HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.7.2014. COM(2014) 464 final

ZELENA KNJIGA

Sigurnost usluga smjetaja u turizmu

2

ZELENA KNJIGA

Sigurnost usluga smjetaja u turizmu

3

Sadraj 1. UVOD ............................................................................................................................................... 4

2. PODRUJE PRIMJENE........................................................................................................................ 7

3. CILJEVI ............................................................................................................................................ 9

4. PITANJA ......................................................................................................................................... 10

4.1. Postojei instrumenti ............................................................................................................. 10

4.1.1. Nacionalna razina ......................................................................................................... 10

4.1.2. Europska razina ............................................................................................................ 10

4.1.3. Praenje i provedba ...................................................................................................... 11

4.2. Dosljednost nacionalnih pristupa .......................................................................................... 11

4.3. Uinak postojee regulatorne situacije na unutarnje trite .................................................. 12

4.4. Horizontalni aspekti .............................................................................................................. 12

4.4.1. Mala i srednja poduzea ............................................................................................... 12

4.4.2. Pristupanost i ranjivi potroai ................................................................................... 13

4.4.3. Podaci o ozljedama i nesreama ................................................................................... 14

4.4.4. Norme ............................................................................................................................ 14

4.4.5. Vjetine i osposobljavanje ............................................................................................. 14

4.5. Naprikladnija razina i instrumenti za pitanja sigurnosti ........................................................ 15

4.5.1. Razina ............................................................................................................................ 15

4.5.2. Alternativni instrumenti................................................................................................. 15

4.6. Zavrno pitanje ...................................................................................................................... 16

5. ZAKLJUCI..................................................................................................................................... 16

4

1. UVOD

Europa je prvo turistiko odredite na svijetu. U Europu je u 2013. stiglo vie od 560 milijuna meunarodnih putnika, to je jo bolji rezultat od jako dobrih rezultata ostvarenih u 2012. Posebno velik rast zabiljeen je u junoj i srednjoj Europi1.

I samim Europljanima na je kontinent preferirano turistiko odredite. U 2013. gotovo je 40 % Europljana provelo praznike u EU-u, to je 5 % vie nego u 2012.

Prema posljednjem istraivanju Eurobarometra2, turisti se u Europi osjeaju sigurno i vrlo su zadovoljni. Ispitanici su izrazili veliko zadovoljstvo s veinom aspekata njihovog odmora u 2013., posebno sa sigurnou (95 %) i kvalitetom (95 %) smjetaja.

Kako bi ouvala i osnaila vodei poloaj Europe u svjetskom turizmu, Komisija je u 2010. donijela Komunikaciju u kojoj je utvrdila sveobuhvatnu strategiju za poticanje konkurentnosti tog sektora. Sigurnost smjetaja u turizmu jedna je od mjera iz ove Komunikacije. Primjerenom i djelotvornom razinom sigurnosti moe se jaati povjerenje graana i poticati rast i to stvaranjem povoljnog okruenja za poduzea i za suradnju meu dravama lanicama te omoguivanjem vee konkurentnosti u sektoru turizma.

Broj noenja u turistikim smjetajnim objektima u EU28 dosegao je u 2013. vrhunac od 2,6 milijardi noenja3. Nadalje, broj noenja koje su u turistikim smjetajnim objektima proveli nerezidenti4 (tj. gosti iz drugih drava) poveao se izmeu 2012. i 2013. u EU28 za 4,8 %, a u 2013. dosegao je 45 % ukupnog broja noenja.

1 Barometar turizma UNWTO-a, sijeanj 2014. http://media.unwto.org/press-release/2014-01-20/international-tourism-exceeds-expectations-arrivals-52-million-2013 2 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-144_en.htm 3 EUROSTAT. Saeto priopenje za tisak od 29.01.2014. na http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-14-16_en.htm 4 U kontekstu tih podataka, noenje (ili boravak preko noi) odnosi se na svaku no koju gost/turist, nerezident te drave, stvarno provede u turistikom smjetajnom objektu. Za definiciju opsega turistikih smjetajnih objekata vidi Poglavlje 2. ove Zelene knjige.

