F20F20--F29 F29 SHIZOFRENIJA, SHIZOFRENIJA,

PARANOJA,PARANOJA,ShizotipniShizotipni, , ShizoafektivniShizoafektivni

i drugi sumanuti i drugi sumanuti poremeajiporemeaji

Predavanja za srednje kolePredavanja za srednje kole

mr.sc.Elvira Koi, dr.med.

F 20 F 20 SCHIZOPHRENIASCHIZOPHRENIA

== psihipsihika bolest, sloka bolest, sloeni eni poremeporemeaj funkcije mozga aj funkcije mozga koja se sastoji od skupa koja se sastoji od skupa karakteristikarakteristinih simptoma.nih simptoma.

= specifini tip = specifini tip poremeenog miljenja, poremeenog miljenja, osjeanja i odnosa s osjeanja i odnosa s vanjskim svijetom. vanjskim svijetom.

To je razvojni To je razvojni poremeaj, kome poremeaj, kome doprinosi i obiteljska doprinosi i obiteljska konstelacija, konstelacija,

uz posebni utjecaj uz posebni utjecaj nasljea i separacije nasljea i separacije (odvajanja) u prvoj (odvajanja) u prvoj godini ivota.godini ivota.

Shizofrenija oboljeloj osobi Shizofrenija oboljeloj osobi oteoteava, iskrivljava ili sasvim ava, iskrivljava ili sasvim onemoguonemoguuje razlikovanje stvarnih uje razlikovanje stvarnih (realnih) od nestvarnih (nerealnih) (realnih) od nestvarnih (nerealnih) dodoivljaja ili iskustava. ivljaja ili iskustava.

Zbog krivog prepoznavanja Zbog krivog prepoznavanja stvarnosti, logistvarnosti, logino razmino razmiljanje ljanje gubi svoje uobigubi svoje uobiajene odrednice i ajene odrednice i krekree se nama nerazumljivim i e se nama nerazumljivim i nelogineloginim nim kolosjecimakolosjecima

bolesnici u fazi bolesti ne mogu gajiti i bolesnici u fazi bolesti ne mogu gajiti i pokazivati normalne osjepokazivati normalne osjeajne doajne doivljaje ivljaje prema drugim osobama, prema drugim osobama, to im znatno to im znatno narunaruava druava drutveno funkcioniranje. tveno funkcioniranje.

Bolesnici mogu imati poteBolesnici mogu imati potekokoa s a s pampamenjem i ponaenjem i ponaanjem.anjem.

to nije shizofrenija?to nije shizofrenija? Shizofrenija ne znaShizofrenija ne znai i

"rascijepljenu li"rascijepljenu linost", a nije nost", a nije uzrokovana ni teuzrokovana ni tekim kim ivotnim ivotnim uvjetima tijekom djetinjstva, uvjetima tijekom djetinjstva, osobnom slaboosobnom slabou ili lijenou ili lijenou. u.

ak se i u psihijatrijskim ak se i u psihijatrijskim krugovima spominju razlikrugovima spominju razliite ite "egzoti"egzotine" i sasvim netone" i sasvim netone i ne i tetne hipoteze o nastanku tetne hipoteze o nastanku shizofrenije. shizofrenije.

Tako se npr. zna govoriti o Tako se npr. zna govoriti o shizofrenogenojshizofrenogenoj majci, dvostruko majci, dvostruko slijepom naslijepom nainu komuniciranja, inu komuniciranja, oralnoj fiksaciji ili slabljenju oralnoj fiksaciji ili slabljenju egoegogranica kao razlozima nastanka granica kao razlozima nastanka bolesti. bolesti.

Jedno od Jedno od udnih i netoudnih i netonih nih tumatumaenja nastanka shizofrenije enja nastanka shizofrenije govori da se radi o normalnoj govori da se radi o normalnoj reakciji na nenormalan svijet! reakciji na nenormalan svijet!

Jasno je da sva ta tumaJasno je da sva ta tumaenja enja uzrokuju veliku uzrokuju veliku tetu i bolesnicima tetu i bolesnicima i njihovim obiteljima jer kreiraju i njihovim obiteljima jer kreiraju dodatne patnje uz vedodatne patnje uz ve postojepostojee e to ih stvara bolest.to ih stvara bolest.

U povijesti medicineU povijesti medicine mnogi su veliki mnogi su veliki klinikliniariari dali svoj doprinos razumijevanju dali svoj doprinos razumijevanju koncepta shizofrenije. koncepta shizofrenije.

