Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

35
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: Saobraćaj i prostor Tema rada: OPĆINA STARI GRAD Predmetni nastavnik: Mehmed Bublin Asistent: Samir Džaferović Student: Broj indeksa: Usmjerenje: Godina studija: Prva Rezultat rada:

description

fuzfu

Transcript of Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Page 1: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Saobraćaj i prostor

Tema rada:

OPĆINA STARI GRAD

Datum: 09.06.2014.g.

Predmetni nastavnik:

Mehmed Bublin

Asistent: Samir DžaferovićStudent:Broj indeksa:Usmjerenje:Godina studija: Prva

Rezultat rada:

Page 2: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

SADRŽAJ

1. HISTORIJA OPĆINE.............................................................................................................2

1.1 Neolit, bronzano i željezno doba, antička civilizacija..........................................................2

1.2 Srednjovjekovni period.........................................................................................................2

1.3 Dolazak Osmanlija i uloga Isa-bega Ishakovića...................................................................3

1.4 Gazi Husrev-beg, najveći sarajevski vakif............................................................................4

1.5 Veliki požar i dolazak Austro-ugarske.................................................................................4

2. TURISTIČKI RESURSI OPĆINE STARI GRAD.................................................................6

2.1 Kulturno–historijsko naslijeđe..............................................................................................6

3. PRIRODNO NASLIJEĐE......................................................................................................8

3.1 Vode......................................................................................................................................8

3.2 Planine-zemljište...................................................................................................................8

3.3 Atrakcije i atraktivnosti.........................................................................................................9

4. KULTURA...........................................................................................................................11

4.1 Značajni objekti kulture na području Općine......................................................................11

5. OBRAZOVANJE.................................................................................................................16

6. SPORT..................................................................................................................................17

7. SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA......................................................................18

7.1 Socijalna i zdravstvena zaštita............................................................................................18

8. INSTITUCIJE.......................................................................................................................19

9. TRADICIONALNE MANIFESTACIJE..............................................................................21

10. STANOVNIŠTVO..............................................................................................................22

11. VIZIJA OPĆINE STARI GRAD........................................................................................23

12. LITERATURA...................................................................................................................24

1

Page 3: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

1. HISTORIJA OPĆINE

1.1 Neolit, bronzano i željezno doba, antička civilizacija

Sarajevo je grad sa izuzetno dugim kontinuitetom življenja. U Sarajevu, u njegovoj samoj jezgri, ali i na periferiji, su otkriveni brojni lokaliteti ljudskih staništa iz različitih vremenskih epoha.Najstarija staništa su iz vremena neolita (mlađeg kamenog doba) i riječ je o glasovitoj butmirskoj kulturi, koja je egzistirala u periodu od 2400. do 2000. godine p.n.e.Nakon neolita život se nastavlja u epohi bronzanog doba. Bronzano doba je specifično po naseljima zvanim gradine, koje se nalaze na padinskim dijelovima – uzvisinama. Na području današnje općine Stari Grad registrovana su sljedeća naselja, tj. gradine iz bronzanog perioda: Gradac, iznad potoka Bistrik u blizini mahale Komatin, Obhodža na ušću potoka Mošćanice, te gradina ponad Bakija.Sljedeća epoha u povijesti je željezno doba. Ovaj period obilježila su ilirska plemena koja su u Sarajevu (na njegovim padinama) gradila svoje nastambe (utvrde). Posebno se ističu ilirska naselja na Debelom brdu i na području današnjeg Soukbunara. Na prostoru općine Stari Grad registrovana je gradina na lokalitetu Močila. Na ovim lokalitetima razvijalo se čuveno ilirsko pleme Desidijata. Nakon Ilira – Desidijata i njihovog djelovanja na području današnjeg Sarajeva, a samim tim i na području današnje općine Stari Grad, slijedi epoha antičke civilizacije, kojoj je sarajevsko područje izuzetno pogodno za bivstvovanje njene kulture.

1.2 Srednjovjekovni period

Nakon propasti antičke civilizacije  slijedi srednjovjekovni period, a pod tim posebno mislimo na epohu srednjovjekovne bosanske države (banovine, a zatim kraljevine). Današnje Sarajevo u srednjovjekovnoj bosanskoj državi bilo je u sastavu srednjovjekovne župe Vrhbosne. Župa Vrhbosna pripadala je feudalnoj porodici Pavla Radenovića, odnosno porodici Pavlovića. Naselje Vrhbosna imalo je nekoliko sela (Brodac, Bratnik – Vratnik, Hvaletići – Faletići, Komatin, Hrvatin, Hrid itd.) sa centralnim trgom Tornikom (naziv dobio po pazarnom danu utorku), koji se nalazio na mjestu današnjeg ušća Koševskog potoka u Miljacku. Osim trga Tornika, župa Vrhbosna imala je još jedan manji trg koji se nalazio na raskrižju puteva (antičkih puteva), na prostoru između današnje Bendbaše i Baščaršije. 

2

Page 4: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Pored sela i dva trga župa Vrhbosna je imala utvrdu, tj. stari grad Hodidjed, koji je bio u funkciji samog središta župe u političko-administrativnom smislu. Stari Grad Hodidjed nalazio se na mjestu današnje Bijele tabije, mada postoje indicije da se nalazio na području Buloga (istočno od Sarajeva). Župa Vrhbosna, odnosno njezin trg na prostoru između današnje Bendbaše i Baščaršije je, mogli bi kazati, najstariji nukleus oko kojeg počinje razvoj osmanskodobnog naselja, koje će na kraju svoj naziv uobličiti u Sarajevo. Taj trg, odnosno nukleus budućeg Sarajeva je ujedno i nukleus današnje općine Stari Grad. 

