Seminarski rad CD i DVD mediji - umas.unist.hrvidos/prva_godina/prvi_semestar/seminarski... · Mit...

Seminarski rad

CD i DVD mediji

Luka Vidoš ____________________________________________________ Seminarski rad: CD i DVD mediji

Sadržaj 1. Uvod ........................................................................................................................ 3

2. Tehnologija CD i DVD medija ............................................................................... 4

2.1. Kad je nastao CD medij ....................................................................................... 4 2.2. Mit o trajnosti medija ........................................................................................... 4 2.3. Tipovi optičkih medija ......................................................................................... 5 2.4. Arhitektura optičkog medija ................................................................................. 5 2.5. Snimanje i "boje" .................................................................................................. 6 2.6. DVD formati ........................................................................................................ 8 2.7. Blu-ray .................................................................................................................. 10

3. Pohrana medija i rukovanje ..................................................................................... 11

3.1. Rukovanje i održavanje ........................................................................................ 11 3.2. Pohrana ................................................................................................................. 12 3.3. Označavanje ......................................................................................................... 12 3.4. Brzina snimanja .................................................................................................... 13

4. Zaključak ................................................................................................................. 14

5. Rječnik CD/DVD terminologije .............................................................................. 15

6. Literatura ................................................................................................................. 17

2


1. Uvod Stalnim razvojem računala, svakodnevno se povećava količina podataka kojom se rukuje, te

se pojavila potreba za njihovom pohranom, jednostavnim prijenosom podataka te

arhiviranjem. Sve to je trebalo osigurati od oštećenja koje može prouzročiti nestanak energije

ili kvar računala. Bilo koji sustav pohrane podataka bi trebao zadovoljavati osnovne zahtjeve:

- trajnost - da podaci budu nepromijenjeni i neoštećeni, bez energetskog izvora

- jednostavnost - da je medij jednostavan za rukovanje

- kompaktnost - da je medij što manjih dimenzija

- brzina - da se podaci učitavaju brzo

- cijena - da cijeli sustav (pogonski mehanizam i medij) bude jeftin

Isprva, za tu namjenu je služio papir u obliku listova, vrpca i kartica, na kojima bi se nizom

rupica zapisivali podaci, no iako je ispunjavao zahtjeve u početku, razvojem tehnologije,

istiskuju ga druge tehnologije.

Danas, gotovo sve zahtjeve ispunjavaju dvije tehnologije, magnetska i optička. Magnetski

medij, za spremanje podataka, koristi se svojstvima magnetskih tvari, te u njih ubrajamo:

magnetske vrpce, bubnjeve, kartice i diskove (diskete i čvrste diskove).

Optička tehnologija, tehnologija s najvećom perspektivom, koja se i danas intenzivno razvija,

temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svjetlosti pri upisivanju i čitanju

podataka kod optičkih diskova rabi se laser. On ima mogućnost stvaranja vrlo uskog snopa

svjetlosti i time stvaranja relativno velike energije na maloj površini. Od svih sustava za

pohranu velike količine podataka, optički diskovi imaju najveću gustoću pohrane (broj koji

govori o tome koliko se bitova može pohraniti po jedinici površine) i 20 puta je veća od

gustoće podataka magnetskog diska.

Od tehnologija za pohranu podataka, koje su u razvoju, odnosno, polako krče svoj put ka

tržištu, to su Flash Memorija (danas već vrlo često korištena), Blu-Ray diskovi, koji su još u

razvitku, digitalni papir i sl.

3


2. Tehnologija CD i DVD medija

2.1. Kad je nastao CD medij

Compact Disc (CD), nastao je 1982.

suradnjom tvrtki Sony i Phillips, pri

čemu je zapravo došlo do suradnje

na području tehnologije snimanja,

enkripcije podataka i modulacije

signala radi postizanja visoke

pouzdanosti CD-a i niske

osjetljivosti na oštećenja. Vjerovali

ili ne, probušite li rupu (npr.

promjera 5mm) u Audio CD-u,

nećete to primijetiti kod

reprodukcije. Prvi standard bio je CD-DA (Compact Disc - Digital Audio), a računalna

industrija ubrzo je shvatila da na CD-u mogu biti pohranjeni i drugi podatci pa je uskoro

definiran i CD-ROM. CD-R, najrašireniji WORM (Write Once Read Many) format, izum je

tvrtke Taiyo Yuden, a standardiziran u studenom 1990.

