SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST List : 1/49 Datum: SUMPORNA ... · okolne spremnika i strukture hladiti...
Transcript of SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST List : 1/49 Datum: SUMPORNA ... · okolne spremnika i strukture hladiti...
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 1/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o tvrtki/poduzeću
1.1. Identifikacija proizvoda
Naziv tvari: sumporna kiselina 15-99%
Indeks broj: 016-020-00-8
CAS broj: 7664-93-9
EC broj: 231-639-5
Referentni REACH registracijski broj: 01-2119458838-20-0090
Naziv proizvoda (šifra proizvoda): sumporna kiselina 15-99 %
1.2. Odgovarajuće identificirane namjene tvari ili smjese i namjene koje se ne preporučuju
Odgovarajuće identificirane uporabe:
sredstvo za regulaciju pH.
Uporabe koje se ne preporučuju: nema podataka.
1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list
Dobavljač: 3M d.o.o., Školska 60, Gornje Podotočje, 10410 Velika Gorica
Telefonski broj: 01/6233-488
Adresa elektroničke pošte stručne odgovorne osobe za STL: [email protected]
1.4. Broj telefona za izvanredna stanja
Broj telefona službe za izvanredna stanja: 112
Broj telefona za medicinske informacije: 01 23 48 342.
ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti
2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese
2.1.1. Razvrstavanje prema uredbi (EZ-a) br. 1272/2008 (CLP)
Razredi opasnosti i kategorije opasnosti Oznake upozorenja H
Nagriz. Koža 1A H314
2.2. Elementi označavanja
Elementi označavanja prema uredbi (EZ-a) br. 1272/2008 CLP)
Piktogram opasnosti:
Oznaka opasnosti: Opasnost
Oznake upozorenja:
H314: Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka.
Oznake obavijesti:
P260: Ne udisati maglu/pare/aerosol.
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 2/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
P280: Nositi zaštitne rukavice/zaštitno odijelo/zaštitu za oči/zaštitu za lice.
P301+P330+P331: AKO SE PROGUTA: Isprati usta. Ne izazivati povraćanje.
P303+P361+P353: U SLUČAJU DODIRA S KOŽOM (ili kosom): odmah ukloniti/skinuti svu zagađenu
odjeću. Isprati kožu vodom/tuširanjem.
P305+P351+P338: U SLUČAJU DODIRA S OČIMA: oprezno ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti
kontaktne leće ukoliko ih nosite i ako se one lako uklanjaju. Nastaviti ispiranje.
P309: U SLUČAJU izloženosti ili zdravstvenih tegoba: P310 Odmah nazvati CENTAR ZA KONTROLU
OTROVANJA ili liječnika.
Dodatne podatci o opasnostima: EUH071: Nagrizajuće za dišni sustav.
2.3. Ostale opasnosti
Nema.
ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima
3.1. Tvari
Naziv tvari CAS/EC indeksni broj % mase
Sumporna kiselina 15-99% 7664-93-9 / 016-020-00-8 > 98 %
Opis tvari: jednokomponentna tvar, industrijska kemikalija, vodena otopina sumporne kiseline 15-99 %
Naziv prema IUPAC nomenklaturi: sumporna kiselina
Molekulska formula: H2SO4
ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći
4.1. Opis mjera prve pomoći
Opće napomene:
odmah pružiti prvu pomoć i osigurati stručnu medicinsku pomoć,
pružatelji prve pomoći trebaju biti odgovarajuće zaštićeni (pogledati “Odjeljak 7. Rukovanje i
skladištenje”),
skloniti ozlijeđenu osobu od daljnjeg izlaganja,
nakon veće kontaminacije upotrijebiti sigurnosni tuš za dekontaminaciju ako je moguće; u protivnom
isprati obilnom količinom vode, minimalno ispirati 30 minuta
položiti ozlijeđenu osobu u poluležeći položaj na mirnom mjestu i zaštititi ju od hipotermije,
Nakon gutanja:
ne izazivati povraćanje. U slučaju spontanog povraćanja držati glavu ozlijeđene osobe nisko s tijelom
sagnutim prema dolje kako bi onemogućili ulazak povraćenog sadržaja u dišne puteve,
ako je osoba pri svijesti, isprati usta vodom i dati popiti 1-2 čaše vode,
ne pokušavati neutralizirati s bazama i ne primjenjivati drveni ugljen,
potražiti liječničku pomoć.
Nakon dodira s kožom:
ukloniti kontaminiranu odjeću sa ozlijeđene osobe,
isprati zahvaćena područja kože tekućom vodom 20-30 minuta,
potražiti liječničku pomoć ako simptomi nadraživanja ne nestanu.
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 3/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Nakon dodira s očima: ispirati ozlijeđeno oko sa široko otvorenim kapcima 20 minuta tekućom vodom
štiteći istovremeno neozlijeđeno oko. Usmjeriti blagi mlaz vode izravno u oko kako bi se uklonili ostaci
kiseline. Prevesti ozlijeđenu osobu oftalmologu. Nastaviti ispirati tijekom transporta.
Nakon udisanja: izvesti ozlijeđenu osobu na svježi zrak, položiti ju na mirno mjesto i zaštititi od pothlađivanja;
kod poteškoća s disanjem, postavite ozlijeđenu osobu u poluležeći položaj. Što je prije moguće dati
ozlijeđenoj osobi da više puta duboko udiše inhalacijski sprej glukokortikoida. U ozbiljnim slučajevima
to može biti neophodno. Ako je ozlijeđena osoba prestala disati, oživljavati tehnikom usta na nos.
u slučaju srčanog zastoja (izostanak otkucaja srca ili pulsa) odmah primijeniti metodu oživljavanja srca i
pluća. Zaštita vitalnih funkcija (otkucaji srca i disanje bez pomoći) imaju prednost pred svim drugim
aktivnostima,
pozvati liječnika na mjesto nesreće.
Savjeti osobama koje će pružati prvu pomoć:
osoblje prve pomoći mora izbjegavati dodir sa sumpornom kiselinom,
preporučuje se oprema za osobnu zaštitu za pružatelje prve pomoći (pogledati pododjeljak 7.1 i
pododjeljak 8.2),
izbjegavati kontaminaciju kože i udisanje para ili magle sumporne kiseline,
isprati kontaminiranu odjeću obilnom količinom vode.
4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni
Gutanje: bolne kemijske opekotine sluznice izazvane koncentriranom kiselinom – tamna diskoloracija
zahvaćenog tkiva; povraćanje većinom tamne mase; akutne reakcije srca i krvožilnog sustava kao posljedica
kemijskih opekotina (kolaps, šok, srčani zastoj); moguća acidoza, laktacidoza i hemoliza; posljedice hemolize
su poremećaj funkcije bubrega, moguće oštećenje jetre; zakašnjela sekvela čak i nakon nekoliko tjedana
(posebice strikture i stenoza probavnog sustava).
Koža: kemijske opekotine mogu se očekivati pri masenim koncentracijama većim od 10% ; brzo nastajanje
nagrizajuće ozljede poput termičkih opekotina (prvotno izbjeljivanje, zatim smeđa do crna diskoloracija,
kasnije gnojenje, purulentna inflamacija); šok reakcija.
Oči: bol, blefarospazam; nadraživanje do teških kemijskih opekotina, ovisno o koncentraciji: opasnost od
trajne zamućenosti i gnojenja rožnice, gubitak očne jabučice; ozbiljno oštećenje rožnice također je moguće
uslijed djelovanja aerosola.
Udisanje: osjećaj pečenja u nosu i grlu, kihanje, stezanje u prsima, bol ispod prsne kosti, kašljanje (sa
tragovima krvi), dispneja. Opasnost od laringospazma, edema grkljana, poremećaja funkcije pluća, oštećenja
pluća (nastanak apscesa moguć čak i nakon nekoliko dana).
4.3. Hitna liječnička pomoć i posebna obrada
Nakon udisanja što je prije moguće dati ozlijeđenoj osobi nekoliko puta duboko udisati inhalacijski sprej
glukokortikoida. Dati kisik.
Profilaksa za šok i tetanus prema potrebi, daljnje liječenje u bolnici.
U bolnici bi trebalo razmotriti izvlačenje sadržaja želuca (endoskopski). Odluku bi trebalo donijeti ovisno o
situaciji/nalazu trovanja (paziti na opasnost od perforacije, bez ispiranja želuca).
ODJELJAK 5.: Protupožarne mjere
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 4/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
5.1. Sredstva za gašenje
Prikladna sredstva za gašenje: tvar nije zapaljiva. Odabrati protupožarne mjere ovisno o uvjetima
okruženja. Koristiti suhi kemijski prah, ugljikov dioksid, pijesak.
Neprikladna sredstva za gašenje: voda.
5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese
U slučaju požara moguće oslobođanje opasnih para koje sadrže sumporove okside.
5.3. Savjeti za gasitelje požara
Gašenje požara:
okolne spremnika i strukture hladiti raspršenim vodenim mlazom. Izbjegavati izravni kontakt vode i
koncentrirane kiseline,
izbjegavati puštanje kontaminirane vode nakon gašenja požara u okoliš. Spriječiti otjecanje prolivenog
materijala u odvode ili vodene tokove,
temeljito dekontaminirati opremu nakon uporabe.
Posebna zaštitna oprema za gasitelje: koristiti zaštitno odijelo otporno na kiseline (HRN EN 943)
uključujući samostalni uređaj za disanje (HRN EN 137). Odjeća za vatrogasce sukladna europskom standardu
HRN EN 469 definira svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara.
ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja
6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci u slučaju opasnosti
6.1.1. Za osobe koje se ne ubrajaju u interventno osoblje
Zaštitna oprema: koristiti prikladnu zaštitnu opremu. Koristiti kompletna zaštitna odijela uključujući zaštitu
za dišne puteve.
Postupci u hitnim slučajevima: izbjegavati dodir s kožom i očima i udisanje pare. Prema potrebi prozračivati
zatvorene prostore kako bi se smanjila koncentracija pare .
6.1.2. Za interventno osoblje
Koristiti osobnu zaštitnu opremu i zaštitu za dišne puteve. Mogu biti potrebni prenosivi sigurnosni tuš i
slavine/fontane za ispiranje očiju. U slučaju velikog izlijevanja koristiti neutralizirajuće sredstvo ili apsorbens
za kemikalije i obilne količine vode.
6.2. Mjere zaštite okoliša
Spriječiti širenje izlijevanja ako je to moguće. Izbjegavati kontaminaciju vodenih tokova. Spriječiti otjecanje u
odvode i vodene tokove. U slučaju kontaminacije vodenih tokova ili odvoda obavijestiti odgovarajuće
nadležne službe (pogledati pododjeljak 1.4.).
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 5/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
6.3. Metode i materijal za sprječavanje širenja i čišćenje
6.3.1. Za sprječavanje širenja
Apsorbirati materijalom koji veže tekućinu (pijesak, dijatomejska zemlja, veziva za kiseline, univerzalna
veziva, piljevina). Za neutralizirajuća sredstva upotrijebiti natrijev hidroksid (lužina, kaustična soda), natrijev
karbonat (kalcinirana soda) i natrijev bikarbonat (NaHCO3, soda bikarbona).
6.3.2. Za čišćenje
Veliko izlijevanje: koristiti alat za prikupljanje krutog apsorbiranog materijala, prikupljeni materijal odložiti
u prikladno označeni spremnik za otpad. Velike količine prolivene tekućine pomoću prikladnih pumpi staviti
u spremnike prikladno označene za odlaganje.
Oprezno neutralizirati ostatak sredstvom za neutralizaciju. Zatim isprati obilnom količinom vode.
Malo izlijevanje: anorganske kiseline i njihovi bezvodni oblici se, prema potrebi, prvo razrjeđuju ili
hidroliziraju opreznim miješanjem u ledenoj vodi. Zatim neutralizirati pomoću neutralizirajućeg sredstva;
provjeriti pH vrijednost. Staviti u spremnike za sakupljanje otopina soli, prilagoditi pH vrijednost na pH6 do
pH8. Posude za sakupljanje moraju biti jasno označene opisom njihova sadržaja te s oznakama opasnosti.
Čuvati spremnike na dobro prozračenom mjestu. Povjeriti ih nadležnim službama za odlaganje.
6.3.3. Ostale informacije
Ne prskati izravno vodom po izljevu ili spremniku sumporne kiseline. Poboljšati ventilaciju i dopustiti da
pare ispare u sigurno područje.
6.4. Uputa na druge odjeljke
Za zaštitnu opremu pogledati pododjeljak 8.2. Nadzor nad izloženošću i Scenariji izloženosti, pododjeljak 3.1.
ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje
7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje
Mjere zaštite: izbjegavati dodir s kožom i očima te udisanje para; koristiti zaštitu za oči i ruke; koristiti
kompletnu zaštitnu opremu ako postoji rizik od curenja ili prskanja.; koristiti pribor otporan na kiseline;
izbjegavati prskanje, osigurati adekvatnu ventilaciju; prilikom razrjeđivanja koncentrirane kiseline uvijek
dodavati polako i jako pažljivo kiselinu u vodu (a ne vodu u kiselinu); kod rukovanja velikim količinama tvari
potreban je sigurnosni tuš za hitne slučajeve, te slavine/fontane za ispiranje očiju – ove lokacije moraju biti
jasno označene.
Mjere za sprječavanje požara: držati podalje od inkompatibilnih tvari.
Savjeti o općoj higijeni na radnom mjestu: pobrinuti se za održavanje čistoće radnog mjesta; ne dozvoliti
pušenje u skladišnom i radnom prostoru; kontaminirana odjeća mora se presvući i pažljivo očistiti; odjeću
temeljito isprati u vodi.
