 sedmica za završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najduže 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor) traju 2 sedmice.

9

Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice sep-tembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog člana, mogu pristu-piti studenti koji su ostvarili pravo polaganja završnih ispita tokom ljet-nog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom definisanim u silabusima predmeta.

Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najduže 4 sedmi-ce. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti uključujući i oblike provjere znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju 8 sedmica.

Tačan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih progra-ma za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje Senat Univerziteta, najka-snije 60 dana prije početka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema utvrđenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije 10 dana prije početka nastave. Praktični rad i stručna praksa mogu se organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna cjelina.

Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove, način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi pro-dekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Nastav-nik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija. Termini za konsultacije trebaju biti usklađeni sa nastavom tako da su do-stupni studentima.

Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije dopuštena.

U slučaju nužne promjene rasporeda sati i plana rada predmetni nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i transparentan način o tome obavijestiti studente.

Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrđenim na-stavnim planom i programom odgovaran za izvođenje svih oblika nastave-predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za praćenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.

Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija Student prijavljuje izborne predmete koje želi da sluša i polaže u na-

rednoj studijskoj godini tri sedmice prije početka nastave u zimskom se-mestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta definiše minimalan

10

broj i maksimalan broj studenata koji može slušati izborni predmet. Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosječ-nim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisu-ju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku termina predviđenih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi stu-denata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.

Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.

Prof Dr Bakir MehićDEKAN

11

DEVETI SEMESTAR

PROGRAM NASTAVE U DEVETOM SEMESTRU STUDIJA MEDICINE PO REFORMISANOM CURRICULUM-U

(Zimski semestar 5. godine)

PredmetBroj sed-mica

Broj ča-sova

Teoretska nastava Praktična nastava ECTS

Hirurgija 12 360 120 240 24

Opća i abdominalna hirurgija 3,5 105

Opća 15 Opća 306,5

Abdominalna 20 Abdominala 40

Ortopedija i traumatologija 2 60

Ortopedija 10 Ortopedija 154,5

Traumatologija 10 Traumatologija 25

Urologija 1,5 45 15 30 3Dječija hirurgija 1,5 45 15 30 3

Kardiohirurija i Vaskularna hirurgija

1 (0,5

+0,5)30

Kardiohirurgija 5 Kardiohirurgija 102Vaskularna

hirurgija 5 Vaskularna hirurgija 10

Neurohirurgija 0,5 15 5 10 1Anesteziologija 0,5 15 5 10 1Torakalna hirurgija 1 30 10 20 2Plastična i rekonstruk-tivna hirurgija 0,5 15 5 10 1

Izborni predmet 1 30 10 20 2

Otorinolaringologija sa maksilofacijalnom hirurgijom

2 60

Otorinolaringo-logija 15 Otorinolaringo-

logija 304

Maksilofacijalnahirurgija 5 Maksilofacijalna

hirurgija 10

UKUPNO 15 450 150 300 30

Blok nastava na predmetu Hirurgija:Blok 1: Opšta hirurgija, Abdominalna hirurgija, Anestezija....................................................... 4 sedmice

Blok 2: Ortopedija i traumatologija, Neurohirurgija, Plastična i rekonstruktivna hirurgija,

Kardiohirurgija i Vaskularna hirurgija .................................................................................................4 sedmice

Blok 3: Urologija, dječija hirurgija, torakalna hirurgija ................................................................4 sedmice

12

Izborni predmeti devetog semestra:- Spinalna hirurgija- Dječija ortopedija- Sportska traumatologija- Akutni abdomen- Terapija boli- Urgentna urologija- Hitna stanja u otorinolaringologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji

13

SKUPNI PLAN REALIZACIJE NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU V GODINE STUDIJA MEDICINE

PO REFORMIRANOM CURRICULUMU

Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati

Sedmica 1. (ponedeljak – petak)

Predavanje: OPŠTA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (ponedeljak-petak)

5x2 sata (OH)

5x4 sata (OH)


Predavanje: OPŠTA HIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (ponedeljak-srijeda)

Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (četvrtak-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (srijeda-petak)

1+2x2 sata (OH)

5+4+1 sat (OH)

2x2 sata (AH)

3+4+4 sata (AH)

Sedmica 3.(ponedeljak – petak)

Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)


5x2 sata (AH)

5x4 sata (AH)


Predavanje: ABDOMINALNA HIRURGIJA (ponedeljak-uto-rak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (ponedeljak-utorak)

Predavanje:ANESTEZIOLOGIJA SA REANIMATOLOGIJOM(srijeda – četvrtak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (utorak-četvrtak)

Predavenje: PARCIJALNI ISPIT (petak)

Vježbe : Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (petak)

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO (petak)

2x2 sata (AH)

4+2 sata (AH)

2+3 sata (AR)

2+4+3 sata (AR)

2 sata

1 sat (AR)

3 sata

14


Predavanje: ORTOPEDIJA (ponedeljak-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (ponedeljak-četvrtak)

Vježbe: TRAUMATOLOGIJA (četvrtak-petak)

5x2 sata (ORTO)

3x4+3sata (ORTO)

1 + 4 sata (TRA)


Predavanje: TRAUMATOLOGIJA (ponedeljak-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (ponedeljak-četvrtak)

Vježbe: NEUROHIRURGIJA (petak)

5x2 (TRA)

4x4 sata (TRA)

1x4 sata (NH)


Predavanje: NEUROHIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)


Predavanje: PLASTIČNA HIRURGIJA (srijeda-petak)


Vježbe: KARDIOHIRURGIJA (petak)

2x2 +1 sat (NH)

4+2 sata (NH)

1+2x2 sata (PRH)

2+2x4 sata (PRH)

1x4 sata (KH)


Predavanje: KARDIOHIRURGIJA (ponedeljak-srijeda)


Predavanje: VASKULARNA HIRURGIJA (srijeda-petak)


Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak)

2x2+1 sat (KH)

4+2 sata (KH)

1+2x2 sata (VH)

2+2x4 sata (VH)

4 sata


Predavanje: UROLOGIJA (ponedeljak-petak)

Vježbe: PARCIJANI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak)


5x2 sata (U)

2 sata

2+4x4 sata (U)

15


Predavanje: UROLOGIJA (ponedeljak-srijeda)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (ponedeljak-srijeda)

Predavanje: DJEČIJA HIRURGIJA (srijeda-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (srijeda-petak)

2x2+1 sat (U)

2x4+2 sata (U)

1+2x2 sata (DH)

2+2x4 sata (DH)


Predavanje: DJEČIJA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)


5x2 sata (DH)

5x4 sata (DH)


Predavanje: TORAKALNA HIRURGIJA (ponedeljak-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu ((ponedeljak-četvrtak) Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO (petak)

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO (petak)

5x2 sata (TH)

4x4 sata (TH)

2 sata

2 sata


Predavanja: OTORINOLARINGOLOGIJA (ponedeljak-petak)


5x2 sata (OTO)

5x4 sata (OTO)


Predavanja: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak)

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak)

Predavanja: OTORINOLARINGOLOGIJA ( utorak-srijeda)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (utorak-srijeda)

Predavanje: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA (srijeda-pe-tak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (srijeda-četvrtak)

Predavanje: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (petak)

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak)

2 sata

4 sata

2+1 sat (OTO)

4 + 2 sata(OTO)

1+2+2 sata (MFH)

2x4 sata (MFH)

2 sata

2 sata

16


Predavanje: Izborni predmet (IP) (ponedeljak-petak)

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT (petak)

Predavanje: PARCIJALNI ISPIT (petak)

5x2 sata

5x4 sata

Sedmica 16. Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijal-nim ispitima

Sedmica 17-20.

Popravni ispitni rok

Zadnja sedmica augusta-prve dvije sedmice septembra

AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU

17

Code: BAM 0901 Naslov oblasti: HIRURGIJANivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 24Status: obavezni Ukupno sati: 360Odgovorni nastavnik: Prof. dr Ismet GavrankapetanovićUslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa osnovnim hirurškim principima, sa osnovama hirurške dijagnostike i terapije, sa simptomima hirurške patologije, te načinom prepoznavanja i dijagnosticiranja hirurških bolesti i povreda, kao i načinom provođenja bazičnih anestezioloških i reanimacionih postupaka.

2. Svrha predmeta Osposobiti studenta da nakon završene nastave može prepoznati simptome najčešćih i određenih hirurških bolesti i povreda, samostal-no obaviti primarni hirurški pregled i primijeniti osnovne hirurške pro-cedure prema dijagnostičkim i terapijskim algoritmima, kao i provesti adekvatan transfer pacijenta prema određenim subspecijalnostima.

3. Moduli sa ishodi-ma učenja

Kroz nastavu predmeta Opšta hirurgija student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Opšta hirurška dijagnostikaCilj modula je upoznati studenta sa vještinama i znanjem opšte i specijalne hirurške propedeutike.

Modul 2. Asepsa i antisepsaCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim postulatima sepse i antisepse, postupcima sterilizacije i definfekcije, te pripreme za ope-rativni zahvat.

Modul 3. Rana i njeno cijeljenje Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama rana i njihovim cijelje-njem, primarnom hirurškom obradom (PHO), tehnikama suturiranja i komplikacijama rane.

Modul 4. Hirurške infekcije Cilj modula je upoznati studenta sa faktorima i uzročnicima koji po-mažu nastanku infekcije, specifičnim vrstama infekcija, principima liječenja i upotrebom antibiotika.

Modul 5. Krvarenje, hemostaza i supstituenti krviCilj modula je upoznati studenta sa vrstama krvarenja, njihovim po-sljedicama u nastanku šoka, te sa praktičnom primjenom postupaka privremene i definitivne hemostaze.

Modul 6. Opšta hirurška onkologijaCilj modula je upoznati studenta sa principima rada u onkološkoj hirurgiji.

18


Modul 7. Hirurgija u vanrednim situacijamaCilj modula je upoznati studenta sa organizacijom, trijažom, evaku-acijom i načinima zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih u vanrednim situacijama pri masovnom povređivanju.

Modul 8. Hirurški aspekti ujeda i uboda zmija, kukaca, otrovnih i neotrovnih životinjaCilj modula je upoznati studenta sa procedurama i postupcima u liječenju ujeda i uboda zmija, kukaca, otrovnih i neotrovnih životinja

Kroz predmet OPŠTA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Anamnezu i klinički pregled hirurškog pacijenta2. Metode i način sterilizacije3. Postupci koji se koriste u antisepsi-dezinfekciji4. Priprema ruku operatora 5. Priprema operativnog polja6 .Hirurška obrada rane (primarni, odložni, sekundarni šav, vještine

vezivanja čvorova, šivaći materijal, potrebni instrumentarij za PHO, vrste drenova)

7. Incizione i punkcione procedure inflamatornih procesa8. Metode privremene i trajne hemostaze (vaskularne kleme i ligatura)9. Utvrđivanje prioriteta i skoring sistema u urgentnom hirurškom

tretmanu kod masovnih povreda.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):Tumačenje najčešćih dijagnostičkih metoda u hirurgiji:1. standardnih laboratorijskih nalaza vezanih za određena hirurška

oboljenja i povrede2. Principi zbrinjavanja povreda izazvanim eksplozivnim sredstvima i

vatrenim oružjem. 3. Indikacije za operativno liječenje (vitalne, apsolutne, relativne)4. Kliničke znake malignih bolesti i dijagnostičke algoritme.

Kroz nastavu predmeta OPŠTA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće stavove:1. Pravilno prepoznavanje i ispravan tretman u kvalifikaciji rane i nje-

noj pravilnoj primarnoj hirurškoj obradi je od esencijalnog značaja u svakodnevnom radu ljekra opšte prakse.

2. Pravilno prepoznavanje vrste povrede krvnoga suda, kao i adekvat-na hemostaza značajno utiču na smanjenje mortaliteta i očuvanja vitalnosti ekstremiteta.

3. Samo pravilno primjenjeni principi asepse i sepse, te dezinfekcije i sterilizacije smanjuju morbiditet i mortalitet u postoperativnom periodu.

4. Pravilna priprema za operaciju je osnov za uspješan postoperativni ishod.

19


Kroz nastavu iz predmeta Abdominalna HIRURGIJA student će usvo-jiti slijedeća znanja:

Modul 1. Dijagnostika abdominalnih oboljenja i povredaCilj modula je upoznati studenta sa svim metodama potrebnim u postavljanju tačne dijagnoze abdominalnog hirurškog oboljenja, sa najčešćim uzrocima akutnog abdomena u praksi i važnosti postavlja-nja indikacija za hitnu hiruršku intervenciju.

Modul 2. Akutni abdomen Cilj modula je upoznati studenta sa svim osobinama sindroma akutnog abdomena, te sa najčešćim etiološkim uzrocima, kliničkom slikom i terapijom istih.

Modul 3. Hirurgija kila i prednjeg trbušnog zidaCilj modula je upoznati studenta sa svim vrstama kila prednjeg trbuš-nog zida i načinom njihovog rješavanja.

Modul 4. Hirurgija želuca, duodenuma i slezeneCilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom i kli-ničkom prezentacijom bolesti želuca, duodenuma i slezene, diferenci-jalnom dijagnozom i modalitetima hirurškog liječenja.

Modul 5. Hirurgija tankog i debelog crijevaCilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, klinič-kom slikom, diferencijalnom dijagnozom, indikacijama i mogućnosti-ma hirurškog liječenja bolesti tankog, debelog crijeva, anomalijama crijeva, primarnim strukturalnim poremećajima (divertikuli, vaskular-ne lezije sa peptičkim ulkusom jejunuma).

Modul 6. Hirurgija rektuma i anusaCilj modula je upoznati studenta sa cjelokupnom hirurškom pato-logijom anorektuma (upalna, maligna oboljenja, anorektalni apsces, anorektalna fistula, rektovaginalna fistula, pilonidalna bolest).

Modul 7. Hepatobilijarna hirurgijaCilj modula je upoznati studenta sa oboljenjima i povredama jetre i žučnih puteva (ciste, portalna hipertenzija, holelitijaza i holedoholiti-jaza, stenoza sfinktera Odii, akutni holecistitis i komplikacije, empijem i hidrops žučne kese, hronički holecistitis i karcinom žučne kese i vodova, metastatski i primarni tumori jetre).

Modul 8. Hirurgija pankreasaCilj modula je upoznati studenta sa hirurškim aspektima bolesti pankreasa (ciste i pseudociste, pankreas anulare, ektopični pankreas, akutni i hronični pankreatitis, tumori i povrede pankreasa).

20


Modul 9. Laparoskopska hirurgijaCilj modula je upoznati studenta sa indikacijama, prednostima i komplikacijama minimalno invazivnih procedura, kao i sa rizicima izvođenja istih.

Modul 10. Trauma abdomenaCilj modula je upoznati studenta sa zatvorenim i otvorenim ozlje-dama trbuha, kliničkom slikom, prvom pomoći, te simptomima kod raznih modaliteta povreda organa u trbušnoj duplji.

Kroz nastavu predmeta ABDOMINALNA HIRURGIJA student će ovlada-ti slijedećim vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini): – Prepoznati muskularni defans– Izvesti anorektalni tuše– Pravilno interpretirati radiografski nalaz crijevne okluzije (ileus) i

slobodne trbušne tečnosti– Kliničkim pregledom utvrditi postojanje hernije (antriranje ingvi-

nalnog kanala)– Provesti palpaciju i perkusiju u projekcijama Lanzove i Mc Burney-

eve tačke– Interpretirati osnovne hematološke i biohemijske analize u stanji-

ma akutnog abdomena.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):– Plasiranje nazogastrične sonde– Abdominalna punkcija– Vještina prepoznavanja pojedinih oblika hirurške infekcije– Prepoznavanje akutne dilatacije želuca– Interpretacija pojedinih rutinskih i specifičnih radioloških i endo-

skopskih pretraga vezanih za akutna abdominalna stanja (nativni snimak abdomena, EHO, CT, MRI, angiografija, kontrastne metode, kolonoskopija, gastroskopija).

Nakon odslušane nastave student će biti osposobljen da usvoji slije-deće stavove: – Rano prepoznavanje hitnih stanja u abdominalnoj hirurgiji utiče na

blagovremeni definitivni hirurški tretman i ishod liječenja. – Budući liječnik mora misliti da iza okultnih krvarenja može stajati

karcinom digestivne cijevi.

Kroz nastavu predmeta „ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA“ student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. AnesteziologijaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa tehnikama opšte ane-stezije - inhalacione i intravenske, farmakološkim aspektima anesteti-ka i mišićnih relaksanata, te pripremom bolesnika za opštu anesteziju.

21


Modul 2. Homeostaza Cilj ovog modula je upoznati studenta sa promjenama u biohemiji, metabolizmu i tjelesnim funkcijama kod operisanog i povrijeđenog pacijenta. Upoznati studenta sa reakcijom organizma na akutne gu-bitke volumena unutrašnjeg milijea i reakcije organizma na pojedinim organima u sklopu multiorganske disfunkcije (MODS).

Modul 3. Reanimatologija. Bilans tečnosti i elektrolita kod hirur-škog pacijentaCilj ovog modula je upoznati studenta sa metabolizmom vode i elek-trolita, sa specifičnostima promjena unutrašnje sredine kod hirurškog pacijenta, sa definicijama i klasifikacijama promjena u tkivnoj tekućini, vrstama poremećaja bilansa tečnosti i elektrolita.

Modul 4. Šok i njegovo liječenjeCilj modula je da upoznati studenta sa tipovima i klasifikacijom šoka, etiopatogenezom, kliničkom slikom i terapijom šoka.

Modul 5. Zatajenje cirkulacije i disanja – kardiopulmonalna rea-nimacija (KPR), smjernice naprednog održavanja života (Advan-ced Life Support - ALS) Cilj modula je upoznati studenta sa tehnikama izvođenja kardiopul-monalne reanimacije (KPR) u toku zatajenja cirkulacije i disanja (Ad-vanced Life Support - ALS).

Kroz nastavu predmeta ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJA stu-dent će ovladati slijedećim vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini): – Pregled medicinske dokumentacije i bolesnika u sklopu preaneste-

tičke vizite, utvrđivanje ASA-skora– Postavljanje orofaringealnog tubusa, laringealne maske, primjena

mehaničke ventilacije– Tehnike aplikacija visokog i niskog protoka kiseonika (balon rezer-

voar)– Praćenje monitoringa: pulsne oksimetrije, arterijskog pritiska, ka-

pnografije, EKG, tehnike defibrilacije– Praćenje gubitaka ekskreta hirurškog bolesnika: preko drenova,

gastrične sonde, urinarnog katetera; nadoknada gubitaka– Liječenje izotone, hipotone i hipertone dehidratacije – Liječenje hiperhidratacije – Doziranje i priprema rastvora simpatomimetskih preparata, analge-

tika, sedativa; aplikacija preko perfuzora ili infuzionih pumpi – Vođenje medicinske dokumentacije: monitoring funkcije organa,

terapija, registrovanje nalaza na terapijskim listama i u dekurzusima istorije bolesti

– Plasiranje kanila u periferne venske puteve.

22


Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):– Endotrahealna intubacija– Priključenje bolesnika na anesteziološki aparat– Intraoperativni monitoring (RR, EKG, SpO2)– Spinalna i periduralna anestezija– Primjena različitih modaliteta disanja na respiratoru– Plasiranje kanila u centralne venske puteve, mjerenje centralnog

venskog pritiska (CVP) i arterijskog pritiska – Kupiranje epileptičnog statusa, uvođenje u barbituratnu komu.

Nakon odslušane nastave student će biti osposobljen da usvoji slije-deće stavove: – Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja (šok, asfiksije, poremećaji

svijesti, anafilaktične reakcije), te primarni tretman i blagovremeni transfer pacijenta uslovit će uspjeh u preživljavanju.

– Priprema bolesnika za anesteziju u sklopu preoperacijske pripreme je neophodna u cilju izbjegavanja inta- i perioperativnih komplika-cija.

– Poznavanje tehnika napredne kardiopulmonalne reanimacije je neophodno u spašavanju životno ugroženog bolesnika.

Kroz nastavu predmeta ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM stu-dent će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Uvod u ortopediju i traumatologijuCilj modula je upoznati studenta sa oboljenjima i povredama lokomo-tornog sistema, dijagnostikom, osnovnim operativnim zahvatima u ortopedskoj hirurgiji i traumatologiji.

Modul 2. Urođene i stečene deformacije koštano-zglobnog siste-ma kod djece i odraslih Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom urođenih i ste-čenih anomalija kod djece i odraslih (osteohondrodisplazije, ahondro-plazije, osteogenesis imperfecta, metaboličke bolesti, degenerativne bolesti zglobova).

Modul 3. Spinalni deformiteti Cilj modula je upoznati studenta sa patologijom, klasifikacijom, dija-gnostikom i liječenjem idiopatskih kongentitalnih skolioza i kifoza.

Modul 4. Spondilitisi i degenerativne bolesti kičmeCilj modula je upoznati studenta sa kliničkim znacima, dijagnostikom i liječenjem spondilitisa i spondiloartritisa. Modul 5. Kongenitalni deformiteti kuka i stopalaCilj modula je upoznati studenta sa razvojnim poremećajima kuka /RPK/ i stopala, ranom dijagnostikom, klasifikacijom i liječenjem.

23


Modul 6. Mekotkivni i koštani tumoriCilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom, klasifikacijom i liječenjem benignih i malignih tumora kosti i mekih tkiva.

Modul 7. Infekcije u koštano-zglobnoj hirurgijiCilj modula je upoznati studenta sa specifičnim i nespecifičnim in-fekcijama, akutnim i hroničnim oblicima, primarnim i sekundarnim infektom u koštano-zglobnoj hirurgiji.

Modul 8. Vještački zglobovi u lokomotornoj hirurgijiCilj modula je upoznati studenta sa indikacijama za ugradnju vještač-kih zglobova, modelima, komponentama i tribologijom endoproteza.

Modul 9. Prijelomi kosti i njihovo cijeljenje, traumatska iščašenja zglobovaCilj modula je upoznati studenta sa prijelomima kosti, cijeljenjem prijeloma, kao i traumatskim iščašenjima zglobova.

Modul 10. Liječenje povreda mekih tkiva /mišići, tetive, ligamen-ti, burze, meniskusi/Cilj modula je upoznati studenta sa povredama mekih tkiva, kao i posljedicama povrijeđivanja, kliničkim testovima i načinima liječenja.

Modul 11. Prijelomi i traumatska iščašenja gornjih ekstremiteta i njihovo liječenjeCilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom, klasifikacijom i liječenjem prijeloma i iščašenja: ramenog zgloba, nad-laktice, lakta i lakatnog zgloba i podlaktice.

Modul 12. Prijelomi i iščašenja šake i njihovo liječenjeCilj modula je upoznati studenta sa prijelomima i iščašenjima šake i njihovo liječenje.

Modul 13. Prijelomi i traumatska iščašenja donjih ekstremiteta i njihovo liječenjeCilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom, klasifikacijom i liječenjem prijeloma i iščašenja: kuka, nadkoljenice, koljena, podkoljenice i skočnoga zgloba.

Modul 14. Povrede karlice i njihovo liječenjeCilj modula je upoznati studenta sa primarnnom kliničkom pretra-gom, dijagnostikom, kategorizacijom i inicijalnim prehospitalnim – hospitalnim tretmanom.

Modul 15. Traumatologija spinalnog stupa (dijagnostika, klasifi-kacija, liječenje)Cilj modula je upoznati studenta sa opštim protokolom inicijalnog vođenja spinalne povrede.

24


Modul 16. PolitraumaCilj modula je upoznati studenta sa definicijom, patofiziologijom, prehospitalnom – hospitalnom evaluacijom i tretmanom politrauma-tiziranog.

Kroz nastavu predmeta ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):– Specifičnosti anamneze i pregled pacijenta sa povredom i / ili obo-

ljenjem lokomotornog sistema– Mjerenje pokreta u zglobovima i dužine ekstremiteta– Klinički pregled i lokalni status pacijenta sa tumorom kosti– Interpretacija rtg snimaka– Tumačenje laboratorijskih pretraga, analiza sinovijalne tekućine– Plasiranje indirektne ekstenzije– Postavljanje standardne imobilizacije

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):– Indikacije za ugradnju endoproteze– Punkcija zgloba– Davanje intraartikularne injekcije– Repozicije prijeloma i iščašenja– Ultrazvuk kod razvojnog poremećaja kuka– Plasiranje direktne ekstenzije.

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:1.Pravilna procjena povrede ili oboljenja lokomotornog sistema utiče

na konačan ishod liječenja.2. Samo ispravno poduzete mjere i smjernice liječenja oboljenja i po-

vreda lokomotornog sistema mogu rezultirati pozitivnim ishodom i refunkcionalizacijom ekstremiteta.

Kroz nastavu predmeta NEUROHIRURGIJA student će usvojiti slijede-ća znanja:

Modul 1. Kraniocerebralne, spinalne povrede i spaciokompresiv-ni sindromCilj modula je upoznati studenta sa svim oblicima kraniocerebralnih i spinalnih povreda (klasifikacije, dijagnostika, inicijalni tretman i defi-nitivno liječenje).

Modul 2. Cerebrovaskularna oboljenja Cilj modula je upoznati studenta sa A-V malformacijama mozga, intrakranijalnim aneurizmama, hemoragijom, cerebralnom revasku-larizacijom.

25


Modul 3. Kongenitalne anomalije centralnog nervnog sistema (CNS)Cilj modula je upoznati studenta sa kongenitalnim anomalijama CNS-a.

Modul 4. Neurohirurška onkologijaCilj modula je upoznati studenta sa tumorima CNS-a.

Kroz nastavu predmeta NEUROHIRURGIJA student će ovladati slijede-ćim vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini): – osnove neurohirurškog pregleda– praktično demonstrirati gradiranje svijesti po GCS skali i prepozna-

vanje osnovnih poremećaja svijesti (somnolencija, sopor, koma)– klinički pristup komatoznom pacijentu i prepoznavanje različitih

motornih odgovora kod komatoznog pacijenta– prepoznati znakove intrakranijalne hipertenzije i fokalni neurološki

deficit vezan za strukturalnu intrakranijalnu leziju– prepoznati znakove hidrocefalusa– prepoznati razliku između slike MRI-a mozga i CT-a mozga– prepoznati akutno krvarenje na CT-u mozga.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):– pripremu za izvođenje lumbalne punkcije i kontinuirane vanjske

lumbalne drenaže– pripremu za monitoring intrakranijalnog pritiska– prepoznavanje neuralgije trigeminusa kao najčešćeg kompresiv-

nog neurovaskularnog sindroma.

Nakon odslušane nastave student će biti osposobljen da usvoji slije-deće stavove: – Prepoznavanje i zbrinjavanje neurohirurških povreda i oboljenja i

blagovremeni tretman su uslov za uspjeh izlječenja pacijenta. – Rani ispadi kranijalnih nerava mogu biti prvi znak ozbiljnog pato-

loškog intrakranijalnog dešavanja.

Kroz predmet PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA stu-dent će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Klasifikacija, tipovi i primjena tkivnih transplantata i principi rekonstrukcije šake i ekstremitetaCilj modula je upoznati studenta sa tipovima i klasifikacijom slobod-nih kožnih i drugih tkivnih transplantata, replantacijom ekstremiteta, kao i rekonstrukcijama nerava, tetiva i mišića šake, te dekubitalnih ulcera.

26


Modul 2. Dijagnostika i tretman termičkih povreda Cilj modula je upoznati studenta sa klasifikacijama opekotina, smr-zotina i hemijskih povreda po dubini i širini, kao i kliničkom slikom, modalitetima hirurškoga liječenja, te mogućim komplikacijama.

Modul 3. Tumori kože i mekih tkiva Cilj modula je upoznati studenta sa klasifikacijom benignih i malignih tumora kože, malignim melanomom (morfologija, klasifikacija, načini hirurškog tretmana - primjena sentinel dijagnostike, indikacija za parcijalnu i totalnu limfadenektomiju)

Modul 4. Osnovni principi estetske hirurgije i mikrohirurgijeCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim principima estetske hirurgije i mikrohirurgije

Kroz nastavu predmeta PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA student će ovladati slijedećim vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):– Uzeti specifičnu anamnezu pacijenta na plastičnoj i rekonstruktiv-

noj hirurgiji. – Tretman pacijenata sa opekotinskom bolešću (konzervativna te-

rapija opekotina, poznavanje indikacija za hirurški tretman, načini hirurškog tretmana)

– Vještina aplikacije pojedinačnih hirurških šavova (vježbe manipula-cije hirurškim instrumentima)

– Lokalni tretman i toaleta rane, sa previjanjem– Ispitivanje pacijenta sa lezijom perifernog nerva i prepoznavanje

ispada– Prepoznati kliničke znake lezije tetivnog sistema šake– Prepoznati kliničke znake lezije koštanog sistema šake, sa adekvat-

nom interpretacijom pratećeg RTG snimka

Vještine koje treba poznavati (zna kako):– Načini uzimanja slobodnog kožnog transplantata i drugih – tkivnih transplantata– Primjena operativnog mikroskopa i mikrohirurških tehnika (znanje

o principima vaskularne anastomoze i neurorafije)– Principi revaskularizacije i replantacije– Sentinel dijagnostika i limfadenektomija u tretmanu malignih me-

lanoma– Principi rekonstruktivne hirurgije dekubitusa

Nakon odslušane nastave, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:– Pravilna procjena oboljenja ili deformiteta iz domena plastične i

rekonstruktivne hirurgije je neophodna u cilju smanjenja postope-rativnih sekvela.

27


– Pravilno provođenje osnovnih modaliteta hirurških tretmana dopri-nosi brzom oporavku pacijenta.

– Neophodno je poštovati korektnu indikaciju za dijagnostičke pro-cedure.

Kroz nastavu predmeta KARDIOHIRURGIJA student će usvojiti slije-deća znanja:

Modul 1. Uvod u kardiohirurgiju. Cilj modula je upoznati studenta sa počecima i razvojem kardiohi-rurške tehnike, načinom i izvođenjem ekstrakorporalne cirkulacije, te osnovnih metoda izvođenja operacija na otvorenom srcu.

Modul 2. Hirurško liječenje ishemijske bolesti srca (IBS)Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim značajkama etiopato-geneze, dijagnostike i hirurškog načina liječenja IBS. Modul 3. Metode hirurškog liječenja valvularnih bolesti srcaCilj modula je upoznati studenta sa osnovama etiopatogeneze, dija-gmnostikom i hirurškim načinom liječenja valvularnih bolesti srca.

Modul 4. Bolesti velikih krvnih žilaCilj modula je upoznati studenta sa bolestima velikih krvnih žila u grudnoj i abdominalnoj duplji i načinom klasičnog operativnog i en-dovaskularnog liječenja.

Modul 5. Urođene srčane anomalije (USA) Cilj modula je upoznati studenta sa urođenim srčanim anomalijama sa povećanim i smanjenim plućnim protokom, te obstruktivnim lezija-ma, kao i dijagnostikom i hirurškim liječenjem ovih anomalija.

Kroz nastavu predmeta KARDIOHIRURGIJA student će ovladati slijede-ćim vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):– Pristup, tehnika i taktika kliničkog pregleda kardiohirurškog bole-

snika sa brojnim komorbiditetima– Problemski orjentirano uzimanje anamneze i fizikalnog statusa– Auskultacija kardijalnih i vaskularnih fenomena– Interpretacija kliničkih znakova i dijagnostičkih procedura – Razumijevanje dokumentacije bolesnika, a naročito otpusne liste– Rukovanje sa defibrilatorom

Vještine koje treba poznavati (zna kako):– Manuelne radnje vezane za previjanje sternotomije i safenektomije,

procjena stabilnosti sternuma– Snalaženje i ispravna interpretacija parametara hemodinamskog

monitoringa– Rukovanje specifičnim instrumentarijem

28


Nakon odslušane nastave, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:– Stav o poštivanju Hipokratove zakletve – Stav i svijest o značaju, ulozi i realnim mogućnostima kardijalne

hirurgije– Stav o kardijalnoj hirurgiji kao timskom radu i pristupu, te bitnom

doprinosu u interdisciplinarnom kliničkom tretmanu bolesnika– Pozitivan stav o bolesnicima treće životne dobi.

Kroz nastavu predmeta VASKULARNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Akutna ishemija perifernih arterijaCilj modula je upoznati studenta sa svim sa uzrocima i kliničkim manifestacijama akutne ishemije perifernih arterija, te adekvatnim tretmanom ovog stanja.

Modul 2. Hronična ishemija perifernih arterijaCilj modula je upoznati studenta sa hroničnom ishemijom ekstremi-teta, ekstrakranijalnim suženjima i okluzijom karotidnih i vertebralnih arterija, što se odražava na vaskularizaciju mozga.

Modul 3. Arterijska proširenja (dilatacije i aneurizme arterija)Cilj modula je upoznati studenta sa značajem aneurizmatskih prošire-nja i njihovim komplikacijama, te ukazati na različite posljedice i mo-gućnosti tretmana ovisno o lokalizaciji aneurizmatskih promjena.

Modul 4. Hirurški aspekt proširenih i tromboziranih perifernih venaCilj modula je upoznati studenta sa manifestacijama i operativnim tretmanima različitih venskih oboljenja.

Modul 5. LimfostazaCilj modula je upozanti studenta sa etiopatogenezom, kliničkom sli-kom i operativnim tretmanom limfedema, te diferencijalno-dijagno-stičkim osvrtom na druga stanja koja uzrokuju edem ekstremiteta.

Kroz predmet VASKULARNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):– Evaluirati prisustvo perifernih arterijskih pulzacija na predilekcio-

nim mjestima.– Auskultatorna detekcija sistolnog šuma na stenoziranoj arteriji. – Tretman krvarećeg varikoziteta na donjem ekstremitetu. Vještine koje student treba poznavati (zna kako):– Prepoznavanje aneurizmatskih i trombotičnih promjena u abdo-

menu i donjim ekstremitetima.

29


– Terapeutski modaliteti u dijagnostici i tretmanu duboke venske tromboze.

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:– Razviti svijest o značaju smanjenja riziko faktora ateroskleroze - ulo-

ga interdisciplinarnog pristupa– Posmatrati aterosklerozu kao polivaskularnu bolest (cerebralna,

koronarna, periferna arterijska bolest)– Skratiti dijagnostičke dileme kod pacijenata sa ishemijom ekstremi-

teta.

Kroz predmet UROLOGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u urologijiCilj modula je sticanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomima uroloških oboljenja i njihovom značaju u diferencijalnoj dijagnostici, uz poznavanje osnovnih principa i specifičnosti urološke dijagnostike.

Modul 2. Urogenitalna infekcija i urolitijazaCilj modula je sticanje znanja o osnovnim karakteristikama urogeni-talnih infekcija i urolitijaze, njihovom dijagnostikom i osnovnim tera-pijskim principima.

Modul 3. Urogenitalna traumaCilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i vrstama traume urogenitalnog trakta, pravilnim prepoznavanjem i osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjanja, trijaže i defini-tivnog tretmana.

Modul 4. Tumori bubrega i nadbubregaU okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakte-ristikama i vrstama tumora bubrega i nadbubrega, njihovom ranom prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.

Modul 5. Cistične bolesti bubrega i opstruktivna uropatijaCilj modula je da student ovlada znanjima o cističnim bolestima bu-brega, dijagnostici i njihovom terapijskom tretmanu, kao i o etiologiji, dijagnostici i tretmanu opstruktivnih uropatija.