MeMeu njima istaknuto mjesto imaju Emil u njima istaknuto mjesto imaju Emil KraepelinKraepelin, Eugen , Eugen BleulerBleuler i i Kurt SchneiderKurt Schneider

Emil Kraepelin (1856.-1926.) izdvojio je i definirao dvije glavne skupine psihoza: prvu je nazvao "dementia praecox", a drugu "manino-depresivna psihoza". "Dementia praecox" kasnije je nazvana "skupina shizofrenija"

Kurt Schneider, trei europski psihijatar koji se bavio konceptom shizofrenije, dijeli simptome shizofrenije na simptome prvog i drugog reda te vjeruje da su simptomi prvog reda specifini za shizofreniju.

Simptomi prvog reda su: glasne vlastite misli, bolesnik razgovara s "glasom" u obliku slunih halucinacija, dva ili vie glasova razgovaraju o bolesniku u treem licu i komentiraju njegove postupke. Zatim se tu ubraja i osjeaj oduzimanja misli, osjeaj da drugi mogu itati bolesnikove misli i znati to on misli, nametanje ili kontroliranje volje i poriva, cenestetske halucinacije (halucinacije vezane za zbivanja u unutarnjim organima).

Simptomi prvog reda po Kurt Schneideruukljueni su i u danas vaee dijagnostike kriterije Meunarodne klasifikacije bolesti i Dijagnostikog i statistikog prirunika Amerikepsihijatrijske udruge.

Naziv shizofrenija u psihijatriju je uveo Eugen Bleuler (1857.-1939.).

Bleuler je pokuao izdvojiti karakteristine znakove i simptome bolesti, te je uoio da je najbitnija karakteristika bolesti disocijacija, rascijep kognitivnog (spoznajnog) i afektivnog (osjeajnog), te da upravo to dovodi do nefunkcioniranja linosti.

On uvodi termin shizofrenija prema grkim rijeima schizo = cijepam i fren = razum, dua. Nadalje, Bleuler istie da tijek bolesti nije uvijek kronian niti prognoza nepovoljna te da je mogue povlaenje simptoma.

Bleuler izdvaja dvije skupine simptoma: osnovne ili primarne i akcesorne ili sekundarne. Osnovni ili primarni simptomi izraz su same bolesti, a u njih ubraja tzv. "sindrom 4A". U akcesorne ili sekundarne simptome ubraja poremeaje opaanja (halucinacije i iluzije), sumanute ideje i poremeaje psihomotorike.

Simptomi shizofrenije su:Simptomi shizofrenije su:1. Osnovni 1. Osnovni (4A):(4A):

poremeajporemeaj AAsocijacija socijacija AAmbivalencija (neodlunost) mbivalencija (neodlunost) AAutizam (povlaenje iz utizam (povlaenje iz

realnosti)realnosti)

AAfektivna fektivna disocijacijadisocijacija (rascjep) (rascjep) i i disocijacijadisocijacija miljenjamiljenja

Simptomi prvog reda su: - glasne vlastite misli, - bolesnik razgovara s "glasom" u obliku slunih halucinacija, - dva ili vie glasova razgovaraju o bolesniku u treem licu i komentiraju njegove postupke. - Zatim se tu ubraja i osjeaj oduzimanja misli, osjeaj da drugi mogu itati bolesnikove misli i znati to on misli, - nametanje ili kontroliranje volje i poriva, - cenestetske halucinacije (vezane za zbivanja u unutarnjim organima).

2. Sekundarni simptomi2. Sekundarni simptomiA) A) produktivni, pozitivniproduktivni, pozitivni

simptomi ukljuujusimptomi ukljuuju : :

perceptivneperceptivne obmane, obmane, osjeaj otimanja, nametanja osjeaj otimanja, nametanja

ili itanja misli i osjeaja, ili itanja misli i osjeaja, sumanutosti, ideje utjecaja i sumanutosti, ideje utjecaja i

odnosa, hipohondriju, odnosa, hipohondriju, veinom slune halucinacije, veinom slune halucinacije, depersonalizaciju (fenomen depersonalizaciju (fenomen

ogledala), ogledala), abulijuabuliju (gubi volju za sve (gubi volju za sve

aktivnosti), aktivnosti), gubitak osjeaja kontinuiteta gubitak osjeaja kontinuiteta

prolosti i prolosti i gubitak vlastitog gubitak vlastitog selfaselfa, , fragmentaciju fragmentaciju ega ega (i (i projektivnuprojektivnu identifikaciju). identifikaciju).

