EKONOMSKI FAKULTET

Dodiplomski studij

TRAŽNJA I PONUDASEMINARSKI RAD IZ PREDMETA UVOD U EKONOMIJU

Mentor: Student

Travnik, novembar 2014.

SADRŽAJ:

Uvod………………………………………………….……………………………. 3

1.Tražnja………………………………………………………………….…….….4

1.1 Faktori koji utiču na tražnju………………………………………….............8

1.2 Individualna i tržišna tražnja ………………………………………………..9

1.3 Elastičnost tražnje……………………………………………………………10

2. Ponuda………………………………………………………………………….11

2.1 Vrste ponude………………………………………………………………….13

2.2 Faktori koji utiču na ponudu………………………………………………..16

2.3 Elastičnost ponude……………………………………………………………16

3. Odnos ponude I tražnje………………………………………………………...17

Zaključak………………………………………………………………………….18

Literatura.…………………………………………………………………………19

UVOD

2

Preduzeće je osnovni privredni subjekt koji se osniva radi ostvarivanja profita tj. dobiti.Ono proizvodi proizvode u svrhu zadovoljenja ljudskih potreba. Kako ne bi došlo do nagomilavanja zaliha i uzaludne proizvodnje vlasnici preduzeća trebaju istražiti tržište i na taj način saznati potrebe kupaca.

Tržište je mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja, zapravo glavni zakon koji vlada na tržištu jeste zakon ponude i tražnje.

Tražnja predstavlja količinu robe ili dobara koju su kupci spremni kupiti po određenoj cijeni, dok je ponuda ona količina robe koju su prodavci spremni ponuditi po određenoj cijeni na tržištu.Idealno tržište bi bilo ono na kome su ponuda i tražnja uravnoteženi na taj način da se nudi tačno onoliko proizvoda koliko su kupci spremni kupiti po određenim uslovima i cijenama.Kroz ovaj seminarski rad detaljnije ćemo objasniti pojam tražnje i ponude, kao i sve faktore koji utiču na njih i kroz primjere pokušati objasnit glavne faktore koji utiču na ponudu i tražnju.Objasnit ćemo i elastičnost koja je veoma usko vezana kako za tražnju tako i za ponudu, te odnos između tražnje i ponude.

1.TRAŽNJA

3

Tražnja predstavlja onu količinu robe koju su kupci spremni kupiti pri određenoj cijeni i određenim uslovima na tržištu. Tražnja jednog kupca predstavlja pojedinačnu tražnju, dok tražnja više kupaca predstavlja ukupnu (agregatnu) tražnju.

Cjelokupna proizvodnja dobara uslovljena je tražnjom iz prostog razloga da ukoliko ne bi postojalo tražnje za određenim proizvodom, sama proizvodnja tog proizvoda ne bi imala nikakvog smisla jer bi se količine samo nagomilavale u skladištima a sam vlasnik bi bio na gubitku u cjelokupnom proizvodnom procesu.

Tražnju možemo posmatrati sa nekoliko aspekata:

- sa aspekta tržišta ( lokalna, nacionalna , svetska),-sa aspekta vremena ( dnevna, sedmična, mjesečna, godišnja)-sa prostornog aspekta ( domaća i inostrana tražnja)-tražnja prema namjeni ( tražnja za proizvodnim dobrima i tražnja za potrošnim dobrima)

Lokalna tražnja predstavlja tražnju za dobrima na području jednog grada ili općine.Nacionalna tražnja predstavlja tražnju za dobrima na području jedne države, dok svjetska tražnja predstavlja tražnju za dobrima u cijelom svijetu tj. cjelokupna (agregatna) tražnja.

Dnevna tražnja predstavlja tražnju za određenim proizvodom u jednom danu.Sedmična tražnja je tražnja za proizvodima u periodu od 7 dana.Mjesečna tražnja je tražnja za proizvodima u periodu od mjesec dana(30-31 dan).Tražnja za proizvodima tokom cijele godine tj. u periodu od 365 dana predstavlja godišnju tražnju za određenim proizvodom.

Domaća tražnja predstavlja tražnju za proizvodima unutar jedne države, dok je inostrana tražnja tražnja za proizvodima koji se proizvode u drugoj državi.