1.3 Dolazak Osmanlija i uloga Isa-bega Ishakovića

Godine 1448. Vrhbosnu, odnosno njen centralni dio Hodidjed osvajaju Osmanlije. S tog prostora su se nastavila daljnja osvajanja Bosne i Hercegovine. Dok su osvajanja BiH trajala na prostoru sada već nekadašnje župe Vrhbosne, nastavio se razvoj naselja, ali u drugom smjeru ili u drugoj fizionomiji, koju općenito nazivamo islamsko-orijentalna. U ovom vremenu posebno važna ličnost za razvoj naselja, budućeg Sarajeva, je Isa-beg Ishaković. Isa-beg je svojim aktivnostima, posebno graditeljskim, postavio temelje budućem Sarajevu. On podiže džamiju na mjestu današnje Careve džamije, a u blizini džamije i hamam, zatim drveni most, karavan-saraj, te dućane. Posebno je zanimljivo njegovo podizanje dvora, kao upravnog sjedišta, koje se zvaše na osmanskom saray (dvor). Po toj riječi saray ubrzo je i naselje dobilo naziv Saray-ovasi, što bi značilo „Polje ispred dvora“, tj. saraja. Bosanski čovjek i njegov slavenski, bosanski jezik, prilagodio je ove riječi (Saray-ovasi) svom jeziku, te na kraju dobismo Sarajevo kao naziv za osmanskodobni grad pa sve do danas.Godine 1462. nastaje Isa-begova vakufnama koja bilježi zadužbine, kao npr. o Isa-begovoj tekiji, odnosno zaviji. Ova vakufnama, odnosno godina njenog nastanka, uzima se zvanično kao godina osnivanja grada Sarajeva. Važno je naglasiti da osmanski razvoj Sarajeva kao kasabe, a zatim šehera, započinje upravo na području današnje općine Stari Grad, te će kroz povijest područje današnje općine biti sama srčika Sarajeva sve do dana današnjega.

3

Page 5: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

1.4 Gazi Husrev-beg, najveći sarajevski vakif

Nakon Isa-bega Ishakovića, koji je najmarkantnija ličnost Sarajeva u XV stoljeću, u narednom XVI stoljeću Sarajevo je obilježio lik, a prije svega, djelo najvećeg sarajevskog vakifa, ali ne samo sarajevskog, nego i bosanskohercegovačkog. Riječ je o Gazi Husrev-begu. Bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg u vremenu od 1521. do 1541. svojim aktivnostima, posebno onim kulturne

naravi, kasabu Sarajevo je preobrazio u šeher (viši rang), a za tih 20 godina svog namjesništva učinio je cijelo XVI stoljeće epohom procvata ili kako ga nazvaše zlatno doba za Sarajevo, ali i cijelu BiH. Najglasovitija dobra ovoga vakifa su: Begova džamija, medresa Kuršumlija, hanikah, biblioteka, bezistan, Tašlihan, imaret, musafirhana i preko 200 dućana. U vrijeme njegovog namjesništva izgrađena je i Stara pravoslavna crkva na Baščaršiji, a tim činom samo je nastavljena višestoljetna sarajevsko-bosanska koegzistencija.

1.5 Veliki požar i dolazak Austro-ugarske

Krajem XVII stoljeća, tačnije 1697. godine sarajevska zlatna epoha jenjava u vatri. Naime, princ Eugen od Savoje je sa svojim vojnicima 23. i 24. oktobra Sarajevo, odnosno Baščaršiju, jezgru grada, pretvorio u zgarište. Od ovog velikog požara pa sve do dolaska nove vlasti (Austro-Ugarske) Sarajevo se nije uspjelo obnoviti tako da ponovo doživi i nastavi svoje zlatno doba.Godina 1878. je godina novog preokreta u razvoju Sarajeva, ali i onoga što danas zovemo općinom Stari grad.  

4

Page 6: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Osmansku vladavinu, odnosno kulturu zamjenjuje nova i rekli bi smo življa kultura pod okriljem Austro-ugarske monarhije. Šeher Sarajevo svoju orijentalno-islamsku notu počinje sve više gubiti i poprima manire evropske provinijencije. Prožimanje Istoka i Zapada nekada je išlo bolno, a nekada je uspijevalo naći modele u kojim Istok i Zapad iznalaze dovoljno prostora za život, odnosno suživot. Baščaršija, pa i značajan dio Starog Grada (današnje općine) uveliko zadržava osmanskodobnu tradiciju. Posmatramo li općinu Stari Grad, njenu urbanu sliku, možemo napraviti jedan grubi presjek i reći da je Slatko ćoše, odnosno prelaz iz ulice Sarači u ulicu Ferhadija „vododijelnica“ istočne i zapadne kulture koju ova općina, ali i grad Sarajevo i država BiH baštini.Sarajevo je u XX stoljeće ušlo sa atentatom (1914. god.) na prestolonasljednika Austro-Ugarske monarhije Franca Ferdinanda. Atentator je poznat, Gavrilo Princip, a još poznatije je ono što je uslijedilo nakon atentata – Prvi svjetski rat. (photo atentat ili I sv rat)Nažalost, XX stoljeće u Sarajevu je započeto atentatom i ratom, Svjetskim ratom, a završilo ratom – agresijom na BiH (1992.-95.). Čovjek ovdašnjih krajeva rekao bi da je XX stoljeće za ovu zemlju i njenog čovjeka bilo i previše tegobno, stoga je vrijeme da XXI stoljeće bude prosperitetno.

5

Page 7: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

2. TURISTIČKI RESURSI OPĆINE STARI GRAD

2.1 Kulturno–historijsko naslijeđe

Kulturno – historijsko naslijeđe Starog Grada najprepoznatljiviji je i najvrijedniji dio sačuvane kulture, tradicije i ljudskog neimarstva kroz vijekove na ovom području. Nezaobilazne su jedinstvene vrijednosti mnogobrojnih objekata, spomenika u cjelosti, ali sa svojom snagom, ljepotom i originalnošću uvijek su isticani vjerski objekti sve četiri vjerske konfesije (Islam, Katoličanstvo, Pravoslavlje i Judaizam).Nebrojeni su objekti materijalnne kulture: tvrđave, zidine, sahat- kule, kapije, stećci, ćuprije-mostovi, ambijentalna arhitektura, kulturno– obrazovne institucije, hanovi, bezistani, hamami, česme (šadrvani), hoteli i ugostiteljski objekti, zatim stari zanati - esnafi i mnogi drugi.