Uputa na druge odjeljke: za zaštitnu opremu pogledati pododjeljak 8.2 i Scenarije izloženosti, pododjeljak
3.1.
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 6/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti
Tehničke mjere i uvjeti skladištenja: čuvati na hladnom, suhom, dobro prozračenom mjestu; dalje od izvora
topline, zapaljenja i izravne sunčeve svjetlosti, odvojeno od zapaljivih tvari i reducenasa, baza, organske hrane
i hrane za životinje. Držati dalje od inkompatibilnih tvari. Držati spremnike čvrsto zatvorene. Spremnici i
cjevovodi moraju biti jasno i trajno označeni.
Ambalažni materijali:
općenito otporni na kiseline: staklo, emajlirani metali;
pri nižim temperaturama: polietilen (PE), polivinil klorid, polipropilen (PP);
Neprikladni materijali: neplemeniti metali.
Zahtjevi za skladišni prostor i spremnike: osigurati dovoljno velike prostorije za prikupljanje u slučaju istjecanja kiseline(udubine, zidovi ili stabilni
samostalni zidovi), potreban podni odvod,
pod mora biti otporan na kiseline.
Ostali podaci o uvjetima skladištenja: tvar je higroskopna,
reagira s vodom oslobađajući toplinu (egzotermno),
tvar se ne smije čuvati zajedno s tvarima s kojima su moguće opasne kemijske reakcije (informacije o
inkompatibilnim tvarima u pododjeljku 10.5.),
izbjegavati zajedničko skladištenje s: farmaceutskim proizvodima, hranom i stočnom hranom uključujući
aditive, infektivne, radioaktivne i eksplozivne tvari; tvarima klase skladištenja 5.1. koje jako oksidiraju;
organskim peroksidima i samoreaktivnim tvarima; izbjegavati ostale eksplozivne tvari klase skladištenja
4.1; spontano zapaljive tvari; tvari koje oslobađaju zapaljive plinove u dodiru s vodom, amonijev nitrat i
smjese koje sadrže amonijev nitrat.
7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe
Nema.
ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita
8.1. Nadzorni parametri
8.1.1. Granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu
GVI KGVI
Pravna osnova ppm mg/m³ ppm mg/m³
Hrvatska 1 3
Pravilnik o graničnim vrijednostima
izloženosti opasnim tvarima pri radu i o
biološkim graničnim vrijednostima
8.1.2. Vrijednosti DNEL/PNEC
DNEL vrijednosti za radnike
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 7/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Način izlaganja Akutni lokalni
učinci
Akutni sustavni
učinci
Kronični lokalni
učinci
Kronični sustavni
učinci
Udisanje 0,1 mg/m³ Nije utvrđena
nikakva opasnost 0,05 mg/m³
Nije utvrđena nikakva
opasnost
Koža
Tvar je nagrizajuća
(nagrizanje: >
15%).
Nije utvrđena
nikakva opasnost
Tvar je
nagrizajuća.
Nagrizanje: >15%.
Nije utvrđena nikakva
opasnost
DNEL vrijednosti za opću populaciju
Način
izlaganja
Akutni lokalni
učinci
Akutni sustavni
učinci
Kronični lokalni
učinci
Kronični sustavni
učinci
Oralno Nema podataka Nije utvrđena
nikakva opasnost
Nije utvrđena
nikakva opasnost
Nije utvrđena nikakva
opasnost
Udisanje Nije utvrđena
nikakva opasnost
Nije utvrđena
nikakva opasnost 0,65 mg/m³
Nije utvrđena nikakva
opasnost
Koža Nagrizajuće: > 15% Nije utvrđena
nikakva opasnost Nagrizajuće: > 15%
Nije utvrđena nikakva
opasnost
Značajno dodatno inhalacijsko izlaganje (veće od razina koje su rezultat drugih izvora uključujući
sagorijevanje fosilnih goriva) opće populacije nije predviđeno; DNEL/DMEL vrijednosti stoga nisu
predviđene. Nije predviđeno izlaganje opće populacije putem kože. Izlaganje opće populacije oralnim putem
nije relevantno i u svakom slučaju se ne bi moglo razlučiti od utjecaja ionskih vrsta koje se javljaju u prirodi.
Način izlaganja PNEC vrijednosti
Slatka voda 0,0025 mg/l
Slatkovodni sediment 2 x 10-3 mg/kg
Morska voda 0,00025 mg/l
Morski sedimenti 2 x 10-3 mg/kg
Hranidbeni lanac Nije utvrđena nikakva opasnost
Mikroorganizmi kod obrade sedimenta 8,8 mg/l
Tlo (poljoprivredno) Nije utvrđena nikakva opasnost
Zrak Nije utvrđena nikakva opasnost
8.2. Nadzor nad izloženošću
Scenariij izloženosti koji sadrže informacije o nadzoru izloženosti priloženi su uz ovaj sigurnosno-tehnički
list.
8.2.1. Ključni podaci za kontrolu izloženosti radnika
Odgovarajuća OZS za sprječavanje dodira s kožom jesu zaštitnaodjeća, kacige, rukavice, zaštitne naočale i
čizme otporne na kiselinu. Radnici koji su uključeni u uporabu, rukovanje, uzimanje uzoraka i prijenos
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 8/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
materijala osposobljeni su prema procedurama; zaštitna oprema je namijenjena samo kao predostrožnost za
najgori mogući scenarij kako bi se smanjilo izlaganje i rizici (vidjeti detaljnije u Scenarijima izloženosti).
Zaštita kože: ovisno o riziku koristiti prianjajuću dugu pregaču i čizme (HRN EN ISO 20347) ili odgovarajuću odjeću
za zaštitu od kemikalija (HRN EN 13034),
zaštitna odjeća trebala biti otporna na kiseline,
koristiti zaštitne rukavice sukladno HRN EN 374:
• prikladni materijali za zaštitne rukavice (sumporna kiselina 50% m/m , vrijeme prodiranja ≥ 8
sati): neopren - CR (0,5 mm); nitrilna guma/nitrilni lateks - NBR (0,35 mm); butilna guma -
butil (0,5 mm); fluoro ugljična guma - FKM (0,4 mm); polivinil klorid - PVC (0,5 mm).
• neprikladni materijali za zaštitne rukavice zbog razgradnje, teškog oticanja ili kratkog vremena
prodiranja: prirodna guma/prirodni lateks – NR. Tekstilne ili kožne rukavice su u potpunosti
neprikladne.
• prikladni materijali za zaštitne rukavice (sumporna kiselina 96% m/m, vrijeme prodiranja ≥ 8
sati): fluoro uglijična guma - FKM (0,4 mm). Zaštitne rukavice od sljedećih materijala ne bi se
trebale koristiti dulje od 2 sata u komadu (vrijeme prodiranja ≥ 2 sata): butilna guma - butil (0,5
mm).
• neprikladni materijali za zaštitne rukavice zbog razgradnje, teškog oticanja ili kratkog vremena
prodiranja: prirodna guma/prirodni lateks - NR; polikloropren - CR; nitrilna guma/nitrilni lateks
- NBR; polivinil klorid - PVC.
Zaštita dišnih putova: zaštita dišnih puteva: filtar P2 ili P3 za čestice, označen bijelom bojom (HRN EN 143),
koristiti izolacijske aparate (HRN EN 137) za koncentracije iznad uporabnih ograničenja za filtarske
uređaje, za koncentracije kisika niže od 17 % volumnih ili u nejasnim okolnostima.
Zaštita za oči: koristiti naočale za zaštitu od kemikalija (HRN EN 166),
ako postoji rizik za lice, kao i za oči, mora se koristiti zaštitni vizir (HRN EN 166),
koristiti punu masku ako nastaju pare ili aerosoli koji mogu ozlijediti oči (HRN EN 136).
8.2.2. Nadzor nad izloženošću okoliša
Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi se cjevovodom kako bi se mogao obraditi i ukloniti.
Emisije otpadnog plina pročišćavaju se nakon čega se mogu preusmjeravati u tok otpadne vode. Tekući otpadi
se tretiraju (neutralizacija) prije ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi a talog iz
postrojenja za pročišćavanje otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište opasnog otpada i ne koristi se
u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje bilo kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Pročišćavanje
otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva
9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima
Svojstvo Jedinica Vrijednost Referentni uvjeti
Izgled Bezbojna tekućina Temperatura (20 C) i tlak (1013 hPa).
Miris Bez mirisa
Prag mirisa ppm Nije primjenjivo
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 9/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
pH < 1 20 C
Talište/ledište C 10,4 do 10,9 100%-tna sumporna kiselina
-36,78 65%-tna sumporna kiselina
Početna točka vrenja i područje
vrenja C
310-335 98%-tna sumporna kiselina, 1013 hPa
360 77%-tna sumporna kiselina, 1013 hPa
Plamište C Nema dostupnih
podataka
Brzina isparavanja Nema dostupnih
podataka
Zapaljivost Nije zapaljivo
Gornja/donja granica zapaljivosti
ili granice eksplozivnosti % Nije zapaljivo
Tlak pare Pa 6 90%-tna sumporna kiselina, 20 C
214 65%-tna sumporna kiselina, 20 C
Gustoća pare g/cm3 Nema dostupnih
podataka
Relativna gustoća 1,81-1,83 90-100%-tna sumporna kiselina, 20 C
Topljivost(i) g/l Miješa se u svim
omjerima Voda, 20 C
Koeficijent raspodjele:
n-oktanol/voda
Nema dostupnih
podataka Nije relevantno za tvari koje ioniziraju
Temperatura samozapaljenja C Nije samozapaljivo. Tvar je nezapaljiva tekućina.
Temperatura raspada C Nema dostupnih
podataka
Viskoznost mPa s 22,5 95%-tna sumporna kiselina, 20 C
Eksplozivna svojstva Nije eksplozivno
Oksidirajuća svojstva Ne ispunjava kriterije za
oksidirajuća svojstva
9.2. Ostale informacije
Konstanta disocijacije: pKa = 1,92
ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost
10.1. Reaktivnost
Razlaže se kod zagrijavanja iznad temperature vrelišta. Produkti raspada: sumporov trioksid. Vodena otopina
reagira kiselo. Djeluje oksidirajuće s povećanjem temperature. Koncentrirana sumporna kiselina može
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 10/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
razgraditi organske tvari.
10.2. Kemijska stabilnost
Nezapaljiva tekućina. Tvar je stabilna u normalnim uvjetima okoline i predviđenim uvjetima skladištenja i
rukovanja.
Može se miješati s vodom.
10.3. Mogućnost opasnih reakcija
Razlaže se prilikom zagrijavanja. Produkti raspada: sumporov trioksid i voda.
Primjenjuje se samo za koncentriranu sumpornu kiselinu: rizik od eksplozije u dodiru sa: zapaljivim tvarima, bromatima, karbidima, kloratima;
tvar može opasno reagirati s: reducensima, metalima, vrlo zapaljivim otapalima, zemno alkalijskim
oksidima, organskim tvarima.
10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati
Izravna toplina i visoke temperature kako bi se izbjeglo oslobađanje oksida sumporne kiseline i oštećivanje
spremnika. Izbjegavati kontakt s inkompatibilnim materijalima. Egzotermna reakcija s vodom.
10.5. Inkompatibilni materijali
Tvar može opasno reagirati s: zapaljivim tvarima, bromatima, karbidima, kloratima, kalijem, perkloratima,
reducensima, metalima, metalnim karbidima, koncentriranim amonijakom, zemno alkalijskim oksidima,
organskim tvarima.
10.6. Opasni proizvodi raspada
Prilikom zagrijavanja može doći do oslobađanja otrovnih sumporovih oksida.
ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije
11.1. Informacije o toksikološkim učincima
11.1.1. Akutna toksičnost
Akutna toksičnost
Način
izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
Udisanje
ekvivalentno ili slično
Smjernici OECD-a 403 /
štakor (Fischer 344)
muški/ženski
LC50 (udisanje):
375 mg/m³ zrak
Kriteriji za razvrstavanje nisu zadovoljeni.
Utjecaj sumporne kiseline nakon udisanja u
potpunosti je uzrokovan lokalnim
nadraživanjem dišnih puteva.
Oralno/
dermalno OECD 401
LD50 (oralno):
2140 mg/kg tjelesne težine
REACH (stupac 2, Prilog VIII, poglavlje
8.5): test akutne toksičnosti ne mora se u
pravilu obaviti ako je tvar razvrstana kao
nagrizajuća za kožu.
Razlog za nerazvrstavanje: uvjerljivo, ali nedovoljno za razvrstavanje.
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 11/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
11.1.2. Nagrizanje/nadraživanje kože
Nagrizanje/nadraživanje kože
Način
izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
Dišni
putevi
Studija je znanstveno
neopravdana. Nema dostupnih podataka Razvrstavanje: nagrizajuće
Koža Studija je znanstveno
neopravdana. Nema dostupnih podataka Razvrstavanje: nagrizajuće
Razlog za razvrstavanje: sumporna kiselina je navedena u Prilogu VI Pravilnika o razvrstavanju,
označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija NN 64/11, 63/12 (razvrstavanje: nagrizajuće).
11.1.3. Ozbiljno oštećenje/nadraživanje očiju
Ozbiljno oštećenje/nadraživanje očiju
Način
izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
Oči Studija je znanstveno
neopravdana. Nema dostupnih podataka Razvrstavanje: nagrizajuće
Razlog za nerazvrstavanje: sumporna kiselina je navedena u Prilogu VI Pravilnika o razvrstavanju,
označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija NN 64/11, 63/12 (razvrstavanje: nagrizajuće).
Stoga studije nadraživanja oka nisu znanstveno opravdane te se isključuju na temelju dobrobiti životinja.