Tražnja za proizvodnim dobrima predstavlja onu vrstu tražnje kada kupac želi kupiti proizvode pomoću kojih će proizvoditi druga proizvodna dobra, a tražnja za potrošnim dobrima predstavlja tražnju za onim proizvodima koje će kupac koristiti u svrhu zadovoljenja ličnih potreba. Tražnja kao jedan glavnih zakona tržišta utiče na tzv. “selidbu kapitala iz jedne u drugu granu” na taj način što kada se smanji tražnja za jednim proizvodom kapitalista uzima svoj uloženi kapital iz te grane I investira ga u proizvodnju proizvoda koje na tržištu u tom trenutku imaju veliku tražnju.

Za tražnju je bitno naglasiti da je ona u obrnuto proporcionalnom odnosu sa cijenom što znači da ukoliko cijene nekog proizvoda rastu tražnja opada i u drugom slučaju da ukoliko

4

cijena određenog proizvoda opada tražnja za tim proizvodom raste uz uslov da se ostali faktori ne mijenjaju.

Primjer 1.:

U 9-tom mjesecu 2014 godine cijena Milka čokolade u prodavnici “Gold Promex” u Novom Travniku iznosila je 2.50 KM , a prodaja 100 komada te iste čokolade. Prodaja nije ostvarena po planu pa je direktor donio odluku da na kraju mjeseca snizi cijenu za 40 % , tako da je nova cijena iznosila 2 KM. U 10-tom mjesecu 2014 godine cijena čokolade je snižena na 2 KM i u tom mjesecu prodaja je porasla za 40% , što znači da je u 10-tom mjesecu prodato 140 čokolada što je ukupno 40 čokolada više nego u prethodnom 9-tom mjesecu što ćemo I prikazati grafikonom.

Crvena linija predstavlja prodaju I tražnju Milka čokolade u 10-tom mjesecu.Plava linija predstavlja prodaju I tražnju Milka čokolade u 9-tom mjesecu.

Cijena čokolade

3.00 KM

2.50 KM Cijena čokolade

2.00 KM

1.00 KM Sep. Okt

100 kom.

140 kom

Broj prodatih čokolada

Slika 1.1 Prikaz rasta tražnje

5

Primjer2:

Cijene usluga za korisnike BHT-a u 2011. godini iznosile su :

- 0.20 KM za minutu razgovora unutar granica BiH- 0.70 KM za minute razgovora prema inostranstvu- 0.10 KM poruka unutar granica BiH- 0.20 KM poruka prema inostranstvu

BHT-a je u 2011. godini bilo 2 000.000 korisnika navedenih usluga.

Menadžment BHT-koma procjenio da je broj korisnika veći od očekivanog i da je

cjene za 2012 godinu utvrdio u istim iznosima očekujući i dalje rast korisnika.

Cjenovnik je ostao isti 2012 godine uz smanjenje korisnika za 10% ( 200 000).

Međutim, početkom 2012. godine svoje usluge je ponudila je i HALOO mobilna mreža, koja nudi iste usluge kao i BH T.

Cjenovnik za korisnike usluga HALOO mobilne mreže promjenjen je (smanjen) krajem 2012 godine, nove cjene su utvrđene :

- 0.10 KM za minutu razgovora unutar granica BiH- 0.50 KM za minute razgovora prema inostranstvu- 0.05 KM poruka unutar granica BiH- 0.10 KM poruka prema inostranstvu

Zbog sniženih cijena od strane HALOO mobilne mreže, značajan broj korisnika otkazao je korištenje usluga BH T-u i zaključio ugovor sa HALOO mobilnom mrežom.

Tokom 2011 godine mobilni operater “HALOO” imao je 1 000 000 korisnika, a u 2012.

godine broj korisnika se uvećao za 20%.

Ovaj primjer pokazuje uticaj cijena na tražnju (kupovinu) određenih roba i usluga. Kupci

traže robe i usluge istog kvaliteta sa nižim cijenama.