 Islamski vjerski objekti:• Careva džamija• Gazi Husrev-begova džamija (Prvi islamski objekat u svijetu koji je elektrificiran 1898. godine.)• Džamija Muslihudina Čekrekčije• Ferhadija džamija• Džamija Havadže Duraka – Baščaršijska• Vekil-harčova džamija ili Hadžijska• Bijela džamija• Sinanova tekija• Kuršumli medresa

Katolički vjerski objekti:KatedralaFranjevački samostan i crkva Sv. Ante PadovanskogCrkva Sv. Ćirila i Metoda sa sjemeništem 

Pravoslavni vjerski objekti:Stara pravoslavna crkva Sv. Arhangela Mihaila i GavrilaSaborna crkva

Jevrejski vjerski objekti:• Stari hram• Aškenaska sinagoga 

Hanovi i karavan saraji Morića hanGazi Husrev – begov tašlihan (ostaci) Skender – pašin karavan – Saraj Kemal – begov karavan – Saraj Hadži Beširov, Pehlivanov i Despića han ... Gazi Husrev – begov hamam Firuz – begov hamam (ostaci)

6

Page 8: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

BezistaniGazi Husrev – begov bezistan («Dugi bezistan»)Brusa bezistan

Sahat – kula Daire Gazi Husrev – begova biblioteka

MostoviKozja ćuprijaŠeher – Ćehajina ćuprijaDrveni most na BentbašiStari Drvenija mostCarev mostLatinska ćuprijaĆumurija mostDrvenija most

Stambeni objektiKuća Alije ĐerzalezaSvrzina kućaDespića kuća

Javni objekti:

Vijećnica Bijela i Žuta tabija

Kazandžijska ulica Inat kuća

Kapi – kula na Ploči Jajce kasarna

Konak Gradski muzej

Bošnjački institut  

Kulturno – ekonomsko naslijeđe: Stara banja i Elektrana na Hridu Značajne ličnosti i njihova djela: od Isa – bega Isakovića, osnivača Sarajeva, pa do današnjih

dana.....

3. PRIRODNO NASLIJEĐE

7

Page 9: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

3.1 Vode

I vode Starog grada, mada nisu obilne u tokovima rijeka, jezera ili slično, zaslužuju mnogo veću pažnju nego što ime se pridaje.Najveća je rijeka Miljacka koja nastaje od dva potoka i to od Paljevske Miljacke ili Paoštice i Mokranske Miljacke ili Mokrančice. Ti se potoci sjedinjuju nedaleko Sarajeva ispod ruševina Hodidjeda (danas Bijela Tabija) i teku pod imenom Miljacke kroz Sarajevo u prostrano sarajevsko polje. Tu se umiljato spušta zavojima u rijeku Bosnu, blizu Reljeva.Rijeka Miljacka u svoje korito na području Starog grada prima bistre, izvorske rijeke Moščanicu i Lapišnicu. Osobito je krasna dolina Moščanice, od njenih izvora pa do ušća, u kanjonu kod Darive i u blizini nadaleko znamenite «Kozje ćuprije».Ovim vodotocima treba pridružiti bezbrojne izvore pitkih voda od kojih je najatraktivniji Crnelj (Donje Biosko).Sarajevo je od najstarijih vremena poznato po brojnim česmama i šadrvanima pa neznani pjesnik – pisac zapisa: «... u Dženetu postoje četiri izvora bistrih voda a sarajevski Vratnik sa Starom čaršijom ima ih preko hiljadu ...».Najveća vodena atrakcija i vrijednost ipak je vodopad Skakavac, zelenkaste boje, koji se nalazi na granici općina Centar i Stari grad. Vodopad Skakavac postaje od dva potoka. Oni su dio Babina potoka koji izvire ispod Vranj planine (1800 mnm) spuštajući se u dolinu pod imenom Vogošća gdje se i ulijeva u Bosnu. Vodopad Skakavac pada sa stijene visoke 98 metara (u Bukovik planini) i nalazi se na nadmorskoj visini 1183 metara.

3.2 Planine-zemljište

Među najatraktivnije planine grada Sarajeva i njegovog okruženja, uz Igman, Bjelašnicu i Treskavicu, spadaju Trebević, Crepoljsko i Bukovik, koji pripadaju Starom gradu.

Kao velika potreba i realnost pojavljuju se inicijative za formiranje parkova prirode, arboretuma te zaštićenih planinskih područja. Posebnu pažnju zaslužuju međunardone inicijative oko formiranja Geo – parkova i Parkova mira koji pretpostavljaju mogućnost uključivanja i pojedinih sarajevskih područja.Planinski prostori općine Stari grad dragocjeni su prirordni resursi jer omogućavaju korištenje ruralnog prostora u prepoznatljive ekonomske razvojne programe u oblasti rekreativnog turizma, šumarstva, te lovnog turizma.

8

Page 10: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Kako se u Planinarskom savezu BiH predviđa održavanje naučnog simpozija sa temom Zaštita planina u BiH i održivi razvoj, to stručnjaci sa područja Starog grada trebaju dati svoj doprinos ovom naučnom skupu.Pogotovo se to odnosi na potrebu pružanja pune podrške ustanovljenju BOSANSKO – HERCEGOVAČKOG FORUMA PLANINA koji bi okupio stručnjake raznih profila s ciljem da se planinskim područjima upravlja i to znalački, uz predhodne ozbiljne stručne projekte i programe.Vangradsko zelenilo predstavljaju park šume, urbane šume i zeleni pojasevi oko grada. Zeleni pojas oko Sarajeva predstavlja najveći rekreativni kapital grada i njemu treba posvetiti najveću pažnju. Njega čine padine Obhodže, Zmajevca, Bakija, Sedrenika, Grdonja, Huma, Žuči, istočne i sjeveroistočne padine Igmana, Mojmilo i sjeverne padine Trebevića. Sarajevo je od davnina bilo «vrtni grad» i imalo je «vrtove kao u Padovi» (K. Zeno) i «rajske vrtove» (E. Ćelebi).Samo ljudi čistih duša mogu i da stvaraju čisto, zdravo i lijepo planinsko životno okruženje. Zato je izuzetno važno da se uporedo sa razvojem i očuvanjem ovih prostora, kao turističkog resursa, razvija i ljubav i poštovanje prema prirodi od najmlađeg uzrasta.Mogućnost korištenja planinskih resursa je višestruka. Pored razvoja lovnog turizma najvažnije mjesto zaslužuje planinarenje te zimski sportovi – Donje Biosko, Trebević, Barice.Na kraju, planine su uvijek bile izvor zdravlja i života, jer, pored ostalog, u sebi skrivaju nebrojene vrijednosti šumskih plodova i ljekovitog bilja koje također treba višestruko koristiti u turističkoj ponudi i njenom plasmanu u budućnosti.