B) B) NegativniNegativni simptomisimptomi::

Izraena pasivnost i Izraena pasivnost i izoliranost u odnosima, izoliranost u odnosima,

gubitak spontanosti, gubitak spontanosti, nereaktibilnostnereaktibilnost na na

emotivne utjecaje okoline,emotivne utjecaje okoline, zanemarivanje higijene, zanemarivanje higijene, nedostatak inicijative, nedostatak inicijative, opi pad u funkcioniranju. opi pad u funkcioniranju.

Okreu se od realiteta Okreu se od realiteta prema fantazijama, prema fantazijama,

opsesivnim mislima i opsesivnim mislima i apstraktnim idealima. apstraktnim idealima.

Prisutna je strahovita Prisutna je strahovita napetost u oekivanju napetost u oekivanju raspada raspada egaega do razine do razine panike.

Nema promjena svijesti, orijentacije, pamenja i inteligencije.panike.

Kakav je kliniKakav je kliniki tijek shizofrenije?ki tijek shizofrenije?

TeTeina poremeina poremeaja je razliaja je razliita od bolesnika do bolesnika; od osoba koje uz svoju ita od bolesnika do bolesnika; od osoba koje uz svoju bolest mogu odrbolest mogu odrati zadovoljavajuati zadovoljavajuu kvalitetu u kvalitetu ivota i radne sposobnosti, do osoba ivota i radne sposobnosti, do osoba koje zbog poremekoje zbog poremeaja mogu izgubiti radnu sposobnost i aja mogu izgubiti radnu sposobnost i ija kvaliteta ija kvaliteta ivota moivota moe biti e biti znatno niznatno nia od one prije poa od one prije poetka poremeetka poremeaja. aja.

Shizofrenija najShizofrenija najeee poe poinje u adolescenciji i mladenainje u adolescenciji i mladenatvu, iako motvu, iako moe poe poeti i eti i kasnije. kasnije.

Simptomi u poSimptomi u poetku mogu biti neprimjetni poput teetku mogu biti neprimjetni poput tekokoa pri koncentriranju i a pri koncentriranju i povlapovlaenju iz druenju iz drutvenih odnosa. tvenih odnosa.

Okolina doOkolina doivljava da je bolesnik drukivljava da je bolesnik drukiji, drukiji, drukije izgleda, povlaije izgleda, povlai se od drui se od drutva ili ne tva ili ne uspijeva u uspijeva u kolovanju ili na poslu. kolovanju ili na poslu.

Kasnije se pojavljuju drugi simptomi koje psihijatri nazivaju psKasnije se pojavljuju drugi simptomi koje psihijatri nazivaju psihotiihotinim simptomima. nim simptomima. Za psihotiZa psihotine simptome je ne simptome je esto karakteristiesto karakteristino da osoba koja ih dono da osoba koja ih doivljava vjeruje ivljava vjeruje

da su oni stvarni. da su oni stvarni. Bolovati od psihoze znaBolovati od psihoze znai pogrei pogreno prepoznavati stvarnost. no prepoznavati stvarnost.

Dijagnozu shizofrenije postavlja psihijatar kada bolesnik ima psDijagnozu shizofrenije postavlja psihijatar kada bolesnik ima psihotiihotine simptome ne simptome koji traju najmanje mjesec dana. koji traju najmanje mjesec dana.

NajNajeei psihotii psihotini simptomi su: halucinacije (obmane osjetila, najni simptomi su: halucinacije (obmane osjetila, najeee sluha), e sluha), sumanute (bolesne) ideje i nerazumljiv govor.sumanute (bolesne) ideje i nerazumljiv govor.

Lijeenje Lijeenje Shizofrenija je bolest koja se moShizofrenija je bolest koja se moe uspjee uspjeno no

drdrati pod kontrolom. ati pod kontrolom. Iako joIako jo uvijek posve ne znamo uvijek posve ne znamo to uzrokuje to uzrokuje

shizofreniju, lijeshizofreniju, lijeenje moenje moe pomoe pomoi bolesnoj i bolesnoj osobi da radi, osobi da radi, ivi s obitelji, ostvaruje ivi s obitelji, ostvaruje prijateljske veze i uprijateljske veze i uiva u iva u ivotu.ivotu.

