Shizofrenija - Pog

7/30/2019 Shizofrenija - Pog

1/10

13

Shizofrenija -

to je to

zapravo?

U ovom odjeljku htio bih objasnitikako je nastao pojam shizofrenije, toon znai i kojim se simptomima bolestoituje.

Naziv shizofrenija uveo je 1911. vi-carski psihijatar Eugen Bleuler. Naa-

lost, ta je rije s vremenom u opoj je-zinoj uporabi dobila gotovo pogrdnoznaenje. Zbog toga je neki lijenicipokuavaju izbjei u razgovoru s bole-snicima i lanovima njihove obitelji.

Shizofrenija se prepoznaje na osnovisimptoma bolesti. Pritom se razlikujuakutni simptomi i simptomi izvan akut-ne faze bolesti. Tijekom akutne bole-sti neki bolesnici stvarnost opaajudrukije i drukije je procjenjuju, nekibolesnici ne mogu povezati svoje mi-sli i jedva spavaju. Nakon akutne fazekod mnogih bolesnika smanjuje sesposobnost koncentracije i ustrajanja,intenzitet emocija i mogunost podno-enja svakodnevnih optereenja.


2/10

14


3/10

15

Shizofrenija - porijeklo pojma injegovo znaenje

S pojmom shizofrenija veina ne zna to bi poela. No,sigurno je jedno: ne znai nita dobro.

Katkad se shizofrenija prevodi s rascjep linosti, kaoda u istom tijelu ive dvije razliite osobe. Robert Louis Ste-

venson govori o takvoj podvojenosti u prii Dr. Jekyll i Mr.Hyde: Dr. Jekyll, koji tijekom dana predano skrbi za svojebolesnike, nou postaje podmukao i nasilan Mr. Hyde. Ovakratka pripovijetka je remek-djelo engleske knjievnosti. Nosa shizofrenijom kao boleu nema nita zajednikog.

Psihijatar iz Basela Asmus Finzen traio je u dnevnim no-vinama njemakog govornog podruja rijei shizofrenija ilishizofren. Naao je niz citata i utvrdio da te oznake gotovouvijek imaju negativan prizvuk.

to je napisano u tisku, esto je ogledalo ope jezine upo-rabe: Pa to je shizofreno, kae se kad se neko miljenje elioznaiti kao pogreno, proturjeno ili isprazno. Shizofrenoje postala pogrdna rije.

Upravo to je elio izbjei vicarski psihijatar Eugen Bleu-ler (1857-1939) kad je 1911. predloio izraz shizofrenija. Nje-

gov cilj bio je zamijeniti negativno oznaavanje bolesti jednomneutralnom rijeju.

U to vrijeme ta je bolest jo imenovana latinskim nazivom,koji je uveo njemaki psihijatar Emil Kraepelin (1856-1926),dementia praecox. U prijevodu to znai prerano gubljenjeumnih sposobnosti. Eugen Bleuler bio je drukijeg miljenja.Prema njegovu miljenju, gubitak umnih sposobnosti nije bilotipino obiljeje ove bolesti, ve rascjep miljenja (shizo-fre-


4/10

16

nija), nejedinstvenost i proturjeje miljenja, osjeanja i htije-nja. Ta se nejedinstvenost oituje na razliite naine: tijekombolesti povremeno se gubi povezanost miljenja, emocije suproturjene, bolesnici se povlae u sebe i gube kontrolu nadvlastitim mislima.

Naziv shizofrenija je opeprihvaen. No, kad lijenicirazgovaraju s bolesnicima ili lanovima njihovih obitelji, estoih pokuavaju zatititi i izbjei tu rije. Umjesto toga kau psi-

hoza ili psihoza iz kruga shizofrenije, ali podrazumijevajuistu bolest.

Da se izbjegnu nejasnoe, u ovoj knjizi naelno se kori-ste oznake koje se rabe i u strunom nazivlju. Kad se mislina psihiku bolest ili poremeaj shizofreniju, rabi se nazivshizofrenija.

Shizofrenija - to je to zapravo?


5/10

17

Simptomi shizofrenije

Shizofrenija se prepoznaje na osnovi simptoma bolesti.Pritom se razlikuju simptomi akutne bolesti i simptomi koji sepojavljuju izvan akutne faze bolesti.

Na osnovi akutnih simptoma lijenik obino postavlja di-jagnozu. Simptomi izvan faze akutne bolesti esto dulje traju

od akutnih simptoma. Prema van ti simptomi nisu tako vidljivi.No, oni znaajno utjeu na dobrobit bolesnika i njegovu uin-kovitost.

Simptomi akutne bolesti

Shizofrenija mijenja nain kako bolesnici sami sebe do-ivljavaju i kako se ponaaju prema okruenju. Te promjeneponaanja naroito su izraene tijekom akutne bolesti.

Simptomi bolesti na razliite naine obmanjuju bolesnike:opaaju stvarnost potpuno drukije od zdravih osoba, pogre-no je procjenjuju ili gube kontrolu nad svojim mislima i svo-jom voljom.