5

Broj noenja u turistikim smjetajnim objektima u EU28

Ukupan broj noenja Broj noenja nerezidenata Broj noenja rezidenata

U nekim dravama, kao to su Malta, Cipar ili Hrvatska, popunjenost turistikih smjetajnih objekata gotovo u potpunosti ovisi o nerezidentima (96 %, 93 % i 92 %), dok je u drugima, kao to su Rumunjska (18 %), Poljska ili Njemaka (u obje je zemlje popunjenost nerezidentima 20 %), situacija potpuno suprotna. Zabrinutost turista zbog sigurnosti redovito se prati svake godine od 2008. putem istraivanja Eurobarometra, koja su takoer usmjerena na sigurnost hotela i zatitu od poara. U godinjim se istraivanjima iz godine u godinu potvrivalo da sigurnost nikada ne predstavlja problem za europske turiste (odgovori su se kretali izmeu 0 % i 1 %). Meutim, nesree se povremeno mogu dogoditi, to izravno utjee na ukljuene subjekte, ali i neizravno na ugled odgovarajueg odredita, te ima dodatne negativne posljedice na druge subjekte. Iako su za sigurnost usluga smjetaja u turizmu nadlene drave lanice, zbog njihove je snane prekogranine dimenzije potrebno razmotriti razine kvalitete i sigurnosti tih usluga u svim dravama lanicama. To je, uz naznake iz izvjea Komisije o sigurnosti usluga za potroae iz 2003.5, u kojem je preporueno poboljanje baze znanja u pogledu rizika i nesrea te sustavno praenje politika i mjera drava lanica, Komisiju navelo da razmotri pitanje sigurnosti usluga smjetaja u turizmu na europskoj razini posljednjih godina, kako pokretanjem dijaloga s mjerodavnim dionicima, tako i poduzimanjem djelovanja usmjerenih na unaprjeenje postojee baze znanja. Na temelju niza studija i radionica o metodama prikupljanja podataka o nesreama i povredama povezanima s uslugama ostvaren je bolji uvid u to pitanje (vidi odjeljak 2.1. u Prilogu 1.). Komisija je podrala i posredovala u raspravama o inicijativama u vezi samoregulacije u ugostiteljskom sektoru te o stajalitima o najboljem nainu za napredak. (vidi odjeljak 2.2. u Prilogu 1.). Nedavno su izvreni pokuaji utvrivanja sigurnosnih rizika i povezivanja vanih podataka u sektoru smjetaja u turizmu, pri emu se pokazalo da je to 5 http://ec.europa.eu/consumers/cons_safe/serv_safe/reports/safety_serv_rep_en.pdf

6

sloena zadaa zbog raznih imbenika kao to su raznolikost hotela u sektoru ili pitanja ugleda6.

Iako neki pravni zahtjevi o protupoarnoj zatiti u turistikim smjetajnim objektima proizlaze iz Direktive o graevnim proizvodima i zakonodavstva EU-a o sigurnosti na radu, ne postoji posebno zakonodavstvo na razini EU-a niti standardizirani pristup sigurnosti usluga smjetaja u turizmu na nacionalnoj razini, to je potvreno u okviru nedavnog savjetovanja s dravama lanicama o postojeem regulatornom i neregulatornom okviru o sigurnosti, izmeu ostalog, turistikih smjetajnih objekata.

Sigurnost turistikih smjetajnih objekata i u sektoru HORECA openito vaan je dio zdravlja i sigurnosti na radu7. Osim toga, postoji utvren korpus zakonodavstva iz tog sektora u podruju graevinskog okolia, dizala i ostalih proizvoda koji se koriste u graevinskom sektoru.

Postojanje razliitih pristupa propisima o sigurnosti ne predstavlja samo po sebi problem ako su europski potroai koji koriste tu vrstu usluge u EU-u primjereno zatieni bez obzira na odabir odredita.

Potroai oekuju da e moi kupiti usluge smjetaja u turizmu s povjerenjem da e njihova sigurnost biti zatiena bez obzira na odabir smjetaja ili odredite u EU-u. U tom kontekstu, i na osnovi pretpostavke da europski potroai imaju pravo na primjerene razine sigurnosti koje se uinkovito provode i primjenjuju posvuda u EU-u, vana su sljedea pitanja:

1/ Kako je ureena sigurnost potroaa u podruju smjetaja u turizmu i kako se nadzire u dravama lanicama?

2/ Primjenjuju li se na pruatelje usluga smjetaja u turizmu zahtjevi kojima se osigurava odgovarajua zatita potroaa i mogu li se u sluaju prekogranine suradnje ti zahtjevi izbjegavati zbog postojanja kritinih nedostataka?

3/ Imaju li razlike meu nacionalnim sustavima i nainima nadzora i provedbe koji se koriste diljem EU-a znaajan utjecaj na pruanje usluga smjetaja preko granica?

4/ Uzimaju li se uinkovito u obzir odreeni horizontalni aspekti, kao to je uinak regulatornog okruenja na MSP-ove i na ranjive potroae, ili nain na koji su pitanja pristupanosti ili uporabe normi za takve usluge trenutano ukljueni u postojei regulatorni okvir?

5/ Jesu li postojee razine na kojima je ureena sigurnost turistikog smjetaja najprimjerenije i jesu li uspostavljene najprimjerenije vrste instrumenata?

injenica je da je sigurnost koju uivaju europski graani koji koriste usluge smjetaja u turizmu u Europskoj uniji tee usporediti ako postoje razliiti pristupi ureivanju sigurnosti. 6 Komisija je u 2010. pokrenula studiju kako bi pripremila opis glavnih sigurnosnih rizika u hotelskom sektoru u EU-u i izradila inventar povreda i nesrea koje su se dogodile posljednjih godina. Zbog raznolikosti hotelskog sektora i nedovoljne evidencija o nesreama koje se posebno odnose na pruanje usluga, to je takoer povezano s pitanjima ugleda, izvoa na kraju nije uspio prikupiti i analizirati eljene podatke.