Modul 6. Urotelijalni tumori i tumori mokraćnog mjehuraCilj modula je da student stekne znanja o vrstama i karakteristikama tumora urotelija, njihovom ranom prepoznavanju, načinu dijagnosti-ciranja, tretmanu i praćenju.

Modul 7. Tumori prostateCilj modula je da student ovlada znanjem o osnovnim benignim i malignim neoplazijama prostate, kao i bazičnim dijagnostičko-terapij-skim algoritmima.

30


Modul 8. Tumori testisa, penisa i uretreCilj modula je da student stekne znanja o karakteristikama tumora testisa, penisa i uretre, njihovom ranom prepoznavanju i dijagnostič-ko-terapijskim algoritmima.

Modul 9. Muški infertilitet i erektilna disfunkcijaCilj modula je da student ovlada znanjima o etiologiji i dijagnostici muškog infertiliteta i erektilne disfunkcije, kao i njihovom terapijskom pristupu.

Modul 10. Neurogeni mjehur i inkontinencijaCilj ovog modula je da student stekne znanja o etiologiji, klasifikaciji i načinu liječenja neurogenog mjehura , te vrstama inkontinencije kao i načinu praćenja pacijenata sa ovim poremećajima.

Modul 11. Transplantacija bubregaCilj modula je da student stekne osnovno znanje o hirurškom aspek-tu i načinu transplantacije bubrega, kao i bazičnim principima praće-nja transplantiranog pacijenta, te pojave hirurških komplikacija.

Kroz predmet UROLOGIJA student bi trebao usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Specifičnosti anamneze kod urološkog pacijenta2. Palpacija bubrega3. Ispravno uzimanje urina za biohemijske i mikrobiološke pretrage4. Digito-rektalni pregled prostate5. Palpacija vanjskih genitalija muškarca6. Fizikalno ispitivanje testikularne vrpce i ovojnica testisa7. Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškarca i žene8. Tumačenje laboratorijskih rezultata urina i urinokultura9. Tumačenje nativnog snimka urotrakta

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):1. Tumačenje rezultata dijagnostičkih metoda: - intravenska urografija - retrogradna ureteropijelografija - uretrocistografija - selektivna angiografija bubrežnih arterija - ultrazvučni pregled urotrakta - nalaz CT i MRI kod različitih patoloških stanja urotrakta - dinamska i statička scintigrafija bubrega2. Bimanuelna palpacija mokraćnog mjehura3. Osnovni tehnički principi i način izvođenja urodinamskih pretraga4. Osnovni tehnički principi i način izvođenja bazičnih endoskopskih

uroloških pretraga5. Osnovni principi i način izvođenja perkutane cistostome

31


6. Osnovni principi i način izvođenja punkcije bubrežnih cisti i perku-tane nefrostomije

7. Osnovni principi i način izvođenja biopsije prostate pod kontrolom ultrazvuka

8. Osnovni principi, način izvođenja, priprema i praćenje pacijenata kod tretmana vantjelesne litotripsije udarnim talasima.

Kroz nastavu predmeta UROLOGIJA student će usvojiti slijedeće sta-vove:1. Urološki kazus je veoma čest u svakodnevnoj ljekarskoj praksi, a

samo rana, ispravna dijagnoza kod većine urogenitalnih stanja može uticati na povoljan ishod liječenja i održanje kvalitete života pacijenta.

2. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike i liječenja pojedinih uroloških oboljenja je esencijalno.

3. Izbor procedure na osnovu vodiča dobre kliničke prakse uslovljava povoljan tretmanski ishod.

4. Informisanje pacijenta, razgovor i obučavanje, te postizanje do-govora sa pacijentom oko terapije i vrste procedura prije njihove primjene je osnova modernog urološkog pristupa.

5. Brzo funkcionalno osposobljavanje pacijenta je neophodno za buduće životne radne aktivnosti, uz očuvanje kvalitete života.

Kroz predmet DJEČIJA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u dječijoj hirurgijiCilj modula je sticanje znanja o terminologiji, osnovnim simptomi-ma oboljenja u dječijoj hirurgiji i njihovom značaju u diferencijalnoj dijagnostici uz upoznavanje osnovnih principa i specifičnosti dječije hirurgije.

Modul 2. Neonatalna hirurgijaCilj modula je sticanje znanja o osnovnim karakteristikama neonatal-ne hirurgije, dijagnostika u neonatalnoj hirurgiji i osnovi liječenja u neonatalnoj hirurgiji.

Modul 3. Dječija urologija Cilj modula je sticanje znanja o osnovnim simptomima uroloških oboljenja u dječijoj dobi kao i kongenitalnih anomalija urogenitalnog sistema, njihova dijagnostika i liječenje.

Modul 4. Gastrointestinalna hirurgija dječije dobiU okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteri-stikama oboljenja gastrointestinalnog sistema njihove dijagnostike i liječenja. Takodjer student će se upoznati i sa kongentalnim anoma-lijama gastrointestinalnog sistema njihovom dijagnostikom i liječe-njem.

32


Modul 5. Trauma i opekotine u dječijoj dobiCilj modula je da student ovlada znanjima o najčešćim traumama u dječijoj dobi, njihovom dijagnostikom i tretmanom kako operativnim tako i konzervativnim. Student će takodjer ovladati znanjima iz dječi-jih opekotina i njihovim tretmanima.

Modul 6. Tumori u dječijoj dobiU okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteri-stikama i vrstama tumora u dječijoj dobi, njihovom ranom prepozna-vanju dijagnostici i tretmanu

Kroz predmet DJEČIJA HIRURGIJA student bi trebao usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini): 1. Anamneza kod pacijenata u dječijoj hirurgiji 2. Klinički pregled abdomena kod djece 3. Digito-rektalni pregled pacijenata u dječijoj hirurgiji 4. Obrada rane i previjanje opekotina u dječijoj hirurgiji 5. Tumačenje radiografije nativnog snimka atrezije digestivnog trakta 6. Kontrastno ispitivanje digestivnog i urogentalnog trakta kod uro-

đenih anommalija 7. Uzimanje brisa i obrada pupka 8. Klizme u neonatalnoj hirurgiji 9. Pregled ingvinuma i varijeteta ingvinalne hernije kao i uklještenja

Taxis10. Pregled ingvinuma i skrotuma kod nestpuštenih testisa11. Kateterizacija mokraćnog mjehura kod djece

Klinička stanja koja student treba poznavati (zna kako):-Atrezija jednjaka-Urođene anomalije dijafragme-Urođene anomalije trbušnog zida-Hipertrofična stenoza pilorusa-Anomalije ano-rektalnog predjela-Opstrukcija zučnih puteva-Akutni skrotum kod djece-Varikocela-Anomalije genitalija kod djece-Kongenitalni megakolon-Nekrotizirajući enterokolitis-Anomalije bubrega,uretera i mokraćne bešike kod djece-Tumori u dječijoj dobi

Kroz nastavu predmeta DJEČIJE HIRURGIJE student će usvojiti slijede-će stavove: 1. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike

i liječenja pojedinih oboljenja u dječijoj dobi.

33


2. Obavezno utvrđivanje osnovne dijagnoze prije započinjanja hirur-škog tretmana.

3. Izbor procedure na osnovu vodiča dobre kliničke prakse.4. Informisanje roditelja, razgovor i obučavanje. Postizanje dogovora

sa roditeljima oko terapije i vrste procedura prije njihove primjene.5. Brzo osposobljavanje djece za daljni život i razvoj6. Poštovanje prava dijeteta

Kroz nastavu iz predmeta TORAKALNA HIRURGIJA student će usvo-jiti slijedeća znanja:

Modul 1. Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u torakal-noj hirurgijiCilj modula je usvajanje znanja o terminologiji, osnovnim simpto-mima torakohirurških oboljenja i njihovom značaju u diferencijalnoj dijagnostici, uz poznavanje osnovnih principa i specifičnosti torakohi-rurške dijagnostike.

Modul 2. Najčešća plućna oboljenja u torakalnoj hirurgijiCilj modula je sticanje znanja o osnovnim hirurškim karakteristikama plućnih neoplazmi (benigne, maligne), inflamatornim i njima sličnim (plućni apsces, bronhiektazije, tuberkuloza ARDS, atelektaza) kao i parazitarnim (plućna ehinokokoza) plućnim oboljenjima te njihovoj dijagnostici i temeljnim terapeutskim principima.

Modul 3. Najčešća oboljenja pleureU okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim hirurškim karakteristikama najčešćih pleuralnih patoloških stanja (spontani pneumotoraks, hipertenzivni pneumotoraks, pleuralni izlivi, pleuralni empijem, pleuralni mezoteliom) njihovom prepoznavanju, dijagnosti-ci i tretmanu.

Modul 4. Oboljenja zida grudnog košaCilj modula je da student ovlada znanjima o najčešćim hirurškim oboljenjima zida grudnog koša (kongenitalne razvojne anomalije od kojih će detaljnije biti obrađeni pectus excavatum i pectus carinatum te tumori i inflamatorna oboljenja zida grudnog koša) dijagnostici i terapijskom tretmanu.

Modul 5. Povrede grudnog košaCilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i vrstama mirnodopskih i ratnih povreda: zatvorene (prelomi rebara, kontuzija grudnog koša, komplikacije uzrokovane prelomima rebara, prelomi grudne kosti, flail chest, hematotoraks, plućna kontuzija, rup-tura velikih disajnih puteva) otvorene (nepentrantne i penetrantne sa posebnim osvrtom na otvoreni traumatski pneumotoraks) grudnog koša, njihovim prepoznavanjem i osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjavanja, trijaže i definitivnog tretmana.

34


Modul 6. Najčešća patološka stanja treheje i bronha od hirurškog interesaU okviru ovog modula student će steći znanja o osnovnim karakteri-stikama i vrstama hirurških oboljenja koja ugrožavaju prolaznost ve-likih disajnih puteva (tumori, stenoze) kao i stranim tijelima u velikim disajnim putevima, njihovom prepoznavanju, dijagnostici i tretmanu.

Modul 7. Patološka stanja medijastinuma od hirurškog interesaCilj ovog modula je da student stekne znanja o kliničkim karakteristi-kama, etiologiji, klasifikaciji, dijagnostičkim procedurama i osnovnim principima liječenja medijastinalnih tumora, sindroma gornje šuplje vene, pneumomedijastinuma i medijastinitisa.

Modul 8. Hirurška oboljenja dijafragmeCilj modula je da student ovlada znanjima o kongenitalnim dijafra-gmalnim hernijama, rupturi dijafragme, eventraciji i relaksaciji dijafra-gme, dijagnostici i njihovom tretmanu.

Modul 9. VATS – video asistirana torakalna hirurgijaCilj ovog modula je da se studentu pruže osnovna saznanja o osnov-nim principima, specifičnostima i mogućnostima endoskopskih pro-cedura u torakalnoj hirurgiji.

Modul 10. Hirurška oboljenja dojkeCilj modula je da student ovlada osnovnim znanjima o najčešćim hirurškim oboljenjima dojke (malignni tumori, benigne ciste i tumori, mastitis, mastopatija, asimetrija anomalije dojke, ginekomastija) i njihovoj dijagnostici i terapijskom tretmanu.

Kroz predmet TORAKALNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Specifičnosti anamneze torakohirurškog pacijenta2. Inspekcija grudnog koša torakohirurškog pacijenta3. Palpacija grudnog koša torakohirurškog pacijenta4. Auskulatacija pluća i srca torakohirurškog pacijenta5. Palpacija vrata torakohirurškog pacijenta6. Anamneza kod pacijenata sa oboljenjem dojke7. Inspekcija dojki8. Palpacija dojki9. Interpretacija grudnih radiograma kod najčešćih torakohirurških

oboljenja i povreda10. Odstranjivanje torakalnog (pleuralnog) drena

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):1.Tumačenje značaja rezultata najčešćih dijagnostičkih metoda u

torakalnoj hirurgiji:– Nalaza plućne funkcije u preoperativnoj pripremi

35


– Internističke obrade u preoperatinoj pripremi– Bronhoskopije u preoperativnoj pripremi– CT i MRI grudnog koša u procjeni indikacija za operativni tre-

tman kod najčešćih torakohirurških oboljenja– Ventilaciono – perfuzione scintigrafije pluća

2. Torakocenteza (pleuralna punkcija)3. Torakalna (pleuralna) drenaža4. Tumačenje značaja rezultata najčešćih dijagnostičkih metoda u

hirurgiji dojke– Mamografije– Ultrazvučnog pregleda dojki– Fine aspiracione iglene biopsije patoloških promjena dojke

Kroz nastavu predmeta TORAKALNA HIRURGIJA student će usvojiti slijedeće stavove:

1. Torakohirurška patologija i oboljenja dojke su česta u svakodnev-noj ljekarskoj praksi, te rano prepoznavanje i primjena odgovara-jućih dijagnostičkih procedura kod većine pacijenata sa torako-hirurškim i oboljenjima dojke može značajno uticati na konačni povoljan ishod liječenja.

2. Usvajanje doktrinarnih stavova navednih u protokolima dijagnosti-ke i liječenja pojedinih torakohirurških i oboljenja dojke je esenci-jalno u cilju dobrog uspjeha liječenja.

3. Izbor procedure na osnovu vodiča dobre kliničke prakse je neophodan.4. Brzo funkcionalno osposobljavanje pacijenta je neophodno za

buduće životne radne aktivnosti, uz očuvanje kvalitete života.

4. Metode učenja Nastava predmeta HIRURGIJA će se izvoditi u ukupnom fondu od 360 sati.Predavanja ex catedra i interaktivno – 120 sati Praktična nastava – 240 sati Metode izvođenja nastave su: – interaktivna, teoretska i praktična nastava– rad u malim grupama – za praktičnu nastavu koristiće se metode: “4 koraka po Peytonu”

PBL (problem based learning), OSCE– konsultacije.

U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja (praktični ispit I,II i III dio, te parcijalni ispit I dio).

5. Metode procjene znanja

Provjera znanja studenta vršit će se kontinuirano u toku semestra i kroz završni ispit. Svi dijelovi ispita moraju biti provedeni i ocijenjeni.

Kontinuirana provjera znanjaKontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit prvi dio, parci-jalni ispit drugi dio i parcijalni ispit treći dio, te praktični ispit prvi dio, praktični ispit drugi dio i praktični ispit treći dio.

36


Praktični ispit prvi dioPraktični ispit prvi dio će se polagati nakon održanog prvog bloka praktične nastave iz oblasti HIRURGIJA (Opšta hirurgija, Abdominalna hirurgija, Anesteziologija sa reanimatologijom). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima (po 8 zadataka iz Opšte hirurgije i Abdominalne hirurgije, te 4 zadatka iz Anesteziologije sa reanimatolo-gijom). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Praktični ispit drugi dioPraktični ispit drugi dio će se polagati nakon održanog drugog bloka praktične nastave iz predmeta HIRURGIJA. Podrazumjeva procjenu usvojenih vještina iz Ortopedije sa traumatologijom, Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije. Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima (8 zadataka iz Ortopedije sa traumatologijom, te po 3 zadatkta iz Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hirurgi-je, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Praktični ispit treći dioPodrazumjeva procjenu usvojenih vještina iz Urologije, Dječije hi-rurgije i Torakalne hirurgije nakon završenog trećeg bloka praktične nastave. Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima (8 zadataka iz Urologije, 7 zadataka iz Dječije hirurgije, te 5 zadataka iz Torakalne hirurgije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Nakon praktičnog ispita trećeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa praktičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova po-stignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.

Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najma-nje 16,5 bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao polože-nim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Parcijalni ispit prvi dioParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Opšte i abdominalne hirur-gije i Anesteziologije sa reanimatologijom. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 40 MCQ pitanja (15 MCQ pitanja iz opšte hirurgije, 15 MCQ pitanja iz abdominalne hirurgije i 10 MCQ pitanja iz aneste-ziologije sa reanimatologijom). Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti

37


kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim stu-dent treba osvojiti najmanje 11 bodova (najmanje 4,5 boda iz opšte hirurgije, 4 boda iz abdominalne hirurgije i 2,5 boda iz anesteziologije sa reanimatologijom). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bo-dovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

Parcijalni ispit drugi dioParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Ortopedije sa traumatolo-gijom, Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hirurgije, Kardiohi-rurgije i Vaskularne hirurgije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 60 MCQ pitanja (20 MCQ pitanja iz Ortopedije sa traumatologijom i po 10 MCQ pitanja iz Neurohirurgije, Plastične i rekonstruktivne hi-rurgije, Kardiohirurgije i Vaskularne hirurgije). Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 30. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 16,5 bodova (najmanje 5,5 bodova iz Ortopedije sa traumatologijom, po 3 boda iz Neurohirurgije i Vaskularne hirurgije, te po 2,5 boda iz Plastične i rekonstruktivne hirurgije i Kardiohirurgije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

Parcijalni ispit treći dioParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz Urologije, Dječije hirurgije i Torakalne hirurgije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 40 MCQ pitanja (15 MCQ pitanja iz Urologije, 15 MCQ pitanja iz Dječije hirurgije i 10 MCQ pitanja iz Torakalne hirurgije). Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje stu-dent može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit sma-trao položenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova (najmanje 4 boda iz Urologije, 4 boda iz Dječije hirurgije, te 3 boda iz Torakalne hirurgije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri for-miranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

Završni ispitUkoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku semestra ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom, pristupa polaganju završnog ispita. Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno položen praktični dio ispita.

Formiranje konačne ocjene Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:

38


10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda 5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznat-no više rada) 50-54 boda 5(FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

POPRAVNI ISPITUkoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepolo-ženog bloka praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje može osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5 bodova).

Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita.

6. Literatura: Obavezna: – Konjhodžić F. i sar. Hirurgija za studente medicine i stomatologije.

NIR, Sarajevo, 2001.– Gavrankapetanović I. i sar. Hirurgija ABC. NIR, Sarajevo, 2010.

Dopunska:– Ćibo S. I sar. Ortopedija. Jež, Sarajevo 2001. – Hadžiahmetović Z, Vavra – Hadžiahmetović N. Traumatologija. Avi-

cena, Sarajevo, 2005. – Solaković E. Vaskularna hirurgija. – Jaković M R i sar. Grudna hirurgija. Medicinski fakultet Univerziteta u

Beogradu. Beograd, 2004.

Proširena:– Kandić Z. i sar. Hirurgija ano-rektalnih oboljenja, Medicinski fakulte-

ta Univerziteta Sarajevo, 2010.– Tanović H. Osnovi laparoskopske hirurške tehnike. Kaligraf, Sarajevo,

2008. – Gavrankapetanović I. Osnovi dječije ortopedije. Svjetlost, Sarajevo,

2001.– Hadžiahmetović Z, Vavra – Hadžiahmetović N. Endoproteza kuka

(implantacija i rehabilitacija). Avicena, Sarajevo, 2003.– Hadžiahmetović Z. Operativni tretman koštanih defekata u trauma-

tologiji. Avicena, Sarajevo, 2001. – Gavrankapetanović F. i sar. Politrauma. NIR, Sarajevo 2006.– Aganović D. Inkontinecija nakon radikalne prostatektomije. NIR, Sa-

rajevo, 2008.

39

6. Literatura: – Junuzović Dž. Erektilna disfunkcija. NIR, Sarajevo, 2007.– Junuzović Dž. Urgentna urologija: dijagnoza i tretman. NIR, Sarajevo,

2008.– Solaković E. Ishemija srca. Borac, Travnik, 2001.– Dragović M, Gerzić Z. Osnovi hirurgije. Elektronsko izdanje DAN De-

sign. Beograd, 1999.

7. Napomena: Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu na-stave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na web stranici Fakulteta www.mf.unsa.ba Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20% izostanaka).

Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretara Katedre za hirurgiju ili na e-mail: [email protected]

40

PLAN PREDMETA: OPŠTA HIRURGIJA1. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Opšta hirurška dijagnostikaOpšta hirurška propedeutika sa opštim i specijalnim metodama ispitivanja pacijenta.Punkcije, kataterizacije, biopsije, rendgen-ska dijagnostika, endoskopije.

Vježbe: Osnovni principi hirurške propedutike. Laboratorijska dijagnostika u hirurgiji. Neinvazivne i invazivne dijagnostičke procedure u hirurgiji. Preoperativna procjena i priprema bole-snika. Praćenje postoperativnog toka bolesti.

2 sata (OH)

4 sata (OH)

utorak Predavanje: Asepsa i antisepsa Vježbe: Metode sterilizacije (sterilizacija kuvanjem, sterilizacija vodenom parom pod pritiskom, sterilizacija toplim suvim vaz-duhom, sterilizacija plamenom, sterilizacija gasom. Savremene tehnološke metode sterilizacije.)Postupci koji se koriste u antisepsi-dezinfekciji. Dezinficijentna sredstva.Priprema ruku operatora.Upoznavanje sa operacionom salomPriprema operativnog polja.Sterilni i nesterilni materijal.

2 sata (OH)

4 sata (OH)

srijeda Predavanje: Rana i njeno cijeljenje.Vrste rana, načinu cijeljenja, primarna hirurška obrada, kompli-kacije u toku sanacije rane.

Vježbe: Hirurška obrada rane sa lokalnom i regionalnom ane-stezijom.Primarni, primarni odložni, sekundarni šav. Vrste šavova, vještine vezivanja čvorova. Šivaći materijali, drenovi u hirurgiji.Praćenje cijeljenja rane (previjanje).Hirurška obrada inficirane rane.

2 sata (OH)

4 sata (OH)

četvrtak Predavanje: Hirurške infekcije. Faktori i uzročnici nastanka aerobnih i anaerobnih infekcija u hirurgiji.Liječenje hirurških infekcija.

Vježbe: Infekcije u hirurgiji. Principi aktivnog hirurškog tretmana infekcija u hirurgiji.

2 sata (OH)

4 sata (OH)

41

petak Predavanje: Krvarenja, hemostaza i supstituenti krvi.Vanjska i unutrašnja krvarenja i njegove posljedice u nastanku šoka, postupci privremene i definitivne hemostaze.

Vježbe: Upoznavanje sa metodama i postupcima privremene i trajne hemostaze.Student stiče saznanje o sistemskim uzrocima krvarenja, dija-gnostici i liječenju.

2 sata (OH)

4 sata (OH)

2. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Opšta hirurška onkologija.Osnovni postulati dijagnostike hirurškog i adjuvantnog tretma-na u onkološkoj hirurgiji.

Vježbe: Klinički znaci maligne bolesti, dijagnostika. Savremeni protokoli terapije onkoloških pacijenata. Praćenje i kontrole pacijenta i predviđanje ishoda.

1 sat (OH)

5 sata (OH)

utorak Predavanje: Hirurgija u vanrednim situacijama. Oblici specifičnoga hirurško-operativnog rada u vanrednim situacijama (organizacija hirurškog rada, trijaža, evakuacija, načini zbrinjavanja, životno spasavajuće hirurško-reanimacijske procedure i postupci).

Vježbe: Opšta procjena stanja pacijenta i njegove ugroženosti (praktična primjena scoring sistema). Izrada plana djelovanja urgentne hirurške službe pri masovnim povredama.

2 sata (OH)

4 sata (OH)

srijeda Predavanje: Hirurški tretman kod ujeda i uboda zmija, kukaca i sisara.

Vježbe: Procedure i postupci za aktivan hirurški tretman kod ujeda otrovnih zmija, bijesnih životinja (limfatična konstriktivna bandaža, tehnike apsorpcije venoma, specifično liječenje).

2 sata (OH)

1 sata (OH)

PLAN PREDMETA: ABDOMINALNA HIRURGIJA srijeda Vježbe: Prepoznavanje najčešćih subjektivnih simptoma i nji-

hov značaj. Pregled abdominalnog bolesnika.3 sata (AH)

četvrtak Predavanje: Dijagnostika abdominalnih oboljenja i povreda.

Vježbe: Upoznavanje sa indikacijama i kontraindikacijama za operativni zahvat. Upoznavanje sa osnovnim pravilima ponašanja i rada u operacionoj sali. Antisepsa, definfekcija i sterilizacija. Osnov-ne dijagnostičke i terapeutske metode u abdominalnoj hirurgiji.

2 sata (AH)

4 sata (AH)

42

petak Predavanje: Akutni abdomen. Karakteristike i terapija cirkum-skriptnog i difuznog peritonitisa.

Vježbe: Značaj parijetalnog peritoneuma u dijagnostici akut-nog abdomena. Položaj i izgled pacijenta sa akutnim abdome-nom (visoki, niski ileus). Značaj palpacije i karaktera bola. Rtg. abdomena, EHO abdomena.

2 sata (AH)

4 sata (AH)


ponedeljak Predavanje: Hirurgija kile i prednjeg trbušnog zida.

Vježbe: Pregled inguinalnog kanala, penisa, testisa. Pravilan pregled kile u dva položaja, palpacija kilnog prstena. Upoznava-nje sa femoralnom hernijom, njenom lokalizacijom, kliničkom slikom i terapijom. Vrste inguinalnih hernija i problematika in-guino-skrotalne hernije, te akrete, upoznavanje sa anulus ingu-inalis apertusom, upoznavanje sa znacima Littreove hernije, te RTG znacima ileusa. Pupčana hernija. Karakteristike hernija sa širokim ili uskim kilnim prstenom.

2 sata (AH)

4 sata (AH)

utorak Predavanje: Hirurgija želuca, duodenuma i slezene

Vježbe: Karakteristika gastro-duodenalnog bola, povraćanje i vrste povraćanja, boja stolice. Palpatorni nalaz perforiranog ulkusa. Rtg. znaci pneumoperitoneuma, Rtg. kontrastni pregled gastroduodenuma (prikaz ulkusa, stenoze ili neoplazme). Po-stupak sa pacijentom koji ima znake gastrointestinalne hemora-gije. Priprema pacijenta za navedene pretrage. Plasiranje NGS (nazogastrične sonde) i DRT (digitorektalni pregled). Tehnika postavljanja i zaustavljanja krvarenja iz jednjaka pomoću sonde po Blackmooru. Indikacija i tehnika abdominalne punkcije. Fizikalne metode pregleda slezene.

2 sata (AH)

4 sata (AH)

srijeda Predavanje: Hirurgija tankog i debelog crijeva

Vježbe: Indikacije i tehnika davanja klizmi. Vrste klizmi i pri-prema istih. Pravljenje darmrohra. Upoznavanje sa fizikalnim znacima ileusa kao i raznih akutnih stanja. Rtg znaci ileusa (tankog, debelog crijeva, paralitičkog ileusa), te prikazivanje rendgenskih snimaka – nativni abdomena, pasaža crijeva te iri-gografija sa prikazom divertikuloze kolona, malignoma („ugriz jabuke„). Obzirom na incidencu u uzroku akutnog abdomena prepoznavanje znakova apendicitisa. Prepoznavanje simptoma ileusa. Pravilno i redovno održavanje kolostome i enterostome. CT kolonografija i prikaz iste. Način priprema pacijenata za ope-rativne zahvate na kolonu (protokoli). Mezenterijalna tromboza i arteriografija.

2 sata (AH)

4 sata (AH)

43

četvrtak Predavanje: Hirurgija rektuma i anusa

Vježbe: Pregledi intervencije u proktološkoj ambulanti. In-strumentarij i priprema pacijenta za rektoskopiju, anoskopiju, rektalni tuše, položaj pacijenta pri pregledu. Upoznavanje sa komplikacijama biopsije i tretmani polipa. Prepoznavanje izgle-da raznih promjena. Hemoroidalna bolest, podjela, terapija i komplikacije. Objašnjavanje položaja glavnih hemoroidalnih čvorova, kao i terapija tromboziranih hemoroida. Terapija ap-scesa i položaj incizije, pilonidalni sinus, terapija istog, karakteri-stika kliničke slike i rano prepoznavanje neoplazme rektuma.

2 sata (AH)

4 sata (AH)

petak Predavanje: Hepatobilijarna hirurgija

Vježbe: Karakteristika bilijarnog peritonitisa i subfreničnog apscesa i značaj rane dijagnoze iste. Palpatorna karakteristika Courvosierovog znaka, undulacioni fenomen, punkcija abdo-mena, laboratorijska obrada pacijenata sa promjenama na jetri ili žučnim putevima. „T“ dren, snimci holangiografije. Izgled holedohoskopa. Priprema pacijenta za EHO abdomena.

2 sata (AH)

4 sata (AH)


ponedeljak Predavanje: Hirurgija pankreasa.Predavanje: Laparoskopska hirurgija.

Vježbe: Prepoznavanje akutnog pankreatitisa i njegov značaj kao i prognoza i terapija. Pračenje postoperativno pacijenta sa akutnim pankreatitisom i prognoza mogućih komplikacija i morbiditet. Pseudocista pankreasa, dijagnostika, terapija.Upoznavanje sa aparaturom i instrumentarijem (operaciona sala). Komplikacije laparoskopije i prednosti laparoskopije.

1 sat (AH)1 sat (AH)

4 sata (AH)

utorak Predavanje: Trauma abdomena

Vježbe: Opšti aspekt bolesnika sa traumom abdomena (di-jagnostičkop-terapeutski protokol). Postupak sa ubodnim ranama, obrada rane, strana tijela, primarni, primarni odložni, sekundarni šav. Abdominocenteza. Rtg i EHO dijagnosttika ab-domena. Značaj rekontrukcije strelnog kanala kod povrede, kao i karakteristike povreda pojedinih abdominalnih kanala.

2 sata (AH)

2 sata (AH)

44

PLAN PREDMETA: ANESTEZIOLOGIJA I REANIMATOLOGIJAutorak Vježbe: Priprema pacijenta za opštu anesteziju.

Komunikacija sa pacijentom u operacionoj sali (kratka anamne-za i fizikalni pregled).

2 sata (AR)

srijeda Predavanje: Anesteziologija (opšta, intravenska, inhalaciona, kombinirana, lokoregionalna anestezija, infiltrativna lokalna anestezija,regionalna anestezija, sprovodna anestezija, periduralna – epi-duralna, spinalna anestezija).Tehnika opšte anestezije. Komplikacije opšte anestezijeLokalni anestetici.

Homeostaza (odgovor organizma na traumu i operaciju).

Vježbe: Ordiniranje premedikacije kod djece i odraslih. Priprema infuzionih rastvora i intravenskih anestetika.Tehnike pripreme za venepunkciju i plasiranje intravenskog (IV) puta.Prezentacija opreme koja se koristi u pripremi za opštu anesteziju.Prezentacija karakteristika aparata za anesteziju.

1 sat (AR)

1 sat (AR)

4 sata (AR)

četvrtak Predavanje: Patofiziologija, klinička slika i dijagnoza šoka.Odgovor organizma na stanje šoka.

Reanimatologija.Bilans tečnosti i elektrolita kod hirurškog paci-jenta. Definicija tečnosti ljudskog organizma i njihov sastavDefinicija i klasifikacija promjena u tkivnoj tekućini.Sindrom gubitka vode

Protokoli za napredno održavanje životnih funkcija (Advance Life Support - ALS). Mjere kardipulmonalne reanimacije u po-sebnim stanjima: reanimacija u kasnoj trudnoćiplućna embolija (PE)anafilaksijastatus epilepticustrovanjeutapanjepromrzavanje

Vježbe: Prezentacija kardiocirkulatorno nestabilnih pacijenata.Postavljanje bolesnika na monitoring u jedinici intenzivne tera-pije (JIT):EKG, hemodinamski parametri, pulsoksimetrija, gastrična sonda, urinarni kateter. Aplikacije enteralne nutricije per sondam, konti-nuirano (gravitacioni metod), u bolusu i preko pumpi za hranje-nje. Uključivanje pumpi za hranjenje, baždarenje brzine toka.

1 sat (AR)

1 sat (AR)

1 sat (AR)

3 sata (AR)

45

petak Predavanje: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO

Vježbe: Tehnike kardiopulmonalne reanimacije (ALS). Primjena infuzione terapije. Uključivanje infuzionih otopina.Tehnike ordiniranja bolusne infuzione terapije kod hipovolemič-nih pacijenata i pacijenata u hemoragičnom šoka.Baždarenje laboratorijskih nalaza kod disbalansa hematološkog statusa, mineralnog i acidobaznog .

Vježbe: Praktični ispit prvi dio

2 sata

1 sat (AR)

3 sata

PLAN PREDMETA: ORTOPEDIJA SA TRAUMATOLOGIJOM5. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Uvod u ortopediju i traumatologiju, značaj košta-no-zglobne hirurgije. Opći prikaz sa etiopatogenezom urođenih i stečenih anomalija kod djece i odraslih (osteohondrodisplazije, ahondrodisplazije, osteogenesis imperfecta, metaboličke bolesti, degenerativne bolesti zglobova).

Vježbe: Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda u ortopedi-ji i traumatologiji lokomotornog aparata.Kliničke pretrage koje su značajne za ranu detekciju urođenih i stečenih anomalija kod djece i odraslih.

2 sata (ORTO)

4 sata (ORTO)

utorak Predavanje: Patologija, klasifikacija, dijagnostika i liječenje idiopatskih kongenitalnih skolioza, posturalnih i kongenitalnih kifoza, Scheuermannovo oboljenje. Kliničke signifikante, dijagnostika i liječenje spondilitisa i dege-nerativnih bolesti kičme.

Vježbe: Klinička evaluacija skolioza i upoznavanje sa radio-loškom MacEwenovom klasifikacijom kongenitalnih skolioza, radiografska diferencijacija strukturnih i nestrukturnih krivina, mjerenje kurvature i rotacije po Cobbu.Fizikalni pregled, radiološke pretrage pacijenata sa degenerativ-nim bolestima kičme.

2 sata (ORTO)

4 sata (ORTO)

srijeda Predavanje: Razvojni poremećaji kuka i stopala, rana dijagnosti-ka, klasifikacija i liječenje.

Vježbe: Utvrđivanje kliničkih signifikanti za razvojni poremećaj kuka (Badeov,Ortolanijev;Palmenov znak), radiografske značajke, ultrazvučni screening (interpretacija Graffove skale). Preventivni postupci. Upoznavanje sa oblicima konzervativnog liječenja. Identifikacija i diferencijacija pes equinovarusa, pes metatarsus add. i talus verticalisa.

2 sata (ORTO)

4 sata (ORTO)

46

četvrtak Predavanje: Klinička slika, dijagnostika, klasifikacija i liječenje benignih i malignih tumora kosti i mekih tkiva.

Vježbe: Fizikalni pregled i druge dijagnostičke procedure u detekciji benignih i malignih tumora.Kliničko i radiografsko preoperativno planiranje ugradnje vje-štačkog zgloba. Upoznavanje sa tretmanom koštano zglobnih infekcija u hospitalnim uvjetima.

Vježbe: Kliničke signifikante i radiografska interpretacija jed-nostavnih i kompleksnih vanzglobnih i zglobnih prijeloma i iščašenja zglobova.

2 sata (ORTO)

3 sata (ORTO)

1 sat (TRA)

petak Predavanje: Specifične i nespecifične infekcije, akutni i hronični oblici, primarnog i sekundarnog infekta u koštano zglobnoj hirurgiji.Indikacije za ugradnju vještačkih zglobova. Modeli, komponente i tribologija endoproteza. Preoperativna priprema. Tehnike im-plantacije. Rane i kasne postoperativne komplikacije.