Pogreno opaanje stvarnosti: osjetilne obmane

Kad se stvarnost pogreno opaa, govorimo o osjetilnimobmanama. Kod jedne od njihovih podgrupa to je naroitoizraeno: osobe neto uju, osjeaju, vide, doivljavaju miriseili okuse, a da nita od toga u stvarnosti ne postoji. Takve osje-tilne obmane zovemo halucinacijama.


6/10

18

Mnogi bolesnici uju glasove, iako nema nikog u prostori-ji. Glasovi govore o njima, daju im upute ili daju neke primje-dbe na ono to bolesnici upravo rade. esto je ono to glasovigovore izrazito zastraujue za bolesnike. Jedan bolesnik je,na primjer, rekao:

Na mom se radnom mjestu govori o meni. Sve je poeloprije est tjedana. Tvrdi se da sam radikalni desniar. Kad do-em u blizinu svojih suradnika, primiu glave i neto apuu. No,pritom tono ujem to kau. Kau: To je takoer jedan od njih.Najradije bi da se Hitler opet pojavi. U stvarnosti uope nisamradikalni desniar.

Drugi bolesnici vjeruju da uju svoj glas kad neto razmi-ljaju. Neki, opet, uju tonove li umove, npr. zvonjenje zvonaili pucketanje u telefonskoj liniji.

Halucinacije se mogu odnositi i na vlastito tijelo. Gotovouvijek su ti lani osjeti neugodni, a esto imaju seksualna obi-ljeja.

Jedna je bolesnica opisala kako je prethodne noi donijela nasvijet dijete, iako nije bila trudna. Drugi bolesnik pripovijeda:

Osjeam kako se moja sperma podie kroz kraljenikumodinu i izjeda mi mozak.

Jedan bolesnik tui se na neugodne osjete na licu:Tu je neka crvena mrlja, vidim je kad gledam u ogledalo. I

osjeam je, jako je vrua. Mrlja se prostire ispod koe, protee se

do oba oka i tamo me pee. No, okulist kae da je sve u redu.I njune i okusne halucinacije su kod shizofrenih bolesni-

ka gotovo uvijek zastraujui doivljaji: bolesnici u hrani kojaim se daje opaaju neugodne ili neobine mirise i okuse i na tonadovezuju vjerovanje da ih se truje.

Za razliku od tjelesnih, njunih i okusnih halucinacija, vi-dne halucinacije su esto povezane s osjeajem sree.

Jedan bolesnik govori o takvom doivljaju:



7/10

1

Juer sam etao sa svojim roditeljima. Doli smo do jednecrkve i odjednom je crkva poela pulsirati. Izgledalo je kao daneko srce kuca. Bilo je divno.

Pogrena procjena stvarnosti: sumanutost

Bolesnike moe akutna bolest zavaravati i na druge nai-ne: pogreno procjenjuju stvarnost. Pogrena procjena stvarno-sti oznaava se pojmom sumanutost.

Bolesnik kojeg smo citirali na str. 18, koji je uo glasovesvojih suradnika, nakon to je govorio o svojim osjetilnim obma-nama opisao je doivljaje koji odgovaraju idejama proganjanja:

U stvarnosti nisam radikalni desniar, ali grad je pun takvihljudi. To se vidi na njima, iako se dobro prikrivaju. Gledaju namene kao da sam jedan od njih. Katkad se voze oko mog stana.Nedavno sam vidio auto s tablicom: FO-AD, a zatim neki broj.Tu nedostaje samo jedno L i bio bi to Adolf.


Sadraji sumanutosti

Sadraj sumanutosti moe se odnositi na razliite teme.

Tko sebe doivljava ciljem tamnih sila, tko vjeruje da gaproganjaju teroristi, policija ili tajne slube, pati od suma-

nutosti proganjanjaBolesnik koji je pogreno uvjeren da je neizljeivo bole-stan, pati od somatskih sumanutosti.

Bolesnik koji smatra da je najbogatiji ovjek na svijetu, ilivjeruje da e postati vladar drave ili svijeta, ili na drugi na-in znaajno precjenjuje svoje talente ili sposobnosti, patiod sumanutosti veliine.


8/10

20

Oblici sumanutosti

Neovisno o sadraju sumanutost se moe pojaviti u razli-itim oblicima:

Sumanuto opaanje U akutnom stadiju bolesti svakodne-vna opaanja katkad mogu imati potpuno drukije znaenje.Tako trag mlaznog aviona na nebu moe znaiti skoranje ime-novanje elnim ovjekom jednog velikog industrijskog koncer-

na. Semafori upozoravaju bolesnika na progonitelje. Pokretirukama tumae se kao iskreni dokazi ljubavi. Ovakve kriveprocjene zovemo sumanuto opaanje.

Nekoliko primjera sumanutog opaanja:

Kad se jutros potanski auto zaustavio ispred mojih vrata,znao sam da je sa mnom gotovo.