3.3 Atrakcije i atraktivnosti

Kako u formiranju turističkog proizvoda izuzetno značajno mjesto zauzimaju oni resursi koji se mogu svrstati u red prepoznatljivih atrakcija to im se u poimanju turističkog proizvoda i treba posveiti posebna pažnja.Ovdje se navode se neki od najznačajnijih, bilo da već postoje i nalaze se u funkciji ili se predlaže njihova izgradnja, organizacija ili formiranje. To su:

Vodopad Skakavac Kazandžiluk Babin zub (prirodna alpinistička stijena) Žičara za Trebević Kozja ćuprija Vrelo Moščanice Bijela Tabija Mostovi na Miljacki Baščaršijski trgovi Sebilj sa golubovima Inat kuća Aščinice – ćevapdžinice

3.4 Infrastruktura

9

Page 11: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Posebno treba istaći poteškoću saobraćajnog povezivanja sa budućim mikrolokalitetom Jajce – kasarna kao i Bijelom Tabijom zbog uskih i strmih uličica, pa će trebati tražiti i alternativna rješenja. Jedan od prijedloga je i žičara Bentbaša – Jajce – kasarna.Sama turistička destinacija Olimpijski grad Sarajevo, pored postojećih saobraćajnih tokova iz svih pravaca, dobit će i novim međunarodnim koridorom K-5 kvalitetnu vezu sa Srednjom Evropom, a preko Italije sa Sredozemljem. Eventualnom izgradnjom Jonske magistrale, koja treba prolaziti južnim dijelom BiH, ostvarila bi se nova međunarodna saobraćajna veza. Sarajevo je veliki tranzitni centar željezničkog saobraćaja sa povoljnim vezama koje će se, zasigurno, ponovo uspostaviti. Elektrificirana željeznica Šamac – Sarajevo – Ploče, te veze prema Zagrebu i Srednjoj Evropi, Osijeku i Sjevernoj Evropi, Beogradu i Istoku, značajan su resurs za ovu destinaciju. Aerodrom Sarajevo, uz sve teškoće koje ima zbog povremenih magli u zimskom periodu, ostaje značajan infrastrukturni resurs koji će se sigurno i dalje razvijati, te predstavljati značajan međunarodni saobraćajni vazdušni koridor za dovođenje ciljanih gostiju (poslovni, kongresni, naučni, obrazovni, avanturistički, kulturni, zimsko – sportski i ... turizam). Posebno treba istaći potrebu kvalitetnog rješavanja kanalizacije i vodovoda na području urbanog dijela grada i naseljenih mjesta u ruralu (u izgradnji 7 km kanalizacije do Faletića).

Ostali resursi Ostali direktni turistički resursi koji predstavljaju integralni dio ukupne osnove za formiranje i plasman turističke ponude na području Starog grada su: turistički objekti, turističke agencije, turistički informativno – propagandni materijali, turistički kadrovi, turistička organizovanost mikro i makro destinacije, te sistem turističkog informisanja i komunikacije.

4. KULTURA

10

Page 12: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

4.1 Značajni objekti kulture na području Općine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, rijetka je kulturna institucija i u evropskim razmjerama koja se istoveremeno bavi čuvanjem i prezentacijom bogate građe iz dvije grandiozne umjetničke oblasti – književnosti i pozorišne umjetnosti. Nalazi se u ulici Sime Milutinovića Sarajlije broj 7, u centru Općine Stari Grad, i smješten je u staroj srpskoj kući koja datira iz sredine XIX vijeka. Bila je u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodice Despić. Privlačnost ovog objekta u mnogome je uvećana postojanjem dvorišta (atrija) sa vrtom i fontanom koje je pogodno za održavanje književnih, pozorišnih i muzičkih manifestacija. Zgrada je spomenik kulture prve kategorije.1992. godine otvoren je vlastiti izložbeni prostor u prizemlju zgrade Muzeja, i od tada Muzej svoje i gostujuće izložbe postavlja u tom velelepnom izložbenom prostoru (Galerija Mak).Muzej Sarajeva,   koristi 6 objekata u svom radu i to: 

1. Svrzina kuća,2. Stara sinagoga – Muzej Jevreja BiH,3. Brusa bezistan,4. Despića kuća,5. Muzej Sarajeva 1878-1918,6. Vila Koste Hermana

Svi objekti su depadansi Muzeja sa svojim stalnim postavkama izuzev objekta Vila Koste Hermana koja ovaj objekat koristi kao upravnu zgradu Muzeja.

Svrzina kuća  je isključivo izložbeni prostor i predstavlja stambenu arhikturu Osmanskog perioda, tačnije s kraja XVIII i početka XIX

11

Page 13: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

stoljeća i kulturu življenja muslimanske porodice od tog perioda do početka XX stoljeća. Nalazi se u Glodžinoj ulici na broju 8.

 

Muzej Jevreja BiH – Stara sinagoga smješten je u najstarijoj sinagogi u BiH i prezentira kulturu Jevreja te njihov doprinos ekonomskom razvoju naše zemlje; nauci, trgovini, zanatstvu, te stradanju ovog naroda u toku Drugog svjetskog rata.(ul Velika avlija bb).         

 

 Despića kuća je pripadala imućnoj, pravoslavnoj, porodici Despić koja ju je poklonila Gradu. Značaj kuće je u činjenici da su se u njoj odigravale prve pozorišne predstave, tako da se objekat smatra pretečom savremenog pozorišta. (ul.Despića 2)        

Brusa bezistan je monumentalni objekat kojeg je 1551. godine izgradio Rustem paša, Veliki vezir Sulejmana veličanstvenog. Objekat je služio za prodaju svile koju je sam osnivač proizvodio u Bursi.(Baščaršija)   

Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić,   - kulturno znanstvena institucija, čija je osnovna djelatnost promocija

12

Page 14: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

kulturnih i naučnih projekata o Bošnjacima i drugim narodima koji žive na ovim prostorima. (ul.Mula Mustafe Bašeskije 21)  Srpsko prosvjeno kulturno društvo «Prosvjeta»   , je udruženje građana, obnovljeno 1993. godine. Djelatnost društva je organizovanje i podsticanje naučnog, umjetničkog i književnog rada, pomaganje učenika i studenata u školovanju. Društvo razvija saradnju sa srodnim društvima i institucijama u zemlji (narodima BiH) i inostranstvu. Organizuje izložbe, kulturne i zabavne manifestacije, kao i izdavanje stalne i povremene publikacije («Bosanska vila» - list za književnost, kulturu i društvena pitanja i «Almanah»).Društvo djeluje u «Prosvjetnom» domu, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br. 1.

 Biblioteka franjevačkog samostana sv. Ante, temelji se na ostavštini profesora Franjevačke teologije koji su u njemu živjeli i radili. Fond ove biblioteke sadrži u najvećem dijelu teološku literaturu na različitim jezicima: latinski, talijanski, flamanski, najviše njemački i po neku knjigu na engleskom jeziku. U novije vrijeme ovdje su dodana neka beletristička izdanja iz različitih perioda. Biblioteka ima 6000 naslova među kojima postoje i izdanja iz 17 stoljeća. Biblioteka je smještena u novo sagrađeni objekt koji se nalazi uz samostansku zgradu.U samostanu sv. Ante na Bistriku djeluje i od biblioteke ima značajniju društvenu i kulturnu ulogu Mala galerija sv. Ante. U galeriji se održavaju likovne izložbe, promocije novoizašlih knjiga, okrugli stolovi, muzičke večeri, godišnje skupštine nekih udruženja i slično. 