6

Broj 1 2 1.200.000 korisnika

1 000 000

2011 2012 Godina

Slika 1.2 Povećanje tražnje kod HALOO mobilnog operatera

2 000 000 Broj korisnika

1 800 000

2011 2012

Godine

Slika 1.3 Smanjenje tražnje kod BHT moblnog operatera

7

Plava linija na slici 1.2 predstavlja tražnju kupaca za HALOO mobilnim operaterom u 2011 godini, dok crvena linija predstavlja tražnju za Haloo mobilnim operaterom u 2012 godini.Posmatrajući sliku 1.2 zaključit ćemo da je došlo do povećanja tražnje za Haloo mobilnim operaterom u 2012 godini u odnosu na 2011 godinu u iznosu 20% (200 000).

Plava linija na slici 1.3 predstavlja tražnju kupaca za BHT mobilnim operaterom u 2011 godini, dok crvena linija predstavlja tražnju za BHT mobilnim operaterom u 2012 godini.Posmatrajući sliku 1.3 zaključit ćemo da je došlo do smanjenja tražnje za BHT mobilnim operaterom u 2012 godini u odnosu na 2011 godinu u iznosu 20% (200 000).

1.1 FAKTORI KOJI UTIČU NA TRAŽNJU

- CIJENA PROIZVODA utiče na tražnju na taj način da ukoliko se cijena proizvoda poveća u datom periodu tražnja će se smanjiti i obrnuto, ukoliko se cijena smanji tražnja za proizvodima će se povećati.Npr. ( Smanjenje cijene mobitela uvjetovat će veću potražnju za istim i obrnuto.)

- PROMJENA UKUSA I PREFERENCIJA na tražnju utiče na način da ukoliko dođe do povećanja tražnej za jednom vrstom robe, to povećanje će uvjetovati smanjenje tražnje druge robe. Npr. ( Povećanje tražnje za Nike patikama uvjetovat će smanjenjem tražnje Adidas patika I obrnuto)

- VELIČINA DOHOTKA utiče na tražnju na taj način da ukoliko dođe do povećanja mjesečnog prihoda kod pojedinca ili kod grupe ljudi samim tim dolazi I do povećanja tražnje za određenim proizvodima, najčešće luksuznim kao što su automobili, razne umjetnine…Npr. (Povećanje plaće u preduzeću za 10% uvjetovat će povećanje tražnje na tržištu za određenim robama koje radnici budu željeli kupiti.)

- POTROŠAČKI KREDITI utiču na potražnju na način da ukoliko dođe do smanjenja kamatnih stopa prilikom uzimanja kredita od banke stanovništvo će uzimate kredite I

8

samim tim izazvati veću tražnju za proizvodima I obrnuto, ukoliko dođe do povećanja kamatnih stopa kod banaka stanovništvu neće uzimati kredite tražnja će ostati ista ili umanjena.Npr. ( Kamatna stopa od 5% uvjetovat će tražnju za kreditima, dok s druge strane kamatna stopa od 10% uvjetovat će smanjenje tražnje za kreditima).

- POBOLJŠANJE INFORMISANOSTI POTROŠAČA na tražnju utiče tako što ukoliko su potrošači dobro informisanosti o prednostima nekog proizvoda tražnja za tim proizvodom će se povećati, s druge strane ukoliko su potrošači informisani o negativnim stranama proizvoda tražnja za istim će se smanjiti. Npr. ( Povećanje inofrmiranosti o prednosti korištenja maslinovog ulja povećat će njegovu tražnju , dok će u isto vrijeme povećanje inormisanosti o štetnom korištenju voća I povrća koje nisu na prirodan način uzgajane uvjetovat će smanjenje njihove tražnje. )

1.2 INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA FUNKCIJA TRAŽNJE

Individualna tražnja predstavlja tražnju pojedinca za određenom vrstom robe koju je on spreman kupiti pri određenoj cijeni. Promjena cijene proizvoda imat će uticaja na individualnu potražnju tako što će smanjenjem cijene proizvoda uvjetovati se veća tražnja za tim proizvodom i obrnuto .

Promjena cijene ima dva efekta:

-efekt supstitucije

-efekt dohotka

EFEKT SUPSTITUCIJE

Sa apsolutnom promjenom cijene mijenja se i relativna cijena, Potrošači će kupovati više dobra koje je postalo relativno jeftinije i manje dobra koje je postalo relativno skuplje.

