Seminarski rad iz predmeta - WordPress.com · 2016. 4. 8. · Seminarski rad iz predmeta ......
Transcript of Seminarski rad iz predmeta - WordPress.com · 2016. 4. 8. · Seminarski rad iz predmeta ......
Digitalna vs Tradicionalna ekonomija
Seminarski rad
iz predmeta
INFORMATIČKA EKONOMIJA
Student:
Radović Radoš
179/15
Podgorica, april, 2016.
2
SADRŽAJ
1. UVOD……………………………………………………………………………………….3
2. NASTANAK RAČUNARSKIH MREŽA…………………………………………...5
3. ‘’EKSPLOZIJA’’ INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA………………………….7
4. KARAKTERISTIKE TRADICIONALNE EKONOMIJE…………………………8
5. RAZLIKE TRADICIONALNE I DIGITALNE EKONOMIJE…………………..10
6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………….11
7. LITERATURA……………………………………………………………………………..12
3
UVOD
Digitalna ekonomija predstavlja savremeni način shvatanja I
razumijevanja ekonomije, ali I drugih nauka, zasnovanih na
Informaciono – komunikacionim - tehnologijama (ICT), znanju,
globalnoj dinamičnijoj ekonomiji i preduzetništvu a razvija se I svoj puni
procvat stiče razvojem interneta.
Avangardna je u smislu odstupanja od tradicionalnih principa,
Keynesovog modela po kojem je bila nepredvidiva nezaposlenost I
inflacija sedamdesetih godina, kao I tradicionalne ekonomije koja je
zasnovana na strogim principima i ustaljenim zakonima ponude I
tražnje. Digitalna ekonomija pokušava odgovoriti na izazove današnjice,
a to su kako upravljati zemljom i voditi je pravilima kontinuiranih
tehnoloških promjena i inovacija. Digitalna ekonomija drugačije se
naziva i Nova ekonomija, noseći ovaj epitet po svim inovacijama koje
donosi.
Nova ekonomija jest ekonomija zasnovana na znanju i na idejama o
tome gdje je ključ poboljšanja životnog standarda i stvaranja novih
radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnološke promjene
uključuju u proizvode, usluge i proizvodne procese.
(Atkinson, 2000.)
To je pojam koji je uveden u ekonomiju da bi objasnio razloge
višegodišnjeg održivog «buma» u SAD i u određenom broju razvijenih
zemalja, uz nisku inflaciju, s jedne strane, i uz relativno slabiji
4
ekonomski rast grupe zemalja, s druge strane. Nova ekonomija
okarakterisana je snažnim gospodarskim rastom bez inflacije, visokim
rastom proizvodnosti faktora proizvodnje (MPF- multi-factor
productivity growth) i rastućim značajem ICT sektora.
(Landefeld, J.S., 2001)
5
Nastanak računarskih mreža kao faktor odvajanja
tradicionalne od digitalne ekonomije
Američka vlada je postavila osnove Interneta 1969. godine,
uspostavljanjem računarske mreže između svih bitnih naučnih i vojnih
institucija, korišćenjem telefonskih linija. Tim povezivanjem je nastala
prva funkcionalna računarska mreža, koja je nazvana ARPANET
(Advanced Research Projects Agency Network).
Formirana je grupa. «ARPANET tim», koja je okupljala mlade istraživače
i stručnjake koji su se bavili razvojem i arhitekturom ove mreže.
ARPANET je mreža u potpunosti bazirana na «komutaciji paketa». Nju
su u tom trenutku činila četiri mala IMP (Interface Message Processor)
računara. Oni su skladištili i preusmeravali «pakete», a međusobno su
komunicirali pomoću modema brzine 50 kbita u sekundi, bit-serijskom
vezom.
ARPANET, prvenstveno tretiran kao vojni projekat, zahvaljujući
snalažljivim entuzijastima sa različitih univerziteta, početkom
sedamdesetih godina, lagano otvara vrata civilnoj upotrebi. Pod
izgovorom da to olakšava razmjenu i pristup za nauku i istraživanja
važnim podacima koji su arhivirani u udaljenim računarima, čime se na
neki način ostvaruje i značajna novčana ušteda uz poboljšanje kvaliteta
nastave, mnoge visokoškolske ustanove u Americi počinju da se
povezuju pomoću ARPANET-a.Godine 1973. ARPANET prelazi Atlantik i
stiže u Evropu, tačnije u Veliku Britaniju i Norvešku.
Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, usavršavaju se različiti
mrežni protokoli -standardi koji omogućavaju komunikaciju računara
6
putem mreže. Dobri protokoli poboljšavaju parametre i kvalitet veze,
sigurnost i količinu uspješno prenesenih podataka i iskorišćenost mreže.
Najvažniji trenutak po ovom pitanju se dogodio 1983. godine, kada se
sa do tada uobičajenog NCP protokola (Network Control Protocol),
prešlo na TCP/IP protokol (Transmission Control Protocol/ Internet
Protocol). To se događalo u vrijeme kada se ARPANET iz vojnog u
značajnoj meri već transformisao u javni istraživački projekat i kada je
njime već bilo umreženo nekoliko stotina računara širom svijeta. TCP/IP
protokol je stvoren da bude fleksibilan, kako bi omogućio da različite
mreže budu funkcionalne u zajedničkom okruženju.
Prelazak na TCP/IP je trajao skoro pet godina, skoro do 1989. godine. Ta
godina je iz još jednog razloga veoma značajna za istoriju Interneta jer
se tada prvi put pojavljuje pojam WWW (World Wide Web) adrese.
1993. godine pojavio se prvi prilagođen Internet pretraživač (browser).
Zvao se Mosaic a razvijen je na Univerzitetu u Ilinoisu. Njegovom
pojavom je ispunjen softverski uslov da se Internet učini pristupačnim
najširem krugu korisnika, koji se nikada nisu stručno bavili računarima i
nisu poznavali često složene i čudne naredbe do tada neophodne da bi
se poslala ili primila jednostavna elektronska pošta.
7
‘’Eksplozija ‘’ informatičkih tehnologija
Dnevno se kreira peko 100000 Web stranica na Internetu širom
svijeta;
Eksplozija individualne kupovine personalnih računara (npr.
1995.god. prodata je više PC nego TV aparata);
Kapacitet računara se udvostručuje svakih 18 mjeseci. Vjeruje se
da će 2020. godine kapacitet jednog računara biti kao kapacitet
svih računara u Silikonskoj dolini danas.
Pola milijarde ljudi očekuje pretplate na bežične komunikacije,
iako pola svjetske populacije nikada nije imalo običan telefonski
poziv;
Veruje se da 2000.godine industrijskih radnika neće biti više od
13% u svakoj razvijenoj zemlji, dok će radnici sa znanjem (misleći
radnici) činiti 30% radne snage.
Elektronska obuka na udaljenost, što će dovesti do dramatičnog
napretka u učenju;
Elektronska demokratija kroz političku participaciju i elektronsko
glasanje;
Elektronski novac i plaćanja preko Interneta;
Elektronske kupovine preko Interneta koje će omogućiti da kupac
u svakom momentu direktno govori sa proizvodačem.
8
Karakteristike tradicionalne ekonomije
Tradicionalna ili ‘’stara ekonomija’’, kako možemo naći u mnogim
literaturama, zasniva se na strogim principima, već poznatih 10 u
ekonomiji, zatim modelima,pretpostavkama,zakonima koji su međutim
počeli da se potiskuju već od sedamdesetih godina nakon početka
razvoja ICT.
Potrebno je naglasiti da je to ekonomija tražnje I ponude u tom smislu
da se poslovi marketinga, dopremanja inputa I autputa firme ,
koorporacijske aktivnosti kao I mnoge druge obavljale mnogo sporije
nego danas. Ono što je glavna karakteristika tradicionalne ekonomije
jeste taj nedostatak ICT, neposjedovanje dovoljno informacija o stanju
na tržištu, nedovoljno znanja zaposlenog ljudskog kapitala, inertnost I
mnogo manja inovativnost I ta težnja da se ne ide izvan granica
tradicionalne ustaljene aktivnosti.
9
Znatno brže organizovanje poslovnih aktivnosti firme uticalo bi i na
veću produktivnost. O tome svjedoči i osmi princip u ekonomiji :
Princip # 8: Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da
proizvede dobra I usluga
Ekonomija dvadeset prvog vijeka zasniva se na što većoj
produktivnosti za malo vremena i uz optimalnu količinu inputa. Na
ovom principu izgrađene su velike ekonomije koje su danas
vodeće u svijetu : Kina, SAD, Japan, Rusija itd. Odstupanje od
tradicionalne ekonomije i primjena digitalne uticale su na
uspješnost I jačanje fleksibilnosti ekonomskih sistema i
udaljavanje od onih koji su ostajali dosledni tradicionalnim.