Sutra je moja krunidba za njemaku kraljicu: to su mi au-

tomobili migavcima jasno pokazali.Na ovom odjelu postoji opasnost da budem ubijen. Ve go-

vor tijela nekih bolesnika to jasno pokazuje: povlaenje ruke po

vratu znai odsjecanje glave, ruke prekriene na leima, razapi-

njanje na kri

Sumanuto opaanje i praznovjerje Slina tumaenja kara-kteristina su i za praznovjerja: kad crna maka prijee prekoputa, to znai nesreu, tko nae etverolisnu djetelinu, imat esree. Za razliku od praznovjerja, sumanuto opaanje je pri-vatno vjerovanje bolesnika: zakljuci koje donosi za njega sujasni, ali druge osobe ne mogu ih prihvatiti.

Sumanute ideje ili misli Kad sumanute predodbe nisupovezane s opaanjem, govorimo o sumanutim idejama ili mi-slima.

Moda me proganja mafija? Ili ipak policija? Ali zato?



9/10

21

Kad sam pred tri dana sjedila za veerom, postalo mi jejasno: ja sam vjetica Davila i moram Kristovu sudbinu uzeti nasebe da spasim svijet.

Sumanuto raspoloenje Sumanuto opaanje, sumanuteideje ili misli esto se razvijaju iz sumanutog raspoloenja. Podtim se podrazumijeva stanje u kojem mnoge stvari imaju jednoposebno znaenje, ali je ono neodreeno. Svakodnevno opa-anje poprima svojstva stranog, neugodnog ili ugroavajueg.

Ve jutros sam imala osjeaj da neto nije u redu. Susjedaje podigla rolete, zatim me je pozdravila, onda sam vidjela kakodjeca prolaze kraj kue u kolu, sve je to tako udno, neto lei uzraku, ali to bi to moglo biti?

Sumanuti sustavi Ako se sumanute ideje ili moda i su-manuta opaanja poveu i iz toga nastane sustav misli koje lo-gino ili naizgled logino proizlaze jedna iz druge, nastaje su-manuti sustav (moe se kazati i sistematizirana sumanutost).

Nema smisla bolesnika, koji pati od sumanutosti, pod sva-ku cijenu pokuati razuvjeriti. To je iskustvo lijenika i lanovaobitelji koje se stalno ponavlja. Sumanutog bolesnika ne moese umiriti, ili se to moe uiniti samo zakratko, ako se tijekompregleda ne nae nita bolesno. Bolesnici s idejama veliinee i nakon pregleda svojih bankovnih rauna biti uvjereni daraspolau neogranienim financijskim sredstvima. Tko pati od

ideje proganjanja, samo e kratko vrijeme vjerovati da je sigu-ran. Sumanutost je najee jaa od razuma.

Ipak ima smisla da lanovi obitelji kau bolesniku kako oniprocjenjuju realnost. Bolesnici tada imaju mogunost uspore-diti obje procjene i preispitati vlastite zakljuke. U odreenimokolnostima shvaaju da ih vlastita bolest prisiljava da netovjeruju, a da njihov razum to vjerovanje prepoznaje kao po-greno.



10/10

22

Nedostatak nadzora nad vlastitim mislima:

poremeaji poimanja samog sebe

Sloboda misli vano je bogatstvo. I u najgorim diktatura-ma ljudi su se uvijek tjeili spoznajom da su misli slobodne i dau njih nitko ne moe proniknuti.

Neki bolesnici s akutnom shizofrenijom mogu povremenoizgubiti taj osjeaj slobode. Smatraju da ih drugi ljudi mogu

prisiliti na odreene misli, da im mogu misli oduzeti, da ti ljudiznaju to bolesnici misle ili da mogu usmjeravati njihovo dje-lovanje. Ti doivljaji oznaavaju se kao poremeaji poimanjasebe. Dva primjera irenja (emitiranja) misli:

Tek to neto pomislim, to odmah zna cijeli svijet.

Gospodine doktore, zato me to sve pitate? Ionako znate

to mislim, a to znaju i drugi ljudi.

Strani utjecaj se npr. moe doivjeti ovako:Moja ki pripada bandi pankera. Oni sa mnom rade to

hoe. Upravljaju mnome amo-tamo, lijevo-desno. Potpuno sam

ispankerirana. Cijeli svijet je pankeriran. Moda i vi doktore tome

pripadate, moda i vi sudjelujete u tom pankeriranju.

Uz doivljaje tueg utjecaja ova je bolesnica patila odsumanutih simptoma. Osim toga, za opisivanje svojih abnor-malnih doivljaja koristila je novostvorene rijei (neologizme),kao to su ispankerirano, pankerirano i pankeriranje.

Poremeaji poimanja sebe su obmane slino kao i perce-ptivne obmane i sumanutost: na misli i volju bolesnika ne utje-u drugi ljudi ve bolest.


Shizofrenija - Pog

Documents

Transcript of Shizofrenija - Pog