Vježbe: Provođenje kliničkih testova za: tendovaginitis steno-sans (Finkelsteinov test), rupturu kalkanearne tetive (Simmond-Matles test), rupturu ekstenzornog aparata koljena, rupturu duge glave bicepsa (Ludington test), rupturu rotatorne manžete (Neer, Hawkins-Kennedy,abdukcioni testovi).

2 sata (ORTO)

4 sata (TRA)


ponedeljak Predavanje: Definicija, klasifikacije, simptomatologija, cijeljenje prijeloma i zglobnih traumatskih iščašenja. Primarno/direktno, sekundarno/indirektno cijeljenje, komplikacije cijeljenje prijelo-ma. Dječiji prijelomi (Salter-Harris klasifikacija). Principi liječenja prijeloma i iščašenja odraslih i djece (konzervativno-operativno).

Kontuzije, distenzije, rupture mišića, mišićne hernije. Posljedice povreda mekih tkiva: Volkmannova ishemična kontraktura, akutni subfascijalni sindrom, postraumatska osifikacija, mikro-traumatska oboljenja, tendinitisi, tendovaginitisi, burzitisi. Rup-ture fleksornog i ekstenzornog aparata koljena i lakta. Povrede meniskusa.

Vježbe: Klinička i radiografska identifikacija prijeloma gornjeg ekstremiteta. Postavljanje indikacija za konzervativno i operativ-no liječenje.Upoznavanje sa redukcionim manevrima za prijelo-me distalnog radijusa (Pouteau-Colles, Smith-Goyrand,Barton).

1 sat (TRA)

1 sat (TRA)

4 sata (TRA)

47

utorak Predavanje: Klinička slika, dijagnostika, klasifikacije, liječenje prijeloma ramenog zgloba, nadlaktice, lakta, podlaktice.Traumatska iščašenja akromioklavikularnog, sternoklavikular-nog, lanohumeralnog zgloba (nestabilno rame i njegovi uzroci). Kapsulolabralne lezije. Traumatska iščašenja lakatnog zgloba (pronatio dolorosa).

Vježbe: Klinička i radiografska identifikacija prijeloma i iščašenja gornjeg ekstremiteta. Upoznavanje sa redukcionim manevrima iščašenja ramena (Hipokrat,Milch,Stimson,skapularna manipulaci-ja) i iščašenja lakta.

2 sata (TRA)

4 sata (TRA)

srijeda Predavanje: Dijagnostičke signifikante za utvrđivanje prijeloma i iščašenja šake i njihovo liječenje. Klinička slika, dijagnostika, klasifikacije, liječenje prijeloma kuka, nadkoljenice, koljena, potkoljenice, skočnog zglobaTraumatska iščašenja: kuka, koljena, čašice, gornjeg i donjeg nožnog, Choparovog, Lisfranckovog, metatarzofalangealnog zgloba i falangi.

Vježbe: Kliničko utvrđivanje prijeloma i interpretacija radiograf-skih snimaka u 4 projekcije za skafoid. Klinička pretraga povreda hipotenara:pisotrikbetralni kompleks i Guyonov tunel. Utvrđi-vanje granica za konzervativno liječenje metakarpalnih kostiju i falangi. Upoznavanje sa redukcionim tehnikama za radiokarpal-no i lunarno iščašenje. Provođenje Tinelovog testa.Klinička i radiografska identifikacija prijeloma donjeg ekstre-miteta. Postavljanje indikacija za konzervativno i operativno liječenje. Upoznavanje sa redukcionim manevrima za prijelome skočnog zgloba. Klinička i radiografska identifikacija iščašenja donjeg ekstremi-teta. Upoznavanje sa redukcionim manevrima iščašenja kuka (Allis-Bohler) i čašice.

1 sat (TRA)

1 sat (TRA)

4 sata (TRA)

četvrtak Predavanje: Primarna klinička pretraga, dijagnostika i kategori-zacija povreda karlice. Incijalni-prehospitalni tretman i hospitalni terapeutsko dijagnostički protokol. Komplikacije prijeloma karlice:retroperitonealni hematom, sindrom abdominalnog pre-gradka i njihov tretman. Povrede karličnog prstena udružene sa lumbosakralnim lezijama.

Vježbe: Klinička i radiografska vizuelizacija povreda pelvisa (ispitivanje stepena mehaničke stabilnosti, procjena neurocirkulatornog statusa, cefalična i kaudalna radiografija). Inicijalna-transportna stabilizacija karličnog prijeloma. Ovladavanje tehnikom “pelvic binder”.

2 sata (TRA)

4 sata (TRA)

48

četvrtak Klinički pregled. Standardna i specifična radiografska vizualizaci-ja spinalnih povreda. Inicijalni prehospitalni tretman. Indikacije za konzervativno-operativno liječenje.

petak Predavanje: Protokolarni opći inicijalni management spinalne povrede.Klinički pregled, dijagnostika, klasifikacije prijeloma i nestabilite-ta, vratnog, grudnog, slabinskog i trtičnog dijela kičme.

2 sata (TRA)

PLAN PREDMETA: NEUROHIRURGIJApetak Vježbe: Demononstriranje i izvođenje općeg neurohirurškog

pregleda kod pacijenata u cerebralnoj komi, nakon subarahno-idalne hemoragije, onih sa tumorima velikog i malog mozga, tumorima pontocerebelarnog ugla, tumorima hipofize, sa dječi-jim tumorima stražnje jame, sa tumorima baze lobanje, sa krani-osinostozama, spinalnim i kranijalnim disrafizmima, adultnim i dječijim hidrocefalusom.Demonstriranje gradiranja poremećaja svijesti po GCS, te lezija gornjeg i donjeg motoneurona kod neurohirurškog pacijenta, kao i njihov značaj u procesu postavljanja dijagnoze.Osnove analize slikovitih dijagnostičkih modaliteta (CT, MsCT, MRI) kod neurohirurških pacijenata (aktivno demonstriranje karakteristika pojedinih snimaka kod pacijenata sa različitom neurohirurškom kazuistikom, te praćenje sastanka neurohirurga i radiologa na kojem se slike tumače).

4 sata (NH)


ponedeljak Predavanje: Moždana koma i moždana smrt, intrakranijalna hi-pertenzija i neurohirurška regulacija moždanog volumena, multi-modalni monitoring teškog neurohirurškog pacijenta.Kraniocerebralne povrede.

Vježbe: Demonstriranje i vježba u postavljanju anatomske dijag-noze neurohirurških poremećaja putem grupiranja pacijenata prema nivou lezije, vrsti patologije i kliničkim sindromima.Demonstriranje i izvođenje jednostavnih invazivnih procedura (lumbalna punkcija, kontinuirana lumbalna likvorska drenaža, ventrikulostomija, obrada rane poglavine) na neurohirurškom pacijentu.

2 sata (NH)

4 sata (NH)

utorak Predavanje: Cerebralna revaskularizacija, arteriovenske malfor-macije mozga, intrakranijane aneurizme, intrakranijalne hemo-ragije.Adultna i pedijatrijska intrakranijalna neurohirurška onkologija sa hirurgijom baze lobanje.

2 sata (NH)

49

utorak Vježbe: Urgentni pristup neurotraumatiziranom (teška povreda glave i povreda kičme) te upoznavanje sa osnovama neurohirur-škog praktičnog monitoringa u neurointenzivnoj jedinici.Ulazak u neurohiruršku salu i upoznavanje sa osnovnom neuro-mikrohirurškom opremom i instrumentarijem.

2 sata (NH)

PLAN PREDMETA: PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA

utorak Vježbe: Upoznavanje studenata sa vrstama hirurških in-strumenata, manuelne manipulacije instrumentima, aktivno sudjelovanje studenata u plasmanu jednostavnih hirurških šavova (vježbe na kompresama sa hirurškim instrumentima). Replantacija, revaskularizacija, amputacija.

2 sata (PRH)

srijeda Predavanje: Funkcionalna neurohirurgija (hirurgija epilepsija- posebno simptomatske epilepsije, hirurgija bola, kompresivni neurovaskularni sy-neuralgija V KN), hidrocefalus, neurohirurške infekcije.

Predavanje: Tipovi slobodnih tkivnih transplantata (koža, nerv, hrskavica, kost, masno tkivo). Režnjevi - principi dizajna i tipovi režnjeva. Hirurgija šake (otvorene i zatvorene povrede, lezije flek-sornog, koštanog, nervnog i vaskularnog sistema). Klasifikacija i hirurgija kongenitalnih anomalija šake.

Vježbe: Upoznavanje sa kliničkim karakteristikama kožnih tran-splantata, lokalnih i slobodnih režnjeva, te usvajanja principa njihovog razlikovanja uz aktivno sudjelovanje samih studenata. Pregled pacijenata sa povredama šake. Upoznavanje sa načinima tretmana rane, adekvatne toalete i previjanja. Pregled bolesnika sa opekotinskom ranom, lokalni konzervativni tretman i toaleta opekotinske rane, usvajanje principa nadoknade tečnosti kod ekstenzivnih opekotina. Hirurški tretman opekotina, previjanje, prisustvo u operacionoj sali kod operativnih zahvata opekotina.Pregled pacijenta sa kompresivnim sindromom (npr. sindrom karpalnog tunela).

1 sat (NH)

1 sat (PRH)

4 sata (PRH)

četvrtak Predavanje: Opekotinska bolest i smrzotine (klasifikacija opekoti-na, patomorfologija ekstenzivnih opekotina, konzervativni i hi-rurški tretman opekotina, klasifikacija smrzotina, patomorfologija smrzotina, konzervativni i kirurški tretman smrzotina).

Hirurgija kože (Hirurgija benignih i malignih tumora kože, klasifi-kacija, načini tretmana i sentinel dijagnostika malignih melano-ma, hirurgija kontraktura).

2 sata (PRH)

50

četvrtak Vježbe: Anamneza i klinički pregled pacijenta (tumori kože, po-vreda šake, lezije perifernih nerava). Upoznavanje studenata sa načinom hirurškog tretmana tumora, sentinel dijagnostika i limfa-denektomija (promatranjem procedura u operacionoj sali).Klinički pregled i upoznavanje studenata sa lokalnim konzerva-tivnim i hirurškim tretmanom dekubitalnih ulceracija, previjanje rane.

4 sata (PRH)

petak Predavanje: Dekubitalne ulceracije i načini tretmana (etiologija, patofiziologija nastanka, klinička slika, prevencija, konzervativni i hiruški tretman, komplikacije). Estetska hirurgija (otapostaza, zatezanje lica, augmentacijska i redukcijska mamoplastika, mastopeksija, abdominoplastika, lipo-sukcija, funkcionalno- estetske operacije).

2 sata (PRH)

PLAN PREDMETA: KARDIOHIRURGIJApetak Vježbe: Pristup, tehnika i taktika kliničkog pregleda kardiohirur-

škog bolesnika sa komplikacijama komorbiditeta. Auskultacija i detekcija zvučnih fenomena srca i krvnih žila. Upoznavanje sa načinom rada odjela za kardiohirurgiju. Specifičnosti kardiohirur-ške anamneze. Prijem bolesnika u operacionu salu.Definicija faktora hemodinamike. Identifikacija hemodinamskih parametara na monitoru, interpretacija hemodinamskih parame-tara. Upoznavanje sa linijama invazivnog hemodinamskog moni-toringa: Radijalni arterijski kateter, Centralni venski kateter, plućni arterijski kateter (SWAN GANZ), Interpretacija kliničkih znakova i dijagnostičkih procedura.

4 sata (KH)


ponedeljak Predavanje: Kratak historijski osvrt na razvoj kardiohirurgije - jedne od najmlađih grana hirurgije. Pronalazak i razvoj ekstrakor-poralne cirkulacije, osnovnog preduslova za izvođenje operacija na otvorenom srcu i velikim krvnim žilama. Funkcionalne karak-teristike ekstrakorporalne cirkulacije, patofiziologija iste.

Hirurško liječenje ishemijske bolesti srca (IBS), naznake patologije i patofiziologije, klinička podjela IBS, dijagnostika, indikacije za operaciju revaskularizacije miokarda, izbor graftova za aorto-ko-ronarno premoštenje, tok hirurškog liječenja, komplikacije, ishod i prognoza hirurško liječenje IBS, postoperativni medikamentozni tretman.

2 sata (KH)

51

ponedeljak Vježbe: Upoznavanje sa vještačkim zaliscima, mehaničkim i bi-ološkim, prostetskim prstenovima, specifičnosti preoperativne i postoperativne dinamike, standardi i protokoli u peroperativnoj i hroničnoj antikoagulantnoj terapiji, auskultacija metalnog klika valvule, značaj antibiotske profilakse bolesnika sa ugrađenim valvulama, savjetodavna funkcija ljekara opće medicine u primar-noj zdravstvenoj zaštiti u slučaju valvularnih bolesnika. Protokol prevencije bakterijskog endokarditisa.Ispravan klinički pregled bolesnika sa sumnjom na disekciju grudne aorte, radiološki znaci disekcije, izbor protetskog i šivaćeg materijala u operacijama aorte, valvulirani i nevalvulirani graftovi, identifikacija bolesnika mlađe dobi suspektnih na urođene bo-lesti vezivnog tkiva, prikazivanje video klipa i ehokardiografskog klipa aneurizme i disekcije aorte.

4 sata (KH)

utorak Predavanje: Metode hirurškog liječenja valvularnih bolesti; osnove etiopatogeneze; mitralna stenoza i insuficijencija, aortna stenoza i insufincijencija, trikuspidna insuficijencija i stenoza, stenoza i insuficijencija valvule plućne arterije. Plastika valvule i zamjena valvule kao modeli hirurškog liječenja; Izbor vrste valvu-le; Operativni i postoperativni tok, komplikacije, ishod i prognoza. Značaj antikoagulantne terapije valvularnih bolesnika.Bolesti velikih krvnih žila, grudne aorte (ascendentne, luka i des-cendentne aorte sa i bez širenja u abdomen). Etiopatogeneza, klinička slika, standardi i protokoli u dijagnostici akutnih i hronič-nih oboljenja aorte. Metode operativnog liječenja aorte. Endova-skularna rekonstrukcija aorte (EVAR) i torakalna endovaskularna rekonstrukcija aorte (TEVAR)- novi načini liječenja aktnih i hronič-nih oboljenja aorte. Tok, komplikacije, ishod i prognoza liječenja

Vježbe: Upoznavanje sa elementima hemodinamike urođenih srčanih anomalija i operativnih zbrinjavanja USA. Demonstracija privremenog perioperativnog pakinga. Radiografske karakteristi-ke kardiohirurških bolesnika.

2 sata (KH)

2 sata (KH)

PLAN PREDMETA: VASKULARNA HIRURGIJA8. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

utorak Vježbe: Pristup, tehnika i taktika kliničkog pregleda vaskularnog bolesnika. Palpacija pulsacija perifernih arterija. Auskultatorna detekcija vaskularnih zvučnih fenomena.

2 sata (VH)

srijeda Predavanje: Urođene srčane anomalije (USA) sa povećanim pro-tokom i smanjenim plućnim protokom krvi, obstruktivne lezije. Najčešće izolirane i kompleksne USA, Mogućnosti palijativnog i potpunog hirurškog zbrinjavanja USA.

1 sat (KH)

52

srijeda Predavanje: Osnovi hemodinamike i primjena zakona mehanike fluida u tumačenju fiziologije i patofiziologije krvotoka. Akutna okluzivna oboljenja arterija. Akutna aterotromboza, akutna tromboembolija, zračna embolija, masna embolija. Mezenterijalni ishemijski sindrom, akutna ekstremitetna ishemija, principi hirur-škog rješavanja.

Vježbe: Interpretacija kliničkih znakova i dijagnostičkih procedu-ra u vaskularnoj hirurgiji. Privremena hemostaza kompresijom, hemostaza ligaturom.

1 sat (VH)

4 sata (VH)

četvrtak Predavanje: Hronična okluzivna oboljenja arterija, aterosklero-za, aterotromboza, inflamatorno-trombotične bolesti arterija, sindrom gornje torakalne aperture, simptomatologija i klinički znaci, principi konzervativne i hirurške terapije. Terminalna ek-stremitetna ishemija. Dijabetsko stopalo. Komplikacije nakon neuspješne revaskularizacije. Zatajenje grafta. Amputacije.Disekcija aorte. Aneurizme aorte, aneurizme visceralnih arterija, aneurizme ekstremitetnih arterija. Pseudoaneurizme i AV fistule. Komplikacije, strategija i taktika hirurškog zbrinjavanja.

Vježbe: Izbor i vrste šivaćeg, te protetskog materijala u vaskular-noj hirurgiji. Manuelne radnje vezane za kreaciju everzivnog tipa vaskularne anastomoze na modelu (vaskularni proteza). Rukova-nje fogarty kateterom i karotidnim shuntom. Rukovanje specifič-nim instrumentarijem.Varikoziteti vena. Hirurško liječenje venskog sistema. Limfedem.

2 sata (VH)

4 sata (VH)

petak Predavanje: Izolovane povrede krvnih sudova, jatrogene povre-de krvnih sudova, povrede krvnih sudova u sklopu politraume, ratne povrede krvnih sudova. Okluzivna oboljenja vena. Portalna hipertenzija. Flebotromboza i tromboflebitis. Pulmonalna tromboembolijska bolest.

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO

2 sata (VH)

4 sata

PLAN PREDMETA UROLOGIJA9. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Topografska (hirurška) anatomija urogenitalnog aparata, osnovni simptomi i znakovi uroloških bolesti, renalna kolika (diferencijalna dijagnoza), akutni skrotum, akutna retencija urina, hematurija i njen značaj, osnovi radiološke, endoskopske i urodinamske dijagnostike.

2 sata (U)

53

ponedeljak Vježbe: Upoznavanje sa radom na urološkim odjelima, vizite, pregled i anamneza urološkog pacijenta; praktično izvođenje bimanuelne palpacije bubrega, dijafanoskopija, pregled testisa, urinarna kateterizacija, vrste katetera, digito-rektalni tuše, pre-poznavanje kliničkih stanja prema dijagnostičkim i terapijskim modalitetima. Prepoznavanje osnovnih radioloških pretraga.

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO

2 sata (U)

2 sata

utorak Predavanje: Nespecifične urinarne infekcije - cistitis, prostatitis, pijelonefritis (uzročnici, klasifikacije, način dijagnostike, kom-plikacije), seksualno prenosive infekcije (uretritis, epididimitis), specifične infekcije (tuberkuloza, ehinokokoza, šistozomijaza); konzervativni i hirurški tretman urogenitalnih infekcija.Etiopatogeneza kalkuloze, incidenca, vrste kamenaca, dijagnosti-ka, komplikacije, hirurški tretman i praćenje pacijenta.

Vježbe: Poliklinička ambulanta: upoznavanje sa radom, učešće u pregledima, digito-rektalni tuše, kateterizacija mjehura, suprapu-bična cistostomija, prepoznavnje akutnih stanja u urologiji: infek-cija, hematurija, retencija urina, anurija, akutni skrotum, povrede urogenitalnog aparata.

2 sata (U)

4 sata (U)

srijeda Predavanje: Urogenitalna trauma. Povrede bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, penisa testisa i uretre: mehanizam po-vređivanja, osnovni znakovi, dijagnostika, klasifikacija i hirurški tretman. Povrede urogenitalnih organa vatrenim, eksplozivnim i hladnim oružjem (klasifikacija i tretman).

Vježbe: Odjeljenska ambulanta: upoznavanje sa radom, previja-nje pacijenta, vađenje konaca; indikacije za ultrazvučni pregled, tehnika perkutane cistostomije, punkcije, drenaže i sklerozacije bubrežnih cisti, aplikacija perkutanih nefrostoma, priprema i izvo-đenje biopsije prostate pod kontrolom transrektalnog ultrazvuka.

2 sata (U)

4 sata (U)

četvrtak Predavanje: Primarni i metastatski tumori bubrega (etiologija, patogeneza, vrste, klasifikacije), paraneoplastični sidromi, način metastaziranja, dijagnostika tumora, onkohirurški tretman i pra-ćenje pacijenta. Feohromocitom, adenom nadbubrega, nijeme i cistične adrenalne mase.Jednostavne i kompleksne ciste bubrega, multicistični bubreg, autosomno dominantna policistična bolest bubrega, opstrukcija pijelo-ureteralne spojnice, etiologija opstruktivne uropatije, retro-peritonealne mase i tumori.

Vježbe: Endoskopska sala: upoznavanje sa radom i osnovnim principima ponašanja u sali, priprema pacijenta, indikacije i po-smatranje tehnika cistoskopije, uretroskopije, ureterorenoskopije, plasiranja ureteralnih katetera i STENT-ova, brza analiza rendgen snimaka nakon endoskopskih manipulacija.

2 sata (U)

4 sata (U)

54

petakPredavanje: Tumori urotelija u mjehuru, pijelonu, ureteru, pro-statičnoj uretri (vrste, klasifikacije), dijagnostika, hirurški tretman, adjuvantni tretman i praćenje pacijenata.

Vježbe: Odjeljenje za ekstrakorporealnu litotripsiju (ESWL): upoznavanje sa osnovnim tehničkim principima i indikacijama ekstrakorporalne litotripsije, način pripreme pacijenta, ESWL pod ultrazvučnom ili fluoroskopskom kontrolom, praćenje pacijenata.

2 sata (U)

4 sata (U)


ponedeljak Predavanje: Benigno prostatično uvećanje, etiopatogenza, incidenca, dijagnostika i odlučivanje o vrsti tretmana. Karcinom prostate, etiopatogeneza, incidenca, znakovi, važnost tumorskih markera i biopsije prostate, onkohirurški tretman pacijenta i praćenje.Vrste i klasifikacija tumora testisa, uretre, penisa, klasifikacija, dijagnosticiranje, metastatski potencijal, onkohirurški tretman i praćenje pacijenata.

Vježbe: Urodinamski kabinet: upoznavanje sa osnovnim teh-ničkim smjernicama izvedbe urodinamskih studija, potrebnom opremom, indikacijama i vrstama urodinamskih pregleda.

2 sata (U)

4 sata (U)

utorak Predavanje: Karakteristike spermiograma, subfebrilitet i infertili-tet, etiologija, dijagnostika (značaj hormonalnog statusa) i liječe-nje. Impotencija, klasifikacija, dijagnostika, liječenje. Prijapizam-etiologija, vrste i liječenje. Mb. Peyronie-uzroci, liječenje.Neurogeni mjehur, klasifikacija, etiopatogeneza, važnost urodi-namskog nalaza, tretman i način reevaluacije terapije.

Vježbe: Operaciona sala: upoznavanje sa radom i ponašenjem u urološkoj sali, osnovnim urološkim instrumetarijem za endo-skopske i otvorene procedure, bimanuelna palpacija mjehura u anesteziji, opservacija i asistencija u operativnom programu.

2 sata(U)

4 sata (U)

srijeda Predavanje: Hiruški aspekti transplantacije bubrega, intraopera-tivne, rane i kasne postoperativne komplikacije, praćenje pacijen-ta, odbacivanje bubrega zbog hirurške komplikacije.

Vježbe: Soba za sastanke: šivenje rane na modelu prema Payton sistemu, videoprojekcije najčešćih i minimalno invazivnih ope-racija u Urologiji, prepoznavanje osnovne urološke patologije prema radiološkim nalazima.

1 sat (U)

2 sata (U)

55

PLAN PREDMETA DJEČIJA HIRURGIJA10. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

srijeda Predavanje: Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u dje-čijoj hirurgiji.

Vježbe: Fizikalni pregled abdomena kod različitih oboljenja i stanja dječije dobi. Inspekcija anokutane regije sa digitorektalnim tušeom kod djece. Klinički pregled i dijagnosticiranje stečenih i urođenih preponskih hernija dojenačke i dječije dobi.

1 sat (DH)

2 sata (DH)

četvrtak Predavanje: Neonatalna hirurgija. Akutna stanja u neonatalnom periodu (NEC, mekonijalni ileus). Patologija umbilikalne regije (omfalocela, gastrošiza, duktus omphaloentericus perzistens, ciste umbilikusa).

Vježbe: Fizikalni pregled abdomena novorođenčeta kod razli-čitih oboljenja i stanja neonatalnog perioda. Klinički pregled i dijagnosticiranje neonatalnih preponskih hernija, hidrokela i umbilikalnih hernija. Fizikani pregled novorođenčadi sa uro-đenim malformacijama prednjeg trbušnog zida (gastroschiza i omfalokela). Fizikalni pregled i utvđivanje dijagnostičkih karakte-ristika umbilikalne regije u neonatalnom periodu, sa praktičnim izvođenjem terapeutskih procedura (granulomi ubilikusa, različiti oblici ostataka omfalomezenteričnog duktusa).

2 sata (DH)

4 sata (DH)

petak Predavanje: Dječija urologija. Patologija ingvinalnog kanala. Nespušteni testisi. Varikokela. Akutni skrotum. Vježbe: Fizikalni pregled sa utvrđivanjem specifičnosti varikokela dječije dobi. Fizikalni pregled sa prepoznavanjem različitih oblika nespuštenih testisa u dječijoj dobi. Praktično plasiranje različitih vrsta urinarnih katetera u dječijoj dobi.

2 sata (DH)

4 sata (DH)


ponedeljak Predavanje: Kongentalne anomalije urogentalnog trakta. Ano-malije bubrega. Anomalije pijeloureteričnog spoja. Vezikourete-ralni refluks. Anomalije uretre ( hipospadije, epispadije). Kriptor-hizam. Kongenitalna hidrokela.

Vježbe: Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika sa modalitetima tretmana urođenih anomalija urogenitalnog trakta u dječijoj dobi. Fizikalni pregled sa intubiranjem uretralnih pro-teza kod urođenih anomalija genitalija kod djece (hipospadije penisa, epispadije kod dječaka i djevojčica).

2 sata (DH)

4 sata (DH)

56

utorak Predavanje: Gastrointestinalna hirurgija dječije dobi. Akutni abdomen. Apendicitis. Ileus. Invaginacija. Mekelov divertikulum.

Vježbe: Manuelne intubacije prirodnih tjelesnih otvora različitim sondama i protezama (nazogastrična sonda, aspiraciona sonda, rektalna sonda). Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteri-stika akutnih abdominalnih stanja dojenačke i dječije dobi, sa utvrđivanjima modaliteta tretmana.

2 sata (DH)

4 sata (DH)

srijeda Predavanje: Kongentalne anomalije gastrointestinalnog trakta. Atrezija ezofagusa. Atrezija tankog i debelog crijeva. Kongenitalni megakolon. Atrezija anusa i rektuma. Atrezija žučnih puteva.

Vježbe: Prepoznavanje i analiza rentgenskih karakteristika akut-nih urođenih i stečenih abdominalnih stanja u neonatalnom periodu (atrezija ezofagusa, kongenitalna dijafragmalna hernija, atrezije tankog i debelog crijeva, atrezije rektuma, neonatalni nekrotizirajući enterokolitis). Fizikani pregled novorođenčadi sa urođenim malformacijama prednjeg trbušnog zida (gastroschiza i omfalokela).

2 sata (DH)

4 sata (DH)

četvrtak Predavanje: Traume i opekotine u dječijoj dobi. Povrede mekih tkiva. Povrede trbušne duplje sa ili bez povrede parenhimnih i šupljih organa. Opekotine – konzervativni i hirurški tretman.

Vježbe: Praktično upoznavanje sa karakteristikama hirurške obrade rane kod djece. Procjena dubine i ekstenzivnosti opekoti-na dječije dobi sa previjanjem.

2 sata (DH)

4 sata (DH)

petak Predavanje: Tumori u dječijoj dobi. Benigni i maligni tumori (neuroblastom, nefroblastom)

Vježbe: Fizikalni pregled abdomena sa rentgenskim i specifičnim laboratorijskim karakteristikama najčešćih solidnih malignih tumora abdomena, toraksa i retroperitoneuma u dječijoj dobi.

2 sata (DH)

4 sata (DH)

PLAN PREDMETA TORAKALNA HIRURGIJA12. sedmica Oblik nastave (predavanje) i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Semiologija, simptomatologija i dijagnostika u tora-kalnoj hirurgiji. Torakohirurški aspekti najčešćih plućnih oboljenja (plućni karcinom, benigni tumori pluća, plućni apsces, bronhiek-tazije, plućna atelektaza, plućna ehinokokoza).

Vježbe: Fizikalni pregled grudnog koša kod torakohirurškog pacijenta (inspekcija u mirovanju, inspekcija tokom respiracije, palpacija respiratorne ekspanzije, palpacija taktilnog fremitusa, palpacija udara srčanog vrha, auskultacija pluća, auskultacija srca).

2 sata (TH)

4 sata (TH)

57

utorak Predavanje: Torakohirurški aspekti najčešćih pleuralnih obo-ljenja (pleuralni izliv, pleuralni empijem, spontani pneumotoraks, tenzioni hipertenzivni pneumotoraks, pleuralni mezoteliom).Hirurgija zida grudnog koša (tumori grudnog koša, inflamatornaoboljenja grudnog koša, kongenitalne razvojne anomalije grud-nog koša pectus excavatum i pectus carinatum).

Vježbe: Inspekcija i palpacija vrata i aksile. Analiza ultrazvučnog nalaza vrata. Preoperativna priprema torakohirurškog bolesnika.

2 sata (TH)

4 sata (TH)

srijeda Predavanje: Povrede zida grudnog koša. Zatvorene povrede grudnog koša (prelomi rebara, kontuzija grudnog koša, kom-plikacije uzrokovane prelomima rebara, prelomi grudne kosti, flail chest – nestabilni kapak grudnog zida, hemotoraks, plućna kontuzija, ruptura velikih disajnih puteva). Otvorene povrede grudnog koša (otvoreni pneumotoraks).

Vježbe: Usvajanje terapeutskih vještina. Torakocenteza (pleural-na punkcija), torakalna drenaža, odstranjivanje torakalnog drena.

2 sata (TH)

4 sati (TH)

četvrtak Predavanje: Najčešća patološka stanja traheje i bronha od hirur-škog interesa. Strana tijela u traheo-bronhalnom stablu.Najčešća patološka stanja medijastinuma od hirurškog interesa (tumori medijastinuma, sindrom gornje šuplje vene, pneumome-dijastinum)

Vježbe: Interpretacija grudnih radiograma (najčešća torakohi-rurška oboljenja). Kontrastne radiološke metode, CT, NMR / MRI, scintigrafija (skelet, pluća), ultrazvučne pretrage, SPECT.

2 sata (TH)

4 sata (TH)

petak Predavanje: Hirurška oboljenja dijafragme (kongenitalne dijafra-gmalne hernije, ruptura dijafragme, dijafragmalna relaksacija).VATS- videoasistirana torakalna hirurgija

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO

2 sata (TH)

2 sata

2 sata

Sedmica 16. Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima

Sedmica 17-20.

Dopunska nastava i Popravni ispitni rok


Augustovsko-septembarski ispitni rok

58

Code: BAM 0902 Naziv predmeta: OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACIJALNOM HIRURGIJOM

Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 4 Status: obavezni Ukupno sati: 60 Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Adnan KapidžićUslovi za pohađanje nastave: Položeni svi obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostičkim procedurama i terapijskim mogućnostima, kao i konzervativnim i operatvnim metoda-ma liječenja najčešćih: oboljenja uha, grla i nosa sa paranazalnim šupljinama ždrijela sa tonzilama, pljuvačnim žlijezdama, grla štitne žlijezde benignih i malignih tumora navednuh organa, alergiskim oboljenjima.

2. Svrha predmeta Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Prepoznati osnovne simptome i kliničku manifestacije otorinolaringo-loških (ORL) oboljenja i oboljenja iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.Izvršiti pregled pacijenta i planirati dijagnostičke procedure sa stanovi-šta ljekara opšte prakse koji je upućen u problematiku ORL i maksilofaci-jalne hirurgije.Planirati liječenje oboljenja na osnovu znanja o osnovnim terapijskim modalitetima u otorinolaringologiji i maksilofacijalnoj hirurgiji.

3. Moduli pred-meta sa ciljevima modula

Kroz nastavu iz predmeta OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFA-CIJALNOM HIRURGIJOM student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Uvod u otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju, historijat, te uzajamna veza sa drugim granama medicineCilj ovog modula je upoznati studenta sa historijskim razvojem otorino-laringologije i vezu sa drugim medicinskim oblastima.

Modul 2. Bolesti uhaCilj ovog modula je upoznati studenta sa embriologijom, hirurškom anatomijom, upalama, tumorima, dijagnostikom, kao i načinima liječe-nja bolesti uha.

Modul 3. Audiologija sa vestibulologijomCilj ovog modula je upoznati studenta sa dijagnostikom oštećenja sluha, te načinima ispitivanja vrtoglavice i poremećaja ravnoteže.

Modul 4. Bolesti nosa i paranazalnih sinusaCilj ovog modula je upoznati sa bolestima nosa i sinusa, dijagnostičkim metodama, a posebnu pažnji skrenuti na sinusogene komplikacije, te na terapijske načine liječenja navedenih oboljenja.

59


Modul 5. Bolesti usne šupljine, ždrijela sa tonzilama i žlijezda sli-novnicaCilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima usne šupljine, ždrijela sa tonzilama, te indikacijama i kontraindikacijama za adeno-idektomiju i tonziloadenoidektomiju, kao i njihovim komplikacijama, dijagnostičkim metodama i terapijskim mogućnostima.

Modul 6. Oboljenja facijalnog živca, sa parezama ili paralizamaCilj ovog modula je upoznati studenta sa uzrocima pareza ili paraliza ličnog živca, dijagnostičkim metodama, te hirurškim liječenjem sa as-pekta otorinolaringologa i maksilofacijalnog hirurga.

Modul 7. Povrede i frakture kostiju licaCilj ovog modula je upoznati studenta sa vrstama povreda mekotikivnih struktura, kostiju lica, povredama srednjeg masiva lica, frontalnog sinu-sa i frakturama baze lobanje.

Modul 8. Oboljenja larinksa i trahejeCilj ovog modula je upoznati studenta sa svim oboljenjima larinksa i traheje, metodama njihove dijagnostike i terapijskim mogućnostima liječenja istih.

Modul 9. FonijatrijaCilj ovog modula je upoznati studenta sa svim dijagnostičko-terapij-skim mogućnostima iz oblasti fonijatrije.

Modul 10. Bolesti štitne žlijezde i jednjakaCilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima štitne žlijezde i jednjaka, specifičnim načinima interdisciplinarne dijagnostike i liječenja.

Kroz nastavu iz predmeta OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACI-JALNOM HIRURGIJOM student će ovladati slijedećim vještinama:

Vještine koje treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):– Protokolarni pristup pacijentu sa akutnim problemima iz otorinola-

ringologije i maksilofacijalne hirurgije (recentna stanja: gušenja, krva-renja)

– Pravilno uzeti anamnestičke podatke u elektivnim slučajevima– Uraditi kompletan pregled uha, nosa, grla i vratne regije– Ispitati senzibilitet kranijalnih nerava, a posebno: petog, sedmog,

osmog nerva.– Ispitati postojanje spontanog i pozicionog nistagmusa– Interpretirati testove ortostatike i dinamostatike.

Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):1. Dijagnostičke metode u otologiji– otomikroskopija i njene dijagnostičko-terapijske mogućnosti– tumačenje i prepoznavanje promjena na radiološkim nalazima

vezanim za uho i njegove komplikacije (na Rtg snimku mastoida po Schulleru, te piramida po Stenversu, promjena na CT-u srednjeg uha i piramida, kao i otogernih komplikacija na CT-u ili MRI-u mozga)

60


– značaj audiologije i vestubulologije u procjeni stanja i oboljenja uha i njihovih komplikacija

– načini liječenja i operativne procedure iz oblasti otologije.

2. Dijagnostičke i terapijske mogućnosti liječenja iz oblasti rinologije i oboljenja sinusa– pravilno uzimanje briseva– aspiraciona terapija nosa i sinusa– prednja i stražnja tamponada nosa– endoskopski načini pregleda nosa i sinusa– mogućnosti FESS-a– ostale operativne metode (septoplastika, rinoseptoplastika, operacije sinusa).

3. Dijagnostičke i terapijske metode liječenja bolesti usne šupljine, ždrijela i njima pripadajućih tonzila– uzimanje briseva guše– digitalna palpacija epifarinksa– indikacije i kontraindikacije za operaciju krajnika i adenoida, te njiho-

ve komplikacije– dijagnostičko-terapijske mogućnosti u bolesti žlijezda slinovnica – prepoznavanje oboljenja i komplikacija dentalne patologije– prepoznavanje i blagovremeno otkrivanje benignih i malignih obo-

ljenja i mogućnosti njihovog liječenja.

4. Dijagnostičke procedure i liječenje oboljenja larinksa i traheje– način izvođenja indirektne laringoskopije i direktoskopije, mikrolarin-

goskopije i njihovih dijagnostičko-terapijskih mogućnosti– postavljanje pravilne i blagovremene indikacije i način izvođenja ur-

gentne traheotomije u lokalnoj i opštoj anesteziji– način rješavanja pareza i paraliza glasnica– način liječenja i dijagnostike benignih i malignih tumora larinksa i

traheje– kroz onkološku ambulantu upoznati i ostale terapijske mogućnosti

iz oblasti kemoterapije i iradijacione terapije.

5. Upoznati se sa mogućnostima fonijatrije i njenim značajem u laringologi-ji i značaju logopeda u liječenju poremećaja govora

6. Dijagnostičke procedure iz oblasti audiologije i vestibulologije, kao i zna-čaj rane dijagnostike poremećaja sluha za pravilan razvoj govora

Nakon odslušane nastave iz predmeta Otorinolaringologija i maksilofaci-jalna hirurgija student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:Stečeno znanje i ovladane vještine pregleda otorinolaringološkog bole-snika omogućavaju integriranje činjenice za postavljanje radne dijagno-ze oboljenja.Ispravno i blagovremeno poduzete terapijske mjere su neophodne za pravilno i adekvatno liječenje određenog oboljenja iz oblasti otorinola-ringologije i maksilofacijalne hirurgije.

61

4. Metode učenja Nastava predmeta Otorinolaringologija i maksilofacijalna hirurgija će se izvoditi u ukupnom fondu od 60 sati.Predavanja: 15 sati otorinolaringologije i 5 sati maksilofacijalne hirurgijeVježbe: 30 sati otorinolaringologije i 10 sati maksilofacijalne hirurgijeU okviru predviđenog broja sati, održaće se i oblici kontinuirane provje-re znanja (praktični ispit 1.dio i parcijalni ispit 1.dio).

5. Metode procje-ne znanja

Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao završni ispit.

Kontinuirana provjera znanjaKontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit prvi i drugi dio, te parcijalni ispit prvi i drugi dio.

Praktični ispit 1.dioPodrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze, odno-sno heteroanamneze i fizikalnog pregleda bolesnika određenog kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zada-taka predhodno definiranih u listi provjere (check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Praktični ispit 2. dio Praktični ispit drugi dio podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzi-manja anamneze i otorinolaringološkog i maksilofacijalnog pregleda pacijenta obrađenih kroz module 6-10. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka predhodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativ-no (+/-).

Nakon praktičnog ispita drugi dio, osvojeni plusevi ili minusi sa prak-tičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignu-tim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.

Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 boda da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Parcijalni ispit 1.dioParcijalni ispit 1.dio podrazumijeva pismeni test sa 40 MCQ pitanja, a ispitat će se znanje usvojeno kroz module 1- 5. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

62


Parcijalni ispit 2. dioParcijalni ispit 2. dio je test sa 40 MCQ pitanja, koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 6-10. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, a maksimalan broj osvojenih bodova je 40. Da bi se ispit smatrao polože-nim student mora osvojiti najmanje 22 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.


Praktični dio završnog ispita podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i otorinolaringološkog i maksilofacijalnog pregleda pacijenta, obrađenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka predhodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili nega-tivno (+/-).Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negati-van bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Ukoliko student nije položio samo parcijalni ispit prvi dio u toku seme-stra, pismeni dio završnog ispita je test sa 40 MCQ pitanja, kojima će se ispitati usvojena znanja kroz module 1-5. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Ukoliko student nije položio samo parcijalni ispit drugi dio u toku seme-stra, pismeni dio završnog ispita je test sa 40 MCQ pitanja, kojima će se ispitati usvojena znanja kroz module 6-10. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, tj, ukupno 40 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno je osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Ukoliko student nije položio ni jedan parcijalni ispit, pismeni dio završ-nog ispita ima 80 pitanja, kroz koja student može osvojiti maksimalno 80 bodova. Da bi se ovaj dio ispita smatrao položenim , tusent mora osvojiti minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

63


Formiranje konačne ocjeneKonačna ocjena se zaključuje prema ukupnom broju osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja:10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda 5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50 - 54 boda 5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

POPRAVNI ISPITUkoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na poprav-nom ispitu.


Svi položeni dijelovi ispita se priznaju do kraja tekuće akademske godine.

6. Literatura: Obavezna: Kapidžić A. i saradnici. Otorinolaringologija. Arka Press, Sa-rajevo, 2009.

Dopunska: Padovan, Kosoković, Pansini, Poljak. Otorinolaringologija za studente medicine i stomatologije. Školska knjiga, Zagreb,1991.

Proširena: Kapidžić A, Mandilović, Sarajlić. Odabrana urgentna stanja u otorinolaringologiji. Sarajevo, 2009.

7. Napomena

Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Klinici za Otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju (Katedra za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju).Broj studenata po asistentu bi trebao biti između 5 i 8. Raspored stude-nata po grupama bit će na oglasnoj ploči amfiteatra Medicinskog fakul-teta i u holu Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalu hirurgiju u krugu KCUS, te ba web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba .Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se validnim po-tvrdama (maksimalno do 20% izistanaka).

Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12-14 sati, uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre za otorinolaringologiju i maksilofacijal-nu hirurgiju ili putem e-mail Katedre: [email protected]

64

PLAN PREDMETA: OTORINOLARINGOLOGIJA SA MAKSILOFACIJALNOM HIRURGIJOM

Sedmica 13. Oblik nastave i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Značaj otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije i njena povezanost sa drugim oblastima medicine. Uho (Embriologija, hirurška anatomija, funkcija i metode pregleda sa audiologijom). Patologija vanjskog uha (povrede, strana tijela, upale i tumori). Vježbe: Uvodne vježbe (radno mjesto otorinolaringologa sa potreb-nim instrumentarijem, vrste pregleda: prednja i stražnja rinoskopija, orofaringoskopija, indirektna laringoskopija, otoskopija, palpacija vrata).Uzimanje anamnestičkih podataka i formiranje istorije otorinolaringo-loškog pacijenta. Otoskopija. Otomikroskopija (dijagnostički i terapij-ski značaj).

2

4

utorak Predavanje: Bolesti srednjeg uha (malformacije, povrede, akutne i hronične upale, otogene komplikacije, tumori srednjeg uha). Bolesti unutarnjeg uha (urođene malformacije, povrede, upale, tumori unu-tarnjeg uha i druga stanja: otoskleroza, neuronitis vestibularis, Morbus Meniere, presbiakusis).

Vježbe: Audiologija sa vestibulografijom: uzimanje anamneze, kom-pletan ORL pregled sa posebnim akcentom na otoskopiju, otvaranje audiološkog kartona; audiometrija, otoakustička emisija sa posebnim akcentom na njeno korištenje kod neonatalnog skrininga sluha, ABR; timpanometrija sa izvođenjem stapedijalnih refleksa; izvođenje te-stova ortostatike i dinamostatike, gledanje spontanog i pozicionog nistagmusa pomoću Frenzelovih naočala, izvođenje kalorijskog testa i testa rotacije.

2

4

srijeda Predavanje: Nos i paranazalni sinusi (embriologija, anatomija, fiziolo-gija, urođene malformacije, deformacije nosa, ozljede nosa, krvarenje iz nosa).

Vježbe: Pregled nosa i sinusa (uzimanje anamnestičkih podataka vezanih za oboljenje nosa i sinusa, prednja i stražnja rinoskopija, radi-ološke metode iz ove oblasti sa prikazom rtg snimaka nosnih kostiju, prednja i stražnja tamponada nosa).

2

4

četvrtak Predavanje: Bolesti nosa i sinusa. Akutne i hronične upale nosa i si-nus, sinusogene komplikacije. Strana tijela nosa i sinusa. Tumori nosa i sinusa.

2

65

četvrtak Vježbe: Rtg snimak paranazalnih sinusa, CT paranazalnih sinusa. Vađenje stranih tijela iz nosa. Značaj sinusoskopije i punkcije sinusa. Repozicija nosnih kostiju i druge metode liječenja oboljenja nosa i sinusa.

4

petak Predavanje: Bolesti usta i ždrijela (embriologija, anatomija, fiziologija, metode pregleda). Akutne i hronične upale ždrijela i tonzila sa kom-plikacijama.Tonsilektomija i adenotomija (indikacije i komplikacije). Tumori usne šupljine, ždrijela i tonzila.

Vježbe: Pregled usne šupljine, ždrijela i tonzila. Uzimanje osnovnih anamnestičkih podataka za oboljenja usne šupljine, ždrijela i tonzila. Digitalna palpacija adenoidnih vegetacija u epifarinksu, hipofaringo-grafija, značaj CT i MRI u dijagnostici tumora i upalnih komplikacija iz ovih oblasti. Postavljanje indikacije za tonzilektomiju i adenotomiju (indikacije i kontraindikacije). Prikaz tonziloadenotomije u opštoj anesteziji.

2

4

Sedmica 14. ponedeljak

Predavanje: Parcijalni ispit 1. dio

Vježbe: Praktični ispit 1. dio

2

4

utorak Predavanje: Oboljenja larinksa (embriologija, hirurška anatomija, fiziologija i metode pregleda). Akutne i hronične upale larinksa. Strana tijela larinksa. Edem larinksa. Tumori larinksa. Bolesti jednjaka, traheje i bronha (embriologija, anatomija, fiziologija, metode pregleda jednjaka, traheje i bronha)

Vježbe: Uzimanje anamnestičkih podataka i načini pregleda larinksa (indirektna laringoskopija i direktoskopija). Radiološka dijagnostika larinksa i MLS kao dijagnostička i terapeutska metoda. Indikacije za traheotomiju, vrste traheotomije, konikotomija, traheotomija (urgen-tna traheotomija u lokalnoj anesteziji i planirana traheotomija u opštoj endotrahealnoj anesteziji).

2

4

srijeda Predavanje: Upale jednjaka. Strana tijela jednjaka, traheje i bronha. Tumori jednjaka, traheje i bronha. Korozije jednjaka.

Predavanje (maksilofacijalna hirurgija): Povrede i frakture kostiju lica: frakture srednjeg masiva lica (Le Fort I, Le Fort II i Le Fort III). Frak-ture frontalnih sinusa. Frakture baze lobanje.

Vježbe: Uzimanje anamnestičkih podataka oboljenja jednjaka, tra-heje i bronha. Radiološka dijagnostika jednjaka, traheje i bronha, CT dijagnostika. Ezofagoskopija u lokalnoj i opštoj anasteziji u dijagno-stičke i terapijske svrhe. Bronhoskopija i vađenje stranih tijela traheje i bronha.

1

1

2

66

srijeda Vježbe: Uzimanje anamnestičkih ili heteroanamnestičkih podataka o načinu nastanka povrede, procjena stanja svijesti, procjena hitnosti di-jagnostičko-terapijskih procedura. Dijagnostičke procedure (rtg snimci kostiju lica, CT dijagnostika kranijuma). Prikaz timskog pristupa rješa-vanju povreda srednjeg masiva lica, frontalnog sinusa i baze lobanje od strane otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga i okuliste. Praćenje stanja pacijenta sa gore navedenim povredama u postoperativnom periodu, potreba eventualnih dodatnih dijagnostič-ko-terapeutskih procedura.

2

četvrtak Predavanje: Fraktura orbite: fraktura orbitalnog poda i fraktura ivice orbite. Fraktura zigomatične kosti. Fraktura mandibule i laceracije lica. Neuralgija n. trigeminusa. Pareze i paralize facijalnog nerva.

Vježbe: Uzimanje anamnestičkih podataka o načinu nastanka po-vrede. Dijagnostika nastalih povreda: Rtg snimci i CT dijagnostika kranijuma. Timski pristup rješavanju navedenih povreda lica od strane otorinolaringologa, maksilofacijalnog hirurga, neurohirurga i okuliste. Postoperativni način praćenja gore navedenih povreda. Uzimanje anamnestičkih podataka o dužini trajanja i eventualnog po-navljanja trigeminalne neuralgije, timski pristup procjene dijagnostič-ko-terapeutskih procedura od strane otorinolaringologa, maksilofaci-jalnog hirurga, neurohirurga i okuliste. Obrada pacijenta sa parezom ili paralizom facijalnog nerva, pravilna procjena da li se radi o centralnoj ili perifernoj paralizi facijalnog nerva, pravilna procjena u čijoj nadlež-nosti je dalji tok dijagnostike i liječenja (neurologa ili otorinolaringo-loga). Obrada pacijenta sa oboljenjima pljuvačnih žlijezda (infektivna oboljenja, sijalolitijaza, autoimuna oboljenja, određivanje dijagnostič-ko-terapijskog plana. Obrada pacijenta sa oboljenjem štitne žlijezde, timski rad sa specijalistima nuklearne medicine (laboratorijska obrada, hormonalni status štitne žlijezde, ultrazvučni nalaz i scintigrafija štitne žlijezde). Određivanje hirruškog ili konzervativnog načina liječenja.

2

4

petak Predavanje:. Bolesti pljuvačnih žlijezda. Oboljenja štitne žlijezde. Ciste vrata. Fonijatrija.

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO

Vježbe: Praktični ISPIT DRUGI DIO

2

2

2


Sedmica 17 - 20.

Dopunska nastava i popravni ispitni rok



67

IZBORNI PREDMETI DEVETOG SEMESTRA

Code: BAM 0903 Naslov predmeta: Spinalna hirurgijaNivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2Status: izborni Ukupno sati: 30 Odgovorni nastavnik: Doc.dr. Kemal DizdarevićUslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta su: - upoznavanje studenata sa kliničkim pristupom pacijentu sa spinal-

nom strukturalnom lezijom - upoznavanje studenata sa bazičnim hirurškim i dijagnostičkim prin-

cipima vezanim za liječenje spinalnih lezija- upoznavanje studenata sa konceptom osnovnog mikroneurohirur-

škog tretmana - upoznavanje studenata sa konceptom intrumentacije kičme - ovladavanje bitnim teoretskim znanjima i jednostavnim praktičnim

vještinama potrebnim za prepoznavanje i urgentno osnovno tera-pijsko djelovanje kod spinalnih lezija

- praktično upoznavanje studenata sa najčešće korištenim operativ-nim spinalnim hirurškim zahvatima

- ovladavanje osnovama vještine trijaže urgentnih pacijenata sa spi-nalnom lezijom

- adekvatno pozicioniranje znanja u općehirurški i općemedicinski kontekst

- razvijanje vještine komuniciranja, kako sa pacijentima, tako i sa ostalim medicinskim osobljem involviranim u svakodnevni tretman pacijenata sa spinalnom lezijom.

2. Svrha predmeta Nakon uspješno završenog predmeta student će:- steći znanja o fundamentalnim vještinama koji se odnose na pristup

spinalnoj leziji- ovladati kliničkim znanjima koja omogućavaju cjelovito razumijeva-

nje osnovnih problema kod pacijenata sa spinalnim lezijama koji se susreću na nivou opće medicinske prakse

- dobiti koherentnu osnovu za buduću eventualnu dodatnu edukaci-ju iz spinalne hirurgije.

3. Ishodi učenja Kroz nastavu iz predmeta SPINALNA HIRURGIJA student će steći slijedeća znanja:

Modul 1. Dijagnostička obrada pacijenta sa spinalnom lezijomCilj modula je upoznati studenta sa neurološkim pregledom pacijenta sa spinalnom lezijom, te značajem osnovnih radioloških i neuroloških pretraga kod ovakvih stanja.

68

3. Ishodi učenja Modul 2. Degenerativna kičmaCilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, simptomatolo-gijom, dijagnostikom i liječenjem pacijenata sa degenerativnim obo-ljenjima kičmenog stuba.

Modul 3. Spinalni tumori i vaskularne lezije Cilj modula je upoznati studenta sa karakteristikama spinalnih tumora i vaskularnih lezija, njihovom dijagnostikom i liječenjem.

Modul 4. Kongenitalne skolioze, abnormalnosti kraniovertebralne junkcije i gornje cervikalne kičme, Paget-ova bolest kičme Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom prezentacijom, dijagno-stikom i hirurškim tretmanom gore navedenih oboljenja.

Modul 5. Spinalni disrafizmi, siringomyelia, Chiari IICilj modula je upoznati studenta sa kongenitalnim i stečenim malforma-cijama spinalnog kanala, načinima dijagnostike i hirurškim tretmanom.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- načiniti pregled pacijenta sa spinalnom lezijom- prepoznati akutnu paraplegiju i navesti njene implikacije - pristupiti pacijentu sa bolom u donjem dijelu leđa - klinička klasifikacija intraspinalnih tumora- pristup djetetu sa spinalnim disrafizmom- prepoznati otvoreni spinalni disrafizam

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):– značaj i tehnika lumbalne punkcije – skala gradiranja mišićne snage, ASIA motorni skor sistem, ASIA

standard za senzitivni nivo oštećenja sa određivanjem segmenta moždine prema dermatomskoj distribuciji

– uloga mikrohirurgije u tretmanu spinalnih lezija – koncept instrumentacije kičme– vrste spinalnih infekcija i najčešće postoperativne infekcije – klasifikacija i klinička slika spinalnih arteriovenskih malformacija i

fistula– karakteristike i tretman kongenitalnih skolioza

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:– Prepoznavanje i zbrinjavanje spinalnih povreda i oboljenja, te bla-

govremeni tretman su uslov za uspjeh izlječenja pacijenta. – Pravovremeno prepoznavanje kongenitalnih i stečenih anomalija

kičmenog stuba doprinosi uspjehu izliječenja. – Spinalne povrede i malformacije zahtijevaju multidisciplinarni pristup.

4. Metode učenja Nastava se izvodi u obliku: – predavanja (10 sati ): ex catedra (svi studenti) = 8 sati (EC) interaktivno učenje kroz seminar = 2 sata(IU)

69

4. Metode učenja – vježbe (20 sati) sa manjim grupama studenata (do 6) a) demostrativne = 15 sati b) interaktivno rješavanje kliničkih problema i ostalo (pitanja i nejasnoće, uvid u literaturu i diskusija o aktualnim temama) = 5 sati


Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.

Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.

Praktični ispit

Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao po-loženim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formi-ranju konačne ocjene.

Parcijalni ispit

Na parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pismeni dio ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim uko-liko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.

Završni ispit

Ukoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju završnog ispita. Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno položen praktični dio ispita.

Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pi-smeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.

70


Formiranje konačne ocjeneBroj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda 5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50 - 54 boda 5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

POPRAVNI ISPITUkoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završ-nom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhod-no položen praktični dio ispita. Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda. Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.

6. Literatura Obavezna: Konjhodžić F. i suradnici: Hirurgija. NIR, Sarajevo 2001.

Proširena: Šimunović V. Neurokirurgija. Medicinska naklada, Zagreb 2008.

Dopunska: 1. Paladino J. Kompendij neurokirurgije. Medicinska biblioteka, Za-greb, 2004. 2. Konjhodžić F. Kongenitalne anomalije nervne cijevi. U: Dizdarević S. Hirurgija kongenitalnih anomalija. NIR, Sarajevo, 1997.

71

7. Napomena: Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu na-stave na Klinici za neurohirurgiju KCUS. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na web stranici Fakulteta; www.mf.unsa.ba . Student može maksimalno imati 20% opravdanih izostanaka sa nasta-ve, koje dokazuje validnim ljekarskim uvjerenjem. Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretara Katedre za hirurgiju ili na e-mail: [email protected]

72

PLAN PREDMETA: SPINALNA HIRURGIJA


ponedeljak Predavanje : Dijagnostička obrada pacijenta sa spinalnom lezijom

Vježbe: Neurološki pregled pacijenata sa spinalnom lezijom, značaj EMNG-a, tumačenje radiografije kičme, MRI i CT, CT/ mijelografija kod spinalnih lezija, analiza spinalnog likvora. Gradiranje i anatomska lokalizacija lezije kičmene moždine prema relevantnim skalama (skala gradiranja mišićne snage, ASIA skala oštećenja, ASIA motorni skor sistem, ASIA standard za senzitivni nivo oštećenja sa određivanjem ključnih tački senzibiliteta odnosno određivanje segmenta moždine prema dermatomskoj distribuciji. Provjera znanja kroz interaktivno postavljanje anatomske dijagnoze prema nivou spinalne lezije

2

4

utorak Predavanje: Degenerativna kičma

Seminar: Bol u donjem dijelu leđa (low back pain) sa hirurškim opci-jama tretmana

Vježbe: Protruzija, hernija, ekstruzija i unutrašnja disrupcija diskusa (vratni, torakalni i lumbalni kanal) i uloga minimalno invazivnih pro-cedura (mikrohirurgija i intradiskalne procedure) u njenom tretmanu + degenerativna i istmična spondolisteza sa instrumentacijom. Upo-znavanje sa neurohirurškom operativnom salom za spinalnu hirurgiju, mikroskopom i mikroinstrumentima. Opserviranje mikrohirurškog operativnog zahvata - mikrodiskektomije na lumbalnom ili vratnom nivou. Provjera znanja kroz interaktivno rješavanje kliničkog zadatka kod pacijenta sa bolom u donjem dijelu leđa.

1

1

4

srijeda Predavanje: Spinalni tumori i vaskularne lezije

Seminar : Spinalni kompresivni sindromi

Vježbe: Spinalni tumori (ekstraduralni, intraduralni ekstramedularni i intraduralni intramedularni). Spinalne vaskularne strukturalne lezije (spinalne arteriovenske malformacije i fistule, spinalne aneurizme): hirurška morfologija i fiziologija, klinika i mikrohirugija. Provjera znanja kroz interaktivno postavljanje orijentacione dijagnoze kod pacijenta sa kompresivnim spinalnim sindromom.

1

1

4

73

četvrtak Predavanje: Kongenitalne skolioze, abnormalnosti kraniovertebralne junkcije i gornje cervikalne kičme; Paget-ova bolest kičme; spinalne infekcije. Spinalni disrafizmi, siringomijelija, Chiari 2 Vježbe: Upoznavanje sa ortopedskom operacionom salom za spinal-nu hirurgiju i najčešće korištenim instrumentima i implantatima, te opremom za intraoperativni monitoring. Analiza kliničkih indikatora spinalne infekcije. Lumbalna punkcija, kon-tinuirana vanjska lumbalna drenaža. Provjera znanja kroz interaktivno odlučivanje o potrebi izvođenja dijagnostičke i terapijske lumbalne punkcije/drenaže i kroz analizu radiografije kod skolioza.

2

4

petak Vježbe: Upoznavanje sa lipomijelomeningokelama, meningokelama, spinalnim lipomom, mijelocistokelama, uzapčenom moždinom (tethe-red cord), dijastematomijelijom, spinalnim dermalnim sinusom, mije-lomeningokelama; siringomijelijom; Chiari 2 malformacijom. Pristup djetetu sa spinalnim disrafizmom.

Vježbe: Praktični ispit

Predavanje: PARCIJALNI ISPIT

1

3

2

Sedmica 16. Završni ispit

Sedmica 17-20.




74

Code: BAM 0904 Naslov predmeta: DJEČIJA ORTOPEDIJANivo:dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2Status: izborniOdgovorni nastavnik: Prof. dr. Ismet GavrankapetanovićUslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa pružanjem pomoći i prevencijom oboljenja lokomotornog sistema kod djece u okviru preporučenih nor-mi i standarda.

2. Svrha predmeta Osposobiti studente da povežu svoja znanja iz fundamentalnih nauka sa kliničkim predmetima u obimu koji je neophodan za prepoznavan-je, prevenciju i liječenje oboljenja iz domena dječije ortopedije.

3. Ishodi učenja Kroz nastavu izbornog predmeta DJEČIJA ORTOPEDIJA student će usvojiti sljedeća znanja:

Modul 1. Uvod u dječiju ortopedijuCilj modula je upoznati studenta sa osnovama patoloških zbivanja u koštano-mišićnom sistemu djeteta od poroda do koštane zrelosti.

Modul 2. Utvrđivanje oboljenja i kliničkih promjena koštano-zglobnog sistema kod djeceCilj modula je upoznati studenta sa kliničkim parametrima i manifesta-cijama te ortopedskim oboljenjem djeteta.

Modul 3. Upoznavanje sa principima i postupcima liječenja djete-ta sa koštano-zglobnim oboljenjemCilj modula je upoznati studenta sa primjenom postupaka i vještina u tretmanu oboljenja ili povreda.

Modul 4. Prevencija deformitetaCilj modula je upoznati studenta sa specifičnostima najčešćih poreme-ćaja kuka, statičkih promjena stopala i deformiteta kičme u pedijatrij-skoj populaciji.

Modul 5. Koštani tumori dječije dobiCilj modula je upoznati studenta sa najčešćim koštanim tumorima dječije dobi, simptomatologijom, dijagnostikom I načinom liječenja.

Kroz predmet DJEČIJA ORTOPEDIJA student će usvojiti slijedeće vje-štine:Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Ortopedski pregled novorođenčeta2. Ortopedski pregled starijeg djeteta3. Fizikalni testovi4. Mjerenje pokretljivosti zglobova kod djece5. Imobilizaciona sredstva, korektivni gipsevi kod pojedinih oboljenja6. Funkcionisanje perfuzione drenaže7. Principi indirektne ekstenzije kod konzervativnog liječenja

75

3. Ishodi učenja 8. Postavljanje ortopedskih pomagala9. Analiza hoda od cerebralne paralize

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):1. Ovladati načinom pravilne procjene oboljenja koštano- zglobnog sistema kod djece2. Ispravno poduzeti mjere prevencije pojedinih oboljenja3. Savladati algoritam liječenja najčeščih oboljenja

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:Pravovremeno i pravilno prepoznavanje oboljenja lokomotornog aparata kod djece uslovit će pravilnu trijažu i bolje ishode liječenja oboljelih.Pravilno rukovođenje lokomotornom traumom u pedijatrijskoj dobi je od bitne važnosti u prevenciji komplikacija i sekvela. Esencijalno je prepoznati osnovne simptome tumora koštanog sistema dječijeg doba.

4. Metode učenja Nastava se izvodi u obliku-Predavanja (10 sati) za sve studente-Vježbe (20 sati) za grupe ne veće od 7 studenata

5.Metode procjene znanja



Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao polo-ženim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formira-nju konačne ocjene.

Parcijalni ispitNa završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pis-meni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.

Završni ispitUkoliko student nije položio parcijalni ispit ili je nezadovoljan dobivenom ocjenom na parcijalnom ispitu, pristupa polaganju završnog ispita. Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita je prethodno položen praktični dio ispita.

76


Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pis-meni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.

Formiranje konačne ocjeneBroj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:

10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda 5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50 - 54 boda 5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

POPRAVNI ISPITUkoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom stu-dent može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita. Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda. Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.

6. Literatura Obavezna: 1. Gavrankapetanović I. i sar. Osnovi dječije ortopedije. Svjetlost, Sara-jevo, 2001.2. Ćibo S. Ortopedija. Jež, Sarajevo, 2001.

Dopunska:1. Vukašinović Z. i sar. Dječija ortopedija. Banjica, Beograd, 1999.

Proširena: 1. Matasović . Dječija ortopedija. Školska knjiga, Zagreb, 1986.

77

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema programu nastave u odgova-rajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama biće na oglasnoj tabli Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba .Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.

Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama. Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-sko opravdanje.

Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa nastavnikom ili putem e-mail: [email protected]

78

PLAN PREDMETA: DJEČIJA ORTOPEDIJA


ponedeljak Predavanje : Uvod u dječiju ortopediju, dijagnostika, liječenje.Poremećaj rasta kosti, postraumatska stanja. Torticollis.

Vježbe: Anamneza, klinički pregled, radiološka dijagnostika.Principi postavljanja indirektne ekstenzije kod djece.

2

4

utorak Predavanje: Cerebralna paraliza. Razvoj najčešćih tipova cerebralne paralize. Lezije plexus brachialis-a kod novorođenčeta.

Vježbe: Testovi za procjenu motorne funkcije. Imobilizacija.Analiza hoda, blokada sa botox-om, AFO ortoze, terapijski gips.

2

4

srijeda Predavanje: Dječiji kukovi, poremećaj kolodijafizarnog ugla.Sklizuće femoralne epifize. Neonatalni septični artritis.

Vježbe: Mjerenje pokreta u kukovima, test rotacije. Interpretacija CT i MRI kukova, EHO kukova, gipsane gaćice, princip protočne drenaže, punkcija zgloba.

2

4

četvrtak Predavanje: Problem dječijeg stopala. Najčešći ortopedski tumori kod djece.Ewing sarkom, Osteoblastom, Osteid –osteoma, Egzostoze.

Vježbe: Klinički pregled pes eqinovarusa, rtg evaluacija, korektivni gipsevi, udlage, postavljanje ortoza.Vrste ortopedskih uložaka.

2

4

petak Vježbe: interpretacija laboratorijskih nalaza, RTG, CT, MRI, biopsija

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT


1

3

2


Sedmica 17-20.


Zadnja sedmica augusta i prve dvije sedmice septembra


79

Code: BAM 0905 Naslov predmeta: SPORTSKA TRAUMATOLOGIJANivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2Status: izborni Ukupno sati: 30Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Ismet GavrankapetanovićUslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa primjenom osnovnih principa prevencije, dijagnostike i liječenja sportskih povreda.

2. Svrha predmeta Osposobiti studente da povežu svoje znanje iz fundamentalnih nauka sa kliničkim predmetima u obimu koji je neophodan za prepoznavanje i preduzimanje odgovarajućih postupaka kod specifičnih povreda sportista i rekreativaca. Obučiti studenta da se ozljede tretiraju prema savremenim stručno-naučnim saznanjima.

3. Ishodi učenja Kroz nastavu izbornog predmeta “Sportska traumatologija” student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Uvod u sportsku traumatologijuCilj modula da upoznati studenta sa mehanizmima nastanka, dija-gnostikom i liječenjem sportskih ozljeda, te mogućnostima njihove prevencije.

Modul 2. Povreda sportista i rekreativacaCilj modula je upoznati studenta sa kliničkim parametrima i specifič-nim manifestacijama povreda kod rekreativaca i sportaša i uvijek pri-sutnim zahtjevom za što ranijim povratakom sportskim aktivnostima.

Modul 3. Principi i postupci zbrinjavanja sportskih povredaCilj modula je upoznati studenta sa postupcima i vještinama, koji se primjenjuju pri povredama u pojedinim sportovima.

Modul 4. Koljeno - najčešča povreda u sportuCilj modula je upoznati studenta sa mehanizmima nastanka najčešćih sportskih ozljeda, mogućnostima njihove prevencije, te usvajanjem algoritma dijagnostike i liječenja povrede koljena.

Kroz predmet SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Pregled povrijeđenog u sportskim aktivnostima2. Procjena stanja povrijeđenog3. Imobilizacija sportskih povreda4. Zavoji i previjanje5. Transport povrijeđenog sa terena ili dvorane6. Primarna obrada rane7. Tehnika bandaže

80

3. Ishodi učenja Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):1. Klinički pregled povrijeđenog koljena2. Principi artroskopije koljena

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedećestavove:

1. Ovladavanje načinom pravilne procjene sportske povrede uslovit će bolje ishode liječenja povrijeđenih sportaša.

2. Ispravno poduzimanje svih potrebnih terapijskih mjera u trenutku povrede, kao što su bandaža, transportna imobilizacija, primarna obrada rane na terenu je od esencijalne važnosti u prevenciji kom-plikacija i sekvela sportskih povreda.

4. Metode učenja Nastava se izvodi u obliku:- predavanja 10 sati za sve studente i - vježbi 20 sati za grupe, ne veće od 7 studenata u grupi u sportskoj

ambulanti, gipsaoni, sali za male operacijske zahvate, odjelu radi-ološke dijagnostike, sali za operaciju - artroskopski zahvati, posjet ambulanti sportskih klubova.


Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano i kao završni ispit.Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.

Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-4. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri for-miranju konačne ocjene.

Parcijalni ispitNa parcijlnom ispitu ispitat će se usvojenih znanja kroz module 1-4. Pismeni dio parcijalog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.


81


Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-4. Pi-smeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.




Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhod-no položen praktični dio ispita. Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda. Maksi-malan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80. Mini-malan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.

6. Literatura Obavezna:1. Elabjer E. Sportska traumatologija, priručnik stalnog medicinskog usavršavanja. Zagreb: Medicinska naklada, 2007.2. Hadžiahmetović Z, Varva –Hadžiahmetović N. Traumatologija. Avicena, Sarajevo, 2005.

Dopunska: 1. Pećina M i Heimer S. Športska medicina. Naprijed, Zagreb, 1995.2. Pećina M. Sindromi prenaprezanja. Globus, Zagreb, 1992.3. Ćibo S.Ortopedija, Jež, Sarajevo, 2001.

82

6. Literatura Proširena:1. Pećina M i sur. Ortopedija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.2. Vukašinović Z. i sur. Specijalna ortopedija. Banjica, Beograd, 2004.

7.Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom program nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj tabli Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-a i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-sko opravdanje.

Konsultacije sa studentima je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa nastavnikom, e-mail: [email protected]

83

PLAN PREDMETA: SPORTSKA TRAUMATOLOGIJA


ponedeljak Predavanje: Uvod u sportsku traumatologiju. Definicija sportske oz-ljede. Značaj sportske medicine i sportske traumatologije za vrhunske sportaše i rekreativce, učestalost ozljeda. Važnost ispravne i pravovre-mene dijagnostike pojedinih ozljeda. Odnos sportaš - liječnik - trener.

Vježbe:Klinički pregled povrijeđenog sportaša ili rekreativca. Tran-sport povrijeđenog, imobilizacija.

2

4

utorak Predavanje: Povreda glave i vrata. Povreda kralježnice u sportu.

Vježbe: Primarna obrada rane na sportskom terenu, zavoji. Bandaža, plasiranje ortoza.

2

4

srijeda Predavanje: Povrede gornjeg ekstremiteta

Vježbe: Imobilizacija sportskih povreda, funkcionalni testovi.

2

4

četvrtak Predavanje: Povreda donjeg ekstremiteta. Sindrom bolne prepone, prijelomi zamora, sindrom prenaprezanja u specifičnim sportovima.