CD medij (odsjaj interferentih boja)

2.2. Mit o trajnosti medija

Iako se u početku tvrdilo da su CD mediji vječni i apsolutno otporni na fizička oštećenja, prve

prognoze trajnosti tiskanih CD medija bile su oko dvadeset godina. Naravno, tada se radilo o

Audio CD-u, koji je, barem što se tiče fizičkih oštećenja, bio znatno manje osjetljiv od vinilne

ploče, no najvećim dijelom to je zasluga izvrsne enkripcije i zaštite podataka na audio CD-u.

Ona omogućava lako ispravljanje grešaka i čitanje podataka, čak i kod vrlo oštećenih Audio

CD-ova. Vrlo brzo, otkrilo se da je aluminij u reflektivnom sloju CD-a (tzv. "reflektoru"), radi

kiselosti pokrovnog laka diska, vrlo podložan koroziji, nazvanoj "truljenje diska" pa s

vremenom gubi refleksivnost i tako onemogućava čitanje podataka s diska. Suvremeni

diskovi (CD i DVD) proizvode se daleko kvalitetnije nego prvi mediji, a pokrovni

4


lakovi nisu agresivni i proizvođači tvrde da je predviđen životni vijek suvremenih medija

između stotinu i dvije stotine godina. Osim toga, refleksivni sloj suvremenih medija je

načinjen od zlata čime je izbjegnuta korozija. Trajnost od stotinu godina procijenjena je pod

uvjetom da nema mehaničkih oštećenja. Radi se samo o starenju materijala medija, odnosno

promjenama nastalim kemijskim i fizikalnim procesima u materijalu. Današnji problem je

pitanje kvalitete. U svijetu

postoji tek dvadesetak

proizvođača medija te činjenica

da proizvode medije različite

kvalitete za različite marke je

zanimljiva. A još zanimljivija

je da proizvode medije različite kvalitete za iste marke! Tako da ona poslovica "plati, pa se

rugaj" ipak stoji. Vrlo je važno znati koje medije koristite i tko ih proizvodi.

Materijali organskih boja za podatkovni sloj

Materijal Vlasnik patenta Boja materijala Cyanine Taiyo Yuden Plava PhthaloCyanine Mitsui Toatsu Chemicals Prozirna Metallized Azo Verbatim/Mitsubishi Plava Advanced PhthaloCyanine Mitsui Toatsu Chemicals Prozirna Formazan * Kodak Japan Limited Svijetlo zelena * Formazan je hibrid Cyaninai PhthaloCyanina razvijen u Kodaku

2.3. Tipovi optičkih medija

Trenutačno možemo govoriti o ukupno sedam tipova snimljivih i izbrisivih medija: CD-R,

CD-RW, DVD-R, DVD-RW, DVD+R, DVD+RW, DVD-RAM. U osnovi, njihova

"arhitektura" vrlo je slična. Zahvaljujući tehnološkom razvoju, DVD mediji imaju veći

kapacitet. Treba spomenuti i najnoviju, Blu-Ray tehnologiju, koja plavim laserom, s još

kraćom valnom duljinom, uspijeva "ugurati" još više podataka na jednak prostor. Najrašireniji

su CD-R mediji, ponajprije radi raširenosti snimača i izuzetno niske cijene.

2.4. Arhitektura optičkog medija

U osnovi, svi mediji se sastoje od nekoliko slojeva: polikarbonatnog supstrata, koji kod

tiskanja CD-ova i DVD-ova (CD-ROM, CD-Digital Audio, DVD-ROM i DVD-Video), već

sadrži informacije pohranjene u tzv. "jamama" i "kopnima", a kod medija za snimanje samo

spiralnu stazu (pregroove) koja služi za vođenje (tracking) servo mehanizma sa glavom za

čitanje i pisanje i mjerenje vremena, budući da se duljina "jama" i "kopna" određuje i mjeri

taktom medija definiranim "valovitošću" (wobble) pregroove-a. Dođe li do fizičkog oštećenja

polikarbonata (na primjer, ogrebotine), ona neće smetati pri čitanju, jer je laserska zraka

fokusirana na dubinu na kojoj se nalaze podaci, no zanimljivije je da se greške ipak mogu

pojaviti čak i kod laserske zrake. Kod medija za snimanje tu se još nalazi i sloj za pohranu

podataka, a njegov sastav ovisi o proizvođaču, tipu medija (izbrisiv ili neizbrisiv) i tipu

strategije snimanja. Zatim dolazi reflektivni sloj (poznat i kao "reflektor"), u posljednje