  Galerija «Novi hram»   nalazi se u ulici M.M.Bašeskije br. 38 u zgradi nekadašnje sinagoge, jedne od šest koliko ih je bilo u Sarajevu prije drugog svjetskog rata. Galerija, vlasništvo Jevrejske općine u Sarajevu osnovana je 1984. godine, a od 1997. Galerijom upravlja Jevrejsko kulturno i humanitarno društvo «La Benevolencija».

13

Page 15: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Galerija IPC – Međunarodni centar za mir, osnovna djelatnost Galerije, na kojoj se zasniva i cjelokupna programska aktivnost, je podržavanje projekata mladih umjetnika i organizovanje programa iz oblasti vizuelnog i video stvaralaštva, kako mladih tako i već afirmisanih stvaralaca. Galerija se nalazi u  ulici Luledžina bb.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine,   osnovana 1946. godine, uredbom Vlade NR Bosne i Hercegovine. U današnjoj zgradi se nalazi od 1953. godine. 

Umjetnička galerija BiH je muzej likovnih umjetnosti i u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti, dužna je da: prikuplja, štiti, čuva i izlaže djela iz likovnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, da ih stručno obrađuje i javno publikuje rezultate svog rada. Programi iz međunarodne kulturne saradnje Bosne i Hercegovine realizuju se kroz djelatnost Galerije.U Umjetničkoj galeriji BiH se nalaze:

1. Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti;2. Zbirka ikona;3. Zbirka Hodler;4. Zbirka međunarodne umjetnosti;5. Zbirka fotografija.

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni   i Hercegovini,   djeluje od 1972. godine. To je jedina institucija ove vrste u našoj zemlji, koja ovoj kategoriji invalidnih lica omogućava pristup i korištenje kulturnih i znanstvenih tekovina čovječanstva (brajovo pismo, audio i digitalne tehnike i uvećani tisak). Knjižni fond koristi 1.150 slijepih korisnika. Nalazi se u

ulici Avdage Šahinagića broj 14.

 Turski kulturni centar, sagrađen je u ulici M.M: Bašeskije i djeluje od 28. aprila 2003. godine. Prvenstveni cilj Turskog kulturnog centra, uz predstavljanje turske umjetnosti, kulture i jezika, je jačanje međudržavne saradnje na kulturnom planu. Cilj izgradnje Centra nije samo najljepši spoj starog i novog, tradicionalnog i savremenog, turskog i bosansko-hercegovačkog; već i Centar koji se spaja sa postojećom arhitekturom Starog Grada, a koji je ipak jedinstven.

JU Centar za kulturu «Sarajevo»,   osnovana je 1965. godine, kao jedan od 13 Domova  kulture, i nalazi se u Jelića ulici.Centar za kulturu «Sarajevo» aktivno učestvuje u naporima društvene zajednice za kreativnim i kvalitetnim osmišljavanjem slobodnog vremena djece, mladih i građana, u neposrednoj saradnji sa Općinom, Gradom, školama, vrtićima, ustanovama za specijalno vaspitanje i obrazovanje, nevladinim i humanitarnim organizacijama, medijima, javnim, kulturnim i naučnim radnicima, pružajući mogućnost kreativnog stvaralačkog rada. Kroz segmente

14

Page 16: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

kulturnog i obrazovnog djelovanja preferira rad sa djecom i mladima, afirmiše njihovo stvaralaštvo, uvažavajući i ostale kategorije društva.

Dom kulture „Vratnik“Općina je renovirala prostor 2008. godine, koji se nalazi u ulici Mustafe Dovadžije br 17. Okuplja djecu i omladinu sa mjesnog područja.Bavi se raznim oblicima umjetničkog i kreativnog stvaralaštva (muzika, moderni ples, balet, folklor). U sklopu doma djeluje internet centar „Mlade nage“, te obnovljeno kulturno-umjetničko društvo „Bratstvo“. Kud „Bratstvo“ broji 80 aktivnih članova uzrasta od 6 do 15 godina, podjeljenih u dvije folklorne grupe i jedu plesnu sekciju.

  Kulturno-umjetničko društvo «Baščaršija»

Kulturno-Umjetničko Društvo Baščaršija od 1994. godine nastavlja tradiciju «KUD Miljenko Cvitković» koje je osnovano 1947. godine. Svoje djelovanje i aktivnosti od 1964. godine obavlja u prostorijama Centra za kulturu u Ulici Jelića 1, koja se nalazi blizu Baščaršije, jezgru materijalne kulture Sarajeva. Stoga je 1994. godine, kao jedino društvo u Općini Stari Grad, uzelo karakteristično ime KUD "BAŠČARŠIJA".Široka je lepeza djelovanja ovog društva tokom njegovog šesdesetogodišnjeg trajanja i uvijek uokvirena visokim umjetničkim dometima. Spadalo je i spada među najrazvijenija društva u Bosni i Hercegovini, pa prema tome i u Sarajevu.KUD “Baščaršija” prezentuje svoje aktivnosti i rad u 11 sekcija. Glavni cilj i zadatak njihovih aktivnosti je očuvanje kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. 250 članova je podijeljeno po sljedećim sekcijama:

Folklorni Izvođački ansambl

Folklori Pripremni ansambl Folklorni ansambl Veterani Dječije folklorne sekcije Izvođački narodni orkestar Tamburaški orkestar Pripremni narodni orkestar Orkestar tradicionalnih instrumenata Ženska vokalna grupa Muška vokalna grupa Vokalni solisti

 

 KUD BaščaršijaJelića 1

 Kulturno-umjetničko društvo «Biseri sevdaha»   je amatersko središte u kojem se odvija širok dijapazon umjetničkih izraza počevši od literarnih, plesnih, muzičkih i svih drugih za koje djeca i omladina imaju afiniteta.Društvo okuplja oko 180 članova:

o folklorna sekcija - A – ansambl

15

Page 17: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

o izvođački, pripremni – B – ansamblo dječiji – C – ansamblo narodni orkestaro plesna sekcijao horska sekcijao solisti pjevačio literarna sekcija

 Rad u Društvu je volonterski, gdje su uključeni 3 koreografa, pedagog i socijalni radnik, koji prate odgojni i socijalni aspekt rada Društva.Društvo djeluje u adaptiranom Domu kulture «Logavina».