7 https://osha.europa.eu/

7

Na temelju odgovora na prvo pitanje o postojeem regulatornom okviru u Europskoj uniji te prema najnovijim saznanjima slubi Komisije, moe se zakljuiti da postoje znaajne razlike meu nacionalnim zakonodavstvima. Na temelju rezultata istraivanja provedenog u 2013. moe se zakljuiti da od 24 drave lanice sudionice u istraivanju njih 16 ima posebne sektorske propise o uslugama smjetaja u turizmu. Takoer se ini da postoje velike razlike u podruju primjene i sadraja nacionalnih, sektorskih propisa: na primjer, dok veina od tih 16 drava lanica u svojem zakonodavstvu ima obveze koje se odnose na stanje objekta ili kvalifikacije pruatelja usluge, samo 8 zahtijeva osnivanje nadlenih tijela za praenje i djelovanje, a samo 5 drava lanica propisuje obveze utvrivanja i procjenjivanja rizika.

Uz postojei regulatorni okvir u dravama lanicama, potrebno je uzeti u obzir pitanje provodi li se takav okvir te kako se provodi i nadzire. Ovim se dokumentom takoer nastoji dati bolji uvid u to pitanje. U odnosu na drugo pitanje, u ovom se dokumentu nastoji istraiti hoe li zbog postojanja razliitih zahtjeva u dravama lanicama nastati razlike u razinama sigurnosti, posebno kada pruatelji usluga posluju preko granica i moda nisu potpuno obuhvaeni postojeim zakonodavstvom u svakoj dravi lanici.

Svrha je treeg pitanja u vezi s pruanjem usluge provjeriti utjeu li te razlike u nacionalnim sustavima na ravnopravnost u sektoru, koja je od kljune vanosti za gospodarsku dobrobit EU-a i njegov ugled poeljnog odredita, posebno u odnosu na odreene kategorije usluga koje se pruaju preko granica. U tom je kontekstu takoer potrebno voditi rauna o postojeim instrumentima i praksama koji su razvijeni u industriji8.

U pogledu etvrtog pitanja, jasno je da je za uspostavu odgovarajue ravnotee izmeu potreba i rjeenja potrebno paljivo razmotriti uinke na sve ukljuene stranke. Ranjivi potroai, potroai s posebnim potrebama pristupanosti, manji objekti ili veliki hoteli mogu to pitanje promatrati iz razliitih perspektiva, zato je potrebno uzeti u obzir razliite elemente. U tom bi kontekstu bila vana i rasprava o koristima uporabe normizacije u podruju usluga smjetaja u turizmu.

I konano, u odnosu na peto pitanje, treba odrediti na kojoj bi razini bilo najbolje razmotriti sigurnost u tom podruju u korist potroaa i poduzea.

Kvantitativne mjere za ocjenjivanje navedenih pitanja rijetko su dostupne zbog, izmeu ostalog, fragmentiranog pristupa prikupljanju podataka o nesreama i ozljedama povezanima s pruanjem usluga smjetaja u turizmu diljem EU-a (vidi odjeljak 2.1. u Prilogu 1.). U nedostatku takve kvantifikacije, u ovom se dokumentu nastoji prikupiti to vie dokaza i podataka.

2. PODRUJE PRIMJENE

8 Te prakse ukljuuju metodologiju MBS-a (uprava, zgrade i sustavi) i sline instrumente, u mjeri u kojoj sadravaju odredbe i propise o sigurnosti.

8

Prema NACE-u, statistikoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici, turistiki smjetajni objekti koji pruaju plaene usluge kratkotrajnog ili dugotrajnog smjetaja razvrstani su na sljedei nain9:

(1) Hoteli i slian smjetaj10

Hoteli (i slini objekti, npr. koji posluju pod nazivom pansion), Odmaralita, Apartmanski hoteli, Moteli.

Ovaj razred ukljuuje pruanje usluga smjetaja u kuama te namjetenim ili nenamjetenim stanovima ili apartmanima za stalni boravak, koji se iznajmljuju po pravilu mjeseno ili godinje11.

(2) Odmaralita i slini objekti za krai odmor12

djeja i ostala odmaralita, apartmani i bungalovi, seoske kue i kolibe bez usluga odravanja, omladinski hoteli i planinarski domovi.

Ovaj razred ukljuuje pruanje usluga smjetaja u kuama te namjetenim ili nenamjetenim stanovima ili apartmanima za stalni boravak, koji se iznajmljuju po pravilu mjeseno ili godinje.

(3) Kampovi i prostori za kampiranje

9 U Uredbi 692/2011 o europskim statistikama o turizmu (http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:192:0017:0032:EN:PDF) turistiki smjetajni objekt definiran je kao lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti [] koja prua plaenu uslugu iako cijena moe biti djelomino ili u cijelosti subvencionirana usluge smjetaja za kratkotrajni boravak kako je opisano u skupinama 55.1 (hoteli i slian smjetaj), 55.2 (odmaralita i slini objekti za krai odmor) i 55.3 (kampovi i prostori za kampiranje) NACE Rev. 2 (lanak 2. stavak 1. toka (l)).