LijeLijeenje se sastoji od farmakoloenje se sastoji od farmakolokog kog lijelijeenja, psihosocijalnog lijeenja, psihosocijalnog lijeenja i enja i rehabilitacije.rehabilitacije.

Farmakoterapija Farmakoterapija Psihosocijalne Psihosocijalne

metode lijeenjametode lijeenja rehabilitacijarehabilitacija

Vrste Vrste paranoidnaparanoidna, sa trajnim sumanutostima progona, sa trajnim sumanutostima progona

hebefrenahebefrena, sa afektivnim promjenama, neodgovornim i , sa afektivnim promjenama, neodgovornim i nepredvidivim ponaanjem, manirizmima, nepredvidivim ponaanjem, manirizmima, dezorganizacijomdezorganizacijom

katatonakatatona, sa psihomotornim poremeajem, od , sa psihomotornim poremeajem, od hiperkinezijahiperkinezija do do stuporastupora, automatske poslunosti ili , automatske poslunosti ili negativizmanegativizma, , prislinihprislinih stavova stavova ili poloajaili poloaja

simplekssimpleks, jednostavna forma, smanjenje cjelokupne aktivnosti, , jednostavna forma, smanjenje cjelokupne aktivnosti, negativni simptomi, bez jasnih psihotinih simptomanegativni simptomi, bez jasnih psihotinih simptoma

AtipinaAtipina

postshizofrenapostshizofrena depresija, posljedica, depresija, posljedica, rizik od samoubojstvarizik od samoubojstva

rezidualna, kronina, negativni simptomi, afektivna tupost, rezidualna, kronina, negativni simptomi, afektivna tupost, pasivnost...pasivnost...

ostala, ostala, cenestopatinacenestopatina

F 21 F 21 shizotipnishizotipni poremeaj linostiporemeaj linosti

opisuje udake, opisuje udake, ekscentrinog ponaanja, ekscentrinog ponaanja, bizarnih ideja bez razine bizarnih ideja bez razine prave sumanutosti, prave sumanutosti,

pseudopsihotikepseudopsihotike krize, krize, hladni ili neprimjereni hladni ili neprimjereni afekt, afekt,

anhedonijaanhedonija, socijalno , socijalno povlaenje, ali povlaenje, ali uz uz upadnostupadnost u ponaanjuu ponaanju, ,

socijalno i radno socijalno i radno funkcioniranje uglavnom je funkcioniranje uglavnom je gotovo adekvatnogotovo adekvatno

F 22.0 F 22.0 perzistirajuiperzistirajui sumanuti poremeajsumanuti poremeaj, , PARANOIAPARANOIA

je poremeaj koji je poremeaj koji karakterizira razvoj jedne karakterizira razvoj jedne sumanute ideje, misli sumanute ideje, misli

ili skupa povezanih, ili skupa povezanih, grupiranih, sistematiziranih grupiranih, sistematiziranih ideja, koje su trajne.ideja, koje su trajne.

Sustav izgraen na bolesnoj Sustav izgraen na bolesnoj ideji uglavnom je tumaen ideji uglavnom je tumaen kao proganjajui kao proganjajui ((persekucijapersekucija), ),

i tim sustavom tumai tko i i tim sustavom tumai tko i zato ga proganja. zato ga proganja.

Jasne slune halucinacije Jasne slune halucinacije esto su imperativne. esto su imperativne.

Radno funkcioniranje ne mora Radno funkcioniranje ne mora biti poremeeno. biti poremeeno.

F 24 inducirana F 24 inducirana sumanutost, ludilo sumanutost, ludilo

u dvojeu dvoje Folie Folie a a deux

F 22.8 F 22.8 involutivna involutivna paranoiaparanoia, ,

paranoia querulansparanoia querulansdeux

Kada se sumanute misli pojavljujukod dviju ili vie emocionalno bliskih osoba. Samo jedna osoba ima izvorni psihotini poremeaj i ona inducira sumanutost kod drugih osoba. Obino nestaje ako se osobe razdvoje.

esta je u starijih osoba i kod tzv. kverulanata, tuibaba, koji stalno trae pravdu

F 22.9 F 22.9 perzistirajuaperzistirajua sumanutost, nespecificiranasumanutost, nespecificirana

Tipovi sumanutog poremeaja po DSM-IV jesu: - Erotomanski tip (De Clerambault):

sumanuta ideja da su druge osobe, obi0no vieg statusa,zaljubljenje u bolesnu osobu.