Iskustvo izlaganja ljudi također ukazuje na to da je tvar nagrizajuća.
11.1.4. Izazivanje preosjetljivosti dišnih puteva ili kože
Izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože
Način
izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
Koža Studija je znanstveno
neopravdana. Nema dostupnih podataka
Ne izaziva preosjetljivost. Nagrizajuće za
kožu. Opsežno dugogodišnje profesionalno
izlaganje sumpornoj kiselini nije rezultiralo
izvještajima o izazivanju preosjetljivosti
kože.
Udisanje Nema dostupnih podataka Nema dostupnih podataka Ne izaziva preosjetljivost.
Razlog za nerazvrstavanje: nije predviđeno razvrstavanje za izazivanje preosjetljivosti kože ili dišnih puteva
na temelju teorijskih razmatranja te u nedostatku rezultata izlaganja ljudi nakon profesionalne uporabe
tijekom dugog vremenskog razdoblja.
11.1.5. Mutageni učinak na zametne stanice
Mutageni učinak na spolne stanice
Način
izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 12/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Oralno
AMES - test ekvivalentan ili
sličan OECD 471 (Test
obrnutne bakterijske
mutacije).
Nije predviđeno razvrstavanje za
genotoksičnost.
Razlog za nerazvrstavanje: nedovoljno dokaza za razvrstavanje.
11.1.6. Karcinogenost
Razlog za nerazvrstavanje: neuvjerljivi podaci za razvrstavanje.
11.1.7. Reproduktivna toksičnost
Reproduktivna toksičnost
Način
izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
Udisanje OECD 414 NOAEC: 19,3 mg/m3
Nije potrebno razvrstavanje.
Razlog za nerazvrstavanje: nedovoljno dokaza za razvrstavanje.
11.1.8. TCOJ – jednokratno izlaganje
Razlog za nerazvrstavanje: nedovoljno dokaza za razvrstavanje.
11.1.9. TCOP – ponavljano izlaganje
Razlog za nerazvrstavanje: neuvjerljivi podaci za razvrstavanje.
11.1.10. Opasnost od aspiracije
Razlog za nerazvrstavanje: nedostaju podaci za razvrstavanje.
11.1.11. Simptomi
Pogledati pododjeljak 4.2.
ODJELJAK 12.: Ekološke informacije
12.1. Toksičnost
12.1.1. Toksičnost za vodene organizme
Akutna (kratkotrajna) toksičnost
Efektivna doza
(vrijeme
izloženosti)/
testni materijal
Vrste/metoda Procjena Rezultati
Akutna LC50 (96h): > 16 Lepomis Za LC50 kod 96 sati za Sumporna kiselina neće
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 13/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
toksičnost za
ribe
mg/l test. mat.
(nominalno)
macrochirus
(sunčanica)
/ slatkovodno
statično 96-
satno LC50
mjerenje
sumpornu kiselinu na ribi
sunčanici bilo je utvrđeno da
je pH između 3,25 i 3,5,
ekvivalentna 16 do 28 mg/l.
uzrokovati štetne učinke za
ribe pri pH rasponu od 3,5-9.
Akutna
toksičnost za
vodene
beskralježnjake
EC50/LC50 za
(48 h): > 100
mg/l test.
mat. (nominalno)
temelji se na:
mobilnosti
Daphnia
magna
slatkovodno
statično
Smjernica
OECD 202
Nisu primijećeni toksični
učinci na Daphnia pri
graničnoj koncentraciji od
100 mg/l nakon 48 sati.
Sumporna kiselina neće
uzrokovati štetne učinke za
vodenbuhe pri ekološki
relevantnim pH vrijednostima.
Akutna
toksičnost za
alge
EC50 (72 h): >
100 mg/l test.
mat.(nominalno)
temelji se na
brzini rasta
Desmodesmus
subspicatus
(alge)
slatkovodno
statično
Smjernica
OECD 201
Sumporna kiselina neće
uzrokovati štetne učinke za
alge.
Sedimentni
organizmi Nema podataka Nema podataka
Ne očekuje se kopneno
izlaganje.
ne postoji opasnost za
sediment.
Kronična (dugootrajna) toksičnost
Efektivna doza
(vrijeme
izloženosti)/testn
i materijal
Vrste/metoda Procjena Rezultati
Riba
EC10/LC10 ili
NOEC za
slatkovodnu ribu:
0,025 mg/l
Jordanella
floridae/ protok Nema opasnih učinaka na ribe.
Vodeni
beskralješnjaci
EC10/LC10 ili
NOEC za
slatkovodne
beskralješnjake:
0,15 mg/l
Tanytarsus
dissimilis
Koncentracija bez zapaženog
učinka (NOEC) za T.
dissimilis (na temelju
reprodukcije) izložena
sumpornoj kiselini opažana
je da je pH 5.5, ekvivalentno
0,15 mg/l.
Reprodukcija i
smrtnost nisu bili narušeni
između pH 5,5 i 6,0.
Alge Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka
Opasnosti za vodeni okoliš – razlozi za nerazvrstavanje: uvjerljivo, ali nedovoljno za razvrstavanje.
12.1.2. Toksičnost za kopnene organizme
Ne očekuje se izlaganje kopnenih organizama.
12.1.3. Toksičnost za vodene mikro organizme u sustavima za pročišćavanje kanalizacije
Toksičnost za vodene mikroorganizme
Efektivna doza Vrste/metoda Procjena Rezultati
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 14/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
(vrijeme
izloženosti)/
testni materijal
Aktivni
slatkovodni
mulj
NOEC (37 d):
cca 26 g/l
Test. mat.
(nominalno)
na temelju:
brzine disanja
aktivni mulj,
slatkovodno,
statično
Nestandardna
studija koja
istražuje učinke na
bakterije u mulju
kanalizacije.
Analogija: toksične
učinke sumporne
kiseline potiče pH.
Pokazalo se da su bakterije
prilično neosjetljive na učinke
kisele pH u uvjetima ove studije
(pH 5,34-6,61).
Sulfatni ion je sam po sebi netoksičan za bakterije a određeni rodovi anaerobnih bakterija koriste ga kao izvor
energije.
12.2. Postojanost i razgradivost
Abiotička razgradnja
Vrijeme poluživota Metoda Procjena Napomena
Hidroliza
Pri koncentraciji od 0,1 mol/l u vodi,
sumporna kiselina je disocirana oko
93%.
Studija je znanstveno
neopravdana.
Biorazgradnja
Brzina
razgradnje (%)
Vrijeme
(d) Metoda Procjena Napomena
Anorganska tvar (REACH Prilog
VII stupac 2) Studija je znanstveno neopravdana.
12.3. Bioakumulacijski potencijal
Ne smatra se da sumporna kiselina ima bioakumulacijski potencijal. Sumporna kiselina lako se razlaže na
vodikove ione i sulfatne ione koji su prisutni u biološkim sustavima.
12.4. Pokretljivost u tlu
Budući da je sumporna kiselina vrlo topiva u vodi, izlaganje tla smatra se nerelevantnim.
12.5. Rezultati ocjenjivanja svojstava PBT i vPvB
Sukladno rezultatima procjene, sumporna kiselina nije PBT niti vPvB tvar.
12.6. Ostali štetni učinci
Nisu poznati.
ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje
13.1. Metode obrade otpada
13.1.1 Ostaci od proizvoda/onečišćena ambalaža
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 15/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Zbrinuti sukladno nacionalnim i regionalnim propisima. Izbor metode obrade otpada sukladno nacionalnim,
regionalnim i europskim propisima. Odgovornost s mogućnostima prilagodbe lokalnim uvjetima naslovljena
je na ovlaštenu tvrtku za zbrinjavanje opasnog otpada.
Identifikacija otpada KBO: 06 01 01* (sulfatna i sulfitna kiselina)
13.1.2. Informacije o obradi otpada
Ostaci od proizvoda: oprezno neutralizirati s kalciniranom sodom ili vapnom.
Onečišćena ambalaža: predati tvrtki ovlaštenoj za zbrinjavanje opasnog otpada.
13.1.3. Preporuke za zbrinjavanje
Ne ispuštati u odvode i kanalizaciju. Ne odlagati s ostalim industrijskim ili kućnim otpadom (vidjeti
pododjeljak 10.5).
ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu
14.1. UN broj
Koncentracija (m/m) UN broj
51 % 2796
> 51 % 1830
14.2. Ispravno otpremno ime UN
Koncentracija
(m/m) Ispravno otpremno ime UN
51 % SUMPORNA KISELINA s ne više od 51% kiseline ili BATERIJSKA TEKUĆINA,
KISELA
> 51 % SUMPORNA KISELINA s više od 51% kiseline
14.3. Prijevozni razred(i) opasnosti
ADR/RID/ADN/IMDG/ICAO: 8
14.4. Skupina pakiranja
ADR/RID/AND/IMDG/ICAO: PG II
14.5. Opasnosti za okoliš
ADR, RID, ADN, IMDG – nije opasno za okoliš;
ADN – štetno za vodeni okoliš (N3);
IMDG – nije zagađivač mora prema IMDG kodu.
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 16/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
14.6. Posebne mjere opreza za korisnika
ADR
prijevozna skupina: 2
Tunelski kod: (E)
Listica: 8
Klasifikacijska oznaka: C1
Oznaka opasnosti: 80
RID
prijevozna skupina: 2
Listica: 8
Klasifikacijska oznaka: C1
Oznaka opasnosti: 80
ADN
Listica: 8
Posebna oprema: PP, EP
Klasifikacijska oznaka: C1
Opasnosti: 8+N3
Posebne dodatne odredbe: 8, 22, 30, 34
ICAO/IATA
Listica: 8
IMP kod tereta: RCM
Putnički i teretni avion:
EQ: E2; Ltd Qty: 0,5 l/Pkg; Pkg Inst: Y840
Max Net Qty/Pkg: 1 l; Pkg Inst: 851
Teretni avion:
Pkg Inst: 855; Max Net Qty/Pkg: 30 l
ERG kod: 8L
IMDG
Koncentracija (m/m) Posebne predostrožnosti za korisnika
51%
Brod kategorije skladištenja B;
EmS: F-A, S-B
Segregacijska grupa 1: kiseline (Acids)
> 51%
Brod kategorije skladištenja C; Za čelične bačve, kategorija B.
EmS: F-A, S-B
Segregacijska grupa 1: kiseline (Acids)
Svi cjevovodi, spojnice i priključci koji se koriste za istovar proizvoda moraju biti izrađeni od materijala
otpornih na sumpornu kiselinu.
14.7. Prijevoz u razlivenom stanju u skladu s Prilogom II. MARPOL 73/78 i Kodeksom IBC
Naziv proizvoda: sumporna kiselina
Oznaka kategorije onečišćenosti (prema MARPOL-u Dodatak II): Y
Vrsta broda (prema Kodeksu IBC): 3
Oznake posebnih operativnih zahtjeva (prema Kodeksu IBC): 15.11, 15.16.2, 15.19.6
ODJELJAK 15.: Informacije o propisima
15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebni propisi za tvar ili smjesu
Zakon o kemikalijama, NN 150/05, 53/08, 49/11;
Pravilnik o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija, NN br. 23/08,
64/09, 113/10, 64/11, 63/12;
Zakon o zaštiti na radu, NN br. 75/09;
Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim
vrijednostima, NN 13/09;
Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN br. 79/07;
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 17/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09;
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN br.
50/05, 39/09.
15.2. Ocjenjivanje kemijske sigurnosti
Sukladno članku 29. Zakona o kemikalijama (NN 93/13) Ocjenjivanje kemijske sigurnosti je provedeno za
tvar sumpornu kiselinu. Scenariji izloženosti nalaze se u Prilogu sigurnosno-tehničkog lista.
ODJELJAK 16.: Ostale informacije
16.1. Naznake o izmjenama u odnosu na prethodnu reviziju
Novi dokument.
16.2. Skraćenice i akronimi
AC - kategorija proizvoda,
ADN - europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima,
ADR - europski sporazum o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu,
CLP - razvrstavanje, označavanje i pakiranje,
DMEL - izvedena razina izloženosti minimalnog učinka,
DNEL - izvedena razina izloženosti bez učinka,
GHS - globalno harmonizirani sustav razvrstavanja i označavanja kemikalija,
IMDG - međunarodni pomorski kodeks za opasne terete,
IATA - međunarodna udruga za zračni prijevoz,
ICAO - Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva,
IOEL - indikativna granična vrijednost izlaganja na radnom mjestu,
IUPAC - međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju,
KBO - kataloški broj otpada,
Kodeks IBC - međunarodni kodeks o kemikalijama u razlivenom stanju,
LC50 - srednja smrtna koncentracija,
LD50 - srednja smrtna doza,
MARPOL - međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja s brodova,
NOAEC - koncentracija bez zapaženog štetnog učinka,
NOAEL - doza bez zapaženog štetnog učinka,
NOAEC - koncentracija bez zapaženog učinka,
OEL - granična vrijednost izlaganja na radnom mjestu,
OZS - osobna zaštitna sredstva,
PBT - postojanost, bioakumulacija i toksičnost,
PC - kategorija proizvoda,
PNEC - predviđena koncentracija bez učinka,
PPE - osobna zaštitna oprema,
PROC - kategorija procesa,
REACH - registracija, evaluacija i autorizacija kemikalija,
RID - pravilnik o međunarodnom prijevozu opasnih tereta željeznicom,
SU - sektor korištenja,
TCOJ - toksičnost za ciljani organ, jednokratno izlaganje
TCOP - toksičnost za ciljani organ, ponavljano izlaganje
vPvB - vrlo postojano i vrlo bioakumulaivno.
SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 18/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 2
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Sektori uporabe:
SU3: Industrijska uporaba: Uporabe tvari samostalno ili u smjesama na industrijskim lokacijama;
SU4: Proizvodnja prehrambenih proizvoda,
SU6b: Proizvodnja celuloze, papira i papirnatih proizvoda
SU8: Proizvodnja kemikalija u rinfuzi, na veliko (uključujući naftne proizvode),
SU9: Proizvodnja finih kemikalija,
SU10: Formulacija [miješanje] smjesa i/ili prepakiranje (isključujući legure),
SU14: Proizvodnja osnovnih metala, uključujući legure.
Kategorije proizvoda:
PC19: Intermedijer
Kategorije procesa:
PROC1: Uporaba u zatvorenom procesu, nema vjerojatnosti izlaganja;
PROC2: Uporaba u zatvorenom, kontinuiranom procesu s povremenim kontroliranim izlaganjem (uključujući
uzimanje uzoraka i održavanje);
PROC3: Uporaba u zatvorenom šaržnom procesu (sinteza ili formulacija)
PROC4: Uporaba u šaržnom procesu i drugim procesima (sinteza) gdje se javlja mogućnost izlaganja,
PROC5: Miješanje ili namješavanje u šaržnom procesu za formulaciju smjesa i artikala (višestruka primjena
i/ili značajan kontakt),
PROC8a: Prijenos tvari ili smjese (punjenje/pražnjenje) iz/u posude/velike spremnike u nenamjenskim
postrojenjima,
PROC8b: Prijenos tvari ili smjese (punjenje/pražnjenje) iz/u posude/velike spremnike u namjenskim
postrojenjima,
PROC9: Prijenos tvari ili smjese u male spremnike.
Kategorije ispuštanja u okoliš:
ERC1: Proizvodnja tvari
ERC2: Formulacija smjesa,
ERC6a: Industrijska uporaba koja rezultira proizvodnjom druge tvari (uporaba intermedijera).
16.3. Dodatne informacije
Ključna literatura i izvori podataka:
GESTIS baza podataka o opasnim tvarima (IFA - Institut für Arbeitschutz der Deutschen Gesetzlichen
Unfallversicherung, http://www.dguv.de/ifa/en/gestis/stoffdb/index.jsp )
Izvješće o kemijskoj sigurnosti (Chemical Safety Report, Sulphuric acid, Petrokemija/Novo
Mesto/Slovenia, 19.11.2010.)
Prilog koji proširuje sigurnosno-tehnički list (eSTL) sadrži:
• Scenarij izloženosti 1: Proizvodnja sumporne kiseline,
• Scenarij izloženosti 2: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i
organskih kemikalija uključujući gnojiva,
• Scenarij izloženosti 3: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline.
Napomena:
Navedeni podaci bazirani su na sadašnjem znanju i iskustvu. Svrha ovog Sigurnosno tehničkog lista je opisati
sigurnosne mjere vezane uz ovaj proizvod. Međutim, STL ne sadrži niti implicira garanciju sastava, svojstava
ili djelovanja proizvoda i neće proizvesti nikakav pravno valjani ugovorni odnos.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 19/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
1. Naslov scenarija izloženosti
1.1. Slobodan kratki naslov
Proizvodnja sumporne kiseline
1.2. Sustavni naslov na temelju opisa uporabe
Sektori uporabe Nije primjenjivo
Kategorije proizvoda Nije primjenjivo
Kategorije procesa PROC1; PROC2; PROC3; PROC4; PROC8a; PROC8b; PROC9
Kategorija ispuštanja u okoliš ERC1
1.3. Opis aktivnosti i procesa koji su obuhvaćeni scenarijem izloženosti
Sumporna kiselina se najčešće proizvodi iz sumpora (prirodnog ili dobivenog rafiniranjem nafte) ili iz plina
koji sadrži sumpor a koji se ispušta uslijed obrade na visokoj temperaturi; primjerice taljenja metala ili
izgaranja fosilnih goriva. Sumporna kiselina se također može proizvoditi kao rezultat sustava za kontrolu
zagađenja koji izdvajaju sumpor. Može se primijeniti nekoliko postupaka kako bi se proizvela sumporna
kiselina, međutim, najtipičniji industrijski postupak je kontaktni postupak.
Iako postoji nekoliko drugih postupaka koji se primjenjuju za proizvodnju sumporne kiseline, kontaktni
postupak je daleko najčešći. Svi drugi postupci su, poput kontaktnog postupka, dobro zatvoreni, i razvrstani
kao PROC 1, ERC 1. Procjena izloženosti za kontaktni proces kao takva vrijedit će i za druge postupke.
Proizvedena sumporna kiselina može se zatim razrijediti s vodom ili kondenziranom parom kako bi se dobile
različite komercijalne koncentracije: 25% - 100%.
2. Radni uvjeti i mjere upravljanja rizicima
2.1. Kontrola izloženosti radnika
2.1.1. Karakteristike proizvoda
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Vrsta proizvoda Tvar kao takva Proizvod je u tekućem obliku u zatvorenom
spremniku.
Agregatno stanje proizvoda Tekućina
Koncentracija tvari u proizvodu 25-100%
2.1.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Korištena količina po
radniku [radnom mjestu]
dnevno
Nema podataka
Izloženost radnika smatra se zanemarivom zbog
specijaliziranih sustava i zatvorene prirode proizvodnog
procesa.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 20/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Trajanje po danu na radnom
mjestu [za jednog radnika] 8 h/d Standardni broj sati u jednom radnom danu
Učestalost na radnom mjestu 220 d/god. Standardni broj radnih dana godišnje
Ostale odrednice vezane uz
trajanje, učestalost i količinu
uporabe
Očekuje se
isprekidani
kontakt
Ovi zadaci rijetko traju punih 8 sati dnevno tako da se
pretpostavlja najgori scenarij.
2.1.3. Ostali zadani radni uvjeti koji utječu na izloženost radnika
Nisu poznati.
2.1.4. Čimbenici izloženosti radnika na koje ne utječe upravljanje rizicima
Volumen disanja i dodir s kožom pod uvjetima uporabe od strane radnika
Vrsta informacija Polje za
podatke Objašnjenje
Volumen disanja pod
uvjetima uporabe 10 m3/d
Standardna vrijednost za radnika koji udiše u 8-satnom radnom
danu.
Područje dodira kože s
tvari pod uvjetima
uporabe.
480 cm2
(ECETOC
zadano)
Zbog nagrizajuće prirode sumporne kiseline izloženost kože se
ne smatra relevantnom za karakterizaciju rizika jer se mora
spriječiti u svakom slučaju.
2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja
Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malom ili
nikakvom mogućnosti izlaganja. Zatvorenost te dobra radna praksa su obvezni, rukovanje sumpornom
kiselinom uključuje posebnu opremu i kontrolirane sustave s malo ili niti malo potencijala za izlaganje.
Cjevovodi i spremnici su zabrtvljeni.
2.1.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu emisije od izvora prema radniku
Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne
kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika odvodi se
cjevovodom kako bi se obradio, tj. kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao.
Zadržavanje i lokalna odzračna ventilacija
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Obvezno sprječavanje širenja i
dobra radna praksa
Učinkovitost:
nepoznata.
Proizvodnja i rukovanje sumpornom kiselinom
uključuju posebnu opremu i zatvorene sustave s
malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.
Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe
sumporne kiseline obično se smještaju na otvorenom.
Lokalna odzračna ventilacija
prema potrebi.
Učinkovitost:
nepoznata.
2.1.7. Organizacijske mjere za sprečavanje/ograničavanje ispuštanja, raspršivanja i izloženosti
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 21/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Radnici u pravilu rade u odvojenoj upravljačkoj prostoriji bez izravnog kontakta s instalacijama u kojima je
smještena kiselina. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni
osposobljeni su prema procedurama i zaštitnoj opremi.
2.1.8. Uvjeti i mjere koje se odnose na osobnu zaštitu
Radnici nose zaštitna odjela otporna na kemikalije (zaštita za lice/oči, kaciga, rukavice, čizme i zaštitni
kombinezon).
Tamo gdje je potrebno koristi se zaštita za dišne putove (kao filtri P3). Potrebno je imati sigurnosni tuš u
blizini za slučaj nehotičnog izlijevanja.
Osobna zaštitna oprema (OZS)
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Vrsta OZS (rukavice, respirator,
štitnik za lice)
Učinkovitost:
nepoznata.
Proizvodnja i rukovanje sumpornom kiselinom
uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave s
malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.
Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe
sumporne kiseline obično se smještaju na
otvorenom. Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika u
zatvorenom prostoru odvodi se cjevovodom kako bi
se mogao obraditi.
2.2. Kontrola izloženosti okoliša
2.2.1. Karakteristike proizvoda
Sumporna kiselina može se razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku
uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost za 95% sumpornu
kiselinu na 20 stupnjeva Celzijusa iznosi 22,5 cP (0,0225 Pa s; 22,5 mPa s).
2.2.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti
Vrsta informacija Polje za
podatke Objašnjenje
Godišnja upotrijebljena
količina po lokaciji
1 200 000
t/god. Najgori mogući slučaj za proizvodnu lokaciju
Dani emisije po lokaciji Do 365 d/god. Procijenjeni broj dana emisije na temelju kontinuirane
proizvodnje
Za dodatne informacije pogledati 2.1.2.
2.2.3. Ostali zadani radni uvjeti koji utječu na izloženost okoliša
Nisu poznati.
2.2.4. Ekološki čimbenici na koje ne utječe upravljanje rizicima
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 22/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Uvjeti koji dovode do razrjeđivanja početnog ispuštanja u okoliš
Vrsta informacija Vrijednosti Objašnjenje
Volumen ispusta postrojenja za
pročišćavanje kanalizacije 2000 m3/d
EUSES zadana vrijednost za postrojenje za obradu
otpadnih voda
Dostupni volumen riječne vode koji će
primiti emisije s lokacije 20 000 m3/d
Standardna brzina protoka ERC dovodi do
deseterostrukog razrjeđivanja u prijemnoj vodi.
2.2.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (izvor) za sprječavanje/ograničavanje ispuštanja i
izlaganja okoliša
Proizvodnja i uporaba sumporne kiseline može uključivati posebnu opremu i zatvorene sustave visokog
integriteta s malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.
2.2.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu raspršivanja od izvora prema okolišu
Ispusni plinovi mogu se filtrirati i pročišćavati; to obično uklanja >99% sumporovih oksida. Otjecanje se
kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Emisije u okoliš su ograničene određenim procesom za obradu otpada
dizajniranim tako da ograniči izloženost okoliša u svim relevantnim segmentima. Emisije otpadnog plina se
pročišćavaju i zatim se mogu preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje moguće emisije
atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. Tekući otpadi se tretiraju (neutralizacija) prije
ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi, a talog iz postrojenja za pročišćavanje
otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se
isključuje bilo kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Pročišćavanje otpadne vode obično se izvodi
neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
2.2.7. Učinkovitost mjera upravljanja rizicima i izračun čimbenika emisija
Emisije otpadnog plina pročišćavaju se i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje
moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih
oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadžaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625
(raspon 200 – 770) mg / Nm3. Tipičan protok SO2: < 2 kg SO2 / t H2SO4.
Mjere upravljanja rizicima vezano uz emisije u okoliš s industrijskih lokacija
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Preliminarna obrada otpadne vode na
lokaciji
Kemijska
predobrada ili
postrojenje za
obradu otpadnih
voda na lokaciji.
Otpadne vode se u pravilu obrađuju u postrojenju za
obradu otpadne vode na proivodnoj lokaciji i neutraliziraju
prije nego dosegnu dio postrojenja za biološku obradu
otpadne vode ili će se tretirati na lokaciji proizvodnje
metodama kemijske neutralizacije prije ispuštanja u
komunalni sustav za obradu otpadne vode ili u okoliš.
Rezultirajući dio inicijalno primjenjene
količine u otpadnoj vodi ispuštenoj s
lokacije u vanjski kanalizacijski sustav
Varira ovisno o
sustavu.
Proces neutralizacije je iznimno učinkovit, a pH monitori
su instalirani kako bi se osiguralo da je došlo do kompletne
neutralizacije i uklanjanja.
Umanjenje zračnih emisija
Učinkovitost:
implementirane
odgovarajuće
Ispušni plinovi se pročišćavaju.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 23/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
mjere
Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost:
potpuna
Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit uz
postizanje gotovo potpune neutralizacije. pH alarmi su
primijenjeni kako bi se osiguralo da je neutralizacija
uspješna.
Brzina ispuštanja otpadne vode
(postrojenja za pročišćavanje otpadne
vode)
2 000 m3/d Standardno: 2 000 m3/d
Prikupljanje taloga za poljoprivredu ili
vrtlarstvo Ne
Sav talog se skuplja i spaljuje ili šalje na odlagalište
otpada.
Rezultirajući dio inicijalno
primijenjene količine u otpadnoj vodi
ispuštenoj s lokacije
0,01% U procjeni drugog stupnja razmotreno je uklanjanje
neutralizacijom.
2.2.8. Mjere koje se odnose na otpad
Frakcije tvari u otpadu i mjere upravljanja otpadom
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Količina tvari u otpadnoj vodi koja je rezultat navedenih primjena
pokrivenih scenarijem izloženosti 0 kg/d
Vrijednost procjene drugog
stupnja temeljena na
specijaliziranim procedurama
obrade otpadne vode.
Količina tvari u otpadu rezultira iz vijeka trajanja artikala Nije primjenjivo
Vrsta otpada, prikladni kodovi za otpad Odgovarajući EWC
kod(ovi)
Vrsta vanjske obrade sa ciljem reciklaže ili oporabe tvari Nema.