5


vrijeme gotovo uvijek načinjen od zlata. na kraju dolazi pokrovni lakirani sloj, koji štiti

reflektivni sloj od mehaničkih oštećenja i pruža podlogu eventualnom dodatnom sloju za

apsorpciju tinte, kod medija namijenjenih za ispis u odgovarajućim tintnim pisačima. Kod

čitanja, pojedine "jame" i "kopna" imaju odgovarajuće duljine, a čitač zamjećuje samo

prijelaze među njima. Mjereći vremenske razmake između takvih promjena i demodulacijom

signala, dolazi se do podataka snimljenih na mediju. Po potrebi, radi se i korekcija greške, a

takvi, ispravljeni podaci se zatim prosljeđuju u računalo. Uslijed kemijskog i fizikalnog

djelovanja može doći do promjene duljine zapisa, asimetrije ili same spirale (naročito ako su

oni na granici tolerancije), što povećava jitter, pa će mehanizam pogrešno tumačiti očitane

podatke i u nekim slučajevima ih neće biti moguće ispraviti.

Kod CD-RW medija, podatkovni sloj je načinjen od Ag-IN-Sb-Te slitine koja mijenja fazu, a kod CD-R medija od organske boje. Zaštita je bitno manja nego na DVD-u, jer je podatkovni sloj s jedne strane zaštićen samo tankim slojem pokrovnog laka i eventualno tiskom.

2.5. Snimanje i "boje"

Kao i drugi snimljivi ili izbrisivi mediji, CD-R u supstratu ima već unaprijed utisnutu stazu,

koja služi za vođenje glave za čitanje i pisanje. Budući da nije moguće stvarati "jame" u

supstratu, kod snimljivog CD-a postoji i sloj organske boje (dye), koja pod utjecajem visoke

temperature stvorene laserskom zrakom mijenja strukturu i postaje neprozirna, pri čemu kod

čitanja dolazi do refrakcije ili vrlo slabe refleksije laserske zrake, što pri čitanju omogućuje

6


"prepoznavanje" prijelaza "mutnog" u "prozirno", slično kao i kod tiskanih medija. Materijal

organske boje u posljednje je vrijeme gotovo isključivo PhthaloCyanine (ili Advanced

PhthaloCyanine) pa disk ima boju metalnog reflektivnog sloja. Drugi najpopularniji materijal

je Cyanine, prvi materijal korišten u ovu svrhu, a lako je prepoznatljiv po boji, koja je plava

ili zelena, ovisno o materijalu reflektora (srebro ili zlato). Također, plave boje je i Metallized

Azo, a svijetlozelene je Formazan.

Da bi sakrio metodu zaštite (i dodatno

povećao atraktivnost), Sony je za svoju

PlayStation konzolu proizvodio diskove

crne boje supstrata (kao i drugi

proizvođači CD-ROM-ova za PS). Crna

boja (suprotno općem mišljenju) nema

baš nikakve veze sa zaštitom diska.

Smanjenjem proizvodnje igara za

PlayStation došlo je do neiskorištenosti

pogona, pa su proizvođači započeli

proizvodnju crnih CD-R medija, koje je

moguće nabaviti i na domaćem tržištu.

Pokazalo se da su crni mediji otporniji na

ultraljubičastu svjetlost i samim time

trajniji od ostalih, ali su ponekad teže čitljivi u nekim starijim uređajima (posebno u audio CD

reproduktorima).

CD-RW mediji su lako prepoznatljivi po svojoj sivoj boji, buduci da kao nositelj podataka koriste slitinu Ag-IN-Sb-Te

CD-RW mediji lako su prepoznatljivi po svojoj sivoj boji, budući da umjesto boje kao nositelj

podataka koriste slitinu srebra, indija, antimonija i telurija (Ag-In-Sb-Te). Tehnologija je

analogna onoj kod CD-R medija: potrebno je stvoriti prozirne i neprozirne dijelove (jame i

kopna). Ipak, ovdje se struktura može mijenjati više puta, a radi se o promjeni faze materijala.

Inicijalno, slitina se nalazi u amorfnoj fazi (prozirna je), a zagrijavanjem iznad temperature

tališta i naglim ohlađivanjem prelazi u kristaličnu fazu. Vraćanje u amorfnu fazu obavlja se

ponovnim zagrijavanjem ispod temperature tališta. Razlika između CD-R medija i CD-RW

medija je i u refleksivnosti: CD-R mediji imaju refleksivnost od 65% do 70%, a CD-RW

mediji od 15% do 20% pa je potreban i osjetljiviji mehanizam za čitanje radi manje margine

pogreške.