- Grandiozni tip: sumanutost pretjerane, goleme vlastite vrijednosti, snage, moi, znanja, identiteta, osobnosti ili specijalnog odnosa sa slavnim osobama, nekom vanom osobom ili boanstvom.

- Ljubomorni tip (Othellov sindrom): sumanutost o nevjernosti bolesnikova seksualnog partnera.

- Proganjaki tip: sumanutost da je osoba omrznuta ili zlobno tretirana (ili netko blizak bolesniku),da se prema osobi ili nekomu komu je osoba bliska na neki nain zlonamjerno ponaaju.

- Somatski tip (Ekbomov sindrom): sumanutost da osoba ima neku tjelesnu manu, psihi0ke defekte ili defekte opeg fizikog stanja, npr. sitne ivotinjice ili liinke insekatapod koom, parazitoza.

- Mijeani tip, sumanutost s obiljejima vie od jednog prethodno navedenog tipa, ali nijedna od ideja ne prevladava

- Neodreeni, nespecificirani tip (sumanuti sindrom pogrenog prepoznavanja koji imaju razliita imena

u literaturi. SSPP prema Joseph su:

a) Capgrasov sindrom: bolesnik pogreno identificira poznate bliske osobe (roHake,prijatelje). To je hipoidentifikacija, "iluzija negativnog dvojnika (mu

F 23 akutni i prolazni psihotini poremeaji (F 23 akutni i prolazni psihotini poremeaji (cikloidnacikloidna psihoza, psihoza, oneirofreniaoneirofrenia, shizofrena reakcija, , shizofrena reakcija,

paranoidna paranoidna psihogenapsihogena reakcija = reaktivne psihoze)reakcija = reaktivne psihoze)

Akutni poetak Akutni poetak psihotinih psihotinih simptoma (dva simptoma (dva tjedna ili manje).tjedna ili manje).

Dolazi do potpunog Dolazi do potpunog oporavka. oporavka.

Simptomi traju Simptomi traju manje od mjesec manje od mjesec dana. dana.

F 25 SHIZOAFEKTIVNI POREMEAJIF 25 SHIZOAFEKTIVNI POREMEAJI

maninimanini tiptip depresivni tipdepresivni tip mijeani tipmijeani tip

Uoavaju se simptomi afektivnih poremeaja i simptomi shizofrenije.

http://www.http://www.plivamedplivamed..netnet/psihijatrija//psihijatrija/

SnjeanaSnjeana, , VondraekVondraek; Elvira, ; Elvira, KoiKoi; ; LJiljanaLJiljana, , ValenakValenak--TonkoviTonkovi; Jasna, ; Jasna, MarinMarin; Nada, Horvat; Marina, ; Nada, Horvat; Marina, FilipoviFilipovi. Registar psihoza . Registar psihoza virovitikovirovitiko--podravske upanije. podravske upanije. Saeci radova, str.122Saeci radova, str.122

VANGOGH

A A Beautiful Mind Beautiful Mind Russel CroweRussel Crowe

is basedis based on on the life of the life of John NashJohn Nash, a , a mathematical genius mathematical genius with schizophrenia with schizophrenia who won the Nobel who won the Nobel Prize inPrize in 1994. 1994.

Cilj radaCilj rada

Na osnovi pretpostavke kako je Na osnovi pretpostavke kako je stopa stopa prevalencijeprevalencije za shizofreniju za shizofreniju vevea u naa u naoj oj upanijiupanijinego je ona za Hrvatsku, te kako je venego je ona za Hrvatsku, te kako je veina ina pacijenata pacijenata nazaposlenanazaposlena, , neoneoenjenaenjena, odnosno , odnosno neudataneudata i i bez djecebez djece odluodluili smo provesti ili smo provesti istraistraivanje sa slijedeivanje sa slijedeim ciljevima: im ciljevima:

Izrada lokalnog registra psihoza za VirovitiIzrada lokalnog registra psihoza za Virovitiko ko podravsku podravsku upanijuupaniju

Na osnovi Na osnovi dobijenihdobijenih podataka planirati budupodataka planirati budue e akitvnostiakitvnosti. .