5. OBRAZOVANJE

Cilj obrazovanja proističe iz općeprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva utemeljenih na posebnostima nacionalnog, povijesnog, kulturnog i vjerskog nasljeđa naroda i nacionalnih manjina koji žive na području Bosne i Hercegovine.Svrha odgoja i obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito osobno sudjelovanje u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje na ostvarivanje visoke kvalitete života. Obrazovanje ima svrhu da kroz optimalni tjelesni, moralni i društveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogućnostima i sposobnostima doprinese stvaranju društva utemeljenog na vladavini zakona i poštovanju ljudskih prava, doprinese njegovom razvoju i osiguranju boljeg životnog standarda. Služba za obrazovanje, kulturu i sport prati rad osnovnih škola, analizira uspjeh u učenju i vladanju učenika/učenica i predlaže osnivaču mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada u osnovnim školama na osnovu:• praćenja i podsticanja realizacije godišnjih programa rada, • razmatranja izvještaja osnovnih škola o radu i uvjetima rada, • razmatranja izvještaja Prosvjetno-pedagoškog zavoda o radu i uvjetima rada u školama na području općine,• razmatranja izvještaja Prosvjetno-pedagoškog zavoda o testiranju znanja učenika/učenica, rezultatima takmičenja i smotri i nastupa učenika/učenica škola.• ostvaruje saradnju s direktorima/direktoricama škola na području općine,• ostvaruje saradnju s roditeljima učenika/učenica škola na području općine,• koordinira saradnju među školama na svom području,• sumira i izrađuje izvještaje o radu i uvjetima rada škola,• predlaže i utvrđuje mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada u školama na području općine i stara se o njihovoj realizaciji,• radi na poboljšanju prostornih i materijalnih uvjeta škola na svom području,• vodi evidenciju djece dorasle za upis u školu i spiskove te djece dostavlja školama na svom području (problem u realizaciji ove aktivnosti predstavlja nepostojanje zakonske regulative, koja nalaže obavezno prijavljivanje djece u Općinu/Mjeanu zajednicu prebivališta roditelja),• općinsko vijeće utvrđuje školsko područje uz saglasnost ministra/ministrice.• u saradnji s Ministarstvom organizira takmičenja i smotre učenika/učenica u oblasti nastave i vannastavnih aktivnosti na općinskom nivou,• organizira javne i kulturne manifestacije škola, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.

16

Page 18: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

Također Služba radi na poboljšanju prostornih i materijalnih uslova škola na području Starog Grada, pomaže u organizaciji i realizaciji javne i kulturne funkcije škola na području Grada, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.Rad Službe u narednom periodu, opredjeljivat će zadaci sadržani u zakonskim propisima iz oblasti obrazovanja, kulture i sporta, koji polaze od potreba, specifičnosti i složenosti ovih oblasti, te oni zadaci koje svakodnevni život i konkretna praksa nameću.Općina Stari Grad kroz različite vidove obezbjeđivanjem finansijskih sredstava pomaže odgojno-obrazovni proces. Navodimo samo neko značajne projekte koje Općina finansira u potpunosti ili paticipira iste, kako slijedi:• nabavka udžbenika socijalno ugroženim učenicima osnovnih škola,(prijave sa dokazima vrše se kod pedagoga škole)• užine socijalno ugroženim učenicima osnovnih škola i štićenika Zavoda,(prijave sa dokazima vrše se u kod pedagoga škole/zavoda)• prevoz djece s posebnim potrebama u skladu s Zakonom,(prijave sa dokazima vrše se u kod pedagoga škole/zavoda)• participacija školama za učeničke ekskurzije,(prijave sa dokazima vrše se u kod pedagoga škole/zavoda)• Zakonom predviđena Općinska takmičenja učenika,• takmičenje učenika nižih razreda u broju pročitanih knjiga pod motom “Knjiga je moj najbolji prijatelj”,• nagrade učenicima generacije,• opremanje biblioteka osnovnih škola,• obezbjeđivanje sredstava za kupovinu školskog pribora učenicima prvih razreda osnovne škole kroz projekat „Sretni ti prvi koraci prvačiću“.• Festival znanja - “Neum 2012” – takmičenja najuspješnjih učenika na nižim nivoima takmičenja

17

Page 19: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

6. SPORT

Služba za obrazovanje, kulturu i sport je organ općinske uprave koji je u funkciji da, pored ostalih nadležnosti, u ime Načelnika Općine uređuje odnose u sportu na području Starog Grada, u kapacitetu određenom Zakonom o sportu Bosne i Hercegovine („Službeni list Bosne i Hercegovine“, broj 81/08) i Zakonom o sportu Kantona Sarajevo („Službene novine KS“, broj 11/01), te brojnim podzakonskim aktima, što je sve usklađeno sa nizom međunarodnih konvencija i povelja (Olimpijska povelja, Evropska konvencija o lokalnoj samoupravi, Evropska povelja o sportu itd.) koje pravno i etički uređuju odnose sportaša, sportskih organizacija i asocijacija, te ustavno-pravno pozicioniraju lokalnu upravu i samoupravu u odnosu na sport uopće.Opština Stari Grad Sarajevo je među prvima potencirala donošenje propisa iz oblasti sporta, što najbolje ilustrira Strategija razvoja sporta Općine Stari Grad Sarajevo, koju je 1998. godine izradila Komisija za sport, a 1999. godine usvojilo Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo.Nakon donošenja Zakona o sportu Kantona Sarajevo (maj 2001. godine) Služba za privredu i društvene djelatnosti je u roku (6 mjeseci nakon usvajanja Zakona) izradila prijedlog Odluke o načinu ostvarivanja javnog interesa Općine Stari Grad Sarajevo u oblasti sporta („Službene novine KS“ broj 27/01), koju je donijelo Općinsko vijeće Stari Grad na sjednici u oktobru 2001. godine. U istom roku, Načelnik Općine je donio Pravilnik o kriterijima za finansiranje javnog interesa Općine Stari Grad Sarajevo u oblasti sporta, koji je dopunjen i izmijenjen odlukom Načelnika Općine u februaru 2009. godine.Javni interes Općine u oblasti sporta je:• izgradnja, obnova i održavanje sportskih objekata od značaja za Općinu;• efikasnije korištenje prostornih vrijednosti teritorije Općine, te njihove ekonomske valorizacije kroz sport i rekreaciju:• organizovani sport za sve, posebno u funkciji zdravlja građana, te afirmacije društvenih vrijednosti i socijalizacije ponašanja mladih;• razvojni sport sa opredjeljenjem na masovnost;• sportski odgoj i obrazovanje u predškolskim ustanovama i osnovnim školama;• evidencija za područje Općine.