EFEKT DOHOTKA

Za potrošača stvarna kupovna moć njegovog dohotka poraste kada cijena jednog dobra padne.

9

Tržišna tražnja predstavlja onu količinu dobara koju su svi potrošači na njemu spremni kupiti po određenoj cijeni. Npr. ( Količina BMW automobile koje su spremni kupiti građani Bosne I Hercegovine u toku jedne godine. )Tržišna tražnja će se povećati kada se poveća i broj potrošača na tržištu.Faktori koji imaju na tražnju individualnih potrošača također imaju uticaj i na tržišnu tražnju.

1.3 ELASTIČNOST TRAŽNJE

Elastičnost tražnje kao pojam predstavlja reakciju tražnje na promjenu tržišnih faktora.

VRSTE ELASTIČNOSTI TRAŽNJE:1. Cjenovna elastičnost2. Dohodovna elastičnost tražnje

Cjenovna elastičnost tražnje predstavlja njenu sposobnost da odgovori na promjenu cijena proizvoda tj, na njeno smanjenje I povećanje. U slučaju smanjenja cijena normalno je očekivati mogućnost povećanja količine koja bi se nabavljala. Međutim, postavlja se pitanje do koje mjere treba povećati nabavku robe u postotku sa sniženjem cijena, tj. kako pronaći optimalnu količinu koju bismo nabavljali po sniženoj cijeni a da se naše zalihe ne nagomilavaju.

Dohodovna elastičnost tražnje predstavlja njenu sposobnost da odgovori na promjenu dohotka stanovništva tj, na smanjenje ili povećanje dohotka. U slučaju smanjenja mjesečnih prihoda kod stanovništva nromalno je očekivati I smanjenu tražnju za proizvodima, dok s druge strane u slučaju povećanja mjesečnog dohotka kod stanovništva normalno je očekivati povećanju tražnju za proizvodima. Kako kod cjenovne tako I kod dohodovne elastičnosti postavlja se pitanje koja je to optimalna količina proizvoda koja se treba nabavljati uz povećanje mjesečnih prihoda stanovništva pri čemu se cijene proizvoda ne mijenjaju. Za obje vrste elastičnosti tražnje potrebno je odrediti optimalnu količinu proizvodnje I nabavke proizvoda kako bi preduzeće I dalje poslovalo neometano, tj. da protok robe bude redovan.

10

2 PONUDA

Ponuda predstavlja količinu robe koju su ponuđačo spremni po određenoj cijeni i određenim uslovima iznijeti na tržište i prodati.

Ponuda predstavlja količinu nekog dobra koju su preduzeća voljna da proizvedu i ponude u određeno vreme, na određenom mestu, po određenim cenama.1

Cijena ponuđene robe na tržištu oscilira od jednog proizvođača do drugog zbog raziličitosti uslova u kojima oni proizvode, različitim sirovinama, njihovom kvalitetu I sl.Cilj svakog ponuđača na tržištu je da proda svoje proizvode u što kraćem vremenskom roku uz što više cijene svog proizvoda kako bi postigao što veći profit.Ponuda jednog proizvođača na tržištu predstavlja pojedinačnu ponudu, dok ponuda više ponuđača predstavlja ukupnu (agregatnu) ponudu.

Zbog odnosa upravne proporcionalnosti između ponuđene količine i tržišne cijene, povećanjem cijena dolazi do povećanja ponude.2

Opštost ponude se izražava u tome što je ona upućena neodređenom I neograničenom broju lica I što svako lice može da prihvati tu ponudu, čija sadržina postaje tada sadržina ugovora. Opšta ponuda je I stalna, jer se ne gasi time što ju je prihvatilo jedno lice ili više njih. Ona traje sve dok ne protekne vrijeme vezanosti ponudioca ovom ponudom I na osnovu nje može biti sklopljeno više ugovora iste sadržine sa istim ili različitim licima.3

Svaki ponuđač svoju robu na različite načine može nuditi svojim potencijalnim kupcima. U 21 vijeku kada tehnologija svakim danom sve više napreduje kupci putem raznih internet stranica o određenim proizvodima mogu saznati sve što žele pa je ponuđaču zbog toga veoma bitno da svoje proizvode reklamira kako bi došlo do bolje informisanosti kupaca o njegovom proizvodu I kako bi na taj način povećao svoju prodaju a samim tim I ponudu.