MetodeMetodeIz cjelokupne kartoteke Iz cjelokupne kartoteke

Odjela za duOdjela za duevne bolesti evne bolesti OpOpe bolnice Virovitica,e bolnice Virovitica,tijekomtijekom jednogodijednogodinjeg njeg perioda provoperioda provoenja enja istraistraivanja izdvojeni su ivanja izdvojeni su podaci o pacijentima koji su podaci o pacijentima koji su lijelijeeni zbog eni zbog pshotipshotinihnihporemeporemeaja i bolesti aja i bolesti grupirani u grupirani u MKBMKB--10 od F20 10 od F20 do F29.do F29. To su:To su:

shizofrenija (F20)shizofrenija (F20) perzistirajuperzistirajuii sumanuti sumanuti

poremeporemeaj (F22)aj (F22) akutni i prolazni psihotiakutni i prolazni psihotini ni

poremeporemeaj (F23)aj (F23) shizoafektivnashizoafektivna psihoza psihoza

(F25) (F25) atipiatipine psihoze (F29ne psihoze (F29)

Obradili smo slijedeObradili smo slijedee e podatke: podatke:

IzraIzraunavanje stope unavanje stope prevalencijeprevalencije

IzraIzraunavanje stope unavanje stope incidencijeincidencije

Obrada podataka o Obrada podataka o distribuciji pacijenatadistribuciji pacijenataprema :prema :

1.1. spoluspolu2.2. dobidobi

3.3. stupnju obrazovanjastupnju obrazovanja4.4. radnom statusuradnom statusu

5.5. brabranom statusunom statusu6.6. stanjstanjuu poslovne poslovne

sposobnostisposobnosti)

PrevalencijaPrevalencija=ukupan broj sluajeva na 1000 stanovnika=ukupan broj sluajeva na 1000 stanovnika

ukupna stopa ukupna stopa prevalencijeprevalencije za za kategorije MKBkategorije MKB--X F20X F20--F29F29 je je 4,92/1000 4,92/1000 stanovnikastanovnika

a samo za shizofrenijua samo za shizofreniju(F20) (F20) ona ona ini 3,18 ini 3,18 /1000 stanovnika i za /1000 stanovnika i za ambulantno i bolniambulantno i bolniki ki lijelijeene.ene.

stopstopaa prevalencijeprevalencije za za Hrvatsku je 3,94/1000 Hrvatsku je 3,94/1000 stanovnikastanovnika

Stopa Stopa IncidencijIncidencijee je broj novoje broj novo--oboljelih bolesnika u oboljelih bolesnika u definiranoj populaciji tijekom jedne godinedefiniranoj populaciji tijekom jedne godine na 1000 na 1000 stanovnikastanovnika

incidencijincidencijaa za za shizofreniju u shizofreniju u HrvatskojHrvatskoj iznosi iznosi 0,210,21--0,23/10000,23/1000stanovnikastanovnika

sstopa topa incidencijeincidencije za za sve sve promatrane promatrane kategorije psihotikategorije psihotinih nih poremeporemeaja ukupno aja ukupno je 0,34/1000, je 0,34/1000,

kod nas kod nas za za shizofreniju iznosi shizofreniju iznosi 0,19/10000,19/1000

Grafikon 1.Grafikon 1.

Grafikon 1. Distribucija po dijagnostikim kategorijama

F255%F23

11%

F2218%

F291%

F20(v/295)65%

Grafikon 2.Grafikon 2.

294

84 52 22 3128

33 34 19 2166

51 18 3 10

50

100

150

200

250

300

F20(v/295) F22 F23 F25 F29

m

ukupno

Graf 2. Distribucija po spolu i dijagnostikim kategorijama

m ukupno

Grafikon 3.Grafikon 3.

25 6

8

23

8

30

9

2927

3335

3232

2825

19

25

1518

15

11

7

12

0

5

10

15

20

25

30

35

15-20 21-25 26-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 66-70 >71

Grafikon 3. Distribucija po dobi i spolu

muki enski

kolovanje i radni statuskolovanje i radni status

Grafikon 4.Grafikon 4.

Grafikon 5.Grafikon 5.

Grafikon 5. Distribucija prema radnom statusu

umirovljeni21%

soc.ugroeni12%

nepoznato23%

zaposleni18%

nezaposleni26%

50% shizofrenih pacijenata je zasnovalo 50% shizofrenih pacijenata je zasnovalo branu zajednicubranu zajednicu

Grafikon 6.Grafikon 6.