10 Ovaj razred ukljuuje pruanje usluga smjetaja u pravilu na dnevnoj ili tjednoj osnovi, uglavnom za krai boravak posjetitelja. To ukljuuje pruanje smjetaja u namjetenim sobama i apartmanima. Usluge ukljuuju dnevno ienje i pospremanje postelja. Moe se pruati i niz dopunskih usluga kao to su usluge hrane i pia, parkiranje, usluge pranja rublja, bazeni za plivanje i dvorane za vjebanje, oprema za rekreaciju te oprema za konferencije i sastanke

11 Iznajmljeni privatni objekti za smjetaj (kao to su stanovi ili vile koji se obino iznajmljuju na kratko vrijeme koje rijetko prelazi mjesec dana) takoer su plaeni smjetaj kao i hoteli, ali se na njih ne primjenjuju isti zahtjevi kao za hotele to treba uzet u obzir kada oni jednako predstavljaju rizik.

12 Ovaj razred ukljuuje pruanje usluga smjetaja u pravilu na dnevnoj ili tjednoj osnovi, uglavnom za kratki boravak posjetitelja, u prostorijama koje se sastoje od namjetenih soba ili prostora za boravak/blagovanje i spavanje, s opremom za kuhanje ili s potpuno opremljenim kuhinjama. Mogu izgledati kao apartmani ili stanovi u malim samostojeim, viefunkcionalnim zgradama ili skupinama zgrada, samostojeim bungalovima ili seoskim kuama i kolibama Prua se vrlo mali broj komplementarnih usluga, ako se uope ikakve pruaju.

9

pruanje usluga smjetaja u kamp-kuicama ili kamp-prikolicama, prostorima za kampiranje i logorovanje u cilju razonode, lova ili ribolova, za posjetitelje s kraim boravkom,

pruanje usluga koritenja prostora i opreme za autodomove (kampere). smjetaj u zatienim sklonitima ili praznim objektima za postavljanje atora

i/ili vrea za spavanje.

Naglasak je ovog savjetovanja na uslugama smjetaja u turizmu u skladu s definicijama iz navedene klasifikacije. Takve usluge potroai zaista koriste povremeno i esto u inozemstvu gdje su manje upoznati s okoliem, kulturom, tradicijom, jezikom i pravnim sustavom.

Rasprave o sigurnosti smjetaja u turizmu sada su uglavnom usmjerene na pitanja zatite od poara. Iako je samo mali broj rtava poara posljedica poara u hotelima, nesree bi mogle imati velike posljedice.

Razni dionici svejedno tvrde da sigurnost turistikog smjetaja ne ukljuuje samo zatitu od poara. Drugi aspekti sigurnosti ukljuuju stanje objekata (objekti za rekreaciju, balkoni, spavae sobe, kupaonice, hodnici, staklena vrata itd.) ili rizike povezane s isputanjem ugljinog monoksida (npr. uslijed krive uporabe ili kvarova u sustavima grijanja u turistikim smjetajnim objektima), koji su ponekad odgovorni za vei broj ozljeda, bolesti ili smrtnih sluajeva.

Primjer sluaja

Ugljini monoksid u turistikim smjetajnim objektima

U 2006. dvoje je britanske djece umrlo od posljedica trovanja ugljinim monoksidom dok su bili na odmoru u hotelu u Krfu u Grkoj. Dimnjak za dovod kisika i odvod ugljinog dioksida nije bio privren i leao je na podu, zajedno s komadom kamena koji je pridravao bojler. Termostat koji je trebao ugasiti bojler u sluaju da pone isputati otrovne plinove bio je iskljuen iz struje. Ugljini monoksid curio je iz prostorije s bojlerom u bungalov kroz rupice koje su probuene u zidu dnevnog boravka za potrebe klimatizacijskog sustava i nisu zatvorene. U roku od jedne minute bungalov se napunio smrtonosnom koliinom ugljinog monoksida.

3. CILJEVI

Svrha je ovog dokumenta pokrenuti javno savjetovanje o sigurnosti usluga smjetaja u turizmu. Cilj je prikupiti doprinose od svih vanih stranaka ukljuenih u pruanje usluga smjetaja u turizmu kako bi se moglo ocijeniti jesu li navedena pitanja u dovoljnoj mjeri i uinkovito rijeena, te postoje li dokazi o novim rizicima i jesu li postojei alati primjereni. U ovom se dokumentu dalje govori o razini na kojoj bi se djelovanjima najuinkovitije moglo pridonijeti djelotvornoj razini sigurnosti za potroae. Dokumentom se takoer nastoji pomoi u odreivanju tih pitanja.

Imajui na umu da Komisija nastoji poticati konkurentnost sektora turizma stvaranjem povoljnog okruenja za poduzea i za suradnju meu dravama lanicama te da se odrivost europskog turizma zasniva na kvaliteti turistikog iskustva i na njegovoj sigurnosti, namjera

10

je u ovom dokumentu utvrditi mogunosti za daljnju izgradnju povjerenja poduzea i potroaa.

4. PITANJA

Svrha je pitanja navedenih u nastavku ocijeniti pet temeljnih aspekata koji su prethodno utvreni u ovom dokumentu: jesu li postojei instrumenti i njihova provedba odgovarajui i dovoljni (1) mjerenjem prirode i opsega sigurnosnih rizika i njihove povezanosti s nedostacima ili razlikama (2) u postojeem pravnom okviru i u kojoj mjeri utjeu na pruanje takvih usluga preko granica (3) te na MSP-ove i ranjive potroae (4) kako bi se moglo jasno utvrditi koji se ciljevi najbolje mogu ostvariti na kojoj razini (5).