7


2.6. DVD formati

DVD mediji stvorili su gomilu problema, ponajprije korisnicima, a i proizvođačima DVD

snimača. Iako možemo reći da je rat formata konačno gotov, još uvijek postoje razlozi za i

protiv pojedinih DVD formata. Činjenica je da svi imaju svoje prednosti i mane, pa pri

odabiru formata treba najprije razmisliti o namjeni. Za razliku od CD medija, supstrat je

dvostruko tanji radi boljih performansi čitanja potrebnih zbog preciznije tehnologije snimanja

(sitnijeg zapisa). Budući da supstrat debljine 0.6mm nije dovoljno čvrst, podatkovni sloj

(phase change ili organski sloj) nalazi se u "sendviču" između dva takva sloja, a tu je i

reflektivni sloj. Posebni zaštitni slojevi kao kod CD-a stoga nisu potrebni.. DVD može imati

dva sloja i dodatno biti dvostran, što omogućuje kapacitet od 18GB, ali dvoslojan je samo u

tiskanoj izvedbi, dok je kod snimljivih medija moguća dvostrana izvedba, ali se ne proizvodi.

DVD-R je specificiran 1997., godinu dana nakon objave DVD Video specifikacije. Prva

inačica bila je kapaciteta 3.95GB, a tek 2000. objavljena je specifikacija za DVD-R kapaciteta

4.7GB. Stoga ne čudi da kompatibilnost DVD medija s postojećom bazom uređaja nije 100%-

tna. DVD-R mediji postoje u dvije izvedbe: "Authoring" za profesionalnu uporabu (izrada

master medija, koriste skuplji 635 nm laser) i "General" za opću uporabu (poslovnu i

DVD medij, za razliku od CD medija izgleda poput sendviča: supstrat debljine 0.6mm štiti podatke s obje

strane medija. Ilustracija nije načinjena u mjerilu, jer su dimenzije unutarnjih slojeva iznimno malene

8


"potrošačku", koriste jeftiniji 650 nm laser). Iako se tehnički razlikuju i zahtijevaju različite

uređaje za snimanje, jednako su čitljivi u svim uređajima. Dodatno, General tip ima i zaštitu

protiv kopiranja CSS zaštićenog sadržaja. DVD-R General pogodan je za pohranu podataka i

jednokratno snimanje videa (budući da se radi o sekvencijalnom zapisu). Presnimljivi format

(do 1000 puta), DVD-RW (službeno zvan "re-recordable"), također onemogućuje kopiranje

zaštićenih sadržaja i omogućuje samo sekvencijalno zapisivanje, baš kao i CD-RW, pa je

pogodan za privremenu pohranu veće količine podataka ili streaming sadržaja (posebno

videa), a CLV tehnologija omogućuje veću brzinu prijenosa podataka. Najveći nedostatak

DVD-R/-RW formata je nemogućnost reprodukcije i čitanja u DVD čitačima i

reproduktorima, ukoliko disk nije finaliziran (što onemogućuje i dodavanje sadržaja).

DVD+RW postoji samo u jednoj

varijanti, omogućuje slučajan

pristup kod snimanja i zamjenu

bilo kojeg 32kB bloka, što je

pogodno za snimanje i editiranje

videa u stvarnom vremenu

izravno na DVD-u, te drag-and-

drop snimanje podataka. Moguće

je snimanje i CLV i CAV

metodom (iako još uvijek nema hardvera koji podržava CAV snimanje) što ga čini pogodnim

za sve primjene, a disk ne mora biti finaliziran da bi ga se moglo reproducirati. Dodatna

prednost je mogućnost izbacivanja medija iz pogona u bilo kojem trenutku, bez potrebe za

čekanjem da se završi snimanje ili formatiranje medija, a moguće ga je normalno kasnije

nastaviti. Mogućnost naknadne promjene tipa (DVD+RW, DVD-ROM, DVD-Video)

omogućuje izvrsnu kompatibilnost, a snimanje podataka i multimedijskih sadržaja u istom

datotečnom sustavu, čini ga pogodnim za multimedijalne sustave. Trajnost je jednaka minus

formatu: do tisuću presnimavanja. DVD+R format pojavio se kao proširenje DVD+RW

formata, što je obrnuto od ostalih. Iako ne omogućuje sve prednosti DVD+RW formata (treba

finalizaciju za čitanje i ne-plus snimačima), ima nižu cijenu i visoku kompatibilnost.