Grafikon 6. Broj djece u obiteljima pacijenata lijeenih od psihotinih poremeaja

2 djece15%

3 i vie djece7%

nema podatka

30%

1 dijete13%

bez djece35%

ZAKLJUAKZAKLJUAK

Stopa Stopa incidencijeincidencije i i prevalencijeprevalencije za shizofreniju u Virovitiko za shizofreniju u Virovitiko --podravskoj upaniji manja je nego za Hrvatskupodravskoj upaniji manja je nego za Hrvatsku(P=3,18 : 3,94// I=0,19 : 0,23)(P=3,18 : 3,94// I=0,19 : 0,23)

Veina pacijenata je zaposlena, ili je bila radno aktivna Veina pacijenata je zaposlena, ili je bila radno aktivna (39%).(39%).

Podjednaki je udio oenjenih i neoenjenih pacijenata.Podjednaki je udio oenjenih i neoenjenih pacijenata. 35% pacijenata je bez djece. 35% pacijenata je bez djece. Vei je udio muke populacije kod kroninih shizofrenih Vei je udio muke populacije kod kroninih shizofrenih

pacijenata, pacijenata, a ena u akutnim i prolaznim psihotinim poremeajima. a ena u akutnim i prolaznim psihotinim poremeajima.

Uoene manjkavosti medicinske dokumentacije koju Uoene manjkavosti medicinske dokumentacije koju svakodnevno koristimo i stvaramo unoenjem podatka treba svakodnevno koristimo i stvaramo unoenjem podatka treba to prije korigirati i to prije korigirati i strukturiratistrukturirati. .

Rezultati rada odmah e biti iskoriteni za daljnje aktivnosti, Rezultati rada odmah e biti iskoriteni za daljnje aktivnosti, primarno u svrhu bolje resocijalizacije i rehabilitacije te primarno u svrhu bolje resocijalizacije i rehabilitacije te populacije pacijenata. populacije pacijenata.

LiteraturaLiteratura

FolnegoviFolnegovi Z, Z, Folnegovi malcFolnegovi malc V, V, KularKular . . The incidence The incidence of Schizophrenia inof Schizophrenia in Croatia. Croatia. BrJPsychBrJPsych 1990;156:3631990;156:363--5. 5.

Folnegovi malcFolnegovi malc V, V, FolnegoviFolnegovi Z. Epidemiologija duevnih Z. Epidemiologija duevnih bolesti. bolesti. MedicusMedicus, 1998;vol.7:15, 1998;vol.7:15--19.19.

Hrvatski lijeniki zbor, Hrvatsko drutvo za kliniku Hrvatski lijeniki zbor, Hrvatsko drutvo za kliniku psihijatriju (grupa autora). Prirunik za praenje seminara psihijatriju (grupa autora). Prirunik za praenje seminara "Terapijski algoritam shizofrenije". Zagreb, 1999. "Terapijski algoritam shizofrenije". Zagreb, 1999.

Diagnostic and Statistical Manual of Mental DisordersDiagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, , Fourth EditionFourth Edition, DSM, DSM--IV, IV, International Version withInternational Version with ICDICD--10 10 codescodes. . American Psychiatric AssociationAmerican Psychiatric Association, Washington DC, , Washington DC, 1995. 1995.

BagariBagari A. Usporedba razliitih klasifikacijskih kriterija u A. Usporedba razliitih klasifikacijskih kriterija u dijagnosticiranju shizofrenije, dijagnosticiranju shizofrenije, shizoafektivnihshizoafektivnih i afektivnih i afektivnih psihoza (disertacija). Zagreb, Republika Hrvatska: psihoza (disertacija). Zagreb, Republika Hrvatska: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu; 2000. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu; 2000.

IveziIvezi S, S, Bajs BjegoviBajs Bjegovi M, M, MaroeviMaroevi S, S, Jagodi KuterovacJagodi Kuterovac G, G, LjubimirLjubimir V. Stigma V. Stigma of Schizophrenia and Mental Health of Schizophrenia and Mental Health ProfessionalsProfessionals. 39th . 39th International Neuropsychiatric Gerald International Neuropsychiatric Gerald Grinschgl Symposium inGrinschgl Symposium in Pula. Pula. Neurol CroatNeurol Croat1999:48(1999:48(supplsuppl.1):22.1):22--23. 23.

www.www.ptspptsp--vtcvtc..hrhrwww.www.antianti--stigma.stigma.comcom//ReintegrationReintegration@@ReinReintegrationtegration..comcom