Načini predstavljanja (reklamiranja) robe :-audio I video reklame - bilbordi na ulicama-slanje kataloga na kućnu adresu-oglasi u novinamaPonuda je direktno povezana sa proizvodnjom jer da nema proizvodnje ponuđači ne bi imali 1 Snežana Gladović 5-10/2012 Dragan Rakić 5-17/20122 Prof.dr Marko Kolaković3 Dr Mladen Draškić

11

robu koju nude.Svaki ponuđač iz dana u dan teži da ima optimalnu proizvodnju tj, da uz minimalni utrošak radne snage uz korištenje savremene tehnologije na brz I efikasan način proizvodi robu koju će iznijeti na tržište I prodati uz najvišu moguću cijenu.Prilikom proizvodnje proizvoda proizvođač mora biti informisan o potrebama kupaca I kvaliteti koju kupci zahtijevaju. U skladu s tome on ukoliko želi da ima stalan protok robe mora paziti na kvalitet sirovina koje uzima prilikom proizvodnje proizvoda kako kasnije nakon finalne proizvodnje I iznošenja proizvoda na tržište ne bi došlo do nagomilavanja zaliha I poslovanja s gubitkom.

Ponuda se izražava na 2 načina:- vrijednosno ( novčano)-naturalno (fizičke jedinice )

Ponudu dijelimo na :

1. Ponudu robe široke potrošnje2. Ponuda robe reprodukcione potrošnje3. Ponuda robe za druge namjene

Ponuda robe široke potrošnje je ona vrste ponude u kojoj se nalaze artikli koji se koriste svakodnevno I koju koristi više kupaca.Npr. ( Prehrambeni proizvodi, automobilska industrija, namještaj, računari, mobilni telefoni..)

Ponuda robe reprodukcine potrošnje jeste ona ponuda koja uključuje ponudu sirovina koju će iskoristiti drugi proizvođači za izradu finalnih proizvoda.Npr. ( razni dijelovi za automobile, namještaj I sl.)

Ponuda robe za druge namjene jeste ona ponuda koja ima veoma mali broj kupaca.

2.1 VRSTE PONUDE

12

Sa aspekta tržišta, ponuda može biti:

-lokalna

-nacionalna

-svjetska

Lokalna ponuda predstavlja ponudu robe u okviru jednog grada, općine I sl.Nacionalna ponuda predstavlja ponudu u okviru jedne države.Svjetska ponuda predstavlja ponudu robe u cijelom svijetu.

Sa aspekta vremena, ponuda se dijeli na:

-dnevnu

-sedmična

-mesečnu

-godišnju

Dnevna ponuda je ona ponuda robe koja se nudi svakodnevno tj, roba koja se uvijek nalazi na tržištu.Sedmična ponuda robe je ona ponuda koja se vrši jednom u 7 dana (sedmično).Mjesečna ponuda predstavlja ponudu robe u jednom mjesecu a godišnja je cjelokupna ponuda robe u period od 365 dana (godina).

Prema subjektima, ponuda može biti:

-ponuda jednog preduzeća

-ponuda privredne grane

-ukupna agregatna ponuda

Ponuda jednog preduzeća predstavlja ponudu svih proizvoda koje preduzeće proizvodi.Ponuda privredne grane predstavlja ponudu vezano za jednu privrednu granu (npr. Ponuda voća bez obzira na vrstu).Ukupna agregatna ponuda predstavlja cjelokupnu ponudu svih privrednih grana.

Po broju prodavaca, ponudu dijelimo na:

13

-konkurentnu ponudu

-oligopolsku ponuda

-monopolsku ponudu

Konkurentska ponuda je takva ponuda u kojoj postoji više ponuđača koji nude istu vrstu robe, na visinu cijene utiču kupci.Oligopolska ponuda je takva ponuda gdje imamo nekoliko ponuđača I veliki broj kupaca, ponuđači se takmiče za veće tržišno učešće.Monopol predstavlja ponudu sa jednim ponuđačem I velikim brojem kupaca, ovdje na visinu cijene jedino utiče ponuđač I on je određuje prema svojim kriterijumima.