U Prilogu 1.prikazan je detaljan opis postojeeg znanja o aspektima istaknutim u prethodnom poglavlju te bi on trebao sluiti kao referentni materijal prilikom odgovaranja na pitanja navedena u nastavku.

4.1. Postojei instrumenti

Sigurnost potroaa prilikom koritenja usluga smjetaja u turizmu mora se prije svega procijeniti ocjenjivanjem postojeeg regulatornog okruenja u EU-u i njegove provedbe.

4.1.1. Nacionalna razina

P 1. Moete li uputiti na propise o sigurnosti smjetaja u turizmu na nacionalnoj razini u odreenoj dravi ili dravama?

P 2. Smatrate li da su postojeim pravilima na nacionalnoj razini dovoljno obuhvaeni rizici i osigurava li se njima djelotvorna zatita potroaa? Navedite svoje razloge i dokaze u potporu svog stajalita.

4.1.2. Europska razina

Preporuka Vijea 86/666/EZ o zatiti od poara u postojeim hotelima jedini je europski instrument u podruju sigurnosti turistikih smjetajnih objekata. Komisija je nedavno poduzela inicijative kako bi procijenila treba li postojeu Preporuku revidirati i aurirati u cilju osiguranja najvee mogue razine sigurnosti u hotelima diljem EU-a.

P 3. Mogu li se postojeom Preporukom 86/666/EEZ ispuniti sigurnosni zahtjevi u podruju sigurnosti turistikih smjetajnih objekata.?

P 4. - Ako imate dokaze o suprotnom, koja je podruja potrebno unaprijediti?

4.1.3. Praenje i provedba

Vano je znati postoje li u zakonodavstvima drava lanica koje se odnosi na sigurnost turistikih smjetajnih objekata zahtjevi uvezi s trinim nadzorom. Takvi se zahtjevi odnose na sljedee obveze:

11

osnivanje tijela nadlenih za praenje sigurnosti usluga i s ovlastima za poduzimanje odgovarajuih mjera,

postupci za razmjenu podataka o promjenama politika i propisa; administrativna suradnja izmeu nadlenih tijela; sustavno prikupljanje i ocjenjivanje podataka o rizinosti usluga; razvoj pokazatelja o provedbi za praenje usklaenosti. P 5. Kako se provode postojea pravila (tko ih provodi, kada, koliko esto, itd.)?

P 6. Kako ocjenjujete uinkovitost postojeih mehanizama za nadzor trita?

P 7. Koja su po vaem miljenju glavna pitanja povezana s provedbom postojeeg zakonodavstva? Kako se moe unaprijediti provedba postojeeg instrumenta?

P 8. Koja bi podruja prema vaem miljenju imala najvie koristi od bolje suradnje izmeu drava lanica u podruju sigurnosti turistikih smjetajnih objekata? Koji e biti glavni izazovi?

4.2. Dosljednost nacionalnih pristupa

Mogue praznine u pravilima u vezi sa sigurnou turistikih smjetajnih objekata koji bi mogli utjecati na potroae u EU-u treba pokuati utvrditi iz perspektive uinkovitosti podruja primjene i sadraja postojeih instrumenata.

Stvarna razina sigurnosti usluge utvruje se na temelju skupnih uinaka sljedeih glavnih sastavnica:

sigurnost objekata, struktura i opreme koji se koriste za pruanje usluga; upravljanje sigurnou (ukljuujui procjenu rizika za ocjenjivanje opsega rizika i

poduzimanje odgovarajuih sigurnosnih mjera)

kvalifikacije pruatelja usluga; osposobljavanje osoblja; dostupnost i kvaliteta podataka o sigurnosnima aspektima usluge koja se prua

korisnicima/potroaima;

dostupnost planova za evakuaciju, postupaka u hitnim situacijama i opreme za ublaavanje tete u sluaju nesrea;

obavijesti nadlenim tijelima o rizicima i nesreama; U odnosu na usluge smjetaja u turizmu posebno je potrebno posvetiti pozornost sljedeem13:

dosljednoj definiciji turistikih smjetajnih objekata (vrsta, starost, veliina, visina); 13 Pitanja sigurnosti hrane nisu obuhvaena podrujem primjene ovog dokumenta jer su obuhvaena Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja 2002. o utvrivanju opih naela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrivanju postupaka u podrujima sigurnosti hrane, SL L 31, 1.2.2002., str. 1- 24.

12

aspektima pristupanosti; posebnim zahtjevima za ranjive potroae; rizicima u vezi s poarom; rizicima povezanim ugljinim monoksidom (CO).

P 9. Kako je smjetaj u turizmu definiran u vaem odgovarajuem nacionalnom zakonodavstvu?

P 10. Jesu li definicije vrste, veliine, visine i starosti turistikih smjetajnih kapaciteta u postojeem zakonodavstvu prikladne?