18

Page 20: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

 

7. SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

7.1 Socijalna i zdravstvena zaštita

Općina Stari Grad  u okviru svoje djelatnosti vodi socijalnu i zdravstvenu politiku  kroz brigu o djeci, porodiljama, starijim osobama i pravima  civilnih žrtava rata, a sve kroz realizaciju Zakona o socijalnoj zaštiti, civilnim žrtvama rata i zaštiti porodice sa djecom. Ta pomoć se odnosi na stanovništvo koje se nalazi u stanju socijalnih potreba, pomoć u liječenju i tome slično.Služba za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, izbjegla i raseljena lica tokom 2013. godine realizovala je aktivnosti iz oblasti zaštite porodice s djecom, civilnih žrtava rat, zdravstvene zaštite, izbjeglih i raseljenih lica.Zaštita porodica s djecom  Iz ove oblasti realizovane su slijedeće aktivnosti:- dječji dodatak- 71- porodiljske naknade majci u radnom odnosu- 169- porodiljske naknade majci koja nije u radnom odnosu- 140- jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta- 48- pomoć za prehranu djece do šest mjeseci i ishrana za majku dojilju – 48- subvencija troškova djece u ustanovama predškolskog odgoja – 29- jednokratna pomoć porodiljama - 259- obnova dječijeg dodatka - 995Civilne žrtve rataU ovoj oblasti riješena su 73 predmeta.Zdravstvena zaštitaIz ove oblasti realizovane su slijedeće aktivnosti:- zdravstvena zaštita za lica starija od 65 godina- 13- zdravstvena zaštita za korisnike dječjeg dodatka - 18- zdravstvena zaštita za lica u stanju socijalne potrebe - 41- zdravstvena zaštita za lica CŽR - 2Izbjegla i raseljena licaU ovoj oblasti riješeno je 7 predmeta.Ostale aktivnostiTokom 2013. godine izdato je 1.100 uvjerenja iz matične evidencije. Za 222 osobe odobrena je izuzetna novčana pomoć u iznosu od 42.900 KM, a za 565 osoba kratkoročna novčana pomoć u iznosu od 66.900 KM.

ISPLATA NOVČANIH NAKNADARedni br. Vrsta naknade Iznos:1. Dječiji dodatak 714.862,502. Jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta 12,590,003. Naknada za porodilje u radnom odnosu 1,314.794,004. Naknada za porodilje nezaposlene 188,836,005. Zdravstvena zaštita za lica koja ostvaruju pravo 47.340,00

19

Page 21: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

6. Naknada za civilne žrtve rata 857.274,00UKUPNO:   3,135.876,50

Navedeni iznos isplaćuje se putem Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KSY.Zdravstvenu zaštitu za lica u stanju socijalne potrebe uplaćuje Općina Stari Gradi u navedenom periodu uplaćeno je 16.720 KM. Općina je uplatila i 52.200 KM jednokratne pomoći za 259 porodilja.

8. INSTITUCIJE ZNAČAJNE INSTITUCIJE I OBJEKTI NA PODRUČJU OPĆINE STARI GRAD SARAJEVO

Državne institucije:• Federalni zavod za statistiku Zelenih Beretki 26• Zavod za zaštitu kulturno-historijskog iPrirodnog naslijeđa Josipa Štadlera 32

Rezidencijalni objekti:• Ambasada Slovenije Bentbaša 7• Ambasada Kraljevine Švedske Ferhadija 18• Ambasada Norveške Ferhadija 20• Ambasada Republike Mađarske Safvet-bega Bašagića 56• Ambasada Republike Češke Franjevačka 19• Ambasada Japana Bistrik 9• Ambasada Republike Crne Gore Talirovića 4• Rezidencija Vatikana Pehlivanuša• Rezidencija Islamske Republike Iran Safvet-bega Bašagića• Rezidencija Kraljevine Norveške • Rezidencija Republike Pakistan Safvet-bega Bašagića• Rezidencija Velike Britanije Džinina • Rezidencija Njemačke Džinina • Rezidencija Portugala Džinina • Rezidencija konak Konak

Muzeji:• Muzej Sarajeva Zelehih Beretki bb• Muzej Sarajeva - Brusa bezistan Bravadžiluk bb• Muzej Sarajeva - Despića kuća Despića 2• Muzej Sarajevo - Svrzina kuća Gločina 8• Muzej Sarajevo - Kuća sevdaha Halači 15• Muzej Sarajevo - Alije Đerzeleza Sagrdžije 69• Muzej Alije Izetbegovića - Kula Ploča Ploča bb• Jevrejski muzej Velika avlija bb• Muzej 14. Olimpijskih igara Petrakijina 7• Muzej književnosti Sime Milutinovića Sarajlije 7

Galerije:

20

Page 22: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

• Galerija SPKD «Prosvjeta» Sime Milutinovića Sarajlije 7• Galerija Novi Hram M.M. Bašeskije 38• Galerija Mak Sime Milutinovića Sarajlije 7• Umjetnička galerija BiH Zelenih Beretki 8• Turski kulturni centar M.M. Bašeskije 31a• Dom Armije Zelenih Beretki 2• Bošnjački institut M.M. Bašeskije 21• ANU BiH Bistrik 7

Vjerski objekti:• Careva džamija Obala Isa-bega Ishakovića• Gazi Husrev-begova džamija Sarači 33 • Čaršijska džamija Trg Baščaršija • Ferhat-pašina Džamija -Ferhadija Ferhadija• Stara pravoslavna crkva M. M. Bašeskije 59 • Saborna crkva - Mitropolija Zelenih Beretki 3 • Katedrala Fra Grge Martića 2• Crkva svetog Ante sa samostanom Bistrik• Sinanova tekija Sagrdžije

Obrazovne ustanove:• OŠ «Edhem Mulabdić» Konak 1• OŠ «Mula Mustafa Bašeskija» Logavina 52 • OŠ «Saburina» Saburina 4• OŠ «Hamdija Kreševljaković» Carina 2• OŠ «Šejh Muhamed efendija Hadžijamaković» Iza Hrida 11• OŠ «Vrhbosna» Baruthana 60• Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece «Mjedenica» Mjedenica 34• Osnovna muzička škola «Mlade Pozajić» Josipa Štadlera 1• Gazi Husrev-begova medresa Sarači 49• Mješovita srednja ugostiteljsko-turistička škola Dugi sokak 9• Bošnjačka gimnazija Petrakijina 22• Mješovita srednja poljoprivredno-veterinarska i prehrambena škola Hamdije Kreševlja.55• Srednja tekstilna škola Medrese 5• Srednja muzička škola Petrakijina 22• Fakultet islamskih nauka Sagrdžije 32