Prema namjeni, razlikujemo:

-ponudu sredstava za proizvodnju

-ponudu finalnih potrošnih dobara

Ponuda sredstava za proizvodnju predstavlja ponudu sirovina koje će kupovati drugi proizvođači I uz njihovo korištenje proizvoditi finalne proizvode.Ponuda finanlnih potrošnih dobara predstavlja ponudu krajnjim potrošačima.

Primjer 2.1

14

100 Broj proizvođača

70

50

5 6 8Cijena po komadu proizvedene robe

Slika 2.1

Posmatrajući grafikon zaključit ćemo da porastom cijene po jedinici proizvedenog komada robe raste i broj ponuđača proizvoda.

Kada je cijena iznosila 5 KM na tržištu je bilo 50 različitih ponuđača robe ( žuta linija), međutim uz porast cijene na 6 KM po jedinici proizvoda broj ponuđača porastao je na 70 ( zelena linija). Dalji rast cijene na 8KM uzrokovao je i veći broj ponuđača robe na tržištu (crvena linija).

2.2 FAKTORI KOJI UTIČU NA PONUDU

15

Politika države (PDV, takse I sl.)

Tehnologija (ukoliko preduzeća prilikom proizvodnej koriste savremenu tehnologiju ona će na taj način više proizvoditi što znači ponuda će se povećati).

Obim i struktura proizvodnje (veći obim I širi asortiman proizvoda na ponudu direktno utiču što znači da povećanjem obima I asortimana robe povećat će se I ponuda robe)

Razvijenost saobraćajnica i saobraćajnih sredstava ( redovno snadbijevanje prodavnica robom od velikog je značaja za ponudu zbog toga što sama ponuda zavisi od vremena za koje proizvod dođe u prodavnicu I nudi se kupcima, zbog tog je veoma bitno da ceste budu prohodne I uređene a prevozna sredstva nova I sigurna kako bi proizvod nesmetano stigao na mjesto ponude (prodavnica I sl.)

Tehnička opremljenost trgovine (prestavlja značajan fakor za ponudu zbog toga što ukoliko ponuđači u isto vrijeme žele nuditi više različitih vrsta robe oni onda moraju posjedovati uređaje kako bi proizvodi zadržali svoj prvobitni oblik I kvalitet).

Visina tražnje proporcionalno utiče na ponudu što znači da ako se tražnja poveća ona zahtijeva i povećanje ponude i obrnuto.

2.3ELASTIČNOST PONUDE

Pod pojmom elastičnosti ponude podrazumijeva se osjetljivost ponude na promjene faktora koji djeluju na nju.Buduću da je cijena najvažniji faktor koji djeluje na ponudu elastičnost ponude se posmatra u odnosu prema promjeni cijena pa zbog tog imamo cjenovnu elastičnost ponude.

Cjenovna elastičnost ponude predstavlja odnos ponude I cijena na tržištu. Ponuda je elastična ako je promjena količine ponude proporcionalna promjeni cijene. S druge strane ponuda nije elastična ukoliko dođe do povećanja cijena a ponuda ostane ista.Kod ponude se može pojaviti slučaj kada se elastičnost ne kreće prema logičnom principu.Npr.Pad cijene krompira može imati za posljedicu ne samo da ne dođe do smanjenja proizvodnje već čak može doći I do rasta proizvodnje ukoliko proizvođači vjeruju da će drugi proizvođači odustati od proizvodnje krompira zbog pada cijena u prethodnoj godini I računajući da će zbog toga doći do smanjene proizvodnje krompira.

3 ODNOS PONUDE I TRAŽNJE

16

Ponuda I tražnja su u direktnoj zavisnosti što znači da bez ponude tražnja ne bi postojala I obrnuto, bez tražnje proizvoda ponuda bi bila uzaludna jer ne bi imao ko ki koristiti te proizvode.

Tražnja I ponuda se susreću na tržištu.Za tržište je bitno naglasiti da može biti slobodno I regulisano od strane države. Ukoliko je tržište slobodno to predstavlja slobodu ulaska I izlaska što znači da ponuđači mogu ući I izaći s tržišta po volji, međutim ukoliko je tržište regulisano od strane države znači da ponuđači I kupci moraju poštovati određene zakone koje je država uvela I pridržavati se pravila ponašanja.