P 11. Postoje li prethodno navedeni zahtjevi u postojeem nacionalnom zakonodavstvu?

P 12. Bi li bilo korisno razmotriti zahtjeve u vezi s ugljinim monoksidom (CO)? Navedite koristi za potroae i poduzea.

P 13. Je li upravljanje rizikom ugraeno u odgovarajue nacionalno zakonodavstvo?

P 14. Postoji li vjerojatnost da e razlike u postojeim regulatornim okvirima utjecati na sigurnost turista? Je li taj uinak povezan s provedbom takvog okvira? Moete li navesti neke konkretne primjere?

4.3. Uinak postojee regulatorne situacije na unutarnje trite

Svrha je ovog dokumenta ocijeniti djelotvornost postojeih instrumenata o zatiti europskih potroaa. Meutim, trebalo bi odrediti i uinak takvog okvira na unutarnjem tritu u cilju ocjenjivanja mogueg naruavanja trita zbog razliitih pravila.

P 15. Utjeu li razlike u regulatornim okruenjima u dravama lanicama EU-a na poduzea u turizmu, posebno u njihovom prekograninom poslovanju? Je li taj uinak povezan s provedbom postojeih pravnih okvira? Moete li navesti neke konkretne primjere?

4.4. Horizontalni aspekti

4.4.1. Mala i srednja poduzea

Mala ili mikro poduzea u turizmu igraju vanu ulogu u europskom turizmu. MSP-ovi i mikro poduzea ine 90 % poduzea u turizmu (ukljuujui smjetajne objekte) u Europi. U skladu s naelom Prvo misli malo, opa je politika mikro i mala poduzea u potpunosti ili djelomino osloboditi administrativnog optereenja kad god je to mogue14. Dok usklaenost sa sigurnosnim zahtjevima stvarno moe biti skuplja za mala poduzea i oduzimati im vie vremena, potrebno je uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu potrebe za boljim ureivanjem i sigurnosti potroaa. 14 Izvjee Komisije Vijeu i Europskom parlamentu o Smanjenju administrativnog optereenja za MSP-ove Prilagodba zakonodavstva EU-a potrebama mikro poduzea,COM(2011) 803 zavrna verzija

13

P 16. Opiite kakvo je postojee administrativno optereenje poduzea u turizmu za usklaivanje s postojeim propisima o sigurnosti.

P 17. Navedite koji su aspekti najvie optereujui/najskuplji za turistika poduzea u pogledu usklaivanja s nacionalnim zakonodavstvom o sigurnosti.

P 18. Koji su glavni problemi manjih pruatelja smjetaja u turizmu u pogledu usklaivanja s postojeim pravilima o sigurnosti?

4.4.2. Pristupanost i ranjivi potroai

Starenje stanovnitva predstavlja izazove i prilike za sektor smjetaja u turizmu, u pogledu rasta i u pogledu sigurnosti. Predvia se da e broj osoba starijih od 65 godina do 2020. dosei 20 % stanovnitva15. Ta skupina stanovnitva, koju ine osobe koje imaju kupovnu mo i mnogo slobodnog vremena, predstavlja velik trini potencijal. Meutim, kako bi se taj potencijal mogao iskoristiti, potrebno je poduzeti kljune mjere u vezi s aspektima povezanima s njihovom sigurnou i pristupanou.

Potrebno je razmotriti posebne sigurnosne mjere za odreene kategorije ranjivih potroaa, zbog moguih potreba u vezi pristupanosti. Prema nekim studijama16 mogue trite za pristupani turizam procjenjuje se na oko 127 milijuna osoba. Ti podaci ukljuuju putnike s posebnim potrebama (dugotrajni/stalni fiziki invaliditet, privremena oteenja, starije osobe, pratitelji ili njegovatelji ili obitelji s malom djecom). U okviru mjera poarne zatite te planova za evakuaciju ili za hitne situacije u uslugama smjetaja u turizmu koje se nude potroaima moraju se uzeti u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom i smanjenom mobilnou.

Sigurnosnim mjerama za osobe mlae od 15 godina potrebno je posvetiti posebnu pozornost iz drugih razloga, ali i dalje u okviru skupine ranjivih potroaa.

P 19. Kako se moe najbolje osigurati usklaenost sigurnosnih mjera i pravila sa zahtjevima pristupanosti koji su vani za osobe s invaliditetom i starije osobe?

P 20. Prema vaem miljenju, koje bi aspekte sigurnosti turistikih smjetajnih objekata u odnosu na starije osobe, osim zahtjeva pristupanosti, trebalo razmotriti?

P 21 Prema vaem miljenju, koje bi aspekte sigurnosti turistikih smjetajnih objekata u odnosu na osobe s invaliditetom trebalo razmotriti?

P 22 Prema vaem miljenju, koje bi aspekte sigurnosti turistikih smjetajnih objekata u odnosu na osobe mlae od 15 godina trebalo razmotriti?