Vježbe: Zavoji, klinički pregled najčeščih sportskih povreda koljena i funkcionalni testovi. Prisustvo operativnom zahvatu artroskopije koljena.

2

4

petak Vježbe: Interpretacija RTG snimka karlice. Eho tetiva. MRI koljena.



1

3

2


Sedmica 17-20.




84

Code: BAM 0906 Naslov predmeta: AKUTNI ABDOMENNivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita:2Status: izborni Ukupno sati: 30Odgovorni nastavnik: Prof. dr Haris Tanović Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studenta sa prepoznavanjem, dijagnosti-kom, te hirurškim liječenjem akutnog abdomena. Akcenat se stavlja na pravilno usmjerene dijagnostičke postupke, potrebne terapijske aktiv-nosti u pre i postoperativnom toku plana borbe za održavanje normal-nog fiziološkog miljea, spoznajama tehnika operativnih zahvata, kao i mjerama neposrednih i daljih postoperativnih aktivnosti.

2. Svrha predmeta Osposobiti studenta da povezivanjem svojih znanja i vještina iz ranijih predmeta stekn znanja o općim pravilima dijagnostičkih i terapijskih procedura, u cilju uspješnog liječenja bolesnika oboljelog od akutnog abdomena. Mora ovladati određenim tehnikama dijagnostičkih i terapij-skih postupaka kod pacijenata sa akuntim abdomenom.

3. Ishodi učenja Kroz nastavu predmeta AKUTNI ABDOMEN student će usvojiti slije-deća znanja: Modul 1. Hirurgija peritoneuma, peritonitis Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama upale potrbušnice, njenom etiologijom, kliničkom slikom, dijagnosti-kom i hirurškom terapijom.

Modul 2. Hirurgija ileusa (dinamički i paralitički) Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama ileusa, njegovom etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i hirur-škom terapijom.

Modul 3. Inflamatorne bolesti crijeva kao uzrok akutnog abdome-na (IBD) Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovnim vrstama upalnih bolesti crijeva (IBD), njihovim karakteristikama, etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i hirurškom terapijom.

Modul 4. Mezenterijalna trombozaCilj ovog modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom sli-kom, dijagnostikom i hirurškom terapijom mezenterijalne tromboze.

Modul 5. Abdominalni kompartment sindromUpoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i etiologijom abdo-minalnog kompartment sindroma, uzrocima, dijagnostičkim modalite-tima, terapijom i prognozom.

Kroz predmet Akutni abdomen student će usvojiti slijedeće vještine:

85

3. Ishodi učenja Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- dijagnostički protokol- terapijski protokol - medikamentozna terapija - osnovna operativna terapija - pravilno informisanje pacijenta o oboljenju, dijagnostičkom i terapijskom protokolu, te ishodu i daljim preporukama za liječenje

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):- operativna terapija sa izborom operativne procedure na osnovu vodića svakog oboljenja

Kroz nastavu predmeta Akutni abdomen student će usvojiti slijedeće stavove:1. Osnova dobrog ljekara praktičara je da shvati, pravilno prepozna i uputi pacijenta sa akutnim abdominalnim oboljenjem u bolnicu sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. 2. Samo pravovremeno prepoznavanje kliničke slike akutnog abdomena uslov je uspješnog liječenja i ishoda.

4. Metode učenja Nastava se izvodi u obliku-Predavanja (10 sati) za sve studente-Vježbe (20 sati) za grupe ne veće od 6 studenata

U toku trajanja praktične nastave studentu će biti omogućeno samo-stalno učenje na pacijentima u stvarnim situacijama uz nadgledanje asistenta, nastavnika.

5. Metode provjere znanja


Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao po-loženim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formi-ranju konačne ocjene.

Parcijalni ispitNa parcijalom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.

86

5. Metode provjere znanja






Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita. Pismeni dio popravnog ispita je test za nepoloženo gradivo, koji ima 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda. Maksimalan broj bodova koje student može steći na ovom ispitu je 80. Minimalan broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 44. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.

87

6. Literatura Obavezna: Gavrankapetanović I. i sar. Hirurgija ABC. NIR, Sarajevo, 2010. Konjhodžić F. i sar. Hirurgija za studente medicine i stomatologije. NIR, Sarajevo, 2001.

Dopunska:Kandić Z. i sar. Hirurgija ano-rektalnih oboljenja, Medicinski fakulteta Univerziteta Sarajevo, 2010.Tanović H. Osnovi laparoskopske hirurške tehnike. Kaligraf, Sarajevo, 2008.

Proširena:Štulhofer M. Digestivna kirurgija JAZU, Zagreb; 1985.Prcić M. Abdominalna hirurgija. Svjetlost, Sarajevo, 1978.Bradić I. Kirurgija. Medicinska naklada, Zagreb, 2005.

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nasta-ve u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama biće na oglasnoj tabli amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na web stranici fakulteta: www.mf.unsa.ba Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.

Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama. Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-sko opravdanje.

Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa nastavnikom odnosno putem e-mail: [email protected]

88

PLAN PREDMETA: AKUTNI ABDOMEN


ponedeljak Predavanje: Hirurgija peritoneuma, peritonitis. Značaj akutnog abdomena i značaj parijetalnog peritoneuma u dijagnostici istog. Najčešći uzroci akutnog abdomena. Značaj palpacije i karakter bola. Značaj anamnestičkih podataka i evaluacija simptomatologije. Polo-žaj i izgled pacijenta sa akutnim abdomenom. Osnovne i dopunske dijagnostičke metode. Karakteristike i terapija cirkumskriptnog i difu-znog peritonitisa. Preoperativna priprema, odluka o operaciji.

Vježbe: Pregled abdominalnog bolesnika. Plasman nazogastrične sonde (NGS), digitorektalni pregled (DRT). Uzimanje nalaza kod elektivnog i hitnog hirurškog slučaja. Prepoznavanje najčešćih su-bjektivnih simptoma i njihov značaj (bol-karakter i trajanje, položaj bolesnika, povraćanje, disfagija, stolica, mokrenje). Inspekcijski pregled, izgleda kože (boja, turgor itd), palpacija i njen značaj, per-kusija, auskultacija fluktuacija, undulacija i ostali fizikalni pregledi. Pregled jetre, slezene, bubrega, kralježnice. Priprema pacijenta za razne dijagnostičke pretrage: Rtg, EHO, endoskopije kao i kontrastne dijagnotičke preglede (upute). Upoznavanje sa vrstama indikacija za operativni zahvat kao i sa kontraindikacijama. Operativna terapija sa aktivnim učešćem studenta u operacionoj sali.

2

4

utorak Predavanje: Vrste ileusa. Dinamičkli ileus, paralitički ileus. Klasifika-cije, dijagnostika i liječenje. Osnovne karakteristike visokog i niskog ileusa. Hirurgija ileusa.

Vježbe: Prepoznavanje simptomatologije ileusa (bol i njegove karak-teristike, nagon na povraćanje i povraćenje sa mučninom ili bez nje, povraćeni sadržaj, boja miris). Zastoj stolice i vjetrova. Karakteritike opšteg stanja i lokalnog nalaza kod oboljelog. Metode dijagnostike. RTG znaci ileusa. Preoperativna terapija, konzervativni terapijski po-stupci i njihovo mjesto u liječenju ileusa. Indikacije i tehnika davanja klizmi. Vrste klizmi i priprema istih. Pravljenje darmrohra.

2

4

srijeda Predavanje: Inflamatorne bolesti crijeva (IBD) kao uzrok akutnog abdomena. Značaj simptomatologije i dijagnostičke procedure. Kon-zervativni i hirurški pristup u liječenju.

Vježbe: Upoznavanje pacijenta sa inflamatornim oboljenjima crijeva sa hirurškog aspekta. Naznačiti značaj medikamentozne i hirurške terapije u liječenju IBD. Uočiti moguće operativne i postoperativne komplikacije, mjere reanimacije u bližem i daljem postoperativnom toku. Prepoznavanje i terapija dehiscence crijevnih anastomoza. Pra-vilno i redovno održavanje kolostome i enterostome.

2

4

89

četvrtak Predavanje: Mezenterijalna tromboza kao uzrok akutnog abdomena. Etiopatogeneza, klinička slika i simptomatologija, dijagnostika, kon-zervativni i operativni hirurški tretman, praćenje pacijenta. Abdominalni kompartment sindrom. Etiopatogeneza, klinička slika, dijagnostika, načini liječenja i prognoza (ishod).

Vježbe: Prepoznavanje pacijenta sa mezenterijalnom trombozom, uzrocima, nivoom vaskularne lezije, konzervativnim i operativnim hirurškim tretmanom.

2

4

petak Vježbe: Prepoznavanje i dijagnostika abdominalnog kompartment sindroma.



1

3

2


Sedmica 17-20.

Dopunska nastava i Popravni ispitni rok za one koji nisu zadovoljili



90

Code: BAM 0907 Naslov predmeta: Terapija bolINivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2Status: izborni Ukupno sati: 30 Odgovorni nastavnik: Doc. dr Ismet SuljevićUslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Ciljevi nastave predmeta su:-Upoznavanje sa osnovnim principima terapije bola u medicini-Osposobljavanje budućih doktora medicine na poštivanje jednog od osnovnih ljudskih prava u 21. vijeku, prava na obezboljenje, kako bi se pacijentu omogućio ugodniji život, odnosno bolest bez ili sa podnošljivom boli.

2. Svrha predmeta Kroz nastavu iz predmeta Terapija boli student će proširiti svoja osnovna znanja o boli sa algoritmima tretmana, koji će osposobiti budućeg liječnika da kontrolira osjećaj boli kod svog pacijenta.

3. Ishodi učenja Kroz nastavu predmeta TERAPIJA BOLI student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Uvod u terapiju boliCilj modula je upoznati studenta sa patofiziološkim osnovama i te-orijom nastanka bola, vrstama boli, naučnim osnovom u terapiji boli, alternativnom analgezijom.

Modul 2. Akutna bol Cilj modula je upoznati studenta sa nastankom akutne boli, algoritmi-ma liječenja, medikacijom.

Modul 3. Hronična bolCilj modula je upoznati studenta sa nastankom hronične boli, algori-tmima liječenja, medikacijom.

Modul 4. Duševna bolCilj modula je upoznati studenta sa psihološkim aspektima boli, pona-šanjem, odnosom bolesnik-porodica i tretmanom.

Modul 5. Postoperativna bolCilj modula je upoznati studenta sa preemptivnom analgezijom, peri-operativnim i postoperativnim tretmanom.

Kroz predmet Terapija boli student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- terapijski protokol akutne boli- medikamentozna terapija hronična boli- pravilno informisanje pacijenta o oboljenju, dijagnostičkom i terapijskom protokolu

91

3. Ishodi učenja Vještine koje student treba poznavati (zna kako):- preemtivna analgezija- perioperativni i postoperativni tretman boli

Kroz nastavu predmeta Terapija boli student će usvojiti slijedeće sta-vove:1. Kupiranje boli je esencijalna potreba u tretmanu pacijenta sa akut-

nom ili hroničnom boli. 2. Lišavanjem pacijenta bolnih senzacija utiče na poboljšanje kvaliteta

življenja. 3. Preemptivna i postoperativna analgezija utiče na kvalitet ishoda

operativnog liječenja.

4. Metode učenja Nastava se izvodi u obliku:- predavanja (10 sati) za sve studente- vježbe (20 sati).

Vježbe su predviđene u obliku rada u grupama i parovima, gdje će studenti kroz diskusije, studije slučaja, seminare i prezentacije spozna-ti terapijske algoritme za pojedine vrste boli.



Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvoji-ti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Parcijalni ispitNa parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.


92


Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.



POPRAVNI ISPITUkoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na za-vršnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom stu-dent može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.


6. Literatura

Obavezna: Karkin – Tais A. Liječenje bola. TKP Šahinpašić, Sarajevo, 1999.

Proširena: Jovanović J. Terapija najčešćih bolnih sindroma. Elit-Medica, Beograd, 2001.

Dopunska: Fingler M, Braš M.Neuropatska bol.Medicinski fakultet Osijek, 2009.

93

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu na-stave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama biće na oglasnoj tabli amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.Opravdanost izostanka sa nastave se dokazuje valjanim potvrdama. Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-sko opravdanje.

Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa nastavnikom ili putem e-mail: [email protected]

94

PLAN PREDMETA: TERAPIJA BOLA


ponedeljak Predavanje: Uvod u terapiju bola, istorijski podaci, intervju sa bole-snikom: anamneza, fizikalni pregled bolesnika, patofiziologija bola, dermatomi.

Vježbe: Anamneza i fizikalni status pacijenta sa prisutnom boli.

Seminari: Terapija bola kroz istoriju

2

3

1

utorak Predavanje: Akutna bol, medikamentozna terapija, lokalni anestetici, periferna i regionalna analgezija. Postoperativna terapija bola kod odraslih i djece.

Vježbe: Praktično upoznavanje sa algoritmima terapije postoperativ-nog bola, lokalna i regionalna anlgezija.

Seminari: Opioidi u kancerskom bolu

2

3

1

srijeda Predavanje: Hronična bol, neuropatija, kauzalgija, centralna bol, refleksna simpatička distrofija, opekotinska bol, mišićni spazmi, trau-matska artropatija, osteomijelitis, osteitis deformans, osteohondritis.

Vježbe: Tretman bolnih sindroma.

Seminari: Rizik od primjene opioida u terapiji bola

2

3

1

četvrtak Predavanje: Duševna bol, psihološki tretman hroničnog bola, edu-kacija pacijenta, kognitivna terapija, biofidbek, relaksaciona terapija, psihološki tretman, grupna terapija.

Vježbe: Način komunikacije sa pacijentom, savjeti, preporuke.

Seminari: Rezultati efektivne terapije bola

2

3

1

petak Vježbe: dijagnoza, mjerenje bola, terapija, upute roditelju



2

2

2


95

Sedmica 17-20.




96

Code: BAM 0908 Naslov predmeta: Urgentna urologijaNivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2Status: izborni Ukupno sati: 30 Odgovorni nastavnik: Prof. dr Dželaludin JunuzovićUslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta Urgentna urologija je upoznavanje studenata sa osno-vama urgentne urološke problematike, osnovnim simptomima urgen-tnih uroloških oboljenja, te načinom prepoznavanja i dijagnosticiranja hitnih stanja i bolesti urogenitalnog trakta.

2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student ovlada znanjima i vještinama u dija-gnostici i tretmanu najčešćih hitnih oboljenja i traumatoloških stanja urogenitalnog trakta, kao i pravilnim trijažiranjem pacijenata ovisno o kompleksnosti stanja.

3. Ishodi učenja Kroz predmet URGENTNA UROLOGIJA student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Simptomatologija i dijagnostika hitnih uroloških stanja Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima uroloških oboljenja i njihovom značaju u diferencijalnoj dijagnostici, uz pozna-vanje osnovnih principa i specifičnosti urološke dijagnostike, te pristu-pom pacijentu sa hitnim urološkim stanjem.

Modul 2. Povrede organa urogenitalnog trakta Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama povre-da organa urogenitalnog trakta, njihovom dijagnostikom i osnovnim terapijskim principima u skladu sa dijagnostičko-terapijskim algori-tmima.

Modul 3. Akutne infekcije urogenitalnog trakta Cilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i vrstama akutnih infekcija urogenitalnog trakta, pravilnim prepozna-vanjem i osnovim doktrinarnim stavovima primarnog zbrinjavanja, trijaže i definitivnog tretmana.

Modul 4. Opstrukcija gornjeg urinarnog traktaCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i vrsta-ma opstrukcija gornjeg urinarnog trakta, njihovim ranim prepoznava-njem, dijagnosticiranjem i tretmanom.

Modul 5. Opstrukcija donjeg urinarnog traktaCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim karakteristikama i vrsta-ma opstrukcija donjeg urinarnog trakta, prepoznavanjem, dijagnosti-ciranjem i tretmanom.

97

3. Ishodi učenja Modul 6. Akutni skrotum i druga hitna stanjaCilj modula je upoznati studenta sa vrstama i karakteristikama akut-nog stanja genitalne regije, osobito akutnog skrotuma, njihovim ra-nim prepoznavanjem, načinom dijagnosticiranja, tretmana i praćenja.

Modul 7. Anestezija pacijenata u hitnim urološkim stanjimaCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim procedurama preopera-tivne pripreme i operativnim rizicima.

Kroz predmet URGENTNA UROLOGIJA student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Anamneza urološkog pacijenta2. Palpacija bubrega 3. Ispravno uzimanje urina za biohemijske i mikrobiološke pretrage4. Digito-rektalni pregled prostate5. Palpacija vanjskih genitalija muškarca6. Fizikalno ispitivanje testikularne vrpce i ovojnica testisa7. Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškarca i žene8. Tumačenje laboratorijskih rezultata urina i urinokultura9. Tumačenje nativnog snimka urotrakta

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):1. Tumačenje rezultata radioloških dijagnostičkih metoda u hitnim

stanjima2. Bimanuelna palpacija mokraćnog mjehura3. Osnovni tehnički principi i način izvođenja bazičnih endoskopskih

uroloških pretraga4. Osnovni principi i način izvođenja perkutane cistostome5. Osnovni principi i način izvođenja perkutane nefrostomije6. Osnovni principi, način izvođenja, priprema i praćenje pacijenata

kod tretmana vantjelesne litotripsije udarnim talasima

Kroz nastavu predmeta URGENTNA UROLOGIJA student će usvojiti slijedeće stavove: 1. Rana, ispravna dijagnoza kod većine hitnih urogenitalnih stanja

može uticati na povoljan ishod. 2. Usvajanje doktrinarnih stavova iznijetih u protokolima dijagnostike

i liječenja pojedinih hitnih uroloških oboljenja je neophodno u kliničkoj praksi.

3. Brza dijagnostika i tretman hitnih uroloških stanja je neophodno za osposobljavanje pacijenta za život i rad.

4. Metode učenja Nastava iz izbornog predmeta Urgentna urologija će se izvoditi u vidu:- 10 sati predavanja- 20 sati praktičnih vježbi

98




Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-7. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvoji-ti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.



Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-7. Pismeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.


10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bod. 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda

99


5(F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50 - 54 boda 5(FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

POPRAVNI ISPIT

Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na za-vršnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom stu-dent može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.


6. Literatura: Obavezna: Junuzović Dž. Urgentna urologija: dijagnoza i tretman. Institut za na-učnoistraživački rad i razvoj KCUS, Sarajevo, 2008.

Dopunska:Tanagho CA, McAninch JW: Smith, s : General Urology, 16th ed. Mc-Graw-Hill Co. Inc., 2004.

Proširena:Wein AJ, Kavoussi LR, Novick AC, Partin AW, Peters CA: Campbell-Walsh Urology, 9th ed. Philadelphia, Saunders, 2007.

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom program nasta-ve u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju.Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit će izvješen na oglasnoj tabli amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na wb stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-sko opravdanje.

Konsultacije sa studentima je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa nastavnikom ili najavu na e-mail: [email protected].

100

PLAN PREDMETA: URGENTNA UROLOGIJA


ponedeljak Predavanje: Osnovni simptomi i znakovi hitnih uroloških stanja i bolesti. Renalna kolika (diferencijalna dijagnoza), akutni skrotum (tor-zija testisa), fimoza i parafimoza, prijapizam-etiologija, vrste i liječenje. Akutna retencija urina, znakovi urološke traume, hematurija i njen značaj, osnovi radiološke i endoskopske dijagnostike.

Vježbe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom urološkog pacijen-ta; praktično izvođenje bimanuelne palpacije bubrega, dijafanosko-pija, pregled testisa, urinarna kateterizacija, vrste katetera, digito-rek-talni tuše, prepoznavanje hitnih kliničkih stanja prema dijagnostičkim i terapijskim modalitetima. Prepoznavanje osnovnih radioloških pretraga.

2

4

utorak Predavanje: Povrede organa urogenitalnog trakta (vrste i klasifikacije povreda, način dijagnostike, tretman, komplikacije povreda, konzerva-tivni i hirurški tretman hitnih urogenitalnih stanja. Povrede urogenitalnih organa vatrenim, eksplozivnim i hladnim oruž-jem (klasifikacija i tretman). Anestezija pacijenata u hitnim urološkim stanjima. Priprema pacijenta, komorbiditeti.

Vježbe: Upoznavanje sa radom, učešće u pregledima, digito-rektalni tuše, kateterizacija mjehura, suprapubična cistostomija, prepoznavnje akutnih stanja u urologiji: hematurija, retencija urina, anurija, povrede urogenitalnog aparata, indikacije za adekvatne radiološke pretrage i interpretacija nalaza.

2

4

srijeda Predavanje: Akutne urinarne infekcije: cistitis, prostatitis, pijelonefritis (uzročnici, klasifikacije, način dijagnostike, komplikacije). Seksualno prenosive infekcije (uretritis, epididimitis), konzervativni i hirurški tretman hitnih urogenitalnih infekcija. Vježbe: Interpretacija biohemijskog i mikrobiološkog nalaza urina i krvi, indikacije za ultrazvučni pregled, tehnika perkutane cistostomije, punkcije, drenaže i sklerozacije bubrežnih cisti, aplikacija perkutanih nefrostoma, priprema i izvođenje biopsije prostate pod kontrolom transrektalnog ultrazvuka.

2

4

101

četvrtak Predavanje: Opstrukcija gornjeg urinarnog trakta (klinička slika, dija-gnostička evaluacija, radiografska evaluacija, privremeni i definitivni tretman. Opstrukcija donjeg urinarnog trakta (klinička slika, dija-gnostička evaluacija, radiografska evaluacija, privremeni i definitivni tretman.

Vježbe: Upoznavanje sa osnovnim tehničkim principima i indikacija-ma ekstrakorporalne litotripsije, način pripreme pacijenta, ESWL pod ultrazvučnom ili fluoroskopskom kontrolom, praćenje pacijenata. Endoskopska sala: upoznavanje sa radom i osnovnim principima ponašanja u sali, priprema pacijenta, indikacije i posmatranje tehnika cistoskopije, uretroskopije, ureterorenoskopije, plasiranja ureteralnih katetera i stent-ova, brza analiza rendgen snimaka nakon endoskop-skih manipulacija.

2

4

petak Vježbe: Dijafanoskopija, pregled testisa i spolovila, indikacija za color dopler ultrazvuk testisa, minimalno invazivni tretman razrešenja pri-japizma



2

2 2


Sedmica 17 -20.




102

Code: BAM 0909 Naslov predmeta: HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI

Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 2Status: izborni Ukupno sati:

30 Odgovorni nastavnik: Prof. dr Adnan KapidžićUslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti IV godine studija

1. Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta su upoznavanja studenata sa osnovama urgentne otorinolaringološke i maksilofacijalne problematike, osnovnim simpto-mima urgentnih ORL oboljenja, te načinom prepoznavanja i dijagno-sticiranja hitnih stanja i bolesti iz ove medicinske discipline.

2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student ovlada znanjima i vještinama u dijagno-stici i tretmanu najčešćih hitnih oboljenja i stanja ORL trakta, kao i pravilnim trijažiranjem pacijenata.

3. Ishodi učenja Kroz predmet HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSI-LOFACIJALNOJ HIRURGIJI student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Krvarenja u ORL područjuCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i najče-šćim lokalizacijama krvarenja u ORL području, te razlikama u hitnosti obzirom na lokalizaciju krvarenja, moguće etiološke faktore, kliničku sliku, dijagnostičke i terapijske metode.

Modul 2. Dispnea u otorinolaringologijiCilj modula je upoznati studenta sa ozbiljnošću dispneje u otorinola-ringologiji kao hitnog stanja neovisno o etiologiji i etiološkim faktori-ma, te sa diferencijalnom dijagnozom i terapijom dispneje.

Modul 3. Strana tijela ORL područjaCilj modula je upoznavanje studenta sa mehanizmima nastanka i kliničkom slikom stranih tijela ždrijela i jednjaka, grkljana, traheje i bronha, nosa i uha, te multidisciplinarnim pristupom u dijagnozi i tera-pijskom rješavanju ovih stanja.

Modul 4. Komplikacije infektivnih bolesti ORL područja Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom komplikacija infektivnih bolesti uha, grla, nosa, te vratne regije.

Modul 5. Iznenadna nagluhost i paraliza facijalnog živca Cilj modula je upoznati studenta sa načinom hitnog prepoznavanja, dijagnostikom i terapijskim djelovanjem kod iznenadne nagluhosti kako bi se spriječilo trajno oštećenje sluha, kao i sa kliničkom slikom, dijagnozom, diferencijalnom dijagnozom i tretmanom paralize facijal-nog živca.

103

3. Ishodi učenja Kroz predmet HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILO-FACIJALNOJ HIRURGIJI student će usvojiti slijedeće vještine:

Vještine koje treba student znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Anamneza ORL pacijenta2. Palpacija glave i vratne regije 3. Ispitivanje izlazišta kapitalnih nerava4. Pregled i orjentacija u nazalnom i oralnom kavumu5. Otoskopija, principi i osnovni pregled6. Prednja tamponada nosa7. Vađenje stranog tijela iz nosa i uha8. Heimlichov hvat9. Ispravna interpretacija rtg snimka paranazalnih sinusa

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):1. Principi stražnje tamponade nosa2. Konikotomija i traheotomije3. Vađenje stranog tijela iz gornjih disajnih puteva 4. Poznavanje osnovnih dijagnostičkih i terapijskih algoritama u hitnim ORL stanjima

Kroz nastavu predmeta HITNA STANJA UOTORINOLARINGOLOGIJI I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI student će usvojiti slijedeće stavove: Rana, ispravna dijagnoza kod većine hitnih ORL stanja može uticati na povoljan ishod. Brza dijagnostika i tretman hitnih ORL stanja je neophodna za spašava-nje života i preveniranje morbiditeta ovih pacijenata.

4. Metode učenja Nastava iz izbornog predmeta Urgentna urologija će se izvoditi u vidu:- 10 sati predavanja- 20 sati praktičnih vježbi



Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri for-miranju konačne ocjene.

Parcijalni ispitNa parcijalnom ispitu ispitat će se usvojenih znanja kroz module 1-5. Parcijalni ispit je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoli-ko student stekne minimalno 44 boda.

104


Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konač-na ocjena.


Na završnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pi-smeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.



POPRAVNI ISPIT

Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završ-nom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine evaluiraju kroz listu provjere, kojom student može osvojiti ukupno 20 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.


105

6. Literatura: Obavezna: 1. Kapidžić i saradnici. Otorinolaringologija. Arka Press, Sarajevo, 2009.2. Kapidžić A, Mandilović, Sarajlić. Odabrana urgentna stanja u otori-

nolaringologiji. Sarajevo, 2009.

Dopunska:1. Padovan, Kosoković, Pansini, Poljak. Otorinolaringologija za studen-

te medicine i stomatologije. Školska knjiga, Zagreb,1991.

Proširena:1. Staffel JG et al. Primary Care – OtolaryngologyAMerica Academy

of Otolaryngology- Head and Neck Surgery, Inc, One Prince Street, Alexandria, 2008.

2. Warner G, Burgess A, Patel S, Martinez-Devesa P, Corbridge R.Otolaryngology and Head and Neck Surgery, Oxford University Press, 2008.

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanje i vježbe održavaju se prema izvedbenom program nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju.Broj studenata po asistentu 5 -6. Raspored studenata po grupama bit će izvješen na oglasnoj table amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS-u i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.Student može imati maksimalno 20% izostanaka sa nastave uz ljekar-sko opravdanje. Konsultacije sa studentima su svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa nastavnikom ili e-mail: [email protected]

106

PLAN PREDMETA: HITNA STANJA U OTORINOLARINGOLOGIJI

I MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI


ponedjeljak Predavanje: Krvarenja u ORL području

Vježbe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom bolesnika sa znaci-ma ORL krvarenja, razlikama u hitnosti s obzirom na te lokalizacije, te dijagnostičkim i terapijskim metodama. Prednja i stražnja tampoda.

2

4

utorak Predavanje: Dispnea. Laringomalacija, subglotični laringitis, subglo-tične stenoze, paralize rekurensa, laringotraheobronhitis.

Vježbe: Upoznavanje sa pregledom i anamnezom bolesnika sa zna-cima dispnee kao hitnog stanja neovisno o etiologiji. Praktično upo-znavanje sa urgentnom bronhoskopijom, intubacijskim tehnikama, te zbrinjavanjem dispnoičnih bolesnika u jedinicama intenzivne njege. Konikotomija, te tehnike traheotomije (lokalne i kod intubiranog paci-jenta). Zbrinjavanje traheotomiranog bolesnika – promjena kanile, te njega traheostome.

2

4

srijeda Predavanje: Strana tijela ORL područja (ždrijela i jednjaka, grkljana, traheje i bronha, nosa i uha). Komplikacije infektivnih bolesti ORL područja. Infektivne bolesti uha, grla, nosa, te vratne regije, etiologija, klinička slika nekih najčešćih komplikacija tih bolesti (mastoiditisa, labirintitisa, sinusogene kompli-kacije kao celulitis orbite, komplikacije tonzilitisa poput peritonzilar-nog apscesa ili parafaringealnog apscesa, epiglotitisa i subglotičnog laringitisa), dijagnostičke mogućnosti i terapijski algoritam.

Vježbe: Upoznavanje sa mehanizmima nastanka i kliničkom slikom stranih tijela ždrijela i jednjaka, grkljana, traheje i bronha, nosa i uha. Dijagnostičke pretrage kod stranih tijela ORL područja (multidiscipli-narni pristup u rješavanju tih stanja: liječnik obiteljske medicine, pe-dijatar, otorinolaringolog, radiolog, anesteziolog). Metode ekstrakcije stranih tijela. Upoznavanje sa kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijskim algori-tmom komplikacija infektivnih bolesti ORL područja: konzervativno liječenje antibioticima, kirurško liječenje svakog entiteta zasebno (otokirurški pristup kod mastoiditisa, uloga endoskopske sinusne kirurgije kod sinusogene komplikacije ili kirurški pristupi gnojnim upalama vratnim fascijskim prostorima).

2

4

107

četvrtak Predavanje: Iznenadna nagluhost i paraliza facijalnog živca

Vježbe: Upoznavanje sa kliničkom slikom paralize facijalnog živca, diferencijalna dijagnostika centralnih i perifernih paraliza. Dijagnostič-ki i terapijski algoritmi posebno za inflamatornu ili otogenu paralizu facijalnog živca, Bellovu paralizu i traumatsku. Principi rekonstruktiv-ne hirurgije nakon paralize facijalnog živca. Upoznavanje s rehabilita-cijskim mjerama s aspekta fizikalne medicine.

2

4

petak Vježbe: Upoznavanje sa kliničkom slikom iznenadne nagluhosti, mogućnostima dijagnostičke audiološke obrade i terapijski pristupi u bolničkim i vanbolničkim uslovima.



2

2

2


Sedmica 17 -20.




109

DESETI SEMESTAR

PROGRAM NASTAVE U DESETOM SEMESTRU STUDIJA MEDICINE PO REFORMISANOM CURRICULUM-U

(Ljetni semestar 5. godine)

V godina Predmet Broj

sedmicaBroj

časovaTeoretska nastava

Praktična nastava ECTS

Pedijatrija 7 210 70 140 14

Ginekologija i akušerstvo 7 210 70 140 14

Izborni predmet 1 30 10 20 2

UKUPNO 15 450 150 300 30

Nastavni plan i program predmeta Pedijatrija se realizira kroz 70 sati teoretske nastave koja se sluša u kontinuitetu u X semestru nastave i 140 sati praktične nastave, koja se realizira po blok sistemu. Blok 1: čini nastavu iz oblasti: Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija (ukupno dvije sedmice ili 10 radnih dana ).Blok 2: čini nastava iz oblasti: Gastroenterohepatologija, Nefrologija i Neonatologija (ukupno 2,5 sedmice- odnosno 13 radnih dana).Blok 3: predstavlja nastava iz oblasti: Neurologija, Endokrinologija i Hematoonkologija (ukupno 2,5 sedmice-odnosno 12 radnih dana).

Nastavni plan i program predmeta Ginekologija i akušerstvo se realizira kroz 70 sati teoretske nastave koja se sluša u kontinuitetu u X semestru nastave i 140 sati praktične nastave, koja se rea-lizira po blok sistemu. Blok 1: čini nastavu iz oblasti: Ginekologija sa ginekološkom onkologijom (ukupno dvije sedmice ili 10 radnih dana ).Blok 2: čini nastava iz oblasti: Ginekologija – reproduktivna medicina (ukupno 2 sedmice, odnosno 10 radnih dana).Blok 3. predstavlja nastava iz oblasti: Ginekologija – perinatologija (ukupno 3 sedmice, odnosno 15 radnih dana).

110

Izborni predmeti desetog semestra:– Hitna stanja u pedijatriji– Patologija trudnoće i fetusa

111

SKUPNI PLAN REALIZACIJE NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU V GODINE STUDIJA MEDICINE

PO REFORMIRANOM CURRICULUMU

Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati

Sedmica 1.(ponedeljak – četvrtak)

petak

Predavanja: PEDIJATRIJA - Pulmologija i Alergoimunologija

Predavanje: PEDIJATRIJA - Kardiologija


4x2 sata

1x2 sata

5x4 sata

Sedmica 2. (ponedeljak – srijeda)

(četvrtak- petak)

Predavanja: PEDIJATRIJA - Kardiologija

Predavanje: PEDIJATRIJA - Reumatologija


Vježbe: Praktični ispit I dio (petak nakon predavanja)

3x2 sata

2x2 sata

4x4 + 2 sata

2 sata


Predavanja: PEDIJATRIJA - Gastroentrohepatologija


Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak nakon pre-davanja)

5x2 sata

4x4 + 2 sata

2 sata

Sedmica 4. (ponede-ljak – četvr-tak )

petak

Predavanje: PEDIJATRIJA - Nefrologija Predavanje: PEDIJATRIJA - Neonatologija


4x2 sata1x2 sata

5x4 sata

Sedmica 5.(ponedeljak – srijeda)

Četvrtak-petak

Predavanje: PEDIJATRIJA - Neonatologija

Praktični ispit DRUGI dio ( srijeda nakon predavanja )

Predavanje: PEDIJATRIJA - Neurologija

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (četvrtak nakon preda-vanja)


3x2 sata

2 sata

2x2 sata

2 sata

4x4 sata

112

Sedmica 6.Ponedje-ljak-utorak)

(Srijeda-pe-tak)

Predavanje: PEDIJATRIJA - Neurologija

Predavanje: PEDIJATRIJA - Endokrinologija


2x2 sata

3x2 sata

5x4 sata

Sedmica 7. (ponedje-ljak)

(utorak-pe-tak)

Predavanje: PEDIJATRIJA - Endokrinologija

Predavanje: PEDIJATRIJA - HematoonkologijaVježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.