Vrsta vanjske obrade sa ciljem konačnog odlaganje otpada Spaljivanje ili
odlagalište
Dio tvari koji se ispušta u okoliš putem zraka pri rukovanju
otpadom Nije primjenjivo
3. Procjena izloženosti
3.1. Procjena izloženosti na radnom mjestu
Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini uslijed proizvodnje provedena je za procese relevantne za
ovaj Scenarij izloženosti kako je specificirano PROC kodovima. Najprije je proveden preliminarni analitički
stupanj procjene (Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC-a (TRA) model. Detaljniji
analitički stupanj (Stupanj 2) proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).
3.1.1. Akutna/kratkotrajna i dugotrajna izloženost
Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalno nadraživanje i nagrizanje kože. Neprikladna
procjena Stupnja 1 izloženosti udisanjem vezano uz ovaj Scenarij izloženosti izvedena pomoću ECETOC
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 24/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
TRA modela rafinirana je korištenjem inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH
tool (ART). Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjim tablicama.
Stupanj 2: koncentracije akutne/kratkotrajne i dugotrajne izloženosti izvedene pomoću ART modela
Opis aktivnosti PROC Agregatno
stanje
Procije-
njena
izloženost
(mg/m3)
Kratkotrajna
koncentracija
Procijenjena
izloženost
(mg/m3)
Dugotrajna
koncentracija
50%-tne
vrijednosti
90%-tne
vrijednosti
50%-tne
vrijednosti
90%-tne
vrijednosti
Proizvodnja (zatvoreni sustav
visokog integriteta,
uključujući uzimanje
uzoraka)
1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9
Proizvodnja i uzorkovanje
(povremeno izlaganje) 2 Tekućina 8,2 x 10-9 9,2 x 10-8 3,6 x 10-8 9,2 x 10-8
Proizvodnja, prijenos i
uzorkovanje 3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4
Proizvodnja, prijenos i
uzorkovanje (vjerojatnost
izlaganja)
4 Tekućina 1,2 x 10-3 1,4 x 10-2 5,4 x 10-3 1,4 x 10-2
Utovar/prijenos 8a Tekućina 2,0 x 10-3 2,3 x 10-2 8,8 x 10-2 2,3 x 10-2
Utovar/prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6
Utovar/ prijenos (mali
spremnici) 9 Tekućina 8,1 x 10-4 3,2 x 10-3 3,2 x 10-3 2,8 x 10-3
3.1.2. Izloženost neprofesionalnih korisnika
Nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom procesa povezanih sa Scenarijem izloženosti 1 jer on
uključuje samo zatvorene industrijske procese.
3.1.3. Neizravna izloženost ljudi preko okoliša (oralno)
Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u
potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće ostati u bilo kojem segmentu okoliša gdje bi moglo doći do
indirektne izloženosti ljudi. Nadalje niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne
uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je na lokaciji postrojenja za
obradu otpadnih voda gdje se primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da je uklanjanje u
postrojenja za obradu otpadnih voda učinkovito tako da se očekuje da će sekundarna izloženost drugih
prijemnih segmenata biti minimalna. Zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja koje su izvor ljudske
prehrane nisu predviđeni.
3.1.4. Kvantitativna karakterizacija rizika za radnike
Put PROC
kod
Koncentracije
izloženosti
(mg/m3)
Glavna krajnja točka
toksičnosti / kritični
učinak
DNEL
(mg/m3)
Karakterizacija
rizika
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 25/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Akutni
lokalni
učinci
Udisanje
PROC 1 9,3 x 10-9 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 9,2 x 10-7
PROC 2 9,2 x 10-8 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 4,2 x 10-3
PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 1,4 x 10-1
PROC 4 1,4 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 2,3 x 10-1
PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 1,2 x 10-3
PROC 8b 1,2 x10-4 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 3,2 x-10-2
PROC 9 3,2 x 10-3 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 9,2 x-10-7
Dugotrajni
lokalni
učinci
Udisanje
PROC 1 9,4 x10-9 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 1,8 x10-6
PROC 2 9,2 x10-8 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 8,4 x 10-3
PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 2,8 x 10-1
PROC 4 1,4 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 4,6 x 10-1
PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 9,6 x 10-5
PROC 8b 4,8 x 10-6 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 5,6 x10-2
PROC 9 2,8 x 10-3 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 1,8 x10-6
3.2. Procjena izloženosti okoliša
Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijom na prvom stupnju s konzervativnim
procjenama i standardnim vrijednostima implementiranim uvjetima ERC kategorije. Za procjenu drugog
stupnja u EUSES-u prikladniji detalji i ulazni podaci su izabrani da najbolje odgovaraju opisu uporabe
sumporne kiseline kao intermedijera.
Procjena drugog stupnja (Stupanj 2): predviđeno ispuštanje u okoliš
ERC Segmenti Predviđena
ispuštanja
Izmjereno
ispuštanje Objašnjenje/izvor mjerenih podataka
1 Slatkovodna voda
(nakon obrade u 0 kg/d
Nema
podataka
Na temelju učinkovitosti neutralizacijskog
procesa.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 26/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
postrojenju za obradu
otpadnih voda)
Ispuštanje u zrak 33,3 kg/d Nema
podataka
Temeljeno na najgorem scenariju izmjerenih
proizvodnih emisija.
Tlo (samo izravno)
Poljoprivredna zemlja 0 kg/d
Nema
podataka
Ne očekuje se izravan gubitak u tlo za ovu
ERC kategoriju.
3.2.1. Koncentracija izloženosti u postrojenjima za obradu otpadnih voda
U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), odmah se razdvaja na
vodikove ione i sulfatne ione (pri svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može
miješati s vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki
bezopasni sulfatni (SO42-) anion i vodikov (H3O+) kation.
Sumporna kiselina se proizvodi na veliko, općenito na velikim proizvodnim lokacijama, koje će imati
postrojenja namijenjena za obradu otpadnih voda, uključujući i kemijsku i biološku obradu, što rješava
problem ispuštanja u okoliš.
Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će se trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u
postrojenje za obradu. Postupci neutralizacije primjenjuju se kako bi se spriječio utjecaj na pH prijamne vode.
Navedene su izmjerene pH vrijednosti koje potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.
Stupanj 2: koncentracije u otpadnim vodama
ERC za segment
Procijenjene
koncentracije
izloženosti
Izmjerene
koncentracije
izloženosti Objašnjenje/izvor mjerenih podataka
vrijednost jedinica vrijednost jedinica
Otpadna voda prije
pročišćavanja 120 000 mg/ l
Nije
primjenjivo mg/ l
Otpadna kanalizacijska
voda (nakon obrade u
postrojenju za obradu
otpadne vode)
0 mg/ l Nije
primjenjivo mg/ l
Potpuno uklanjanje zahvaljujući obradi na
lokaciji.
Lokalni slatkovodni 0 mg/ l Nije
primjenjivo mg/ l
Deseterostruko razrjeđivanje prijamnim
vodama
3.2.2. Koncentracija izloženosti u vodenom segmentu
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije u okolišu (PEC) u vodenom segmentu
Segmenti
Lokalna
vodena konc. (mg/l)
Obrazloženje Vodena PEC (lokalna mg/l)
Obrazloženje
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 27/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Slatkovodno 0 7,0 x 10-7
Morska voda 0 Deseterostruko razrjeđivanje
prijamnim vodama
1,0 x 10-4
Isprekidana
ispuštanja u vodu
Nije
primjenjivo
Isprekidano ispuštanje nije
relevantno
Nije
primjenjivo
Isprekidano ispuštanje
nije relevantno
3.2.3. Koncentracija izloženosti u sedimentima
Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), brzo i potpuno se razdvaja u vodi. U svim
koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao sulfatni anion i vodikov kation te se ne
očekuje da će se akumulirati u sedimentu. Ipak PEC vrijednosti sedimenta izračunavate pomoću EUSES-a
prikazane su niže.
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu vodenog sedimenta
Segmenti Lokalna koncentracija Vodeni PEC (lokalni)
Slatkovodni sediment (u mg/kg) 0 6,7 x 10-7
Morski sediment (u mg/kg) 0 8,2 x 10-8
3.2.4. Koncentracije izloženosti u tlu i podzemnim vodama
S obzirom na brzo razlaganje sumporne kiseline u vodi i vrlo ograničene atmosferske emisije, ne očekuje se
značajna izloženosti tla ili podzemnih voda. Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione
u dodiru s atmosferskom vlagom. Vodikovi ioni, iako se kao takvi ne raspadaju zbog svoje elementarne
prirode, pridonose pH vrijednosti lokalnog okoliša. Sulfatni ioni se inkorporiraju u razne mineralne vrste koje
su prisutne u okolišu. Ipak, izračunate PEC vrijednosti za tlo i podzemne vode predstavljene su ispod.
Stupanj 2: Lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu tla i podzemnih voda
Segmenti Lokalna koncentracija PEC vrijednost (lokalna)
Poljoprivredno tlo (prosjek preko 30 dana, u mg/kg) 3,5 x 10-5 4,7 x 10-5
Podzemna voda (mg/l) 3,5 x 10-4 3,5 x 10-4
3.2.5. Atmosferski segment
Atmosferske emisije kontroliraju se ili uporabom u potpunosti zatvorenih sustava ili pročišćavača u kojima se
kontroliraju svi plinovi koji sadrže sumpor. Nadalje, regionalna PEC vrijednost u zraku za proizvodnju
sumporne kiseline vrlo je nizak što indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i
zanemariv rizik za regionalni okoliš.
Stupanj 2: Predviđena koncentracija izloženosti (PEC) u zraku
ERC Lokalna
konc.
PEC zraka (lokalna+region
alna) Obrazloženje
1 Godišnji prosječni PEC u zraku, ukupno
(mg/m3) 0.0091 0.0091
Procijenjeno uz pomoć EUSES-a
2.1.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 28/49
Datum:
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
3.2.6. Koncentracija izloženosti relevantna za prehrambeni lanac (sekundarno trovanje)
Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim
vodenim sustavima i uklanjanje preko sustava za obradu otpadnih biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra malo
vjerojatnim da će ljudi biti indirektno izloženi bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim vodama
ili tlima ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.
3.2.7. Karakterizacija rizika za okoliš
Karakterizacija rizika za sustave za obradu kanalizacijskih otpadnih voda
Segmenti PEC, mg/l PNEC, mg/l PEC/PNEC Komentari
Stupanj 2: postrojenje
za obradu otpadnih
voda
0 8,8 0
U procjeni drugog stupnja sva otpadna kiselina
je neutralizirana i uklonjena prije nego uđe u
bilo kakvu biološku fazu STP-a. Kao takva
nema izloženosti niti rizika.
Karakterizacija rizika za vodeni segment
Segmenti PEC, mg/l PNEC, mg/l PEC/PNEC Komentari
Stupanj 2:
slatkovodno 7,0 x 10-7 0,0025 2,8 x 10-4 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2: sediment 6,7 x 10-7 0,002 3,3 x 10-4 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2: morski
sediment 8,2 x 10-8 0,002 4,1 x 10-5 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2: morsko 1,0 x 10-7 0,00025 4,0 x 10-4 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 29/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
1. Naslov scenarija izloženosti
1.1. Slobodan kratki naslov
Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i organskih kemikalija uključujući
gnojiva
1.2. Sustavni naslov na temelju opisa uporabe
Sektori uporabe SU3; SU4; SU6b; SU8; SU9; SU14
Kategorije proizvoda PC19
Kategorije procesa PROC1; PROC2; PROC3; PROC4; PROC8a; PROC8b; PROC9
Kategorija ispuštanja u okoliš ERC6a
1.3. Opis aktivnosti i procesa koji su obuhvaćeni scenarijem izloženosti
Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i organskih kemikalija uključujući i
proizvodnju gnojiva, proizvodnju ulja koja se koriste za lipolizu, sulfate, dušična gnojiva, granulaciju složenih
gnojiva, fosfornu kiselinu (mokri postupak), titanijev dioksid (sulfatni put), fluorovodičnu kiselinu, fine i
specijalne kemikalije. Uz ove uporabe scenarij izloženosti za intermedijernu uporabu također uključuje
reaktivnu uporabu u obradi vode, uporabu kao granulacijskog sredstva i uporabu kao sredstva za štavljenje,
dok se sumporna kiselina upotrebljava u kemijskoj sintezi za nastajanje sulfata. Velika postrojenja znače da su
svi spremnici i reaktori smješteni na otvorenom prostoru, njima rukuje mali broj rukovaoca koji rade u
zasebnoj zatvorenoj upravljačkoj prostoriji. Spajanje i razdvajanje pri utovaru i istovaru cestovne/željezničke
cisterne u pravilu se odvija na otvorenom.
2. Radni uvjeti i mjere upravljanja rizicima
2.1. Kontrola izloženosti radnika
2.1.1. Karakteristike proizvoda
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Vrsta proizvoda Tvar kao takva Proizvod je u tekućem obliku u
zatvorenom spremniku cisterne.
Agregatno stanje proizvoda Tekućina
Koncentracija tvari u proizvodu Nije dostupno Sumporna kiselina se koristi u procesu
2.1.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Korištena količina po radniku
[radnom mjestu] dnevno Nema podataka
Kontakt radnika je u pravilu kratak jer se
većinom radnji upravlja daljinski, a uzimanje
uzoraka/analiza kratko traje.
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 30/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Trajanje po danu na radnom mjestu
[za jednog radnika] 8 h/d Standardni broj sati u jednom radnom danu
Učestalost na radnom mjestu 220 d/god. Standardni broj radnih dana godišnje
Ostale odrednice vezane uz trajanje,
učestalost i količinu uporabe
Očekuje se
isprekidani kontakt
Ovi zadaci rijetko traju punih 8 sati dnevno
tako da se pretpostavlja najgori scenarij.