4.4.3. Podaci o ozljedama i nesreama

15 Izvor: Eurostat, Statistika u fokusu 43/2012 Europljani u dobi od 65+ troili su za treinu vie na turizam 2011. nego u 2006. Slika 11. (http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-12-043/EN/KS-SF-12-043-EN.PDF). 16 http://www.accessibletourism.org/resources/enat_igm_3eichhorn.pdf

14

Ne postoje podaci o sigurnosti sektora smjetaja u turizmu u Europskoj uniji. Tako je u svim europskim dravama, a u sluajevima kada podaci postoje, izvori nisu usklaeni i objedinjeni u svrhu nadzora u dravama lanicama, zbog ega je vrlo teko izraditi sustavni pregled ozljeda i nesrea povezanih s pruanjem usluga smjetaja u turizmu. ak i u dravama u kojima su dostupni podaci iz razliitih izvora, kao to su vatrogasci, osiguravajue tvrtke, hitne slube u bolnicama, na temelju registracija ne mogu se dobiti sveobuhvatni i usporedivi podaci. U posebnim studijama o prikupljanju podataka o nesreama i ozljedama u vezi s uslugama smjetaja u turizmu stalno se spominju potekoe u prikupljanju podataka na razini EU-a (vidi odjeljak 2.1. u Prilogu 1.).

P 23. Imate li podatke ili kvantitativne dokaze o ozljedama i nesreama koji ukazuju na sigurnosne probleme u vezi sa smjetajem u turizmu? Ako imate, navedite takve podatke ili dokaze.

P 24. Koji su prema vaem miljenju glavni problemi u vezi s prikupljanjem takvih podataka i kako se najbolje mogu rijeiti?

P 25. Prema vaem miljenju, u kojoj mjeri moe nesklonost objavljivanju dostupnih podataka o nesreama i ozljedama zbog moguih posljedica na ugled imati utjecaja na pitanja sigurnosti?

P 26. Koji bi po vaem miljenju bio najprikladniji i najuinkovitiji sustav za prikupljanje najmanje koliine usklaenih podataka o nesreama i ozljedama?

4.4.4. Norme

Pitanja sigurnosti takoer se uzimaju u obzir u podruju normizacije usluga Europske organizacije za normizaciju. Proirenje aktivnosti u podruju normizacije usluga predstavlja prioritet za Komisiju, koja ocjenjuje mogunost za ukljuivanje sigurnosne dimenzije u budue aktivnosti normizacije koje trai Komisija17. P 27. Kako bi se europskim sigurnosnim normama mogla poboljati sigurnost potroaa u smjetaju u turizmu? Koji e biti glavni nedostaci? Objasnite svoj odgovor iz nacionalne i europske perspektive.

P 28. Ako imate primjere nacionalnih normi iz podruja sigurnosti smjetaja u turizmu, imate li dokaze da su one pridonijele veoj sigurnost potroaa?

4.4.5. Vjetine i osposobljavanje

Od kljune su vanosti svijest o sigurnosti, jaanje sposobnosti i osposobljavanje. Strukovno osposobljavanje i obrazovanje osoblja i rukovoditelja od kljune je vanosti za utvrivanje rizika prije njihovog nastanka i za ispravnu provedbu postojeeg zakonodavstva. Meutim, osposobljavanje u podruju turizma bitno se razlikuje meu dravama lanicama. To moe dovesti do razlika u postojanju i pruanju posebnog osposobljavanja o sigurnosti i postojanju odgovarajuih vjetina u sektoru.

17 Radni program Unije za normizaciju donosi se svake godine.

15

P 29. Prua li se posebno osposobljavanje iz sigurnosti/zatite od poara u podruju usluga pruanja smjetaja u turizmu redovito u okviru nacionalnih kurikuluma ili u okviru strukovnog osposobljavanja? Ako je odgovor da, koji su predmeti obuhvaeni?

P 30. Postoje li u sektoru usluga pruanja smjetaja u turizmu posebna radna mjesta u podruju sigurnosti? Ako postoje, koja su podruja obuhvaena?

4.5. Naprikladnija razina i instrumenti za pitanja sigurnosti

4.5.1. Razina

Trenutano su za definiciju, primjenu i izmjenu pravila o sigurnosti smjetaja u turizmu odgovorne drave lanice.

P 31. Imate li dokaza protiv/u korist uinkovitosti bavljenja pitanjima sigurnosti turistikog smjetaja na nacionalnoj/lokalnoj/europskoj razini?

P 32. Koje su prednosti rjeavanja pitanja sigurnosti na nacionalnoj/lokalnoj/europskoj razini iz perspektive potroaa i pruatelja usluga? Koji bi bili glavni nedostaci?

P 33. Koje su prednosti europskog zakonodavstva u pogledu bolje razine sigurnosti smjetaja u turizmu?

P 34. Mogu li se iste prednosti ostvariti poboljanjem provedbe i/ili nadzora trita u okviru postojeeg nacionalnog zakonodavstva?

4.5.2. Alternativni instrumenti

Pruatelji usluga smjetaja u turizmu takoer mogu koristiti samoregulaciju kao alternativni alat zakonodavstvu i stoga je potrebno ocijeniti njezinu uinkovitost: zajednike dobrovoljne smjernice (na primjer, smjernice za procjenu rizika) ili kodeksi dobre prakse takoer su nain za ugraivanje odgovarajuih sigurnosnih aspekata na europskoj razini radi popunjavanja moguih praznina, uzimajui u obzir prekogranine znaajke ukljuenih sigurnosnih rizika.