Vježbe: Praktični ispit TREĆI dio (petak nakon predavanja)

1x2 sata

4x2 sata4x4 sati

2 sata

2 sata

Sedmica 8. Predavanje: GINEKOLOGIJA – GINEKOLOGIJA SA GINEKO-LOŠKOM ONKOLOGIJOM


5x2 sata

5x4 sata

Sedmica 9. Predavanje: GINEKOLOGIJA – GINEKOLOGIJA SA GINEKO-LOŠKOM ONKOLOGIJOM


Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO (petak nakon predavanja)

5x2 sata

4x4 + 2 sata

2 sata

Sedmica 10. Predavanje: GINEKOLOGIJA – REPRODUKTIVNA MEDICINA

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO (ponedeljak nakon pre-davanja)


5x2 sata

2 sata

4x4 + 2 sata

Sedmica 11. Predavanje: GINEKOLOGIJA – REPRODUKTIVNA MEDICINA


Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak nakon predava-nja)

5x2 sata

4x4 + 2 sata

2 sata

Sedmica 12. Predavanje: GINEKOLOGIJA – PERINATOLOGIJA

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak nakon predavanja)


5x2 sata

2 sata

4x4 + 2 sata

113



5x2 sata

5x4 sata



Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO (petak nakon predava-nja)

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO (petak nakon predava-nja)

5x2 sata

4x4 sata

2 sata

2 sata

Sedmica 15.(ponedje-ljak-petak)

Predavanje: Izborni predmet

Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu.

5x2 sata

5x4 sata

Sedmica 16.(ponedje-ljak-petak)

Završni ispiti Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijal-nim ispitima

Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok



114

Code: BAM 1001 Naslov oblasti: PEDIJATRIJANivo: dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 14Status: obavezni Ukupno sati: 210 Odgovorni nastavnik: Prof. dr Senka Mesihović-DinarevićUslovi za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija

1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa: • etiološkim uzrocima nastanka oboljenja kod novorođenčadi, dojen-

čadi, djece i adolescenata • patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti• osnovnim simptomima i znacima pedijatrijskih oboljenja• osnovnim dijagnostičkim metodama i pravilnim tumačenjem rezultata provedenih dijagnostičkih pretraga koje vode postavljanju tačne i blagovremene dijagnoze• savremenim principima prevencije i liječenja oboljelog djeteta.

2. Svrha predmeta Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:- pravilno uzeti anamnezu i fizikalni pregled bolesnog djetata- shvatiti uzroke i mehanizme nastanka pojedinih bolesti u pedijatrij-

skoj populaciji- prepoznati simptome i kliničke manifestacije ovih bolesti- izvršiti praktični pregled bolesnog djeteta- integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti- planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze

i diferencijalne dijagnoze iz pojedinih oboljenja u pedijatrijiskoj praksi

- priznatim pedijatrijskim protokolima usmjeriti dalji tok liječenja oboljelog djeteta

- postići adekvatnu komunikaciju sa pacijentima / roditeljima i obav-ljati medicinsku praksu u skladu sa etičkim prinicipima i pravima djeteta.


Kroz nastavu iz oblasti PEDIJATRIJA student će steći slijedeća znanja:

Predmet PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave)

Modul 1. Oboljenja gornjih disajnih putevaCilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom sli-kom, dijagnostikom i terapijom gornjih disajnih puteva (rinitis, tonsilofaringitis,sinusitis, laringitis).

Modul 2. Opstruktivne bolesti plućaCilj modula je upoznati studenta sa brohijalnom astmom dječijeg uzrasta (alergiske i nealegijske prirode), hipersenzitivnošću trahe-obronhalnog stabla, načinom dijagnostike i liječenja, prema GINA smjernicama.

115


Modul 3. PneumonijeCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom i načinom liječenja pneumonija, u ovisnosti od dobi djeteta.

Modul 4. Cistična fibrozaCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom i terapijom cistične fibroze.

Modul 5. Tuberkuloza u dječijem uzrastuCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etilogijom, klasifikacijom, kliničkom slikom i terapijom tuberkuloze.

Modul 6. Alegijske bolestiCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, tipovima, dijagnozom i terapijom najčešćih alergijskih oboljenja koja se sreću u pedijatrijskoj praksi.

Modul 7. Imunološke bolestiCilj ovog modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom i terapijom najčešćih imunoloških bolesti u pedijatrijskom uzrastu.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- Vještine uzimanja anamneze oboljelih od plućnih bolesti.- Fizikalni pregled organa grudnoga koša (inspekcija palpacija, perkusija, auskultacija).- Ihalaciona terapija (inhalatori)- Provođenje terapije kisikom (maskom, nazalnim kateterom)- Parenteralna terapija (s.c., i.m., i.v., bolusom i infuzijom).- Interpretacija dječijeg rtg snimka pluća.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):- Spirometrija (plućni volumen i kapacitet)- Kožni testovi preosjetljivosti: alergo test, inhalacioni test, Testovi na nutritivne alergene.- Znojni test- PPD- Indukcija i uzimanje sputuma na BK, bakteriološki, mikološki i citološki pregled.- Pleuralna punkcija- Dječija bronhoskopija Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:- Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog pregleda i liječenja pulmoloških i imuno- alergološkoh oboljenja kod djece,- Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u validnoj procjeni toka i ishoda bolesti,- Ispravna dijagnoza određuje vrstu liječenja pulmološkog i alergoimunološkog bolesnika.

116


Predmet KARDIOLOGIJA: - 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).

Modul 1. Urođene srčane maneCilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, kli-ničkom slikom, dijagnostikom i terapijskim mogućnostima pojedinih srčanih mana.

Modul 2. Dijagnostičke metode u kardiologiji Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa dijagnostičkim proce-durama u dječijoj kardiologiji.

Modul 3. Kardiovaskularne infekcijeCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom slikom i terapijom infekcija kardiovaskularnog sistema.

Modul 4. Aritmije srcaCilj modula je upoznati studenta sa različitim poremećajima srčanog ritma u djece i njihovom kliničkom prezentacijom, EKG karakteristika-ma, načinom liječenja i elektrostimulacijom.

Modul 5. Arterijska hipertenzijaCilj modula je upoznavanje studenta sa etilogijom, kliničkom slikom, kliničkim manifestacijama, dijagnostikom i terapijskim procedurama u liječenju hipertenzije i hipertenzivne krize kod djece.

Modul 6. Srčana insuficijencijaCilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom srčane insufi-cijencije, dijagnostičkim i terapijskim pristupom u liječenju srčane insuficijencije kod djece.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- Ispravno uzeti anamnezu kardiološkom bolesniku,- Tehnike fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija srčanih tonova i šumova kod djece),- Utvrđivanje vitalnih parametara kardiološkog bolesnika,- Planiranje osnovnih dijagnostičkih procedura,- Interpretacija RTG snimka srca i pluća, - Interpretacija EKG-a,- Kardiopulmonalna reanimacija.

Vještine koje treba poznavati (zna kako i kada ):- Ergometrija- Ehokardiografija- Holter monitoring 24 h krvnog pritiska - Holter 24 h monitoring EKG-a.- MRI i CT srca- Privremena i trajna elektrostimulacija srca- Titl table test- Srčana kateterizacija: dijagnostička/terapeutska- Provođenje terapije PGE1.

117


Nakon odslušane nastave student treba usvojiti slijedeće stavove: - Poznavanje osnovnih metoda fizikalnog pregleda, ispitivanja i di-

jagnostike iz domena dječije kardiologije je preduslov za dobru kliničku praksu iz oblasti dječije kardiologije.

- Racionalno liječenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamne-ze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostičkim procedu-rama iz domena dječije kardiologije.

Predmet REUMATOLOGIJA- 12 sati nastave (4 sata teoretske i 8 sati praktične natave)

Modul 1. Artritis udružen sa infekcijom: Akutna reumatska gro-znica i poststreptokokni artritisCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom i terapijom artritisa udruženog sa infekcijom.

Modul 2. Bazični koncept reumatskih bolesti kod djeceCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom, diferencijalno-dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod reumatskih bolesti djece.

Modul 3. Hronični idiopatski artritisCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom i tretmanom hroničnih artritisa. Modul 4. Sistemske bolesti vezivnog tkivaCilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i tretmanom sistemskih bolesti vezivnog tkiva: si-stemski lupus eritematodes, dermatomiozitis, sklerodermija, antifosfo-lipidni sindrom, Raynaud fenomen i vazomotorni sindrom.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- Uzeti anamnezu reumatološkom bolesniku- Tehnike fizikalnog pregleda zglobova (inspekcija, palpacija, per-kusija)- Interpretacija laboratorijskih nalaza krvi i urina - Interpretacija testova reumatske aktivnosti- Interpretacija RTG-rama zglobova

Vještine koje treba poznavati (zna kako i kada): Dijagnostičke metode u reumatologiji:- Ultrazvuk zglobova- MRI zglobova- Biopsija sinovije, kože, kostiju, mišića, nerava.

Nakon odslušane nastave student će usvojiti slijedeće stavove: - Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u postavljanju radne dija-gnoze reumatske bolesti kod djece,- Pravilno integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa dijagnostičkim procedurama su uslov za racionalno liječenje reuma-toloških oboljenja.

118


Predmet GASTROENTEROLOGIJA: 30 sati nastave (10 sati teoretske nastave, 20 sati praktične nastave)

Modul 1. Simptomi i dijagnostičke procedure u gastroenterohe-patologiji Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najučestalijim i najvažnijim simptomima oboljenja u pedijatrijskoj gastroenterologiji i hepatolo-giji. Upoznati studenta sa najvažnijim dijagnostičkim procedurama iz domena ove pedijatrijiske oblasti.

Modul 2. Bolesti jednjaka, želuca i duodenumaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najčešćim bolestima jednjaka, želuca i duodenuma.

Modul 3. Bolesti tankog i debelog crijeva. Upalne bolesti crijevaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najčešćim bolestima tankog i debelog crijeva, a posebno sa upalnim bolestima crijeva.

Modul 4. Bolesti jetreCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najučestalijim bolestima jetre i bilijarnog sistema, upoznavanje studenta sa cirozom jetre i nje-nim komplikacijama.

Modul 5. Poremećaj metabolizma vode i elektrolitaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa specifičnostima metabo-lizma vode i elektrolita i njihovim najčešćim poremećajima.

Modul 6. Ishrana i poremećaji ishraneCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim sastojcima hrane i energetskim potrebama djeteta, te upoznavanje studenta sa prirodnom i vještačkom ishranom djece.

Kroz nastavni predmet GASTROENTEROLOGIJA student će ovladati slijedećim vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- Uzeti ispravno anamnezu kod gastroenerološkog - hepatološkog pacijenta.- Primjeniti metode fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija prednjih trbušnih regija)- Uzimanje uzorka stolice za analizu i interpretacija nalaza- Uraditi rektalni pregled- Postaviti nazogastričnu sondu- Analiza i interpretacija nalaza u gastroenterologiji - Interprepacija testova jetrene funkcije- Interpretacija nativnog snimka abdomena, kontrasnih radioloških pretraga.

119


Vještine koje student treba poznavati (zna kako):1. Dijagnostičke metode u gastroenterohepatologiji:- Ultrazvuk jetre, žučne kese, žučnih puteva, pankreasa, slezene, krvnih sudova abdomena- Interventna endoskopskija (gastroskopija, kolonoskopija)- Biopsija jetre- Rtg gastroduodenuma, irigografija, CT i MRI abdomena 2. Terapijske metode:- Liječenje akutnog proljeva (fiziološke osnove apsorpcije elektrolita i vode kao temelj rehidracijskih postupaka)- Načini ishrana kod akutnog proljeva.

Nakon odslušane nastave student će usvojiti slijedeće stavove: - Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laborato-riskim i radiološkim nalazima će pomoći liječniku u razlikovanju poje-dinih gastroenteroloških i hepatoloških bolesti.- Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana gastroenterološkog pacijenta, pri čemu odluke liječnika mogu uticati na dalji tok bolesti i kvalitet života oboljelog djeteta.

Predmet NEFROLOGIJA: 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).

Modul 1. Simptomi i dijagnostičke procedure u dječijoj nefrologiji Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim simptomima i dijagnostičkim procedurama koje se koriste u pedijatrijskoj nefrologiji.

Modul 2. Infekcije urinarnog sistemaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa epidemiologijom, etio-patogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom urinarnih infekcija.

Modul 3. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tre-tmana anomalija urinarnog sistema Cilj ovog modula je upoznati studenta sa najčešćim anomalijama mokraćnog sistema kod djece, dijagnostičkim pristupom, posebno slikovnim pretragama urotrakta i izborom adekvatnog terapijskog modaliteta – konzervativnog ili hirurškog.

Modul 4. Neurogena disfunkcija mokraćnog mjehuraCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa uzrocima, podjelama, kliničkom slikom, dijagnostikom i mogućom terapijom neurogene disfunkcije donjeg mokraćnog sistema.

Modul 5. GlomerulonefritisiCilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i imunopa-tološkom klasifikacijom glomerulopatija, njihovom simptomatologi-jom, dijagnostikom i principima tretmana. Posebno težište je stavljeno na akutni poststreptokokni glomerulonefriitis.

120


Modul 6. Nefrotski sindrom mininalnih oštećenjaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kli-ničkom slikom, dijagnostikom i terapijom nefrotskog sindroma.

Modul 7. TubulopatijeCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, po-djelama, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom tubulopatija.

Modul 8. UrolitijazaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, evaluacijom i tretmanom djece sa kamencima uri-narnog sistema.

Modul 9. Akutna bubrežna insuficijencijaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostičkim metodama i principima tretmana akutnog bubrežnog zatajenja.

Modul 10. Hronična bubrežna insuficijencijaCilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, podjelom, kliničkim karakteristikama i metodama tretmana (konzer-vativni terapijski tretman, dijalizne tehnike i transplantacija bubrega) hroničnog bubrežnog zatajenja.

Kroz nastavu predmeta NEFROLOGIJA student će ovladati slijedećom vještinama:

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Uzeti ispravno anamnezu bubrežnog bolesnika2. Primjeniti metode pregleda bubrežnog bolesnika (inspekcija, palpa-cija, perkusija lumbalne regije)3. Izrada i sprovođenje dijagnostičkog plana4. Analiza i interpretacija nalaza urina5. Interpretacija testova bubrežne funkcije6. Interpretacija i korekcija elektrolitskog i acidobaznog poremećaja, te poremećaja homeostaze vode7. Interpetacija nativnog snimka urotrakta, intravenozne urografije i mikcione cistoureterografije

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):1. Dijagnostičke metode u nefrologiji - specifične laboratorijske, biohemijske i druge pretrage u ispitiva-

nju oboljenja urinarnog sistema - ultrazvuk bubrega i mokraćne bešike - doppler krvnih sudova bubrega - scintigrafija bubrega (dinamska, diuretska i statička scintigrafija) - MCUG, radioizotopska cistografija, ultrazvučna cistografija - selektivna renalna angiografija - CT i MRI bubrega

121


- urodinamsko ispitivanje donjeg urinarnog sistema - renalna biopsija.2. Terapijske metode:- Peritonealna dijaliza- Hemodijaliza

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove: - Inegrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i radiološkim nalazima će pomoći liječniku u razlikovanju pojedinih bubrežnih bolesti.- Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana bubrežnog bolesnika, pri čemu odluke liječnika mogu uticati na dalji tok bolesti i kvalitet života oboljelog pacijenta.

Predmet NEONATOLOGIJA - 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).

Modul 1. Prenatalni i perinatalni period Cilj modula je upoznavanje studenta sa mogućim razlozima ugrože-nosti fetusa, mogućnostima antenatalne dijagnostike, te normalne tranzicije na ekstrauterine uslove. Upoznavanje studenata sa principi-ma neonatalne reanimacije.

Modul 2. Zdravo novorođenče Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa fiziološkim osobitosti-ma novorođenčeta, te klasifikacijom prema porođajnoj težini i gesta-cijskoj dobi.Modul 3. Bolesno novorođenče Cilj modula je upoznavanje sa porođajnim traumama novorođenčeta, njihovom učestalošću i prezentacijom, te stanjima koja dovode do respiratornog distresa kod novorođenčadi (hiposurfaktoza, aspiracija mekonija i dr.), kliničkom slikom i tretmanom.Modul 4. Bolesno novorođenče Cilj modula je upoznavanje studenta sa najčešćim oboljenjima u no-vorođenačkoj dobi, sa posebnim osvrtom na novorođenačku žuticu i neonatalne infekcije.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):1. Sukcija2. Apgar scor3. Ventilacija balonom i maskom 4. Kompresija grudnoga koša (kardijalna reanimacija) (na modelu)5. Procjena gestacijske dobi novorođenčeta6. Upotreba grijača7. Upotreba puls oksimetra8. Interpretacija EKG i RTG grudnoga koša9. Ishrana putem nazogastrične sonde10.Transport novorođenčadi

122


Vještine koje student treba poznavati (kako i kada): - Kompresija grudnoga koša (kardijalna reanimacija)- Primjena kiseonika kod bolesne novorođenčadi (mjerenje koncentracije, mješanje kiseonika i komprimiranoga zraka)- Uzimanje uzoraka periferne krvi (arterijska, kapilarna) za gasne analize- Intubacija novorođenčadi (praktično izvođenje, fiksacija tubusa i provjera položaja tubusa)- Uvođenje umbilikalnog venskog katetera- Eksangvinotransfuzija- Primjena ventilacije novorođenčadi kontinuriranim pozitivnim pritiskom (CPAP)- Insercija torakalnog drena- Terapija surfaktantom- Provođenje mehaničke ventilacije kod novorođenčadi (IPPV, IMV,HF).

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:1. Neonatalni period ima svoje specifičnosti zbog tranzicije na ekstra-

uterine uslove života.2. Novorođenčad predstavljaju veoma vulnerabilnu skupinu djece,

te je potrebno poznavati njihove fiziološke osobitosti koje omogu-ćavaju normalnu adaptaciju, kao i prenatalne i perinatalne riziko faktore, koji dovode do oboljevanja.

3. Veoma je važno promptno prepoznavanje, odgovarajući transport, te hitno zbrinjavanje ugrožene novorođenčadi u nadležnoj ustanovi.

Predmet NEUROLOGIJA - 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).

Modul 1. Simptomi i dijagnostičke procedure u dječijoj neurologijiCilj ovoga modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i dijagnostičkim procedurama koji se koriste u ovoj oblasti, te normal-nim psihomotornim razvojem.

Modul 2. Malformacije CNS-a, hromozomske abnormalosti, neu-rokutani sindromi i malformacije lobanjeCilj modula je upoznavanje sa malformacijama CNS-a, neurokutanim sindromima, neurološkim i bihejvioralnim aspektima genetskih ano-malija i dismorfijskih sindroma, te koštanim malformacijama lobanje.

Modul 3. Neurološke konsekvence prenatalnih, perinatalnih i ranih postnatalnih uticaja na razvoj mozgaCilj ovoga modula je upoznati studente sa posljedicama intrauterinih, te intrapartalnih i postpartalnih poremećaja na mozak, te sa hidroce-falusom, netraumatskim pericerebralnim kolekcijama i cerebralnom paralizom.

123


Modul 4. Metabolički i heredodegenerativni poremećaji CNS-Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa metaboličkim bolestima, te heredodegenerativnim bolestima, kliničkom slikom, dijagnostikom i mogućom terapijom.

Modul 5. Postnatalni vanjski inzulti CNS-aCilj ovoga modula je upoznati studenta sa najčešćim infektivnim bole-stima CNS-a, parainfektivnim bolestima i inflamatornim imunološkim oboljenjima, neurološkim manifestacijama sistemskih bolesti, povre-dama CNS-a i intoksikacijama.

Modul 6. Vaskularni poremećaji CNS-aCilj ovoga modula je upoznati studenta sa vaskularnim poremećajima CNS-a, kliničkom slikom, dijagnostikom i mogućom terapijom.

Modul 7. Paroksizmalni poremećaji CNS-aCilj ovoga modula je upoznati studenta sa epilepsijama i drugim slič-nim napadima, te paroksizmalnim poremećajima koji nisu epilepsije.

Modul 8. Neuromišićna oboljenjaCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom, dijagnostikom i liječenjem bolesti motornog neurona, poremećajima perifernih nerava i mišićnim bolestima.

Modul 9. Razvojni i intelektualni poremećaji dječije dobiCilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom, dijagnostikom i liječenjem zaostataka u razvoju, perva-zivnog razvojnog poremećaja, ADHD i sl.

Vještine koje student treba znati (zna kako i čini):1. Ispravno uzimanje neuropedijatrijske anamneze2. Neurološki pregled neonatusa3. Neurološki pregled dojenčeta4. Neurološki pregled predškolskog djeteta5. Neurološki pregled školskog djetete i adolescenta6. Lumbalana punkcija7. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa razvojnim poreme-ćajima8. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa paroksizimalnim neurološkim poremećajima.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):- Ultrazvuk mozga kod dojenčeta- EEG registracija u različitim poremećajima i različitim uzrastima djeteta- EMG registracija kod različitih uzrasta djeteta- EP registracija kod različitih uzrasta djeteta- Neuroslikovne tehnike u ispitivanju mozga- Specifične laboratorijske, biohemijske i druge pretrage u ispitivanju CNS-a.

124


Nakon odslušane nastave student treba usvojiti slijedeće stavove:1. Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa labara-torijskim i drugim nalazima, predstavlja pomoć liječniku u cilju dobi-vanja ispravne dijagnoze neuropedijatrijskog oboljenja.2. Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana i način liječenja neuro-pedijatrijskog bolesnika.

Predmet ENDOKRINOLOGIJA - 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave).

Modul 1. Faktori rasta Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa faktorima koji utiču na rast i visinu.

Modul 2. Dinamika rasta po razvojnim dobimaCilj ovog modula je prezentacija dinamike rasta po pojedinim razvoj-nim dobima djeteta.

Modul 3. Etiopatogeneza Diabetes mellitusa TIP 1Cilj modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom etiopatogene-zom diabetes mellitusa TIP 1.

Modul 4. Dijagnostika komorbiditeta kod gojaznog pedijatrij-skog pacijentaCilj modula je upoznati studenta sa problemom komorbiditeta gojaznog pedijatrijskog pacijenta, sa posebnim naglaskom na stanje patološke tolerancije glukoze i njegovo liječenje.

Modul 5. Etiološki aspekti poremećaja funkcije štitnjačeCilj modula je upoznati studenta sa kompleksnom etiologijom hipoti-reoze kod djece, sa naglaskom na kongenitalnu hipotireozu.

Modul 6. HipoparatireoidizamCilj modula je upoznati studenta sa kompleksnom etiologijom i kli-ničkom prezentacijom hipoparatireoidizma kod djece.

Modul 7. Dijagnostičko-terapijski aspekt hipopituitarizmaCilj ovog modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom dija-gnostikom i supstitucionom terapijom pacijenata sa tumorima hipo-talamo-hipofizarne regije.

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće vještine:Vješine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- Anamneza endokrinološkog pacijenta- Fizikalni pregled pacijenta- Mjerenje TT i TV i ostalih patrametara antopometrije- Interptacija antropometrijskih parametara na osnovu percentilskih krivulja- Procjena stadija puberteta po Tanneru kod dječaka i djevojčica (orhidometar po Praederu)

125


- Analiza Rtg snimka doručja, analiza jonograma i ABS-a u sklopu dijagnostike endokrinoloških oboljenja- Prepoznati stanje hipo- i hiperglikemije- Određivanje glikemije glukometrom- Aplikacija inzulina- Određivanje indeksa tjelesne težiine (body mass index – BMI) kod bolesnika

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):- Dijagnostičke metode u endokrinologiji (stimulativni i supresivni testovi)- Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije endokrinog sistema- Način izvođenja i interpretacija testa hormona rasta- Interpretacija statusa hormona: hipofize, štitne žlijezde, spolnih žlijezda i nadbubrega- Način izvođenja i interpretacija testa opterećenja glukozom (OGTT testa) sa inzulinemijom- Praktično izvođenje terapije za pacijente sa dijabetes mellitusom TIP I (dijabetološka škola)

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:1. Za samostalan rad liječnik mora poznavati metode fizikalnog pre-gleda, metode dijagnosticiranja i liječenja endokrinoloških oboljenja.2. Na ishod liječenja veliki značaj ima saradnja pacijenta i uključivanje njegovih roditelja u nadzor i liječenje.

Predmet HEMATOONKOLOGIJA- 24 sata nastave (8 sati teoretske nastave i 16 sati praktične nastave)

Modul 1. Bolesti eritropoezeCilj ovoga modula je upoznati studente sa etiologijom, klasifikacijom, kliničkom slikom, dijagnozom i terapijom anemija.

Modul 2. Bolesti trombocita i bolesti koagulacijeCilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klasifi-kacijom, kliničkom slikom, dijagnozom i terapijom bolesti trombocita i koagulacije.

Modul 3. HemofilijaCilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom, dijagnostikom i liječenjem hemofilija, te upoznati studen-ta sa profilaksom i terapijom pacijenata koji imaju razvijene inhibitore na faktor VIII.

Modul 4. Leukemije dječije dobiCilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom, klasifikacijom, dijagnostikom i tretmanom leukemija kod djece savremenim protokolima liječenja.

126


Modul 5. Solidni tumori dječije dobiCilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klinič-kom slikom, dijagnostikom i terapijom najčešćih solidnih tumora dje-čije dobi (tumori CNS-a, neuroblastom, nefroblastom, hepatoblastom, rabdomiosarkom).

Modul 6. Rane i kasne posljedice hemoterapijeCilj ovoga modula je upoznati studente sa ranim posljedicama cito-terapije i mogućnostima prevencije neželjenih efekata (mučnina, proljev, povraćanje, opadanje kose) i kasnim posljedicama citoterapije (poremećajima u rastu i razvoju, poremećajima u endokrinom, kardio-vaskularnom sistemu, oštećenje jetre, sekundarni tumori).

Vještine koje student treba znati (zna kako i čini):- Uzeti ispravno anamnezu hematoonkološkog pacijenta- Fizikalni pregled hematoonkološkog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled limfnih čvorova po regijama, uočavanje znakova hemoragijske dijateze, palpacija jetre i slezine - Izraditi i sprovesti dijagnostički plan za hematoonkološkog bolesnika- Interpretirati nalaze krvne slike, diferencijalne krvne slike, Fe, TIBC-a, UIBC-a, Feritina- Interpretirati testove koagulacije - Iinterpretirati nalaz proteinograma- RTG, EHO, CT, MRI pretrage

Vještine koje student treba poznavati (zna kako): 1. Dijagnostičke metode:- Ultrazvuk vrata, pazuha, prepona, abdomena i male zdjelice.- Aspiraciona punkcija koštane srži - Biopsija kosti- Citološka punkcija limfnog čvora- Citološka punkcija slezine- Citomorfologija periferne krvi i koštane srži- Lumbalna punkcija (dijagnostička i terapijska)- Interpretacija mijelograma i citohemije- Imunofenotipizacija i imunohistohemija- Citogenetika- Način odeđivanja ABO i Rh (D) krvnih grupa- HLA tipizacija

2. Terapijske metode:- Priprema i sprovođenje terapijskih protokola (hemoterapija) za liječenje oboljelog pacijenta - Potporna terapija tokom liječenja onkološkog pacijenta (centralni venski kateter; njega pacijenta, terapija bola, sprovođenje protokola febrilnih neutropenija)

127


- Intratekalna terapija- Transfuzija krvi- Transplantacija (autologna i alogenična)

Nakon odslušane nastave student će usvojiti slijedeće stavove:- Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa labaratorijskim i radiološkim pretragama pomaže liječniku u razlikovanju pojedinih hematoonkoloških bolesti.- Ispravna dijagnoza određuje vrstu i plan tretmana hematoonkološkog pacijenta.

4. Metode učenja Nastava predmeta „Pedijatrija ” će se izvoditi u ukupnom fondu od 210 sati.Predavanja: 70 satiVježbe: 140 sati

Metode izvođenja nastave su: - interaktivna, teoretska i praktična nastava- rad u malim grupama - za praktičnu nastavu koristiće se metode: “4 koraka po Peytonu” , PBL (problem based learning), OSCE- konsultacije.

U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja (praktični ispit I,II i III dio, te parcijalni ispit I, II i III dio).


Provjera znanja studenta vršit će se kontinuirano u toku semestra i kroz završni ispit.

Kontinuirana provjera znanjaKontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit prvi dio, drugi dio i treći dio, te praktični ispit: prvi dio, drugi dio i treći dio.

Praktični ispit prvi dioPraktični ispit prvi dio će se polagati nakon održanog prvog bloka praktične nastave iz predmeta «Pedijatrija», definisanog u okviru siste-ma kruženja studenata (Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reu-matologija). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima (po 8 zadataka iz Pulmoalergoimunologije i Kardiologije, te 4 zadatka iz Reumatologije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

128


Praktični ispit drugi dioPraktični ispit drugi dio će se polagati nakon održanog drugog bloka praktične nastave iz predmeta Pedijatrija, definisanog u okviru siste-ma kruženja studenata (Gastroenterohepatologija, Nefrologija i Neo-natologija). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima (8 zadataka iz Gastroenterohepatologija, te po 6 zadatkta iz Nefrologije i Neonatologije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Praktični ispit treći dioPraktični ispit treći dio će se polagati nakon održanog trećeg bloka praktične nastave iz predmeta Pedijatrija, definisanog u okviru siste-ma kruženja studenata (Neurologija, Endokrinologija i Hematoon-kologija). Iz svake oblasti student će dobiti po jednu check listu sa definiranim zadacima (8 zadataka iz Neurologije, te po 6 zadatkta iz Endokrinologije i Hematoonkologije). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Nakon praktičnog ispita trećeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa praktičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova po-stignutim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova na svim praktičnim ispitima.

Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najma-nje 16,5 bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Parcijalni ispit prvi dioParcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti pulmologije i alergo-imunologije, kardiologije i reumatologije. Ispit je pismeni test i sastoji se od 40 MCQ pitanja (16 pitanja iz kardiologije, 16 pitanja iz pulmolo-gije sa alergoimunologijom i 8 pitanja iz reumatologije).Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova (4,5 boda iz kardiologije, 4,5 boda iz pulmologije sa alergoi-munologijom i 2 boda iz reumatologije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

129


Parcijalni ispit drugi dioParcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti: gastroenterohepa-tologija, nefrologija i neonatologija. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 50 MCQ pitanja (20 pitanja iz gastroenterohepatologije, 15 pitanja iz nefrologije i 15 pitanja iz neonatologije). Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 14 bodova (6 bodova iz gastroenterohepatologije, 4 boda iz nefrologije i 4 boda iz neonatologije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit drugi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

Parcijalni ispit treći dioParcijalni ispit obuhvata provjeru znaja iz oblasti: neurologije, endo-krinologije i hematoonkologije. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 50 MCQ pitanja (20 pitanja iz neurologije, 15 pitanja iz endo-krinologije i 15 pitanja iz hematoonkologije). Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 14 bodova (6 bodova iz neurologije, 4 boda iz endokrinologije i 4 boda iz hematoonkologije). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit treći dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.


Formiranje konačne ocjene Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:

10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda 5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50 - 54 boda 5 (FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

130


POPRAVNI ISPIT

Ukoliko student nije položio praktične dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog bloka praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje može osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5 bodova).


6. Literatura Obavezna:1. Mesihović- Dinarević S. i sar. Pedijatrija za studente medicine. Sa

Vart, Sarajevo, 2005. Proširena: 1. Mardešić D. Pedijatrija. Školska knjiga, Zagreb, 2008.2. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelp-

hia, 2004.

Dopunska:1. Mesihović-Dinarević S. Klinička pedijatrija u slici i riječi. Sa Vart,

Sarajevo, 2004.2. Mesihović-Dinarević S. Dijagnostika u pedijatriji. Bemust, Sarajevo

2008.3. Mesihović-Dinarević S. Dijagnostika i terapija bolesti srca kod djece.

XXL Desing, Sarajevo, 2011.4. Heljić S. Neonatologija, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Sarajevo, 2008.5. Heljić S. Ultrasonografija mozga novorođenčeta. Jež, Sarajevo, 2002.6. Hasanbegović E. Anemije usljed nedostatka željeza kod dojenčadi i

male djece. Reprografika, Sarajevo, 2004.7. Hasanbegović E, Sakić M. Život sa djetetom koje ima rak. Grafotisak,

Sarajevo, 2008.8. Hasanbegović E. Maligne bolesti dječije dobi. Planjaks, Sarajevo,

2010.9. Mesihović-Dinarević S, Hasanbegović S.Gojaznost djece i omladine

problem savremenog doba. Arka Press, Sarajevo, 2010.10. Gavranović M, Zubčević S. Živjeti sa epilepsijom.VMŠ, Sarajevo,

1999.11. Saračević E. Astma škola. Oko, Sarajevo, 2004.12. Sakić M. Leukemije kod djece.Svjetlost, Sarajevo 2006.13. Meholjić A. ABC cerebralne paralize. MHS, Sarajevo, 2007.

131

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.

Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nasta-ve u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za pedijatriju. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Pedijatrijske klinike i na web sztranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20% izostanaka).

Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za Pedijatriju ili na e-mail: [email protected]

132

PLAN OBLASTI: PEDIJATRIJA


ponede-ljak

PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA Predavanje: Anomalije disajnih puteva. Oboljenja gornjih disajnih puteva. Sinusiti. Sindrom krupa. Bolesti bronha. Bronhitis.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled kod bolesti gornjeg respiratornog trakta, interpretacija dijagnostičkih procedura (RTG)

2

4

utorak Predavanje: Pneumonije. Apsces pluća. Astma i opstrukcije bronha.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled kod bolesti donjeg respiratornog trakta, interpretacija dijagnostičkih procedura, anamneza i fizikalni pregled kod bronhoopstruktivnih stanja, interpretacija dijagnostičkih procedura, testovi protoka, PEF, terapija inhalerima.

2

4

srijeda Predavanje: Cistična fibroza. Tuberkuloza. Milijarna tuberkuloza. Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled cistične fibroze. Rtg snimci tuber-kuloze kod djece

2

4

četvrtak Predavanje: Alergija, tipovi alergijskih reakcija. Urtikarija. Angioedem. Alergije na lijekove. Imunološke bolesti (DiGeorgeov sindrom, Brutono-va bolest, Wiskot-Aldrichov sindrom).

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled kod alergijskih bolesti, prepozna-vanje tipova alergijskih reakcija, interpretacija alergoloških testiranja i drugih dijagnostičkih metoda, intervencija kod anafilaksije.

2

4

petak KARDIOLOGIJA Predavanje: Etiologija urođenih srčanih mana. Fetalna cirkulacija.Dijagnostičke metode u pedijatrijskoj kardiologiji. Acijanotične urođe-ne srčane anomalije. Cijanotične anomalije.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa urođenim srčanim manama. Auskultacija srca sa diferencijalnom dijagnozom pojedinih srčaniha mana. Interpretacija EKG-a i Rtg srca, priprema i izvedba plana liječenja djeteta sa urođenim srčanim manama.

2

4

133


ponedeljak Predavanje: Kardiovaskularne infekcije. Subakutni bakterijski endokar-ditis. Miokarditis. Perikarditis. Fibroelastoza.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa kardiološkim problemi-ma, vježbanje interpretacije EKG-a, upoznavanje studenta sa ultrazvu-kom srca, priprema plana, dijagnostike i terapije djeteta sa kardiovasku-larnim infekcijama

2

4

utorakPredavanje: Srčane aritmije. Arterijska hipertenzija dječijeg uzrasta.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djetata sa poremećajima srčanog ritma,vježbanje auskultacije srca kod djece sa poremećajima ritma uz dijagnostiku Holter EKG-a. Ergometrija, upoznavanje studenata sa Tilt Table Testom, mjerenje arterijskog pritiska kod djece u različitom dob-nom uzrastu, Holter TA.