2.1.3. Ostali dani radni uvjeti koji utječu na izloženost radnika
Nisu poznati.
2.1.4. Čimbenici izloženosti radnika na koje ne utječe upravljanje rizicima
Volumen disanja i dodir s kožom pod uvjetima uporabe od strane radnika
Vrsta informacija Polje za
podatke Objašnjenje
Volumen disanja pod
uvjetima uporabe 10 m3/d Zadana vrijednost za radnika koji udiše u 8-satnom radnom danu.
Područje dodira s kožom
s tvari pod uvjetima
uporabe.
480 cm2
(ECETOC
zadano)
Zbog nagrizajuće prirode sumporne kiseline izloženost kože se ne
smatra relevantnom za karakterizaciju rizika jer se mora spriječiti
u svakom slučaju.
2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja
Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malom ili
nikakvom mogućnosti izlaganja. Zatvorenost te dobra radna praksa su obvezni, rukovanje sumpornom
kiselinom uključuje posebnu opremu i kontrolirane sustave s malo ili niti malo potencijala za izlaganje.
Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i izolirani.
2.1.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu emisije od izvora prema radniku
Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne
kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika u zatvorenom
prostoru odvodi se cjevovodom kako bi se obradio, tj kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao. Cjevovodi za
odvod plina također se koriste ako se punjenje cestovnih tankera odvija pod pokrovom.
Zadržavanje i lokalna odzračna ventilacija
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Obvezno sprječavanje
širenja i dobra radna praksa
Učinkovitost:
nepoznata
Rukovanje sumpornom kiselinom uključuje posebnu
opremu i kontrolirane sustave s malom ili nikakvom
mogućnosti izlaganja. Postrojenja uključena u
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 31/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Lokalna odzračna ventilacija
prema potrebi.
Učinkovitost:
nepoznata
proizvodnju i uporabe sumporne kiseline obično se
smještaju na otvorenom. Bilo kakav plin koji izađe iz
spremnika odvodi se cjevovodom kako bi se mogao
obraditi tj. ukloniti i očistiti i/ili filtrirati.
2.1.7. Organizacijske mjere za sprečavanje/ograničavanje ispuštanja, raspršivanja i izloženosti
Radnici u pravilu rade u odvojenoj upravljačkoj sobi bez izravnog kontakta s instalacijama u kojima je
smješten materijal. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni
obučeni su u vezi postupaka i zaštitne opreme koja je namijenjena samo kao predostrožnost za najgori scenarij
kako bi se smanjila izloženost i rizici.
2.1.8. Uvjeti i mjere koje se odnose na osobnu zaštitu
Radnici koriste zaštitna odjela (zaštita za lice/oči, kaciga, rukavice, čizme i zaštitni kombinezon koji su
otporni na kiselinu). Prema potrebi se koristi zaštita za dišne puteve.
Osbna zaštitna oprema (OZS)
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Vrsta OZS (rukavice,
respirator, štitnik za lice)
Učinkovitost:
nepoznata
Rukovanje sumpornom kiselinom uključuje posebnu opremu
i kontrolirane sustave s malom ili nikakvom mogućnosti
izlaganja. Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe
sumporne kiseline obično se smještaju na otvorenom. Bilo
kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi se cjevovodom
kako bi se mogao obraditi tj. ukloniti i očistiti i/ili filtrirati.
2.2. Kontrola izloženosti okoliša
2.2.1. Karakteristike proizvoda
Sumporna se kiselina može razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku
uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost od 22.5 cP (0.0225 Pa
s; 22.5 mPa s) je prijavljena za 95% sumporne kiseline na 20 stupnjeva Celzijusa.
2.2.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti
Vrsta informacija Polje za
podatke
Objašnjenje
Godišnja upotrebljena
količina po lokaciji.
300 000
t/god.
Najgori slučaj za pojedinačnu lokaciju
Dani emisije po lokaciji 365 d/god. Procijenjeni broj dana emisije na temelju kontinuirane
proizvodnje
Za više informacija pogledati pododjeljak 2.1.2.
2.2.3. Ostali zadani radni uvjeti koji utječu na izloženost okoliša
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 32/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Nisu poznati.
2.2.4. Ekološki čimbenici na koje ne utječe upravljanje rizicima
Uvjeti koji dovode do razrjeđivanja početnog ispuštanja u okoliš
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Volumen ispusta postrojenja za
obradu kanalizacije 2000 m3/d
EUSES zadana vrijednost za standardno
postrojenje za obradu otpadnih voda na
proizvodnoj lokaciji
Dostupni volumen riječne vode koji
će primiti emisije s lokacije 20 000 m3/d
Standardna brzina protoka ERC dovodi do
deseterostrukog razrjeđivanja u prijemnoj vodi.
2.2.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (izvor) za sprječavanje/ograničavanje
ispuštanja i izlaganja okoliša
Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malo ili niti
malo mogućnosti izlaganja.
2.2.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu raspršivanja od izvora prema okolišu
Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. Otjecanje se
kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Tekući otpadi se tretiraju (neutralizacija do neutralnog pH) prije
ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi a talog iz postrojenja za obradu otpadne
vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje bilo
kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Obrada otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon
koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
2.2.7. Učinkovitost mjera upravljanja rizicima i izračun čimbenika emisija
Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje
moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih
oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadžaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625
(raspon 200 – 770) mg / Nm3. Tipičan protok kroz: SO2 < 2 kg SO2 / t H2SO4.
Mjere upravljanja rizicima vezano uz emisije u okoliš s industrijskih lokacija
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Preliminarna obrada otpadne vode
na lokaciji
Kemijska predobrada ili
postrojenje za obradu
otpadnih voda
na lokaciji.
Otpadne vode se u pravilu obrađuju pomoću postrojenja
za obradu otpadne vode na lokaciji što će se
neutralizirati prije nego dosegne biološki toranj
postrojenja za obradu otpadne vode ili će se tretirati na
lokaciji metodama kemijske neutralizacije prije
ispuštanja u komunalno postrojenje za obradu otpadnih
voda ili u okoliš
Rezultirajući dio inicijalno
primijenjene količine u otpadnoj
vodi ispušten s lokacije u
Varira ovisno o sustavu.
Proces neutralizacije je iznimno učinkovit, a pH
monitori su instalirani kako bi se osiguralo da je došlo
do kompletne neutralizacije i uklanjanja.
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 33/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
kanalizacijski sustav
Umanjenje zračnih emisija
Učinkovitost:
implementirane
odgovarajuće mjere
Ispušni plinovi se pročišćavaju.
Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost: potpuna
Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit
uz postizanje gotovo potpune neutralizacije. pH alarmi
su primjenjeni kako bi se osiguralo da je došlo do
uspješne neutralizacije.
Brzina ispuštanja otpadne vode
(postrojenja za obradu otpadne
vode)
2 000 m3/d Zadano: 2 000 m3/d
Prikupljanje taloga za
poljoprivredu ili vrtlarstvo Ne
Sav talog se skuplja i spaljuje ili šalje na odlagalište
otpada.
Rezultirajući dio inicijalno
primijenjene količine u otpadnoj
vodi ispuštenoj s lokacije
Manje od 0.01% U procjeni drugog sloja razmotreno je uklanjanje
neutralizacijom.
2.2.8. Mjere koje se odnose na otpad
Frakcije tvari u otpadu i mjere upravljanja otpadom
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Količina tvari u otpadnoj vodi koja je rezultat
navedenih primjena pokrivenih scenarijem
izloženosti
0 kg/d
Vrijednost stupnja 2 temeljena na
specijaliziranim procedurama obrade
otpadne vode.
Količina tvari u otpadu rezultira iz roka trajanja
artikala Nije primjenjivo
Vrsta otpada, prikladni kodovi za otpad Odgovarajući ERC kodovi
Vrsta vanjskog pročišćavanja koje cilja na
reciklažu ili oporavak tvari Nema.
Vrsta vanjske obrade sa ciljem konačnog
odlaganja otpada Spaljivanje ili odlagalište
Dio tvari koji se ispušta u okoliš putem zraka
uslijed rukovanja otpadom Nije primjenjivo
3. Procjena izloženosti
3.1. Procjena izloženosti na radnom mjestu
Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini uslijed proizvodnje provedena je za procese relevantne za
ovaj scenarij uporabe kako je specificirano PROC kodovima. Prvo je proveden analitički stupanj ugrubo
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 34/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
(Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC-a. Detaljniji analitički stupanj (Stupanj 2)
proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).
3.1.1. Akutna/kratkotrajna i dugotrajna izloženost
Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalno nadraživanje i nagrizanje kože. Procjena Stupnja
1 izloženosti udisanjem vezano uz ovaj Scenarij izloženosti (SI 2) izvedena pomoću ECETOC TRA modela
rafinirana je korištenjem inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH tool (ART).
Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjoj tablici. Predviđeni 50%-tni i
90%-tni (najgori slučaj) akutne/kratkotrajne (npr. izloženost tijekom cijele smjene) i dugotrajne koncentracije
izloženosti udisanjem izvedene pomoću parametara za procese povezane s ovim Scenarijem prikazani su u
donjim tablicama.
Stupanj 2: koncentracije akutne/kratkotrajne i dugotrajne izloženosti izvedene pomoću ART modela
Opis aktivnosti PROC
Agregatno
stanje
materijala
Procje-
njena
izloženost
(mg/m3)
Kratkotrajna
koncentracija
Procjenjena
izloženost
(mg/m3)
Dugotrajna
koncentracija
50%-tna
vrijednost
50%-tna
vrijednost
50%-tna
vrijednos
50%-tna
vrijednost
Uporaba u zatvorenom
procesu, nema vjerojatnosti
izlaganja
1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9
Uporaba u zatvorenom,
kontinuiranom procesu s
povremenim kontroliranim
izlaganjem (uključujući
uzimanje uzoraka i
održavanje)
2 Tekućina 8,2 x 10-9 9,2 x 10-8 3,6 x 10-8 9,2 x 10-8
Uporaba u zatvorenom
šaržnom procesu (sinteza ili
formulacija)
3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4
Uporaba u šaržnom procesu
i drugim procesima
(sinteza) gdje se javlja
mogućnost izlaganja
4 Tekućina 1,2 x 10-3 1,4 x 10-2 5,4 x 10-3 1,4 x 10-2
Utovar/prijenos 8a Tekućina 2,0 x 10-3 2,3 x 10-2 8,8 x 10-2 2,3 x 10-2
Utovar/ prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6
Utovar/ prijenos (mali
spremnici) 9 Tekućina 8,1 x 10-4 3,2 x 10-3 3,2 x 10-3 2,8 x 10-3
3.1.2. Izloženost neprofesionalnih korisnika
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 35/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Korisnici nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom aktivnosti pokrivenih ovim scenarijem izloženosti
jer su one isključivo industrijske i nema izravnog ispuštanja korisnicima.
3.1.3. Neizravna izloženost ljudi preko okoliša (oralno)
Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u
potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće ostati u bilo kojem dijelu okoliša gdje bi moglo doći do
indirektne izloženosti ljudi. Nadalje, niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne
uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je na lokaciji STP-a gdje se
primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da će uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih
voda biti učinkovito, tako da se očekuje da će sekundarna izloženost drugih prijamnih segmenata biti
minimalna. Isto tako zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja koje su izvor ljudske prehrane nisu
predviđeni.
3.1.4. Kvantitativna karakterizacija rizika za radnike
Put PROC
kod
Koncentracije
izloženosti
(mg/m3)
Glavna krajnja točka
toksičnosti / kritični
učinak
DNEL
(mg/m3)
Karakterizacija
rizika
Akutni
lokalni
učinci
Udisanje
PROC 1 9,3 x 10-9 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 9,2 x 10-7
PROC 2 9,2 x 10-8 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 4,2 x 10-3
PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 1,4 x 10-1
PROC 4 1,4 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 2,3 x 10-1
PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 1,2 x 10-3
PROC 8b 1,2 x10-4 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 3,2 x-10-2
PROC 9 3,2 x 10-3 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,1 9,2 x-10-7
Dugotrajni
lokalni
učinci
Udisanje
PROC 1 9,4 x10-9 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 1,8 x10-6
PROC 2 9,2 x10-8 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 8,4 x 10-3
PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 2,8 x 10-1
PROC 4 1,4 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 4,6 x 10-1
PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 9,6 x 10-5
PROC 8b 4,8 x 10-6 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 5,6 x10-2
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 36/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
PROC 9 2,8 x 10-3 Nadraživanje dišnih
puteva i nagrizanje 0,05 1,8 x10-6
3.2. Procjena izloženosti okoliša
Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijom u prvom stupnju s konzervativnim
procjenama i standardnim vrijednostima. Za procjenu drugog stupnja u EUSES-u izabrani su prikladniji
detalji i ulazni podaci koji najbolje odgovaraju opisu uporabe sumporne kiseline kao intermedijera. Regionalni
podaci i frakcije emisije izračunati su pomoću EUSES-a. Kompletni EUSES ulazni podaci prikazani su ispod.
Stupanj 2: Predviđeno ispuštanje u okoliš
ERC Segmenti Predviđena
ispuštanja
Izmjereno
ispuštanje Objašnjenje/izvor mjerenih podataka
6A
Slatkovodna
voda (nakon
STP)
0 kg/d Nema
podataka
Na temelju učinkovitosti neutralizacijskog
procesa
Ispuštanje u zrak 94,9 kg/d Nema
podataka
Izmjerene emisije u najgorim slučajevima
povezane s uporabom intermedijera
Tlo (samo
izravno)
poljoprivredna
zemlja
0 kg/d Nema
podataka
Ne očekuje se izravni gubitak u tlo za ovaj ERC
niti širenje taloga
3.2.1. Koncentracija izloženosti u postrojenjima za obradu otpadnih voda
U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1.92), odmah se razlaže na vodikove
ione i sulfatne ione (na svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može izmiješati s
vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki
sveprisutni bezopasni sulfatni anion i vodikov kation. Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će
se trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u postrojenje za obradu otpadnih voda. Postupci neutralizacije
se primjenjuju kako bi se osiguralo da nema utjecaja na pH prijamne vode. Navedene su izmjerene pH
vrijednosti koje potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.