Banke:• Unikredit banka Zelenih Beretki 24• Prokredit banka Muvekita 1• Hypo banka Zelenih Beretki 11• Wolksbank Štrosmajerova 3• Turkish ziraat banka Ferhadija 27• Turkish ziraat banka Štrosmajerova 10• Raiffeisen banka Štrosmajerova 10• Gospdarska banka Ferhadija 11• Union banka Ferhadija 15• Turkish Ziraat Bank Pehlivanuša bb

Dobra baštine:

21

Page 23: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

• Sebilj Trg Baščaršija• Sahat kula Sarači• Hamam Isa-bega Ishakovića • Kozija ćuprija• Šeher ćehajin most• Carev most• Latinski most• Bijela tabija Tabijska• Višegradska kapija Višegradska kapija• Širokac kapija Širokac• Žuta tabija Jekovac• Tabija i Tabijski bedem Bakije sokak • Gazi Husrev-begov bezistan Ferhadija

Privredni objekti:• Sarajevska pivara Franjevačka 15

9. TRADICIONALNE MANIFESTACIJE

Odlukom Općinskog vijeća br. 02-49-218/07 iz aprila 2007. godine utvrđen je kalendar značajnih događaja, datuma i ličnosti iz perioda agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu na nivou Općine Stari Grad Sarajevo, kao i nosioci obilježavanja. 

Datum Događaj Nivo obilježavanja Nosilac obilježavanja10. 06. 91 Dan organizovanja svih

patriotskih snaga za pripremu otpora agresiji na RBiH

Općina Općina, boračka udruženja i mjesne zajednice

08. 04. 92 Dan teritorijalne odbrane Općine Stari Grad Sarajevo

Općina Općina, boračka udruženja i mjesne zajednice

24. 04. 92 Dan oružanog suprotstavljanja agresiji i razoružavanje agresora

Općina Općina, MUP, boračka udruženja i mjesne zajednice

02. 05. 92 Dan odbrane Općine, i otpora agresiji na Općinu Stari Grad Sarajevo

Općina Općina, MUP i boračka udruženja

18. 05. 92 Dan formiranja brigade MUP-a RBiH

Općina Općina, boračka udruženja i MUP

08. 06. 92 Dan Ljiljana i dan prvih organizovanih protunapada jedinica na probijanju obruča oko Sarajeva

Općina Općina, boračka udruženja MUP i mjesne zajednice

27. 05. 92 Dan formiranje I, II, III i X brdske brigade

Općina Općina, boračka udruženja i mjesne zajednice

22

Page 24: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

25. i 26. 08. 92

Dan urbicida Općina Općina i mjesne zajednice

 01. 03. 92 Dan civilnih žrtava rata Općine Stari Grad

Općina Općina i mjesne zajednice

   

10. STANOVNIŠTVO

Prema podacima Odsjeka za katastar Općine Stari Grad Sarajevo, površina općine iznosi 57,07 km2, a nadmorska visina 541 metar.Broj stanovnika: 42.509  

STAROSNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA, procjenaStanje Ukupno 0-14 15-64 65 i više31.12.2005. 38000 6003 25638 635931.12.2006. 37975 5999 25621 635531.12.2006. 37917 5990 25582 634530.06.2009. 37737 5962 25460 631530.06.2010. 42.580  6.727 28.727 7.12630.06.2011. 42.509  6.716 28.679 7.114

 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U 2007. GODINI

Ukupnorođeni

Živorođeni Mrtvorođeni

Mjesto porođajaukupno

po spolu u zdravstvenoj ustanovi

na drugom mjestumuški

ženski

sa stručnom pomoći

bez stručne pomoći

343 343 176 167 --- 343    

Umrli Od toga Broj sklopljenih brakova

Broj razvedenih brakovaukupno po spolu umrla

dojenčadnasilne smrti

muški ženski426 212 214 1 7 291 13

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U 2012. GODINI

Ukupnorođeni

Živorođeni Mrtvorođeni

Mjesto porođajaukupno

po spolu u zdravstvenoj ustanovi

na drugom mjestumuški

ženski

sa stručnom pomoći

bez stručne pomoći

377 374 183 191 3 377    Umrli Od toga Broj Broj

23

Page 25: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

sklopljenih brakova

razvedenih brakova

ukupno po spolu umrla dojenčad

nasilne smrtimuški ženski

408 206 202 --- 13 267 10  

ZAPOSLENOST I PLAĆE (2004.-2007.)Prosječan broj zaposlenih Prosječna neto plaća u KM2004 2005 2006 2007 2004 2005 2006 20079.769 9.489 9.519 10.511 664,29 669,02 765,48 825,01

ZAPOSLENOST I PLAĆE (2008.-2011.)Prosječan broj zaposlenih Prosječna neto plaća u KM2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 201110.442  9.977 10.372 9.868 891,98  932,77 932,22 942,58

 NEZAPOSLENE OSOBE PREMA STRUČNOJ SPREMI

  Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV2007. 6.097 332 97 1.823 52 50 1.813 44 1.8862012. 6.493 702 101 2.064 42 44 1.800 39 1.701

 

  

OSNOVNO OBRAZOVANJE-KRAJ ŠKOLSKE GODINE

Redovne osnovne škole

Broj škola

Odjeljenja Učenici Nastavno osobljeSvega Učenic

eZavršili školu

2003/04 8 127 3.129 1.508 432 1892004/05 8 137 3.189 1.571 393 1972005/06 8 137 3.133 1.519 367 1952006/07 8 135 3.067 1.524 346 199

11. VIZIJA OPĆINE STARI GRAD 

Globalno prepoznatljivo turističko i kulturno odredište sa zaštićenim objektima kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa u kojem se tradicija starih zanata njeguje i cijeni kao specifična vrijednost

Mjesto sigurnog i ugodnog življenja Ekološki prihvatljiva sredina U poslovnoj sferi, regionalni bankarski i finansijski centar Iskorištene mikrolokacije pogodne za uzgoj zdrave hrane

24

Page 26: Seminarski Rad Iz Prostornog Planiranja u Saobracaju i Komunikacijama

12. LITERATURA

25