Naša zemlja, tadašnja SFRJ, nije baš bila toliko naklona digitalnoj
tehnologiji I nije je vidjela kao ekonomiju budućnosti za šta I
osjećamo posljedice danas.Digitalna ekonomija donosi I veću
produktivnost I samim tim I bolji životni standard, jačanje I
usavršavanje ljudskih resursa, olakšavanje poslovanja I isticanje
ekonomije u red najperspektivnijih zemalja.
10
Razlike tradicionalne i digitalne ekonomije
(u literaturi nove i stare)
Nova ekonomija je termin koji je suprotan definiciji ‘’stare
ekonomije’’. Ta se dva pristupa razlikuju po osnovnom modelu
rasta i izvorima ekonomskog rasta ekonomije. Sirovine, materijal,
energija, novac, ekonomija obima zamjenjuju se znanjem i
tehnološkim promjenama. Restrukturiranje preduzeća, ulaganje u
informatičko tehnološku komponentu preduzeća, rastuća
konkurentnost i fleksibilno i razvijeno tržište rada i kapitala, izvori
su rasta prema ovome konceptu. Nova ekonomija model je koji
svakako vodi dematerijalizaciji ekonomije i jačanju uslužnog
sektora. Ipak, brzi rast Nove ekonomije ne znači da će ’’stara
ekonomija’’ nestati. Ova dva koncepta se međusobno ne
isključuju, pa može se očekivati veliki uticaj Nove ekonomije i s
njom u vezi savremenih informatičko-komunikacijskih tehnologija
na tradicionalne sektore i to smanjivanjem cijena robe i usluga
zbog jeftinijih, bržih i cjelovitijih informacija i zbog smanjivanja
cijena i rasta konkurencije.
Razvitak ICT sektora, a posebno Interneta, revolucionarno mijenja
tehniku odvijanja međunarodne trgovine novih, ali i klasičnih
proizvoda i usluga. Kao cjelovita definicija Nove ekonomije može
se istaknuti da je to ekonomski model zasnovan na međusobno
povezanim politikama kojih je cilj dostići održiv dugoročni rast, pri
čemu povezane informatičke tehnologije dramatično povećavaju
količinu i vrijednost informacija dostupnih pojedincima,
preduzećima, tržištima i vladama, omogućujući im da vrše
efikasniji izbor i ostvaruju superiornije performanse.
11
Zaključak
Iz svega navedenog možemo izvesti zaključak da je digitalna ekonomija
toliko uznapredovala da od tradicionalne ostaju samo temelji na kojem
se zasniva ukupna ekonomija, da je tu kao osnova za dalje temeljenje I
razvijanje digitalne koja sve vise uzima maha i granice do kojih će se
prostirati još uvijek nisu poznate.
Vrijeme u kojem živimo nosi sa sobom velike tehnološke promjene,
velike preduzetničke ideje koje za ekonomiju nekad budu krucijalne I od
ključne važnosti za njen razvoj. Jedno je sigurno, a to da ni jedna
ekonomija današnje države ne bi mogla da funkcioniše bez digitalne
ekonomije I u stopu prati vodeće ekonomije svijeta.
12
Literatura
1. Atkinson, R.D. (1999), Rules of the Road: Governing Principles for
New Economy. Washington: PPI, www.ppionline.org
2. Atkinson, R.D., (2000), Making the New Economy Grow. Washington:
PPI, www. ppionline.org
3. Atkinson, R.D. i Gottlieb, P.D. (2001), The Metropolitan New
Economy Index, Washington: PPI, www. ppionline.org
4. Atkinson, R.D. i dr. (2002), The 2002 New Economy Index.
Washington: PPI, www. ppionline.org
5. Vlahinić-Dizdarević,N., Škuflić,L. (2003), Some Trade Aspects of the
New Economy: the Case of Transition Countries, International
Conference Enterprise in Transition, May 22-24, Split-Tučepi
6. Gregori Pol R. I Stjuart Robert S. (Globalna ekonomija I njeni
ekonomski sistemi )
7. Hellreigel, D., Slocum, J.W. (2003). Organizational behaviour. South-
Western College Pub.