Osnovne funkcije tržišta:

-alokativna funkcija -distributivna funkcija-selektivna funkcija-informativna funkcija

Alokativna funkcija predstavlja alokaciju sirovina za proizvodnju I ponudu proizvoda koji imaju veliku tražnju na tržištu.Distributivna funkcija se ogleda u usklađivanju ponude I tražnje dobara I određivanja njihovih cijena, time tržište vrši distribuciju dohotka na preduzeća I pojedince.Selektivna funkcija; tržište vrši selektivnu funkciju kroz process konkurencije tj, ono određuje cijenu proizvoda pa tako da oni ponuđači koji imaju niže ulazne troškove će ostvariti veći profit.Informativna funkcija se ogleda u tome što tržište prima informacije o stanju ponude I tražnje za određenom robom I na taj način se određuje I cijena.

Što se tiče tržišta idealno bi bilo kada bi postojala tržišna ravnoteža što ustvari predstavlja izjednačenu ponudu I tražnju gdje ne bi dolazilo do stvaranja viškova već do normalnog ptoroka roba I usluga.Tržišna ravnoteža postoji samo u teoriji.

ZAKLJUČAK:

17

U uslovima naglog razvoja privrede I odnosa na tržištu veliki je problem obezbijediti da te promjene što manje utiču na poslovanje preduzeća. Problem prilagođavanja promjenama na tržištu je zapravo problem opstanka preduzeća. Cilj svakog preduzeća pored opstanka na tržištu jeste obezbijediti stalni progres što najviše zavisi od elastičnosti preduzeća.

Proizvodna preduzeća koja proizvode određene proizvode trebaju imati sposobnost prilagođavanja promjenama na tržištu i to po intenzitetu i kvantitetu.

Prilagođavanje po intezitetu podrazumijeva prilagođavanje sa istim kapacitetima da se smanji i poveća proizvoda ukoliko to tržište zahtijeva, ili da se sa istim kapacitetima uvede proizvodnja sličnih proizvoda bez uvođenja novih troškova.

Prilagođavanje po kvantitetu (kada dođe do smanjenja tražnje vrši se reorganizacija procesa proizvodnje: dio kapaciteta se koristi za smanjenu proizvodnju, a dio se orjentiše na drugu proizvodnju)

Ponuda na tržištu zavisi od niza faktora i ona raste ukoliko rastu cijene na tržištu. Povećane cijene stimulativno djeluju na proizvođače jer tim obezbjeđuju veći dohodak tako da oni povećavaju proizvodnju a samim tim I ponudu.

Nasuprot ponudi stoji tražnja koja ne reaguje na promjenu cijene kao i ponuda što znači da ukoliko dođe do povećanja cijena tražnja opada I obrnuto tražnja se povećava ukoliko cijene padaju.

Iz svega navedenog zaključit ćemo da u periodu razvoja privrede ponuđači i potrošači trebaju težiti ka ostvarenju tržišne ravnoteže kako bi i jedni i drugi postigli svoje ciljeve tj. trebaju pronaći optimalnu cijenu koja će odgovarati i ponudi i tražnji te uskladiti sve ostale faktore koji imaju uticaj na tražnju i ponudu.

LITERATURA

18

Vilogorac E.: Uvod u ekonomiju, Sarajevo 2001

Dr Draškić M. , Zaključivanje ugovora o prodaji, Beograd 1986

Gladović S. 5-10/ 2012 , Rakić D. 5-17/2012, Ponuda tražnja I politika vladehttps://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCYQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.vtssa.edu.rs%2FEkonomija%2FSeminarski%2520radovi%25202013%2FPONUDA%2C%2520TRAZNJA%2520I%2520POLITIKA%2520VLADE.ppt&ei=4whUVK68MZXxaui4gagP&usg=AFQjCNGAyaw0gZfym39YfOADlgtHRK0BXQ&bvm=bv.78677474,d.d2s

Prof. dr Kolaković M, Osnovni elementi ponude I potražnjehttp://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/3.%20PONUDA%20I%20POTRA%C5%BDNJA.pdf

19