2

4

srijedaPredavanje: Srčana insuficijencija. Kardiomiopatija.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa srčanom insuficijen-cijom. Inspekcija, palpacija i auskultacija srca, vježbanje interpretacije EKG-a, slikovne pretrage u dječijoj kardiologiji (RTG, CT, MRI, PET)

2

4

četvrtakREUMATOLOGIJAPredavanje: Artritis udružen sa infekcijom. Akutna reumatska groznica i poststreptokokni reaktivni artritis.

Vježbe: Anamneza i tehnike fizikalnog pregleda zglobova ( inspekcija, palpacija, perkusija). Upoznavanje studenta sa Rtg-om zglobova, sa UZ zglobova iz MRI zglpobova.

2

4

petakPredavanje: Bazični koncept reumatskih bolesti kod djece. Hronični idiopatski artritis. Juvenilni idiopatski artritis i SLE. Sistemski vaskulitisi: HSP i Kawasakijeva bolest.Artritis udružen sa infekcijom.

Vježbe: Anamneza i fizkalni pregled djeteta sa artritisom, interpreta-cija laboratorijskih nalaza krvi i urina, te testova reumatske aktivnosti. Interpretacija Rtg-a zglobova, priprema plana i izvedba dijagnostičkih i terapijskih procedura u dječijoj reumatologiji

Vježbe: Praktični ispit I dio (petak nakon predavanja)

2

2 (R)

2

134


ponedeljak GASTROENTEROHEPATOLOGIJA Predavanje: Simptomi i dijagnostičke procedure u gastroenterologiji i hepatologiji. Disfagija. Regugrgitacija. Dispepsija. Mučnina i povraća-nje. Ikterus, ascites. Opstipacija i konstipacija. Malapsorpcija, malnutri-cija. Skriveno krvarenje iz probavne cijevi. Laboratorijska dijagnostika. Funkcionalni testovi u gastroenterologiji. Endoskopija, UZ, CT, MRI.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa gastrointestinalnim i hepatalnim simptomima. Pregled sluznica, turgora kože, rektalni pre-gled. Palpacija jetre i slezine.

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO

2

2

2

utorak Predavanje: Gastroezofagealni refluks. Benigna suženja jednjaka. Akutni i hronični gastoenteritisi. Hronične dijareje. Ulkusna bolest. Celijakija. Ulcerozni kolitis. Morbus Chron. Žutica. Akutni i hronični hepatitisi. Ciroza jetre.

Vježbe: Pregled djeteta sa proljevom. Procjena stanja dehidtatacije. Planiranje unosa tečnosti i minerala ovisno o stepenu izgubljene tečno-sti. Postavljenje nazogastrične sonde. Anamneza i status djeteta sa bolestima jetre, diferencijalna dijagnoza sa bolestima koje imaju sličnu kličku sliku.

2

4

srijeda Predavanje: Specifičnosti metabolizma. Poremećaj metabolizma vode i elektrolita. Volumen tjelesne tekućine u toku rasta. Elektrolitski status tjelesnih tekućina. Dnevne potrebe vode i elktrolita. Patološki gubici vode i elektrolita. Dehidratacija i tipovi dehidratacije. Poremećaji acidobaznog stanja. Metabolizam kalcija i fosfora. Hipokalcijemične konvulzije.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa dehidratacijom. Pro-cjena stanja gubitka tečnosti i minerala. Priprema plana i programa nadoknade tečnosti i minerala. Peroralna, enteralna i parenteralna ishrana.

2

4

četvrtak Predavanje: Ishrana i poremećaj ishrane. Osnovni sastojci hrane. Potrebe u energiji. Potrebe za vodom. Potrebe u proteinima, mastima ugljikohidratima. Potrebe u mineralima. Prirodna ishrana.

Vježbe: Planiranje potrebnog unosa hranljivih tvari za zdravu i bolesnu djecu (enteralna i parenteralna ishrana) u odnosu na dob djeteta.

2

4

135

petakPredavanje: Prirodna ishrana (dojenje). Hemijski sastav majčinog mli-jeka. Kolostrum. Kvalitativne razlike humanog i kravljeg mlijeka.Fiziologija laktacije. Ablaktacija. Distrofija i atrofija. Proteinska malnutri-cija. Hipovitaminoze.

Vježbe: Anamneza vezana za način ishrane i tehniku hranjenja, Pro-cjena prirasta na tjelesnoj težini u odnosu na način ishrane, procjena nutritivnog statusa, plasiranje nazogastrične sonde.

2

4


ponedeljak NEFROLOGIJAPredavanje: Uvod u dječiju nefrologiju, specifičnosti pregleda i dija-gnostički postupci kod bolesti mokraćnog sistema. Infekcije urinarnog sistema. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tretmana anomalija mokraćnog trakta.

Vježbe: Uzeti ispravno anamnezu bubrežnog bolesnika. Primijeniti metode pregleda bubrežnog bolesnika (inspekcija, palpacija, perkusija lumbalne regije, auskultacija renalnih arterija).Analiza i interpretacija nalaza urina. Interpretacija testova procjene bubrežne funkcije. Analiza nativnog snimka urinarnog trakta, mikcione cistoureterografije, intra-venozne urografije i scintigrafskih pretraga bubrega. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa urinarnom infekcijom. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa anomalijama urinarng sistema.

2

4

utorak Predavanje: Neurogena disfunkcija mokraćnog sistema. Glomerulone-fritisi. Nefrotski sindrom minimalnih oštećenja.

Vježbe: Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa neurogenom disfunkcijom mokraćnog sistema. Čista intermitentna kateterizacija mokraćnog mjehura. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa glomerulonefritisom. Analiza i interpretacija imunoloških nalaza. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa nefrotskim sindrom.

2

4

srijeda Predavanje: Tubulopatije. Urolitijaza.

Vježbe: Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa tubulopati-jom. Interpretacija i analiza pormećaja acidobaznog statusa, elektrolita i poremećaja homeostaze vode. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa urolitijazom. Interpretacija i analiza biohemijskih pretraga krvi i urina, kao i specifičnih testova kod pacijenata sa urolitijazom.

2

4

136

četvrtak Predavanje: Akutna bubrežna insuficijencija. Hronična bubrežna in-suficijencija.

Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa akutnom bubrežnom insuficijencijom. Priprema plana i programa ispitivanja djeteta sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom. Interpretacija i analiza bio-hemijskih pretraga krvi koji ukazuju na poremećaj metabolizma vode, elektrolita i hormonalnog statusa. Upoznavanje studenata sa dijaliznim tehnikama.

2

4

petak NEONATOLOGIJAPredavanje (Prenatalni i perinatalni period): Perinatalni period.Prekoncepcijski i perikoncepcijski nadzor. Ugoženost fetusa i antenatal-na dijagnoza. Tranzicija na ekstrauterine uslove životaPerinatalna asfiksija. Reanimacija novorođenčeta.

Vježbe: Anamneza trudnoće, identifikacija i povezivanje riziko-faktora sa ishodom trudnoće (2 sata) i reanimacija novorođenčeta (2 sata)

2

4


ponedeljak Predavanje (Zdravo novorođenče):Klasifikacija novorođenčadi prema PT i gestacijskoj dobi. Procjena gestacijske dobi. Devijacija fetalnog rasta. Novorođenče - osobitosti i fiziološke karakteristike. Preventivni postupci kod novorođene djece. Nedonošče: osobitosti, zbrinjavanje, smrtnost, njega.

Vježbe: Prvi pregled novorođenčeta i klasifikacija prema porođajnoj teđini i gestacijskoj dobi.

2

4

utorak Predavanje: Bolesno novorođenče 1Porođajne traume. Intrakranijalna hemoragija. Hipoksično-ishemična encefalopatija. Respiratorni distres kod novorođenčadiRDS (hiposurfaktoza)Sindrom tranzitorne tahipnoe (TTN)Sindrom aspiracije mekonijaPerzistentna plućna hipertenzija (PPHN)Hirurški i drugi uzroci distresaBronhopulmonalna displazija (BPD)

Vježbe: Anamneza trudnoće i klinički pregled novorođenčeta te iden-tifikacija porođajnih trauma; Primjena oksigenoterapije i respiratorne podrške, urgentno zbrinjavanje respiratorno ugroženog novorođen-četa

2

4

137

srijeda Predavanje: Bolesno novorođenče 2Hematološki poremećaji kod novortođenčeta: hemoragična bolest, anemija, policitemija. Gastrointestinalni poremećaji kod novorođen-četaNovorođenačka žutica: Uzroci i tretman. Metabolički poremećaji kod novorođenčeta. Neonatalne konvulzije. Oboljenja pupka.Virusne i bakterijske infekcije: sepsa i neonatalni meningitisMajor kongenitalne anomalije.

Vježbe: Anamneza trudnoće i fizikalni pregled bolesnog djeteta; mjere zbrinjavanja bolesnog novorođenčeta u hospitalnim i vanhospitalnim uslovima.

Praktični ispit 2 dio (srijeda nakon predavanja)

2

2

2

četvrtak NEUROLOGIJAPredavanje: Uvod u dječiju neurologiju, specifičnosti pregleda, nor-malan psihomotorni razvoj djeteta. Malformacije CNS. Neurokutane bolesti i sindromi. Neurološki i bihejvioralni aspekti genetskih abnor-malnosti i dismorfičnih sindroma. Koštane malformacije lobanjeNeurološke posljedice prenatalnih, perinatalnih i ranih postnatalnih događanja na razvoj mozga. Hidrocefalus. Cerebralna paraliza.

Vježbe: Neuropedijatrijska anamneza, neurološki pregled nedonošće-ta, novorođenčeta, dojenčeta, UZ pregled mozga.

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (četvrtak nakon predavanja)

2

2

2

petak Predavanje: Metaboličke bolesti. Heredodegenerativne bolesti. Infek-tivne, parainfektivne i druge inflamatorne bolesti CNS-a imunološkog porijekla. Ozljede i trovanja CNS. Cerebrovaskularni poremećaji.

Vježbe: Biohemijska i genetska dijagnostika u neurologiji, lumbalna punkcija, neuroslikovne tehnike u prikazu nervnog sistema, neurološki pregled predškolskog i školskog djeteta

2

4

6. sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati

ponedeljak Predavanje: Epilepsije i drugi poremećaji sa napadima. Paroksizmalni poremećaji CNS koji nisu epileptični.

Vježbe: Elektroencefalografija, metoda aktivacije i provokacije, head-up tilt test

2

4

138

utorak Predavanje: Bolesti motornog neurona. Poremećaji perifernog ner-vnog sistema. Mišićni poremećaji. Intelektualni razvojni poremećaji, normalan, razvoj koji kasni, poremećaj razvoja otvora. Autizam i bolesti iz spektra pervazivnog razvojnog poremećaja. ADHD i slični pridruženi poremećaji

Vježbe: Elektromioneurografija, evocirani potencijali, psihološke skale, skale za detekciju razvojnih poremećaja

2

4

srijeda ENDOKRINOLOGIJAPredavanje: Rast. Podjela razvojne dobi. Poremećaji puberteta. Nizak rast, uzroci. Visok rast.

Vježbe: Anamneza i status praesens kod pacijenata sa poremećajem rasta i puberteta. Tehnika mjerenja antropometrijskih parametara: tje-lesna visina (dužina), tjelesna težina, obim glave, obim grudnog koša, obim struka, raspon ruku, sjedeća visina.Način korištenja karti rasta u procjeni aktuelnih antropometrijskih pa-rametara. Određivanje stadija puberteta kod djevojčica i dječaka kori-štenjem Tannerovih kriterija. Upotreba orhidometra po Praederu. Analiza i interpretacija RTG doručja. Izvođenje i interpretacija dinamič-kog testa određivanja nivoa hormona rasta stimulacijom inzulinskom hipoglikemijom.

2

4

četvrtak Predavanje: Diabetes mellitus. Hipoglikemije. Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost.

Vježbe: Anamneza i status praesens pacijenta sa dijabetesom (novo-otkriveni i ranije dijagnosticiran).Tehnika mjerenja glukoze u krvi: kapilarno i kontinuirano mjerenje glukoze te interpretacija rezultata. Aplikacija inzulina penom i inzulinskom pumpom.Kontrolni pregled pacijenta sa dijabetesom: uvid u dnevnik i laborato-rijske nalaze-interpretacija, savjetodavni rad.Tehnika korištenja glukagona.Procjena statusa uhranjenosti-indeks tjelesne mase.Anamneza, status praesens i savjetodavni rad sa gojaznim pedijatrij-skim pacijentom.Tehnika OGTT testa sa inzulinemijom.

2

4

petak Predavanje: Štitnjača. Paratireoidna žlijezda. Spolne žlijezde.

Vježbe: Anamneza i status praesens pacijenata sa oboljenjima štitnja-če. Procjena veličine strume. Interpretacija hormonskog statusa štitne žlijezde. Tehnika neonatalnog screeninga na hipotireozu. Anamneza i status pacijenta sa poremećajem paratireoidne žlijezde.Procjena spola pacijenta na osnovu vanjskih spolnih organa, te eventu-alnog postojanja hipogonadizma, analiza statusa spolnih hormona.

2

4

139


ponedeljak Predavanje: Nadbubrežna žlijezda. Hipofiza.

Vježbe: Anamneza i status praesens pacijenta sa poremećajem nad-bubrežne žlijezde. Problemski pristup pacijentu sa kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom uz analizu dijagnostičkih i terapijskih meto-da: prikaz slučaja. Interpretacija nalaza dijagnostike kod pacijenata sa oboljenjem nadbubrežne žlijezde.

2

4

utorak HEMATOONKOLOGIJA Predavanje: Anemije. Klasifikacija prema etiologiji i patofiziologiji. Sideropenijske anemije. Fiziološka anemija dojenčadi. Megloblastna anemija. Aplastične anemije. Hemolitičke anemije. Anemije hroničnog infekta.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa anemijom, sa poseb-nim osvrtom na izgled kože, sluznica, kose, nokata. Interpretacija nalaz krvne slike i diferencijalne krvne slike. Diferencijalna dijagnoza anemija. Izrada terapijskog plana liječenja anemije. Palpacija jetre i slezine.

2

4

srijeda Predavanje:Poremećaji hemostaze. Hemoragijska dijateza. Bolesti trombocita. Trombocitopenije. ITP. Trombocitopatije i trombastenije. KoagulopatijeHemofilije.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa znacima hemoragijske dijateze. Vježbanje diferencijalne dijagnoze kožnih hemoragijskih pro-mjena kod djece sa hemoragijskom dijatezom. Interpretacija testova koagulacije. Priprema i izvedba plana liječenja djeteta sa trombocitope-nijom i koagulopatijom.

2

4

četvrtak Predavanje: Epidemiologija malignih bolesti. Leukemije dječije dobi.Limfomi dječije dobi. Tumori mozga. Neuroblastom. Wilmsov tumor.Tumori kostiju. Rabdomiosarkom. Tumori jetre.

Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa malignim oboljenjem. Pregled limfnih čvorova vrata, pazuha i prepona. Palpacija jetre i slezine. Upoznavanje sa punkcijom limfnog čvora, lumbalnom i punkcijom koštane srži. Radiološke pretrage u dječijoj onkologiji. Priprema plana i program terapije djeteta sa malignim oboljenjem.Terapijski pristup u kontroli bola. Procjena efekta analgetske terapije sa aspekta kontrole bola i postojanja sporednih efekata. Rotacija analge-tika.

2

4

140

petak Predavanje: Potporna terapija u liječenju malignih bolesti. Terapija bola. Vježbe: PARCIJALNI ISPIT TREĆI DIO

Vježbe: Praktični ispit 3. dio

2

2

2

Sedmica 15. (ponede-ljak – pe-tak)

Predavanje: Izborni predmet

Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu

5x2

5x4

Sedmica 16.

Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima

Sedmica 17 – 20.




141

BAM 1002 Naslov oblasti: GINEKOLOGIJA I AKUŠERSTVONivo: dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 14Status: obavezni Ukupno časova: 210Odgovorni nastavnik: Prof.dr Jadranka Dizdarević-StojkanovićUslov za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija

1.Ciljevi predmeta Cilj nastave iz Ginekologije i akušerstva je da osposobi studenta da na temelju poznavanja morfologije i fiziologije genitalnih organa žene pre-pozna najvažnije ginekološke bolesti, odredi liječenje, rehabilitaciju, rano otkrivanje i prevenciju u okviru djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, te da prepozna fiziološku i patološku trudnoću vodeći prenatalnu i po-stpartalnu skrb, kao i da poznaje osnovne probleme i smjernice humane reprodukcije.

2.Svrha predmeta Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:– ovladati vještinama i znanjem uspješnog prepoznavanja normalne i

patološke trudnoće, rodilje, stanjem majke i novorođenčeta– shvatiti uzroke i mehanizme bolesti genitalnih organa– prepoznati simptome i kliničke manifestacije bolesti genitalnih organa

žene– izvesti praktični pregled bolesnice– planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze i

diferencijalne dijagnoze oboljenja genitalnih organa– planirati liječenje genitalnih oboljenja– prepoznati simptome i znake tumora genitalnih organa i pravilno

usmjeriti pacijenticu u programu pretraga za otkrivanja tumora ili metastaza

– znati proceduru postavljanja stadija i klasifikaciju kod manifestnog tumora

– aktivno učestvovati u praćenju i kontroli bolesnice nakon završetka tretmana

– poznavati i provoditi simptomatsko i palijativno liječenje ginekoloških bolesnika

– adekvatno komunicirati sa onkološkom pacijenticom na etičkim prin-cipima medicine i pravima pacijentice.

3.Moduli pred-meta sa ciljevima modula

Predmet GINEKOLOGIJA SA GINEKOLOŠKOM ONKOLOGIJOM (20 sati teoretske nastave i 40 sati praktične nastave)

Modul 1. Anatomija i funkcija genitalnih organa ženeCilj modula je da integrira znanja iz anatomije, fiziologije genitalnog sistema za bolje razumjevanje stvaranja ženskih genitalnih organa, di-ferencijacije i fiziologije mensturalnog ciklusa, ovulacije, implantacije i fizioloških promjena u postmenopauzi.

142


Modul 2. Disfunkcionalna krvarenjaCilj modula je da upozna studente sa načinom liječenja disfunkcionalnih krvarenja, krvarenja kod prijetećih spontanih pobačaja, missed abortion, blighted abortion, hidatidozne mole, fetus mortus in utero i kod rezidue post abortem. Kroz ovaj modul student će steći znanje o međusobnoj ovisnosti dobrog funcionisanja svih endokrinih žlijezda, o dijagnostici i tretmanu, te mogućim komplikacijama endokrinog sistema u fertilnom periodu.

Modul 3. Upalne bolesti genitalnih organa, pelvične infekcije, speci-fične i nespecifične upale, dobroćudni i zloćudni tumori dojkeCilj modula je da upozna studente sa svim etiološkim faktorima koji dovode do upale, egzacerbacija upale, posljedicama i liječenjem upalnih bolesti u maloj zdjelici. Također će studenti naučiti kako se palpira dojka i načine prepoznavanja dobroćudnih i zloćudnih tumora dojke.

Modul 4. Poremećaj statike genitalnih organa, planiranje porodice i procjena radne sposobnosti kod ginekoloških oboljenjaCilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom i dijagnostikom spuštene i ispale materice, kao i načinom liječenja. U okviru ovog modula bit će obrađeni i načini planiranja porodice, kao i ocjena radne sposob-nosti pacijentica sa ginekološkim oboljenjima.

Modul 5. Dobroćudni tumori genitalnih organaCilj modula je upoznati studenta sa dobroćudnim tumorima ženskih genitalija, te njihovim podjelama, simptomatologijom, dijagnostikom i načinom tretmana.

Modul 6. Zloćudni tumori vanjskih genitalnih organaCilj modula je upoznati studenta sa malignim tumorima klitorisa, vulve i vagine, načinom njihove dijagnostike, simptomatologijom i liječenjem. Bit će obrađeni i tumorski markeri koji se koriste u dijagnostici malignih tumora genitalija.

Modul 7. Maligni tumori grlića materniceCilj modula je da upozna studenta sa ranim malignim promjenama na grliću maternice, prekancerozama grlića, simptomatologijom ranih i ka-snih stadija bolesti, dijagnostikom i načinom tretmana. Poseban akcenat će se dati na primarnu i sekundarnu prevenciju raka grla maternice.

Modul 8. Maligni tumori korpusa uterusaCilj modula je da upozna studenta sa malignim tumorima korpusa uteru-sa, podjelom, simptomatologijom, dijagnostikom i načinom tretmana.

Modul 9. Maligni tumori jajovoda i jajnika i tumorski markeri u gi-nekologijiCilj modula je da student stekne znanja o malignim tumorima jajnika i jajovoda, njihovoj podjeli, simptomatologiji, dijagnostici i načinom tre-tmana.

143


Modul 10. Palijativna njega u ginekologiji U okviru ovog modula student će steći znanja o specifičnostima palijativ-ne njege ginekoloških malignih oboljenja.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- Osnovne vještine uzimanja anamneze ginekoloških pacijentica- Fizikalni pregled genitalija: inspekcija, palpacija- Pregled u spekulima- Uzimanje briseva- Hormonski status- Tumorski markeri za genitalne organe

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):- Bazični pregled ultrazvukom i interpretacija ultrazvučnih nalaza - Interpretacija citoloških i patohistoloških nalaza- Vrste biopsija: frakcionirana kiretaža, biopsija grlića, analiza ascitesa.- Mikrobiološka dijagnostika.- Palijativna njega bolesnica u terminalnom stadiju bolesti.

Nakon odslušane nastave iz predmeta GINEKOLOGIJA SA GINEKOLOŠ-KOM ONKOLOGIJOM student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:- Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog pre-gleda, ispitivanja i dijagnosticiranja ginekoloških oboljenja.- Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u validnoj procjeni toka bole-sti i prognoze ishoda bolesti.- Racionalno liječenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostičkim procedurama.

Predmet REPRODUKTIVNA MEDICINA – 20 sati teoretske nastave i 40 sati praktične nastave

Modul 1. Urođene anomalije ženskih spolnih organa Cilj modula je da upozna studenta sa anomalijama vulve, klitorisa, hi-mena i kongenitalnim cistama vagine i uterusa. Podvostručenje vulve, anomalije himena, sraštenje labija, anomalije klitorisa, kongenitalne ciste vagine. Anomalije vagine: dvostruka vagina, septum vagine, atrezija vagine, aplazija ili ageneza vagine. Anomalije uterusa: aplazija ili ageneza grla materice, uterus unicornis, uterus arcuatus, septus, bicornis i didelp-hus.

Modul 2. Menstruacijski ciklus i sve o premenstrualnom sindromu (PMS)Cilj modula je da upozna studenta sa neuroendokrinologijom, hormoni-ma neurohipofize, adenohipofize, regulacijom menstruacijskog ciklusa, promjenama na endometriju u menstruacijskom ciklusu, promjenama na vagini u menstruacijskom ciklusu.

144


Modul 3. Pubertet: fiziologija pubertetaCilj modula je da upozna studenta sa razvojem dojki u djevojčica (prema Tanneru), menarhom, pubertas procox (preuranjeni pubertet), pubertas tarda (zakašnjeli pubertet).

Modul 4. Dječija i adolescentna ginekologijaCilj modula je da upozna studenta sa osobitostima građe i funkcije ženskih spolnih organa u dječijoj i adolescentnoj dobi, tumorima geni-talnog sistema u dječijoj dobi, diferencijalnom dijagnozom vaginalnog krvarenja u predmenarhalnih djevojčica, ginekološkim problemima u adolescentnoj dobi.

Modul 5. AmenorejaCilj modula je da upozna studenta sa fiziološkom i patološkom amenore-jom, njihovim podjelama i dijagnostikom. Periferne (anatomski defekti), primarne, sekundarne. Ovarijalne amenoreje (hipergonadotropni hipo-gonadizam): primarne, sekundarne. Hronične anovulacije (poremećaji osovine hipotalamus-hipofiza-ovarij). Dijagnoza amenoreja: fizikalni pregled, određivanje hormona (FSH, LH, prolaktin, TSH, hormonski testovi, GnRH test, ultrazvuk, MRI, HSG, laparoskopija, histeroskopija, vaginoskopija.

Modul 6. Metode potpomognute reprodukcije čovjekaCilj modula je da upozna studenta sa metodama asistirane reprodukcije, predviđanja ovulacije, krioprezervacijom (smrzavanje embriona i gameta).

Modul 7. Bračna neplodnost: definicija, uzrociCilj modula je da upozna studenta sa osnovnim poremećajima i oboljenji-ma koji dovode do neplodnosti, te njhovom dijagnostikom i terapijom.

Tubarna patologija, anomalije uterusa, miomi uterusa, polypi endometri-ja, patologija ovarija (ciste), poremećaj ovulacije (poremećaj hipotalamo-hipofizne-ovarijalne osovine), idiopatska neplodnost, muškarac – uzroč-nik neplodnosti. Dijagnostika i terapija.

Modul 8. Sindrom policističnih jajnika (Polycystic ovary syndrome - PCOS)Cilj modula je upoznati studenta sa patofiziologijom i karakteristikama PCOS, te njegovom dijagnozom i terapijom. Neuroendokrinološko-metabolički poremećaji. Intraovarijski poremećaji (autokrina i parakrina funkcija). Ekstraglandularna hormonska produk-cija-endokrinologija masnog tkiva. Karakteristike PCOS. Dijagnostika i terapija.

Modul 9. Menopauza i perimenopauza Cilj modula je upoznati studenta sa endokrinološkim promjenama u me-nopauzalnom i perimenopauzalnom periodu, te uticajem ovih promjena na kardiovaskularni i koštani sistem, kao i nadomjesnom terapijom u involutivnim i patološkim stanjima.

145


Endokrine promjene u menopauzalnom periodu: gonadotropini, steroidi ovarija. Simptomi menopauze, kliničke promjene u menopauzalnom prelaznom periodu: vazomotorne promjene, psihološke promjene i pro-mjene na CNS-u, atrofične promjene. Osteoporoza. Uticaj menopauze na kardiovaskularni sistem. Hormonska nadomjesna terapija: karcinom doj-ke i hormonska nedomjesna terapija, karcinom endometrija i hormonska nadomjesna teerapija, tromboza vena i hormonska nadomjesna terapija, šeme i način primjene hormonske nadomjesne terapije.

Modul 10. Metode hormonske kontracepcije Cilj modula je upoznati studenta sa osnovnim smjernicama u hormonal-noj kontracepciji.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):- uzeti anamnezu sa tačnim podacima o ritmu i trajanju menstrualnog

ciklusa žene- provesti tehniku spoljašnjeg i unutrašnjeg pregleda žene- uzeti briseve na čistoću vaginalnog sekreta (način uzimanja brisa za

klamidiju, mikoplazmu i bakterijsku vaginozu)- uzeti bris za citohormonalni status i PAPA bris- hormonski status žene- način planiranja porodice.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):- uzročnici neplodnosti kod muškarca- endokrine promjene u menopauzi- hormonska nadomjesna terapija- 2D i 3D ultrazvučni pregled- histerosalpingografija - sonohisterosalpingografija- histeroskopija- laparoskopija - vaginoskopija- kariogram bračnog para, - inseminacija- IVF i krioprezervacija- ICSI- endometrijalna biopsija- denzitometrija amenoroičnih i postmenopauzalnih žena

Nakon odslušane nastave iz predmeta REPRODUKTIVNA MEDICINA student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:- Na osnovu fizikalnog i ultrazvučnog pregleda žene, detaljne anamne-

ze o menstrualnom ciklusu, može se procijeniti da li se radi o primar-nom ili sekundarnom sterilitetu, infertilitetu ili anomalijama genitalnih organa, o muškom sterilitetu ili neplodnom paru.

- Ispitivanu ženu treba prvilno informisati o njenom stanju i uputiti u centar koji bi joj mogao pomoći.

146


- Liječnik treba da ima stav o pravilnom adolescentnom razvoju i da poznaje problematiku postmenopauzalnih žena.

Predmet PERINATOLOGIJA (30 sati teoretske nastave i 60 sati praktične nastave)

Modul 1. Oplodnja, fekundacija, razvoj ploda po mjesecima Cilj modula je upoznati studente sa fiziologijom reprodukcije i ranim znacima trudnoće.

Modul 2. Porođaj, posteljica, histološka građa, uloga i značajCilj modula je upoznati studente sa histološkom građom, ulogom i oso-benostima posteljice i plodove vode. Plodovi ovoji, plodova voda. Porođajni objekat, porođajne snage i poro-đajni kanal.

Modul 3. Porođaj, pozicija, situs, prezentacija i habitus plodaCilj modula je upoznati studente sa vanjskim pregledom trudnice u ka-snoj trudnoći, Leopold-Pavlik hvatovima i kako da se pomoću vanjskog pregleda odredi položaj, smještaj i držanje djeteta, te napredovanje po-roda. Cilj modula je upoznati studente i sa trajanjem poroda, porođajnim dobima i komplikacijama koje svako porođajno doba nosi.

Modul 4. Ostali mehanizmi porođaja kod prezentacije glavicom (stražnji potiljačni, duboki poprečni, visoki upravni)Cilj modula je upoznati studenta sa zastojem ploda u zdjelici, uzrocima, načinom prepoznavanja, kardiotokografijom (CTG) u kasnoj trudnoći, te nadzorom ovakvog ploda tokom porođaja.Mehanizam porođaja kod potiljačnog stava. Nadzor ploda u trudnoći i porođaju.

Modul 5. Treće porođajno doba. Cilj modula je upoznati studente sa najčešćim komplikacijama u trećem i četvrtom porođajnom dobu, kako prepoznati i prevenirati krvarenja uz odgovarajuću terapiju.Prevencija krvarenja i atonija uterusa. Četvrto porođajno doba. Puerperi-jum, komplikacije u puerperijumu i postpartalna kontracepcija.

Modul 6. Karlična prezentacija ploda. Cilj modula je upoznati studenta sa mehanizmom porođaja u stavu zat-kom, najčešćim hvatovima i mehanizmima koji se koriste. Mehanizam porođaja, ručne pomoći i komplikacije.

Modul 7. Asinklitično držanje glaviceCilj modula je upoznati studente sa tipovima defleksionih stavova, nači-nom njihovog prepoznavanja, kako defleksioni stavovi utiču na mehani-zam poroda i kod kojih od njih je prirodan porod nemoguć.

147


Modul 8. Kosi poprečni položaj čeda. Cilj modula je upoznati studente sa anomalijama položaja ploda, dija-gnostikom disproporcija, dijagnostikom prijeteće rupture uterusa, te načinom dovršetka poroda kod zanemarenog poprečnog položaja.Disproporcija između čeda i karlice. Ruptura uterusa u trudnoći i poro-đaju.

Modul 9. Placenta previjaCilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, dijagnostikom, kompli-kacijama i načinom dovršetka trudnoće kod placente previje i prijeteće abrupcije placente, kao i krvarenjima u drugoj polovini trudnoće. Placenta previja. Abrupcija placente. Krvarenje u drugoj polovini trud-noće.

Modul 10. Hipertenzija u trudnoćiCilj modula je upoznati studenta sa rizicima koje hipertenzija nosi u trud-noći, dijagnostikom, prevencijom te načinima liječenja preeklampsije, eklampsije i Hellp sindroma.Hipertenzija. Preeklampsije, eklampsije, Hellp sindrom.

Modul 11. Anemije i infekcije mokraćnih puteva u trudnoćiCilj modula je upoznati studente sa deficitom željeza u trudnoći, kompli-kacijama koje anemija nosi i načinom liječenja, kao i sa načinom dijagno-stike infekcija mokraćnih puteva, njihovom prevencijom i liječenjem.

Modul 12. Rh inkompatibilija Cilj modula je upoznati studenta sa vrstama citogenetskog skrininga, ranim određivanjem krvnih grupa i Rh faktora kod trudnica, prevencijom Rh inkompatibilije, vođenjem i načinom završetka takve trudnoće, te stanjima i liječenjem nakon prekida trudnoće, Citogenetski skrining. Informisati o kliničkoj slici Rh inkompatibilije, kasnoj Ac, načinu dovršetka.

Modul 13. Gestacioni dijabetes i virusne infekcije trudniceCilj modula je upoznati studenta sa osnovnom kliničkom slikom gesta-cijskog dijabetesa, načinom prepoznavanja, obaveznim dijagnostičkim procedurama, komplikacijama i načinom dovršetka trudnoće, kao i sa najčešćim virusnim infekcijama koje pogađaju trudnice prouzrokujući neželjene efekte na plod (varičela, rubeola, CMV, HIV, hepatitis B i C).

Modul 14. Oboljenja srca, pluća i štitne žlijezde u trudnoćiCilj modula je upoznati studente sa osnovnom kliničkom slikom obo-ljenja srca, pluća i štitne žlijezde, načinom prepoznavanja, obaveznim dijagnostičkim procedurama, komplikacijama i načinom dovršetka trudnoće.

Modul 15. Antibiotici i vakcinacija u trudnoćiCilj modula je upoznati studenta sa antibioticima koji se mogu koristiti u trudnoći i kada je dozvoljena vakcinacija.

148


Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini)- Pravilno uzeti anamnezu trudnice- Poznavati tehniku spoljašnjeg pregleda trudnice, menzuraciju- Izvesti unutarnji pregled trudnice- Odrediti visinu trudnoće odnosno termin porođaja- Interpretirati CTG snimak

Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada)- Amnioskopija- Ph-ametrija- Ultrazvučni pregled- Kolor dopler pregled- 4D ultrazvučni pregled

Nakon odslušane nastave iz predmeta PERINATOLOGIJA student bi tre-bao usvojiti slijedeće stavove:1. Na osnovu fizikalnog pregleda trudnice i auskultacije čednjeg srca

može se procijeniti da li se radi o zdravoj ili patološkoj trudnoći.2. Bolesnu trudnicu i porodilju sa patološkom trudnoćom treba pravilno

obezbijediti za transport do bolnice.

4.Metode učenja Nastava oblasti Ginekologija i akušerstvo će se izvoditi u ukupnom fondu od 210 sati i to: • Predavanja 70 sati • Vježbe 140 sati. U okviru predviđenog broja sati održat će se i oblici kontinuirane provje-re znanja. Dio praktične nastave izvest će se djelimično na fantomimima u prostorima GAK-a, a djelimično na Poliklinici GAK-a.

5.Metode procje-ne znanja

Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao završni ispit.Kontinuirana provjera znanjaKontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit: prvi dio, drugi dio i treći dio, te praktični ispit: prvi dio, drugi dio i treći dio.

Praktični ispit prvi dioPraktični ispit prvi dio će se polagati nakon održanog prvog bloka praktične nastave iz predmeta «Ginekologija i akušerstvo», definisanog u okviru sistema kruženja studenata (Ginekologija sa ginekološkom on-kologijom). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje za-dataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

Praktični ispit drugi dioPraktični ispit drugi dio će se polagati nakon održanog drugog bloka praktične nastave iz predmeta «Ginekologija i akušerstvo», definisanog u okviru sistema kruženja studenata (Reproduktivna medicina). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno defi-nisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno (+/-).

149


Praktični ispit treći dioPraktični ispit treći dio će se polagati nakon održanog trećeg bloka praktične nastave iz predmeta «Ginekologija i akušerstvo», definisanog u okviru sistema kruženja studenata (Perinatologija). Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check lista sa 20 zadataka). Svaki zadatak u check listi se ocje-njuje pozitivno ili negativno (+/-).