Stupanj 2: koncentracije u otpadnim vodama
ERC za segment
Procijenjene
koncentracije
izloženosti
Izmjerene
koncentracije
izloženosti Objašnjenje/izvor mjerenih podataka
vrijednost jedinica vrijednost jedinica
Otpadna voda prije
obrade 10 000 mg/l
Nije
primjenjivo mg/l
Otpadna voda (nakon
postrojenja za obradu 0 mg/l
Nije
primjenjivo mg/l
Kompletno uklanjanje zahvaljujući
procesu neutralizacije
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 37/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
otpadnih voda)
Lokalni slatkovodni 0 mg/l Nije
primjenjivo mg/l
Deseterostruko razrjeđivanje prijamnim
vodama
3.2.2. Koncentracija izloženosti u vodenom segmentu
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije u okolišu (PEC) u vodenom segmentu
Segmenti Lokalna konc.
(lokalna mg/l) Obrazloženje
Vodeni PEC
(lokalno mg/l) Obrazloženje
Slatkovodni (u mg/l) 0 8,8 x 10-4
Morska voda (u mg/l) 0
Deseterostruko
razrjeđivanje prijamnim
vodama
1,2 x 10-4
Isprekidana ispuštanja u vodu
(u mg/l)
Nije
primjenjivo
Isprekidano ispuštanje nije
relevantno
Nije
primjenjivo
Isprekidano ispuštanje
nije relevantno
3.2.3. Koncentracija izloženosti u sedimentima
Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), brzo i potpuno se razlaže u vodi. U svim
koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao u okolišu sveprisutan sulfatni anion i
hidronijev kation te se ne očekuje da će dospjeti ili akumulirati se u sedimentu. Postoje čvrsti dokazi koji
ukazuju na to da se sumporna kiselina neće akumulirati u sedimentima. Ipak niže su prikazane PEC
vrijednosti sedimenta izračunate pomoću EUSES-a.
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentima vodenog sedimenta
Segmenti Lokalna koncentracija Vodeni PEC (lokalni)
Slatkovodni sediment (u mg/kg) 7,13x10-4 7,13x10-4
Morski sediment (u mg/kg) 1,03x10-4 1,03x10-4
3.2.4. Koncentracije izloženosti u tlu i podzemnim vodama
Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione u dodiru s atmosferskom vlagom. Vodikovi
ioni, iako se kao takvi ne raspadaju zbog svoje elementarne prirode pridonose pH vrijednosti lokalnog okoliša.
Sulfatni ioni se inkorporiraju u razne mineralne vrste koje su prisutne u okolišu. Ipak, izračunate PEC
vrijednosti za tlo i podzemne vode predstavljeni su ispod.
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu tla i podzemnih voda
Segmenti Lokalna koncentracija PEC (lokalni)
Poljoprivredno tlo (prosjek preko 30 dana, u
mg/kg) 1x10-4 0,0149
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 38/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Podzemna voda (mg/l) 0,11 0,11
3.2.5. Atmosferski segment
Atmosferske emisije kontroliraju se ili uporabom u potpunosti zatvorenih sustava ili pročišćavača u kojima se
kontroliraju svi plinovi koji sadrže sumpor. Nadalje regionalna PEC vrijednost (Stupanj 2) u zraku vrlo je
nizak što indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i zanemariv rizik za regionalni
okoliš.
Stupanj 2: predviđena koncentracija izloženosti (PEC) u zraku
ERC Lokalna
koncentracija
PEC zraka
(lokalna+regionalna) Obrazloženje
Stupanj
26A
Godišnji prosječni
PEC u zraku, ukupno
(mg/m3)
0,0261 0,0261 Procijenjeno uz pomoć EUSES-a
2.1.
3.2.6. Koncentracija izloženosti relevantna za prehrambeni lanac (sekundarno trovanje)
Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim
vodenim sustavima i uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra
malo vjerojatnim da će ljudi biti indirektno izloženi bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim
vodama ili tlima ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.
3.2.7. Karakterizacija rizika za okoliš
Karakterizacija rizika za sustave za pročišćavanje otpadnih voda
Segmenti PEC (mg/l) PNEC (mg/l) PEC/PNEC Komentari
Stupanj 2 -
postrojenje za
obradu otpadnih
voda
0 8,8 0
U procjenu drugog stupnja sva otpadna
kiselina je neutralizirana i uklonjena prije nego
uđe u bilo kakvu biološku fazu postrojenja za
obradu otpadnih voda. Kao takva ne
predstavlja izloženost niti rizik.
Karakterizacija rizika za vodeni segment
Segmenti PEC mg/l PNEC mg/l PEC/PNEC Komentari
Stupanj 2
slatkovodno 8,8 x 10-4 0,0025 0,352 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2 sediment 7,3 x 10-4 0,002 0,365 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2 morski
sediment 1,03 x 10-4 0,002 0,051 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2 morsko 1,2 x 10-4 0,00025 0,48 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 39/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija
uključujući gnojiva
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 40/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
1. Naslov scenarija izloženosti
1.1. Slobodan kratki naslov
Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline.
1.2. Sustavni naslov na temelju opisa uporabe
Sektori uporabe SU3; SU10
Kategorije proizvoda PC19
Kategorije procesa PROC1; PROC3; PROC5 ; PROC8a; PROC8b; PROC9
Kategorija ispuštanja u okoliš ERC2
1.3. Opis aktivnosti i procesa koji su obuhvaćeni scenarijem izloženosti
Scenarij izloženosti obuhvaća uporabu sumporne kiseline tijekom miješanja, prepakiranja, pripreme i u
proizvodnji Oleuma. U pravilu proizvodnja i proizvodni proces bi bili kontinuirani s uporabnim razinama koje
variraju između 100 i 500 tona na dan u velikom postrojenju. Tipično veliko postrojenje znači da su svi
spremnici i reaktori smješteni uglavnom na otvorenom prostoru, njima rukuje mali broj rukovaoca koji rade u
zasebnoj zatvorenoj upravljačkoj prostoriji.
2. Radni uvjeti i mjere upravljanja rizicima
2.1. Kontrola izloženosti radnika
2.1.1. Karakteristike proizvoda
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Vrsta proizvoda Tvar kao takva Proizvod je u tekućem obliku u
zatvorenom spremniku cisterne.
Agregatno stanje proizvoda Tekućina
Koncentracija tvari u proizvodu 98%
2.1.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Korištena količina po radniku
[radnom mjestu] dnevno Nema podataka
Smatra se da je izloženost radnika
zanemariva zahvaljujući
specijaliziranim sustavima.
Trajanje po danu na radnom mjestu
[za jednog radnika] 8 h/d
Standardni broj sati u jednom radnom
danu
Učestalost na radnom mjestu 220 d/god. Standardni broj radnih dana godišnje
Ostale odrednice vezane uz trajanje, Očekuje se isprekidani Ovi zadaci rijetko traju punih 8 sati
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 41/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
učestalost i količinu uporabe kontakt dnevno tako da se pretpostavlja najgori
scenarij.
2.1.3. Ostali dani radni uvjeti koji utječu na izloženost radnika
Nisu poznati.
2.1.4. Čimbenici izloženosti radnika na koje ne utječe upravljanje rizicima
Volumen disanja i dodir s kožom pod uvjetima uporabe
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Volumen disanja pod uvjetima uporabe 10 m3/d Zadana vrijednost za radnika koji udiše u
8-satnom radnom danu.
Područje dodira s kožom s tvari pod
uvjetima uporabe.
480 cm2
(ECETOC zadano)
Uzeti u obzir da se zbog nagrizajuće
prirode sumporne kiseline izloženost kože
mora se spriječiti u svakom slučaju.
2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja
Uporaba sumporne kiseline tijekom miješanja, pripreme, prepakiranja ili u proizvodnji Oleuma često
uključuje specijalizirane procese i visoke temperature. Koriste se čvrsto zatvoreni sustavi s malo ili bez ikakve
mogućnosti izloženosti. Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i izolirani.
2.1.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu emisije od izvora prema radniku
Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne
kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika u zatvorenom
prostoru odvodi se cjevovodom kako bi se obradio, tj kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao. Vodovi za
odvod plina također se koriste ako se punjenje cestovnih tankera odvija pod pokrovom.
Zadržavanje i lokalna odzračna ventilacija
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Obvezno sprječavanje
širenja i dobra radna
praksa
Učinkovitost:
nepoznata
Rukovanje sumpornom kiselinom uključuje posebnu
opremu i kontrolirane sustave s malom ili nikakvom
mogućnosti izlaganja Postrojenja uključena u proizvodnju i
uporabe sumporne kiseline obično se smještaju na
otvorenom. Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi
se cjevovodom kako bi se mogao obraditi tj. ukloniti i
očistiti i/ili filtrirati. Lokalna odzračna
ventilacija prema potrebi.
Učinkovitost:
nepoznata
2.1.7. Organizacijske mjere za sprečavanje/ograničavanje ispuštanja, raspršivanja i izloženosti
Radnici su u pravilu odvojeni od proizvodnih strojeva i sustava bez izravnog dodira s instalacijama u kojima
se nalazi materijal. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih ili
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 42/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
željezničkih cisterni osposobljeni su prema procedurama i zaštitnoj opremi koja je namijenjena samo kao
predostrožnost za najgori scenarij kako bi se smanjilo izlaganje i rizici.
2.1.8. Uvjeti i mjere koje se odnose na osobnu zaštitu
Radnici koji u uključeni u uporabu, rukovanje, uzimanje uzoraka i prijenos materijala osposobljeni su vezano
prema procedurama i zaštitnoj opremi koja je namijenjena samo kao predostrožnost za najgori scenarij kako
bi se smanjilo izlaganje i rizici. To prema potrebi može uključivati odjeću, naočale i opremu za disanje
otpornu na tekućine.
Osobna zaštitna oprema (OZS)
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Vrsta Pzaštitne
opreme (rukavice,
respirator, štitnik
za lice)
Učinkovitost:
Nepoznata
Proizvodnja i rukovanje sumpornom kiselinom uključuju posebnu
opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malo ili niti malo
mogućnosti izlaganja.
Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe sumporne kiseline
obično se smještaju na otvorenom. Radnici koji su uključeni u
uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni obučeni
su vezano uz procedure i zaštitnu opremu koja je namijenjena samo
kao predostrožnost za najgori scenarij kako bi se smanjilo izlaganje
i rizici.
2.2. Kontrola izloženosti okoliša
2.2.1. Karakteristike proizvoda
Sumporna se kiselina može razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku
uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost 95%-tne sumporne
kiseline na 20 stupnjeva Celzijusa iznosi 22,5 cP (0,0225 Pa s; 22,5 mPa s).
2.2.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Godišnja upotrijebljena količina po
lokaciji. 300 000 t/god. Najgori slučaj za pojedinačnu lokaciju.
Dani emisije po lokaciji 365 d/god. Procijenjeni broj dana emisije na
temelju stalne proizvodnje.
Za više informacija pogledati pododjeljak 2.1.2.
2.2.3. Ostali dani radni uvjeti koji utječu na izloženost okoliša
Nisu poznati.
2.2.4. Ekološki čimbenici na koje ne utječe upravljanje rizicima
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 43/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Uvjeti koji dovode do razrjeđivanja početnog ispuštanja u okoliš
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Volumen ispusta postrojenja za
obradu kanalizacije 2 000 m3/d
EUSES zadana vrijednost za standardi
postrojenje za obradu otpadnih voda na
proizvodnoj lokaciji
Dostupni volumen riječne vode koji
će primiti emisije s lokacije 20 000 m3/d
Standardna brzina protoka ERC dovodi do
deseterostrukog razrjeđivanja u prijemnoj vodi.
2.2.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (izvor) za sprječavanje/ograničavanje
ispuštanja i izlaganja okoliša
Koriste se čvrsto zatvoreni sustavi s malo ili bez mogućnosti izloženosti. Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i
izolirani.
2.2.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu raspršivanja od izvora prema okolišu
Emisije u okoliš su ograničene određenim procesima za obradu otpada dizajniranim tako za ograničavanje
izloženosti okoliša u svim relevantnim segmentima. Emisije otpadnog plina pročišćavaju se a zatim se mogu
preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju
ili površinske vode. Tekući otpadi tretiraju se (neutralizacija) prije ispuštanja kako bi se uklonila sumporna
kiselina u otpadnoj vodi, a talog iz postrojenja za obradu otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište
otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje zagađivanje tla rasprostiranjem taloga.
Obrada otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
2.2.7. Učinkovitost mjera upravljanja rizicima i izračun čimbenika emisija
Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje
moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih
oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625
(raspon 200 - 770) mg / Nm3. Tipičan protok kroz: SO2 < 2 kg SO2 / t H2SO4.
Mjere upravljanja rizicima s obzirom na emisije u okoliš s industrijskih lokacija
Vrsta informacija Podaci Objašnjenje
Preliminarna obrada
otpadne vode na lokaciji
Kemijska
predobrada ili
postrojenje za
obradu otpadnih
voda na
proizvodnoj
lokaciji.