Metodologija MBS-a jedan je primjer samoregulacijskog djelovanja. Tim smjernicama za zatitu od poara u hotelima sa zahtjevima za upravljanje (M), zgrade (B) i sustave (S) nastoji se pomoi hotelima svih veliina diljem Europe da ostvare visok stupanj zatite od poara, ime se podupiru nacionalni/regionalni i lokalni propisi i norme18.

P 35. Koja ste iskustva stekli u vaoj zemlji primjenom neregulatornih pristupa?

P 36. Koje su praktine prednosti uporabe samoregulacije na europskoj razini?

P 37. Koja bi prema vaem miljenju bila uloga Komisije ili drugih institucija EU-a u kontekstu samoregulacije?

18 Drugi primjeri samoregulacije ukljuuju strateki okvir za zatitu i sigurnost hotela Intercontinental Hotel group (IGH), postupak upravljanja rizikom kojim se vlasnicima hotela i osoblju omoguuje da uinkovito upravljaju rizikom te im se u tome prua potpora; ili TRIC=S formula skupine hotela Carlson i Rezidor za strukturiranje zatite i sigurnosti (Procjena rizika + Ublaavanje rizika + Odgovor na nesree + Upravljanje krizom, komunikacijom i kontinuitetom = Sigurni brandovi koji se mogu prodati).

16

P 38 Moe li se metodologija MBS-a koristiti kao osnova za za prikupljanje najbolje prakse i utvrivanje standarda za samoregulaciju, uz odgovarajue prilagodbe?

P 39 Koje su prilagodbe postojeih samoregulacijskih instrumenata potrebne za potpuno ostvarenje njihovih ciljeva?

Iako su mnoge nacionalne ugostiteljske udruge ve prihvatile metodologiju MBS, ona je u EU-u dobrovoljna i ne ukljuuje praenje i izvjeivanje o rezultatima. Djelotvornost neregulatornih mjera ovisi o potpori industrije, nadlenih tijela i potroaa i one se, istovremeno, moraju temeljiti na odgovarajuem praenju rada i rezultata. Smjernice za sigurnost koje su razvile pojedine organizacije mogu biti zanimljive drugima, pod uvjetom da se dijele.

P 40. Koji je najdjelotvorniji nain za praenje dobrovoljnih sigurnosnih mjera?

P 41. Koje je vae miljenje o razmjeni znanja o dobrovoljnim alatima u EU-u (prednosti/nedostaci, mogue potekoe, prie o uspjehu itd.)?

4.6. Zavrno pitanje

P 42 - Imate li drugih komentara ili prijedloga u vezi sa sigurnou turistikih smjetajnih objekata?

5. ZAKLJUCI

Svrha je ovoga dokumenta prikupiti podatke o injenicama i o stajalitima i oekivanjima zainteresiranih stranaka te potaknuti javnu raspravu o sigurnosti usluga smjetaja u turizmu. Europska komisija posveena je paljivom razmatranju politika, prijedloga i svih drugih instrumenata u svim fazama, od planiranja do provedbe i preispitivanja19. Zbog toga je svrha Zelene knjige stjecanje odgovarajueg znanja o obuhvaenim pitanjima i u njoj se ne pretpostavlja unaprijed utvreni smjer djelovanja ili donoenje novih mjera na razini EU-a kao rezultat savjetovanja.

Komisija poziva sve zainteresirane strane da dostave svoje doprinose kao odgovor na pitanja iz ovog dokumenta. Doprinosima ne moraju nuno biti pokrivena sva pitanja iz ovog dokumenta.

Doprinosi e biti objavljeni na internetu, osim ako ispitanik izriito zatrai da se podnesci smatraju povjerljivima. Vano je proitati posebnu izjavu o zatiti privatnosti u kojoj je navedeno kako e se koristiti vai osobni podaci i doprinosi.

Na naem e web-mjestu takoer biti objavljeno izvjee u kojem e biti saeti doprinosi: http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/dgs_consultations/ca/consultation_20141130_tourism_en.htm

Dodatna pitanja poaljite na: 19 http://ec.europa.eu/smart-regulation/index_en.htm

17

SANCO-GREEN-PAPER-TOURISM-ACCOMM-SAFETY@ec.europa.eu

1. UVOD2. PODRUJE PRIMJENE3. CILJEVI4. PITANJA4.1. Postojei instrumenti4.1.1. Nacionalna razina4.1.2. Europska razina4.1.3. Praenje i provedba

4.2. Dosljednost nacionalnih pristupa4.3. Uinak postojee regulatorne situacije na unutarnje trite4.4. Horizontalni aspekti4.4.1. Mala i srednja poduzea4.4.2. Pristupanost i ranjivi potroai4.4.3. Podaci o ozljedama i nesreama4.4.4. Norme4.4.5. Vjetine i osposobljavanje

4.5. Naprikladnija razina i instrumenti za pitanja sigurnosti4.5.1. Razina4.5.2. Alternativni instrumenti

4.6. Zavrno pitanje

5. ZAKLJUCI