Nakon praktičnog ispita trećeg dijela, osvojeni plusevi ili minusi sa prak-tičnih ispita se prevode u bodove. Dvije pozitivne ocjene sa check lista (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignu-tim na svim praktičnim ispitima. Dvije negativne ocjene (2-) sa check lista vrijede jedan negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvoje-nih bodova na svim praktičnim ispitima.

Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kon-tinuirane provjere znanja iznosi 30. Student mora osvojiti najmanje 16,5 bodova da bi se kompletan praktični ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.

Parcijalni ispit prvi dio Parcijalni ispit prvi dio obuhvata provjeru znaja iz predmeta GINEKOLO-GIJA sa ginekološkom onkologijom. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bo-dova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 11 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit prvi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

Parcijalni ispit drugi dio Parcijalni ispit drugi dio obuhvata provjeru znaja iz oblasti predmeta reproduktivnA medicinA. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 40 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najma-nje 11 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit prvi dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

Parcijalni ispit treći dioParcijalni ispit treći dio obuhvata provjeru znaja iz predmeta PERINATO-LOGIJA. Parcijalni ispit je pismeni test i sastoji se od 60 MCQ pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0,5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 30. Da bi se ispit smatrao položenim student treba osvojiti najmanje 16,5 bodova. Osvo-jeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio parcijalni ispit treći dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.

150



Formiranje konačne ocjene Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-nja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:

10 (A) – (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 95-100 bodova 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 85-94 boda 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), 75-84 boda 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 65-74 boda 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), 55-64 boda 5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno više rada) 50 - 54 boda 5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada) ispod 50 bodova

POPRAVNI ISPIT

Ukoliko student nije položio praktične dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog bloka praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje može osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim na svakoj listi provje-re mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5 bodova). Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita.

6.Literatura Obavezna:- Balić A. i sar. Perinatologija. Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007.- Kurjak A. i saradnici. Ginekologija i perinatologija. Tonimir, Zagreb, 2003. - Mladenović D. i sar. Ginekologija i akušerstvo. Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva, Beograd, 2008.

Proširena literatura:- Šimunić V. i sur. Ginekologija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.- Dinulović D. Opstetricija. Novinsko-izdavačka ustanova, Sl.list SRJ, Beo-

grad, 1996.

Dopunska:- Dizdarević J. Anemija u trudnoći. Oko, Sarajevo, 2004.- Godinjak Z. Reproduktivna endokrinologija žene. Institut za NIR, Sara-

jevo, 2004. - Bukvić I. Klinička primjena prostaglandina u perinatologiji. Polet, Sara-

jevo, 1998.- Mehmedbašić S. Plodova voda. Iz. Autor, Sarajevo, 2002.

151

7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za ginekologiju i akušer-stvo.Boj studenata po asistentu je između 4 i 5 (optimalno 4), a broj pacijena-ta po studentu je 5. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Amfiteatra GAK-a na Jezeru i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20% izostanaka).Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu na-javu kod sekretarice Katedre za ginekologiju i akušerstvo na tel. 033/213 861 ili 250 284, e-mail: [email protected]

152

PLAN PREDMETA: GINEKOLOGIJA I AKUŠERSTVO

Sedmica 8. OBLIK NASTAVE I GRADIVA Broj sati

ponedjeljak Predavanje: Anatomija i funkcija genitalnih organa žene.Anatomija, fiziologija genitalnog sistema za bolje razumijevanje stvaranja ženskih genitalnih organa i diferencijacije i fiziologije mensturalnog ciklusa, ovulacije, implantacije, fizioloških promje-na u postmenopauzi.

Vježbe: Ginekološka anamneza, anatomija i funkcija genitalnih organa. Opći pregled pacijentice, vanjski i unutrašnji ginekološki pregled.Instrumenti (vrste ginekoloških spekula). Redoslijed postupaka rada unutrašnjeg ginekološkog pregleda.

2

4

utorak Predavanje: Disfunkcionalna krvarenja. Način liječenja disfunk-cionalnih krvarenja, krvarenja kod prijetećih spontanih pobačaja, mised Ab, blighted Ab, hidatidozne mole, fetus mortus in utero i kod rezidue post Ab.

Vježbe: Vrste ginekoloških briseva, način uzimanja PAPA, CH bri-sa, klamidije, mikoplazme, HPV, posmatranje na mikroskopu svih vrsta briseva.

2

4

srijeda Predavanje: Upalne bolesti genitalnih organa, pelvične infekcije, specifične i nespecifične upale. Etiološki faktori koji dovode do upalnih bolesti u maloj zdjelici. Dobroćudni i zloćudni tumori dojke. Palpiranje dojke i načini prepoznavanja dobroćudnih i zloćudnih tumora dojke.

Vježbe: Kolposkopija, normalna i patološka kolposkopska slika. Postupak kod promijenjenog PAPA nalaza. Unutrašnji pregled kod upalnih bolesti genitalnih organa. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza.

2

4

četvrtak Predavanje: Poremećaj statike genitalnih organa, planiranje po-rodice i procjena radne sposobnosti kod ginekoloških oboljenja. Elementi kliničke slike i dijagnostike spuštene i ispale maternice, kao i način liječenja.

Vježbe: Palpacija dojke i način prepoznavanja dobroćudnih i zloćudnih tumora dojke.

2

4

153

petakPredavanje: Dobroćudni tumori genitalnih organa (od vulve do ovarijuma), podjele, simptomatologija, dijagnostika i način tretmana.

Vježbe: Male ginekološke operacije: instrumentarij, biopsija, abrazija, kiretaža, punkcije. Podjela abortusa i postupci. Trofoblas-tna bolest i postupci.

2

4

Sedmica 9.

ponedjeljak Predavanje: Zloćudni tumori vanjskih genitalnih organa. Maligni tumori klitorusa, vulve i vagine. Načine njihove dijagnostike, simptomatologije i liječenja. Tumorski markeri koji se koriste u dijagnostici malignih tumora genitalija.

Vježbe: Vrste operativnih zahvata; abdominalnih i vaginalnih. Laparoskopija, histeroskopija. Posmatranje ginekoloških operacija na monitoru.

2

4

utorak Predavanje: Maligni tumori grlića maternice. Rane maligne pro-mjene na grliću maternice, prekanceroze grlića, simptomatologija ranih i kasnih stadijuma bolesti, dijagnostika i način tretmana. Primarna i sekundarna prevencija raka grla maternice.

Vježbe: Vrste ultrazvučnih aparata. Ultrazvuk u dijagnostici be-nignih i malignih tumora uterusa i jajnika. Color dopler Tu jajnika (praktična nastava na UZ aparatima).

2

4

srijeda Predavanje: Maligni tumori korpusa uterusa, podjela, simptoma-tologija, dijagnostika i način tretmana.

Vježbe: Poremećaj statike genitalnih organa žene i vrste opera-tivnih tretmana uroginekologiji i urodinamometrija.

2

4

četvrtak Predavanje: Maligni tumori jajnika i jajovoda. Tumorski markeri u ginekologi, podjele, simptomatologija, dijagnostika i način tre-tmana malignih tumora.

Vježbe: Anamneza i fizikalni nalaz bolesnice sa malignim obolje-njem uterusa, jajnika i jajovoda. Dijagnostičke metode. Terapijski plan.

2

4

petak Predavanje: Palijativna njega malignih oboljenja u ginekologiji.

Vježbe: Socijalni status i radna sposobnost žene. Specifičnosti palijativne njege ginekoloških malignih oboljenja.

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT PRVI DIO

2

2

2

154

Sedmica 10.

ponedjeljak Predavanje: Urođene anomalije ženskih spolnih organa. Ano-malije vulve: podvostručenje vulve, anomalije himena, sraštenje labija, anomalije klitorisa, kongenitalne ciste vagine. Anomalije vagine: dvostruka vagina, septum vagine, atrezija vagine, aplazija ili agenezija vagine. Anomalije uterusa: aplazija ili agenezija grlića maternice, uterus unicornis, uterus arcuatus, septus, bicornis i didelphus.

Vježbe: Tok ispitivanja kod steriliteta: anamneza, ispitivanje ova-rijalne funkcije (bazalna temperatura), određivanje optimuma koncepcije, vaginalna etiologija, ispitivanje cervikalnog faktora, endometrijalna biopsija. Spermatogram i posmatranje preparata na mikroskopu.

Vježbe: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO

2

2

2

utorak Predavanje: Mensturacijski ciklus i PMS. Neuroendokrinologija, hormoni neurohipofize, hipofiza, regulacija menstruacijskog ciklusa, promjene na endometriju u menstruacijskom ciklusu, promjene na vagini u menstruacijskom ciklusu.

Vježbe: Metode ispitivanja prolaznosti tuba: pertubacija, HSG, histeroskopija (posmatranje na monitoru histeroskopskih opera-cija).

2

4

srijeda Predavanje: Pubertet - fiziologija puberteta. Razvoj dojki u dje-vojčica (prema Tanneru), menarha, pubertas precox (preuranjeni pubertet), pubertas tarda (zakašnjeli pubertet).

Vježbe: Dijagnostika kongenitalnih anomalija reproduktivnog trakta kod žena. Ultrazvuk u tretmanu bračnog steriliteta.

2

4

četvrtak Predavanje: Dječija i adolescentna ginekologija: osobitosti građe i funkcije ženskih spolnih organa u dječijoj i adolescentnoj dobi, tumori genitalnog sistema u dječijoj dobi, diferencijalna dijagno-za vaginalnog krvarenja u predmenarhalnih djevojčica, gineko-loški problemi u adolescentnoj dobi.

Vježbe: Dijagnoza amenoreja: fizikalni pregled, određivanje hormona, hormonski testovi, laparoskopija, histeroskopija, vagi-noskopija.

2

4

155

petak Predavanje: Amenoreja: fiziološka, patološka, podjela ameno-reja, periferne (anatomski defekti), primarne, sekundarne. Ovari-jalne amenoreje (hipergonadotropni hipogonadizam): primarne, sekundarne. Hronične anovulacije (poremećaji osovine hipotala-mus-hipofiza-ovarij). Dijagnoza amenoreja: fizikalni pregled, hor-monalni status, ultrazvuk, MRI, HSG, laparoskopija, histeroskopija, vaginoskopija.

Vježbe: Metode potpomogute reprodukcije čovjeka: punkcija folikula, IVF, krioprezervacija (smrzavanje embriona i gameta).

2

4

Sedmica 11.

ponedjeljak Predavanje: Metode potpomognute reprodukcije čovjeka: meto-de asistirane reprodukcije, predviđanje ovulacije, krioprezervacija (smrzavanje embriona i gameta).

Vježbe: Planiranje porodice, metode kontracepcije.

2

4

utorak Predavanje: Bračna neplodnost: definicija, uzroci. Tubarna pa-tologija, anomalije uterusa, miomi uterusa, polipi endometrija, patologija ovarija (ciste), poremećaj ovulacije (poremećaj hipota-lamo-hipofizne-ovarijalne osovine), idiopatska neplodnost, muš-karac – uzročnik neplodnosti. Dijagnostika i terapija.

Vježbe: Dječija i adolescentna ginekologija. Osobitosti građe i funkcije ženskih spolnih organa u adolescentica. Poremećaji menstrualnog ciklusa.

2

4

srijeda Predavanje: Sindrom policističnih jajnika. Patofiziologija PCOS. Neuroendokrinološko-metabolički poremećaji. Intraovarijski poremećaji (autokrina i parakrina funkcija). Ekstraglandularna hormonska produkcija - endokrinologija masnog tkiva. Karakteri-stike PCOS. Dijagnostika i terapija.

Vježbe: Menopauza i perimenopauza. Endokrine promjene u me-nopauzi. Simptomi menopauze. Osteoporoza – denzitometrija.

2

4

četvrtak Predavanje: Menopauza i perimenopauza. Endokrine promje-ne u menopauzalnom periodu: gonadotropini, steroidi ovarija. Simptomi menopauze, kliničke promjene u menopauzalnom prelaznom periodu: vazomotorne promjene, psihološke promje-ne i promjene na CNS-u, atrofične promjene.

Vježbe: Hormonski testovi. Hormonska nadomjesna terapija u menopauzi i perimenopauzi. Sindrom policističnih jajnika, patofi-ziologija, dijagnostika i terapija.

2

4

156

petak Predavanje: Osteoporoza. Uticaj menopauze na kardiovaskularni sistem. Hormonska nadomjesna terapija: karcinom dojke i hor-monska nadomjesna terapija. Karcinom endometrija i hormonska nadomjesna terapija. Tromboza vena i hormonska nadomjesna terapija i način primjene hormonske nadomjesne terapije. Hor-monska kontracepcija.

Vježbe: Kliničke i laboratorijske karakteristike osteoporoze. Tera-pijski pristup: indikacije i kontraindikacije.

Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT DRUGI DIO (petak nakon predavanja)

2

2

2

Sedmica 12.

ponedeljak Predavanje: Oplodnja, fekundacija, razvoj ploda po mjesecima. Rani znaci trudnoće.

Vježbe:PARCIJALNI ISPIT DRUGI DIO (ponedeljak nakon pre-davanja)

Vježbe: Akušerska anamneza i opći pregled. Anatomija i fiziologi-ja male karlice i trbušne šupljine.

2

2

2

utorak Predavanje: Posteljica, histološka građa, uloga i značaj. Plodovi ovoji, plodova voda. Porođajni objekat, porođajne snage i poro-đajni kanal. Trajanje poroda, porođajna doba, komplikacije.

Vježbe: Vanjski akušerski pregled (inspekcija, palpacija, auskul-tacija, uzimanje vanjskih mjera zdjelice). Unutrašnji akušerski pregled. Partogram.

2

4

srijeda Predavanje: Pozicija, situs, prezentacija i habitus ploda. Meha-nizam porođaja kod potiljačnog stava. Vanjski pregledi trudnice u kasnoj trudnoći, Leopoldovi hvatovi i kako da se pomoću vanjskog pregleda odredi položaj, smještaj i držanje djeteta, te napredovanje poroda.

Vježbe: Porod i porođajne faze. Faktori poroda.

2

4

četvrtak Predavanje: Drugi mehanizmi porođaja kod prezentacije glavi-com (stražnji potiljačni, duboki poprečni, visoki upravni). Nadzor ploda u trudnoći i porođaju. Zastoj ploda u zdjelici, uzroci, način prepoznavanja, CTG u kasnoj trudnoći.

Vježbe: Treće porođajno doba i savremeno vođenje trećeg poro-đajnog doba. Znaci odljubljenja posteljice. Epiziotomia. Povrede mekog porođajnog kanala i zbrinjavanje istih.

2

4

157

petak Predavanje: Treće porođajno doba. Prevencija krvarenja i atonija uterusa. Četvrto porođajno doba. Puerperij, komplikacije u puer-perijumu i postpartalna kontracepcija.Najčešće komplikacije u trećem i četvrtom porođajnom dobu, način prevencije i prepoznavanje krvarenja i terapija.

Vježbe: Indukcija i akceleracija porođaja. Nepravilni stavovi glave.

2

4

Sedmica 13.

ponedjeljak Predavanje: Karlična prezentacija ploda. Mehanizam porođaja, ručne pomoći i komplikacije. Mehanizam porođaja u stavu zat-kom. Koji su najčešći hvatovi i mehanizmi koji se koriste. Vođenje poroda zatkom.

Vježbe: Poprečni položaj, akušerske operacije: manualna liza posteljice, eksploracija uterinog kavuma, vakum ekstraktor.

2

4

utorak Predavanje: Asinklitično držanje glavice. Defleksioni stavovi. Ti-povi defleksionih stavova, način njihovog prepoznavanja, te kako defleksioni stavovi utiču na mehanizam poroda i kod kojih od njih je prirodan porod nemoguć.

Vježbe: Postupak kod atoničnih krvarenja, reanimacija porodilje, krvarenja u drugoj polovini trudnoće.

2

4

srijeda Predavanje: Kosi poprečni položaj čeda. Disproporcija između čeda i karlice. Ruptura uterusa u trudnoći i porođaju. Anomalije položaja ploda, dijagnostika disproporcija, dijagnostike prijeteće rupture uterusa, te način dovršetka poroda kod zanemarenog poprečnog položaja.

Vježbe: Uterotonici. Asepsa i antisepsa u porodiljstvu. Ponoviti elemente vanjskog akušerskog pregleda.

2

4

četvrtak Predavanje: Placenta previja. Abrupcija placente. Krvarenje u drugoj polovini trudnoće. Etiologija, dijagnostika, komplikacije i način dovršetka trudnoće kod gore navedenih stanja.

Vježbe: Karlična prezentacija i vođenje poroda. Vođenje poroda kod blizanaca. Unutrašnji okret.

2

4

petak Predavanje: Hipertenzija. Preeklampsije, eklampsije, Hellp sin-drom. Rizici koje hipertenzija nosi u trudnoći, dijagnostika, pre-vencija, te način liječenja.

Vježbe: Forceps. Carski rez (Sectio caesarea). Embriotomija.

2

4

158

Sedmica 14.

ponedjeljak Predavanje: Anemije u trudnoći (deficit željeza u trudnoći, dija-gnostika, tretman, prevencija).Infekcije mokraćnih puteva u trudnoći i način dijagnostike infek-cije mokraćnih puteva, komplikacije, liječenje, prevencija).

Vježbe: Intenzivni nadzor ploda u porodu. Amnioskopija, Ph metrija. Kardiotokografija.

2

4

utorak Predavanje: Rh inkompatibilija. Citogenetski skrining (prevencija Rh inkopatibilije ranim određivanjem krvnih grupa i Rh faktora kod svih trudnica, stanja nakon prekida trudnoće, informisanje o kliničkoj slici Rh inkopatibilije, vođenje takve trudnoće, kasna Ac, način dovršetka poroda, vrste citogenetskog skrininga, kada se primjenjuje, kod kojih pacijentica i RAC).

Vježbe: Ultrazvuk u perinatologiji. Dijagnostika kongenitalnih anomalia ploda. Ultrazvučni parametri kongenitalnih anomalija. Rana i kasna amniocenteza.

2

4

srijeda Predavanje: Gestacioni dijabetes. Osnovna klinička slika gesta-cijskog dijabetesa, način prepoznavanja, obavezne dijagnostičke procedure, komplikacije i način dovršetka trudnoće. Virusne infekcije trudnice. Najčešće virusne infekcije koje pogađaju trud-nice sa neželjenim efektima na plod (varičela, rubeola, CMV, HIV, hepatitis B i C).

Vježbe: EPH gestoze, gestacioni dijabetes, anemije, urinarne infekcije. Prezentacija trudnica na odjelu patologije.

2

4

četvrtak Predavanje: Oboljenja srca i pluća i štitne žlijezde u trudnoći. Osnovna klinička slika oboljenja srca, pluća i štitne žlijezde, način prepoznavanja, obavezne dijagnostičke procedure, komplikacije i način dovršetka trudnoće.

Vježbe: Posjeta Odjelu puerperijuma i Odjelu novorođenčadi.

2

4

petak Predavanje: Antibiotici u trudnoći i vakcinacija u trudnoći.


Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT TREĆI DIO

2

2

2

Sedmica 16. Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parci-jalnim ispitima

159

Sedmica 17-20.




160

IZBORNI PREDMETI DESETOG SEMESTRA

Code: BAM 1003 Naslov predmeta: Hitna stanja u pedijatrijiNivo: dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 2Status: izborni Ukupno sati: 30 Odgovorni nastavnik: Prof. dr Senka Mesihović-DinarevićUslovi za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija

1. Ciljevi predmeta Upoznavanje studenta sa: – najčešćim hitnim stanjima u pedijatriji koja zahtjevaju brzu inter-

venciju ljekara spašavajući život ugroženog djeteta – patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti– osnovnim simptomima i znacima najčešćih oboljenja koje zahtjeva-

ju hitnu intervenciju– osnovnim dijagnostičkim metodama i pravilnim tumačenjem re-

zultata provedenih dijagnostičkih pretraga koje vode postavljanju tačne i blagovremene dijagnoze

– savremenim principima prevencije i liječenja urgentnih stanja pedi-jatrijske populacije.

2. Svrha predmeta Svrha predmeta je:– osposobiti studenta za pravilan pristup životno ugroženom djetetu– shvatiti uzroke i mehanizme nastanka pojedinih bolesti koje ugroža-

vaju život djeteta– prepoznati simptome i kliničke manifestacije – integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti– planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze

i diferencijalne dijagnoze iz hitnih stanja u pedijatriji – osposobiti studenta da priznatim pedijatrijskim protokolima usmje-

ri daljnji tok praćenja i liječenja oboljelog djeteta.

3. Moduli predmeta sa ciljevima modula

Kroz nastavu iz predmeta „Hitna stanja u pedijatriji” student će usvojiti slijedeća znanja:

Modul 1. Neonatalna reanimacijaCilj modula je upoznati studenta sa osnovnim principima i postulatima reanimacije asfiktičnog novorođenčeta.

Modul 2. Urođene malformacije opasne po životCilj modula je upoznati studenta sa načinom zbrinjavanja najčešćih urođenih malformacija, kao što su: dijafragmalna hernija, atrezija ezo-fagusa, neke urođene anomalije srca.

Modul 3. Paroksizmalna tahikardijaCilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod paroksizmalnih tahikardija.

161


Modul 4. Cijanotične krize uz anomalije srca sa desno lijevim šan-tomCilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod cijanogenih mana srca.

Modul 5. Hipertenzivna kriza dječije dobiCilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom sli-kom i terapijskim pristupom kod djece sa hipertenzijom.

Modul 6. Strano tijelo u dišnim putevimaCilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom i terapijskim pristupima kod djece sa stranim tijelom u dišnim putevima.

Modul 7. Astmatični napadCilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostičkim i terapijskim pristupima kod astmatičnog na-pada.

Modul 8. Anafilaktička reakcija na lijekoveCilj modula je upoznati studenta sa savremenim principima zbrinja-vanja djeteta kod koga se razvio anafilaktički šok nakon primljenog lijeka.

Modul 9. Epileptički statusCilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom sli-kom, dijagnostikom i terapijom kod epileptičkog statusa.

Modul 10. Iznenadni gubitak svijesti, sindrom iznenadne smrti dojenčeta.Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom sli-kom, dijagnostikom i terapijom kod iznenadnog gubitka svijesti i sa značajem sindroma iznenadne dojenačke smrti.

Modul 11. Dijabetična ketoacidozaCilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, patogenezom, klič-kom slikom i terapijom djeteta sa dijabetičnom ketoacidozom.

Modul 12. Sindrom tumorske lizeCilj modula je upoznati studenta sa najčešćim urgentnim stanjima u dječijoj hematoonkologiji, sa posebnim osvrtom na sindrom tumor-ske lize, paraneoplastičke hiperkalcemije i sindrom neadekvatne se-krecije antidiuretskog hormona, načinima prepoznavanja i terapijskim opcijama.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini)- Prepoznavanje simptoma i znakova kod životno ugroženog djeteta. - Uzimanje anamneze od roditelja i fizikalni pregled djeteta

162


- Primjena dijagnostičkih metoda u hitnim stanjima- Interpretacija laboratorijskih nalaza- Interpretacija radioloških pretraga kod urgentnih stanja koja ugrožavaju život pacijenta- Sprovođenje terapijskog plana za teško bolesno dijete.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako):- Dijagnostički pristup kod urgentnih pedijatrijskih stanja- Terapijski postupci kod pojedinih urgentnih stanja.

Nakon odslušane nastave student treba usvojiti slijedeće stavove:- Dobar liječnik praktičar mora poznavati metode dijagnosticiranja, ispitivanja i liječenja urgentnih stanja u pedijatriji.- Pravilno uzeta anamneza i podaci dobiveni pregledom utiču na dalju dijagnostičku obradu bolesnika, pri čemu odluke liječnika mogu imati uticaja na tok bolesti i budući život oboljelog dijeteta.

4. Metode učenja Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 30 sati, od čega je planirano: - 10 sati predavanja na unaprijed kandidirane teme- 20 sati za izvođenje praktične nastave.U okviru predviđenog broja sati održat će se i oblici kontinuirane pro-vjere znanja.



Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-12. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao po-loženim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formi-ranju konačne ocjene.



163





POPRAVNI ISPIT



6. Literatura:

Obavezna:1. Mesihović- Dinarević S. i sar. Pedijatrija za studente medicine. Sa Vart, Sarajevo, 2005. Proširena: 1. Mardešić D. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

Dopunska:1. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelp-hia, 2004.

164

7. Napomena:

Svi oblici nastave su obavezni.

Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nasta-ve u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za Pedijatriju. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Pedijatrijske klinike i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20% izostanaka).

Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za Pedijatriju ili na e-mail: [email protected]

165

PLAN PREDMETA: HITNA STANJA U PEDIJATRIJI


ponedjeljak Predavanje: Urgentna stanja u neonatologiji.Oživljavanje asfiktičnog novorođenčeta. Prirođene malformacije opasne po život

Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu Principi rada na odjelu intezivne terapije. Urgentni kardiovaskularni problemi. Urgentni respiratorni problemi. Simptomi i znaci oboljelog novorođenčeta

2

4

utorak Predavanje: Urgentna stanja u kardiologiji. Zastoj (arest) srcaPraoksizmalna tahikardija. Cijanotične krize uz anomalije srca s desno lijevim šantom. Hipertenzivna kriza

Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu Dijagnostičke metode kod kardijalnih bolesnika. Mjere reanimacijeTerapijski pristupi prema važećim protokolima liječenja.

2

4

srijeda Predavanje 1: Urgentna stanja u pulmologiji. Strano tijelo u dišnim putevima. Astmatski napad. Anafilaktička reakcija na lijekove.

Predavanje 2: Urgentna stanja u neurologiji. Epileptički status.Iznenadni gubitak svijesti, sindrom iznenadne smrti dojenčeta.

Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu Dijagnostički pristup djetetu sa stranim tijelom. Terapijske opcije i plan liječenja djeteta sa pulmonalnim tegobama. Dijagnoza i terapija anafi-laktičke reakcije. Dijagnostički i terapijski pristup kod djeteta sa epilep-tičnim statusom. Tretman djece kod gubitka svjesti.

1

1

4

četvrtak Predavanje: Urgentna stanja u endokrinologiji. Dijabetična ketoacido-za. Hipoglikemije dijabetičnog djeteta.

Vježbe: Vježbe po odjeljenjima prema oglašenom rasporedu Anamneza i fizikalni pregled pacijenta sa dijabetičnom ketoacidozom. Analiza i interpretacija laboratorijskih nalaza uz dijagnostički i terapijski plan vođenja djeteta.

2

4

Petak Predavanje: Urgentna stanja u hematoonkologiji. Sindrom tumorske lize. Paraneoplastička hiperkalcemija. Sindrom neadekvatne sekrecije antidiuretskog hormona.


Vježbe: PARCIJALNI ISPIT

2

2

2

166

Sedmica 16. Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitima

Sedmica 17- 20.


Zadnja sedm. augusta i prve dvije sedmice sept.


167

Code: BAM 1004 Naslov predmeta: PATOLOGIJA TRUDNOĆE I FETUSANivo: dodiplomski Godina: Semestar: ECTS: 2Status: Ukupno časova: 30Odgovorni nastavnik: Prof. dr Jadranka Dizdarević-StojkanovićUslov za pohađanje nastave: Položeni ispiti iz predhodne godine studija

1.Ciljevi predmeta Cilj nastave iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa je osposobiti stu-denta da prepozna fiziološku i patološku trudnoću vodeći prenatalnu i postpartalnu skrb, kao i da rješava probleme humane reprodukcije.

2.Svrha predmeta Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa student će steći potrebna znanja i vještine za uspješno prepoznavanja normalne i pato-loške trudnoće, rodilje, izvesti praktični pregled trudnice i rodilje, po-znavati i provoditi praćenje majke i novorođenčeta, te poznavati etičke principe odnosa prema ženi, trudnici, rodilji, majci i novorođenčetu.

3.Moduli predmeta sa ciljevima modula

Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa student će steći slijedeća znanja:

Modul 1. Kardiovaskularne (KVS) bolesti trudniceCilj modula je upoznati studenta sa uticajem bolesti KVS-a na tok i ishod trudnoće, sledstvenom potrebom nadzora trudnice, nadzora fetusa, načinom porođaja, postpartalnom njegom i mogućim kompli-kacijama trudnica sa KVS.

Modul 2. Astma i trudnoćaCilj modula je upoznati studenta sa uticajem trudnoće na kliničku sliku astme, kao i uticajem astme na tok i ishod trudnoće, nadzorom takvih trudnica, nadzorom fetusa, načinom porođaja i medikamentoznom terapijom.

Modul 3. Endokrine bolesti i trudnoćaCilj modula je upoznati studenta sa tokom i ishodom trudnoće u paci-jentica sa hipertireozom, hipotireozom, Adison-ovom bolesti.

Modul 4. Hirurška oboljenja u trudnoćiCilj modula je upoznati studenta sa hirurškim oboljenjima u trudnoći (apendicitis, holecistitis, ehinokokoza jetre i pluća, ileus, peritonitis).

Modul 5. Patologija fetusaCilj modula je upoznati studenta sa patologijom fetusa i to: polihidra-mnion, oligohidramnion, malformacije ploda sa malim anomalijama, sa velikim amonalijama, etički stav, medicinski tretman in utero i pos-tnatalno.

Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):Uzeti anamnezu trudnice sa rizičnom trudnoćomPrimijeniti tehniku spoljašnjeg pregleda trudnice, menzuraciju, unutar-nji pregled trudnice

168

3.Moduli predmeta sa ciljevima modula

Odrediti visinu trudnoće, odnosno termin porođajaIinterpretirati CTG snimak.

Vještine koje student treba poznavati (zna kako i kada):AmnioskopijaPh metrijaUltrazvučni pregledKolor dopler4D ultrazvuk

Kroz nastavu iz predmeta Patologija trudnoće i fetusa student bi trebao da usvoji slijedeće stavove:Na osnovu fizikalnog pregleda trudnice, auskultacije čednjeg srca, može se procijeniti da li se radi o normalnoj, zdravoj ili patološkoj trud-noći.Bolesnu trudnicu i porodilju sa patološkom trudnoćom treba pravilno obezbijediti za transport do bolnice.

4.Metode učenja Nastava iz predmeta Patologija trudnice i fetusa će se izvoditi u uku-pnom fondu od 30 sati i to: - predavanja 10 sati - vježbe 20 sati.

U okviru predviđenog broja sati održat će se kontinuirana provjera znanja. Dio praktične nastave izvest će se djelimično na fantomimima u prostorima GAK-a, a djelimično na Patologiji trudnoće GAK-a.



Praktični ispitPraktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina kroz module 1-5. Evaluacija usvojenih vještina će se vršiti kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koje student može usvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 20. Student mora osvojiti najmanje 11 bodova da bi se praktični ispit smatrao polo-ženim. Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formira-nju konačne ocjene.

Parcijalni ispitNa parcijalnom ispitu ispitat će se usvojena znanja kroz module 1-5. Pismeni dio parcijalnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.

169



Na završnom ispitu ispitat će se znanja usvojena kroz module 1-5. Pi-smeni dio završnog ispita je test koji sadrži 40 MCQ pitanja. Svaki tačan MCQ odgovor nosi dva boda. Maksimalan broj bodova koje student može osvojiti na ovom dijelu ispita je 80. Ispit će se smatrati položenim ukoliko student stekne minimalno 44 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.



POPRAVNI ISPIT



170

6.Literatura Obavezna:- Balić A. i sar. Perinatologija. Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007.- Kurjak A. i saradnici. Ginekologija i perinatologija. Tonimir, Zagreb, 2003. - Mladenović D i sar. Ginekologija i akušerstvo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2008. - Šimić S. i sar. Ginekologija i opstetricija: akutna i urgentna stanja. Muller, Sarajevo, 2003.

Proširena literatura:- Šimunić V. i sur. Ginekologija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.- Dinulović D. Opstetricija. Novinsko-izdavačka ustanova, Sl.list SRJ, Beograd, 1996.

Dopunska:- Dizdarević J. Anemija u trudnoći. Oko, Sarajevo, 2004.- Godinjak Z. Reproduktivna endokrinologija žene. Institut za NIR, Sarajevo, 2004. - Bukvić I. Klinička primjena prostaglandina u perinatologiji. Polet, Sarajevo, 1998.- Mehmedbašić S. Plodova voda. Iz. Autor, Sarajevo, 2002.

7.Napomena Svi oblici nastave su obavezni.Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu na-stave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za ginekologiju i akušerstvo.Boj studenata po asistentu je između 4 i 5 (optimalno 4), a broj pa-cijenata po studentu je 5. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Amfiteatra GAK-a na Jezeru i na web stranici Fakulteta: www.mf.unsa.ba .Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20% izostanaka).Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre za ginekologiju i akušerstvo na tel. 033/213 861 ili 033/250 284, e-mail: [email protected]

171

PLAN PREDMETA: PATOLOGIJA TRUDNICE I FETUSA

Sedmica 15. OBLIK NASTAVE I GRADIVA Broj sati

ponedjeljak Predavanje: Kardiovaskularne bolesti trudnice. Tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođaja. Postpartalna njega i moguće komplikacije

Vježbe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoće, pregled – fizikalni, ultrazvuk, analiza biohemijskih i mikrobio-loških nalaza.

2

4

utorak Predavanje: Astma i trudnoća. Uticaj trudnoće na tok bolesti, uticaj bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođaja, medikamentozna terapija.

Vježbe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoće, pregled trudnice, pregled fetusa ultrazvukom, nadzor fetusa, analiza biokemijskih parametara trudnice.

2

4

srijeda Predavanje: Endokrine bolesti i trudnoća: hipertireoza, hipoti-reoza, Adison-ova bolest. Uticaj trudnoće na tok bolesti, uticaj bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođaja, medikamentozna terapija.

Vježbe: Uzimanje anamneze na odjelu Patologija trudnoće, pregled trudnice, pregled fetusa, analiza biokemijskih para-metara, terapija.

2

4

četvrtak Predavanje. Hirurška oboljenja u trudnoći. Student se upoznaje sa hirurškim oboljenjima u trudnoći i to: apendiksi, holecistitis, nefrolitizaja i urolitijaza, ehinokokus jetre i pluća, ileus, peritonitis. Uticaj trudnoće na tok bolesti, uticaj bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođaja, medikamentozna terapija.

Vježbe: Uzimanje anamneze i fizikalni pregled, analiza traže-nih laboratorijskih nalaza. Dijagnostičke vrijednosti 2D ultra-zvuka, 3D i 4 D ultrazvuka, color Doplera. Dijagnostičke vrijed-nosti fetalnog MRI, biokemijski markeri u patologiji fetusa.

2

4

172

petak Predavanje: Patologija fetusa. Polihidramnion, oligohidra-mnion, malformacije ploda sa malim anomalijama, sa velikim amonalijama, etički stav, medicinski tretman – in utero i pos-tnatalno. Uticaj trudnoće na tok bolesti, uticaj bolesti na tok i ishod trudnoće, nadzor trudnice, nadzor fetusa, način porođa-ja, medikamentozna terapija.


Vježbe: PARCIJALNI ISPIT

2

2

2

Sedmica 16. Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na par-cijalnim ispitima

Sedmica 17-20.




Silabus Peta 2011

Documents

Transcript of Silabus Peta 2011