Otpadne vode se u pravilu pročišćavaju pomoću postrojenja za obradu
otpadne vode na lokaciji što će se neutralizirati prije nego dospije u
biološki toranj postrojenja za obradu otpadne vode ili će se tretirati na
lokaciji metodama kemijske neutralizacije prije ispuštanja u postrojenje
za obradu otpadnih voda ili u okoliš
Rezultirajući dio inicijalno
primjenjene količine u
otpadnoj vodi ispušten s
lokacije u vanjski
kanalizacijski sustav.
Varira ovisno o
sustavu.
Proces neutralizacije je iznimno učinkovit, a pH monitori su instalirani
kako bi se osiguralo da je došlo do kompletne neutralizacije i
uklanjanja.
Umanjenje emisija u zrak Izmjerene
emisije Ispušni plinovi se pročišćavaju.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 44/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
otpadnog plina
Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost:
potpuna
Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit uz postizanje
skoro potpune neutralizacije. pH alarmi su primjenjeni kako bi se
osiguralo da je došlo do uspješne neutralizacije.
Brzina ispuštanja otpadne
vode (postrojenja za
obradu otpadne vode)
2 000 m3/d Zadano: 2 000 m3/d
Prikupljanje taloga za
poljoprivredu ili vrtlarstvo Ne
Sav taj mulj se skuplja i spaljuje te šalje na odlagalište ili reciklira za
ponovnu uporabu natrag dobivenih materijala, ako ih ima.
Rezultirajući dio inicijalno
primijenjene količine u
otpadnoj vodi ispuštenoj s
lokacije
Manje od
0,01% U procjeni drugog stupnja razmotreno je uklanjanje neutralizacijom.
2.2.8. Mjere koje se odnose na otpad
Frakcije tvari u otpadu i mjere upravljanja otpadom:
Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje
Količina tvari u otpadnoj vodi koja je
rezultat navedenih primjena pokrivenih
scenarijem izloženosti
0 kg/d
Vrijednost Stupnja 2 temeljena na
specijaliziranim procedurama obrade
otpadne vode..
Količina tvari u otpadu rezultira iz roka
trajanja proizvoda Nije primjenjivo
Vrsta otpada, prikladni kodovi za otpad Odgovarajući ERC kod(ovi)
Vrsta vanjske obrade sa ciljem
reciklaže ili oporabe tvari Nema.
Vrsta vanjske obrade sa ciljem
konačnog odlaganja otpada Spaljivanje ili odlagalište
Diop tvari koji se ispušta u okoliš
putem zraka iz rukovanja otpadom Nije primjenjivo
Frakcija tvari ispuštena u okoliš preko
otpadne vode pri rukovanju otpadom Nije primjenjivo
Frakcija tvari odlaže se kao
sekundarni otpad Nije primjenjivo
3. Procjena izloženosti
3.1. Procjena izloženosti na radnom mjestu
Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini nakon miješanja, pripreme i prepakiranja sumporne kiseline
provedena je za procese relevantne za ovaj scenarij uporabe kako je specificirano PROC kodovima. Prvo je
proveden analitički stupanj (Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC (TRA) model. Viši
analitički stupanj (Stupanj 2) od Stupnja 1 proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 45/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
3.1.1. Akutna/kratkotrajna i dugotrajna izloženost
Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalna nadraženost i nagrizanje kože. Ne postoje dokazi
o sustavnim učincima koji slijede nakon izloženosti kože sumpornoj kiselini. Procjene sustavnih doza za kožu
povezanih s akutnom/kratkotrajnom i dugotrajnom izloženosti sumpornoj kiselini stoga nisu izvedene.
Procjena Stupnja 1 izloženosti udisanjem izvedena pomoću ECETOC TRA modela rafinirana je korištenjem
inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH tool (ART). U modelu ART
mehanistički model izloženosti udisanjem i stručno mišljenje iskorišteni su kako bi se predvidjele realističnije
procjene koncentracija izloženosti udisanjem povezanih s procesima koji uključuju sumpornu kiselinu.
Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjoj tablici. Predviđene 50%-tne i
90%-tne (najgori slučaj) percentilne vrijednosti akutne/kratkotrajne (npr. izloženost tijekom cijele smjene) i
dugotrajne koncentracije izloženosti udisanjem izvedene pomoću parametara za procese povezane s ovim
scenarijem izloženosti prikazani su u donjim tablicama.
Stupanj 2: koncentracija akutne/kratkotrajne i dugotrajne izloženosti izvedene pomoću ART modela
Opis aktivnosti PROC
Agregatno
stanje
materijala
Procjenje-
na
izloženost
(mg/m3)
Kratkotrajna
koncentracija
Procjenje-
na
izloženost
(mg/m3)
Dugotrajna
koncentracija
50%-tne
vrijednosti
90%-tne
vrijednosti
50%-tne
vrijednosti
90%-tne
vrijednosti
Uporaba u zatvorenom
procesu, nema vjerojatnosti
izlaganja
1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9
Uporaba u zatvorenom
šaržnom procesu (sinteza ili
formulacija)
3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4
Miješanje ili stapanje u
šaržnom procesu za
formulaciju smjesa
(višestruka primjena i/ili
značajan kontakt)
5 Tekućina 0,0045 0,018 0,0063 0,016
Utovar/prijenos 8a Tekućina 2,0 x 10-3 2,3 x 10-2 8,8 x 10-2 2,3 x 10-2
Utovar/ prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6
Utovar/ prijenos (mali
spremnici) 9 Tekućina 8,1 x 10-4 3,2 x 10-3 3,2 x 10-3 2,8 x 10-3
3.1.2. Izloženost korisnika
Korisnici nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom aktivnosti pokrivenih ovim scenarijem izloženosti
jer su one isključivo industrijske.
3.1.3. Neizravna izloženost ljudi preko okoliša (oralno)
Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u
potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće zaostati u bilo kojem segmentu okoliša gdje bi moglo doći do
indirektne izloženosti ljudi. Nadalje niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne
uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je u postrojenju za obradu
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 46/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
otpadnih voda na proizvodnoj lokaciji gdje se primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da je
uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda učinkovito. Zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja
koje su izvor ljudske prehrane nije vjerojatno.
3.1.4. Kvantitativna karakterizacija rizika za radnike
Put
izloženosti PROC kod
Koncentracije
izloženosti
(mg/m3)
Glava krajnja točka
toksičnosti / kritični
učinak
DNEL
(mg/m3)
Karakterizacija
rizika
Akutni
lokalni
učinci
Udisanje
PROC 1 9,3 x 10- 9 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0,1 9,3 x 10-8
PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0,1 4,2 x 10-3
PROC 5 1,8 x 10-2 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0,1 1,8 x 10-1
PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0,1 2,3 x 10-1
PROC 8b 1,2 x10-4 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.1 1,2 x10- 3
PROC 9 3,2 x 10-3 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.1 3,2 x 10-2
Dugotrajni
lokalni
učinci
Udisanje
PROC 1 9,4 x10-9 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.05 1,9 x10-7
PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.05 8,4 x 10-3
PROC 5 1,6 x 10-2 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.05 3,2 x 10-1
PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih puteva i nagrizanje
0.05 4,6 x 10-1
PROC 8b 4,8 x 10-6 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.05 9,6 x10-5
PROC 9 2,8 x 10-3 Nadraživanje dišnih puteva
i nagrizanje 0.05 5,6 x10-2
3.2. Procjena izloženosti okoliša
Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijama na prvom stupnju procjene
konzervativnim procjenama i standardnim vrijednostima implementiranim uvjetima. Za procjenu drugog sloja
u EUSES-u prikladniji detalji i ulazni podaci izabrani su kako bi najbolje odgovarali opisu uporabe sumporne
kiseline kao intermedijera.
Stupanj 2: predviđeno ispuštanje u okoliš
ERC Segmenti Predviđena
ispuštanja
Izmjereno
ispuštanje Objašnjenje/izvor mjerenih podataka
6A Slatkovodna voda
(nakon postrojenja 0 kg/d - Na temelju učinkovitosti neutralizacijskog procesa
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 47/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
za obradu otpadnih
voda)
Ispuštanje u zrak 205 kg/d - Izmjerene emisije u najgorim slučajevima povezane s
uporabom intermedijera
Tlo (samo izravno)
poljoprivredna
zemlja
0 kg/d - Ne očekuje se izravni gubitak u tlo za ovaj ERC niti
širenje mulja.
3.2.1. Koncentracija izloženosti u postrojenjima za obradu otpadnih voda
U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), odmah se razlaže na vodikove
ione i sulfatne ione (pri svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može miješati s
vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki
bezopasni sulfatni (SO42-) anion i vodikov kation. Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će se
trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u postrojenje za obradu otpadnih voda. Postupci neutralizacije
primjenjuju se kako bi se uklonio utjecaj na pH prijamne vode. Navedene su izmjerene pH vrijednosti koje
potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.
Stupanj 2: koncentracije u otpadnim vodama
ERC za segment
Procijenjene
koncentracije
izloženosti
Izmjerene koncentracije
izloženosti Objašnjenje/izvor mjerenih podataka
vrijednost jedinica vrijednost jedinica
Otpadna voda prije
obrade 13 200 mg/l
Nije
primjenjivo mg/l
Otpadna voda
postrojenja za obradu 0 mg/l
Nije
primjenjivo mg/l
Lokalni slatkovodni 0 mg/l Nije
primjenjivo mg/l
3.2.2. Koncentracija izloženosti u vodenom segmentu
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije u okolišu (PEC) u vodenom segmentu
Segmenti
Lokalna
vodena konc.
(lokalna mg/l)
Obrazloženje Vodena PEC
(lokalna mg/l) Obrazloženje
Slatkovodno (mg/l) 0 4,43 x 10-5
Morska voda (mg/l) 0
Deseterostruko
razrjeđivanje prijamnim
vodama
6,42 x 10-6
Isprekidana ispuštanja u
vodu (mg/l)
Nije
primjenjivo
Isprekidano ispuštanje
nije relevantno
Nije
primjenjivo
Isprekidano ispuštanje nije
relevantno
3.2.3. Koncentracija izloženosti u sedimentima
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 48/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1.92), brzo i potpuno se razlaže u vodi. U svim
koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao u okolišu sveprisutan sulfatni anion i
hidronijev kation te se ne očekuje da će dospjeti ili akumulirati se u sedimentu. Postoje čvrsti dokazi koji
ukazuju na to da se sumporna kiselina neće akumulirati u sedimentima. Ipak PEC vrijednosti sedimenta
izračunate pomoću EUSES-a prikazane su niže.
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentima vodenog sedimenta
Segmenti Lokalna koncentracija Vodeni PEC (lokalni)
Slatkovodni sediment (mg/kg) 3,56 x10-5 3,56 x10-5
Morski sediment (mg/kg) 5,16x10-6 5,16x10-6
3.2.4. Koncentracije izloženosti u tlu i podzemnim vodama
Emisije u zrak su kontrolirane i zanemarive te su stoga i indirektne emisije u tlo (i podzemne vode) putem
atmosferskog taloženja također zanemarive. Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione
u dodiru s atmosferskom vlagom.
Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu tla i podzemnih voda
Segmenti Lokalna koncentracija
(lokalna) PEC (lokalni)
Poljoprivredno tlo - prosjek preko 30 dana
(mg/kg) 9,42x10-4 9,42x10-4
Podzemna voda (mg/l) 0,007 9,42x10-4
3.2.5. Atmosferski segment
Vezano uz modelirane podatke Stupnja 1, predviđanja REACH ERC-a pretpostavljaju da se 5% proizvodnje
oslobađa u atmosferu, što je za u potpunosti zatvoreno postrojenje (kao što ona namijenjene za rad sa
sumpornom kiselinom jesu) vrlo nerealno. Nadalje, Stupanj 2 regionalnog PEC-a u zraku je vrlo nizak što
indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i zanemariv rizik za regionalni okoliš. Treba
uzeti u obzir da kod PEC-ova u zraku u donjoj tablici nije uzeto u obzir pročišćavanje tako da se to može
smatrati najgorim scenarijem.
Stupanj 2: predviđena koncentracija izloženosti (PEC) u zraku
ERC Lokalna
koncentracija
PEC zraka
(lokalna+regionalna) Obrazloženje
Stupanj
26A
Godišnji prosječni PEC u
zraku, ukupno (mg/m3)
0,0261
0,0261 Procijenjeno uz pomoć EUSES-
a 2.1.
3.2.6. Koncentracija izloženosti relevantna za prehrambeni lanac (sekundarno trovanje)
Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim
vodenim sustavima i uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra
malo vjerojatnim indirektna izloženost bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim vodama ili tlima
ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.
leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST
SUMPORNA KISELINA
List : 49/49
Datum
25.02.2014.
Revizija: 0
PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU
3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline
HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.
3.2.7. Karakterizacija rizika za okoliš
Karakterizacija rizika za sustave za obradu otpadnih voda
Segmenti PEC
(mg/l)
PNEC
(mg/l)
PEC/
PNEC Komentari
Stupanj 2
Postrojenje za
obradu voda
0 8,8 0
U procjeni drugog stupnja sva otpadna kiselina je neutralizirana i
uklonjena prije nego uđe u bilo kakvu biološku fazu postrojenja za
obradu otpadnih voda. Kao takva ne predstavlja potencijal
izloženosti niti rizika.
Karakterizacija rizika za vodeni segment
Segmenti PEC mg/l PNEC mg/l PEC/
PNEC Komentari
Stupanj 2 slatkovodno 4,43 x 10-5 0,0025 0,01 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2
Stupanj 2 sediment 3,56 x 10-5 0,002 0,0178 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2
Stupanj 2 morski sed. 5,16 x 10-6 0,002 0,0025 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2
Stupanj 2 morsko 6,42 x 10-6 0,00025 0,0256 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2