DVD medji mogu biti različitih nijansi, no najčešći su ljubičasti i srebrni.

DVD-RAM najslabije je zastupljen iako ga karakteristike stavljaju ispred "+" i "-" formata.

Definiran je još 1997, a budući da je predviđen primarno za pohranu velikih količina

podataka. Imajući na umu potrebu za visokom pouzdanošću, njegovi tvorci definirali su niz

9


parametara koji to omogućuju, pa je trajnost DVD-RAM diskova čak 100.000 presnimavanja!

ZCLV metoda snimanja omogućuje prijenos podataka varijabilnom brzinom, dok se disk vrti

konstantnom brzinom. Slučajni pristup i odlično baratanje neispravnim sektorima te zaštitno

kućište, koje ga štiti od mehaničkih oštećenja čine ga optičkim pandanom tvrdog diska i

zapravo idealnim medijem za trajnu pohranu podataka iako se najčešće koristi za privremenu

pohranu.

Najvećim nedostacima možemo smatrati slabu (ili nikakvu) kompatibilnost s drugim optičkim

čitačima i visoku cijenu medija, ali radi se o jedinom mediju koji omogućuje snimanje

obostrano (isključivo pakirano u zaštitnu kutijicu), povećavajući tako kapacitet na ukupno

9.4GB.

2.7. Blu-ray

Blu-ray Disc (BD) je optički

medij nove generacije koji bi se

prvenstveno trebao koristiti za

pohranu videa u visokoj

rezoluciji (high-definition video

ili HDTV) i velike količine

podataka. Blu-ray standard su

zajedničkim snagama razvili

grupe PC kompanija pod

nazivom BDA (Blu-ray Disc Association). Kapacitet Blu-Ray može pohraniti znatno više

podataka po sloju, čak 27GB, što u dvoslojnoj verziji znači do 54GB. Kapaciteti od 100GB i

200GB koji bi koristili 4 do 8 slojeva se još istražuju, a TDK je izdao već prvi prototip Blu-

ray diska od 100GB.

Blu-ray mediji sa i bez zaštitne kutije

Blu-ray svoj naziv dobiva po nazivu za kratku valnu duljinu (405 nm) "plave" boje lasera

(iako je, tehnički gledano, to plavo-ljubičasta boja, a slovo "e" iz riječi blue je namjerno

izostavljeno radi mogućnosti registriranja naziva) koja dozvoljava da se postavi više podataka

od DVD-a, kojem je jednak po svojim fizičkim dimenzijama.

10


3. Pohrana medija i rukovanje Nakon što pohranite svoje vrijedne podatke na medij, potrebno je pravilno pohraniti medij i

dobro ga čuvati da bi što dulje trajao i doista čuvao vaše podatke. Gledano s fizičke strane,

diskovi su čvrsti ali ne i neuništivi. Pokušajte se držati sljedećih pravila pri pohrani i čuvanju

medija.

3.1. Rukovanje i održavanje

1. Kada primate disk, hvatajte ga

samo za unutarnji i vanjski obod te

svakako izbjegavajte dodirivanje

površine na koju se snima.

2. Ukoliko se na disku sakupi prašina,

potrebno je odstraniti da ne bi ušla

u osjetljiv mehanizam snimača i

tako mu skratila životni vijek.

Najbolje je samo otpuhnuti prašinu

s diska, a ukoliko to nije dovoljno,

obrisati je lagano krpicom od meke

tkanine, koja ne ostavlja dlačice.

3. Medij (stranu na kojoj se nalaze

podaci) brišite isključivo od

središta diska prema van, a nikada kružnim pokretima.

Stražnja strana CD-medija je vrlo osjetljiva na ogrebotine i prašinu koje mogu smetati prilikom čitanja podataka. Također je osjetljiva na ultraljubičaste zrake.

4. Ne koristite otapala ili abrazivna sredstva za čišćenje medija (čak ni alkohol).

Također, sredstva za čišćenje tiskanih medija mogu biti opasna za medija za snimanje

pa ih se ne preporuča koristiti.

5. Ne dotičite prstima donju stranu medija na nju se snimaju podaci! Prljavština,

masnoća, otisci prstiju i ogrebotine na strani za snimanje onemogućit će dobru

snimku!

6. Ne spuštajte disk na tvrdu podlogu (čak ni na radni stol, pun je sitne prašine). Spustite

li ga stranom za snimanje, može doći do ogrebotina te će se onemogućiti čitanje.

Spustite li ga stranom za označavanje - postoji mogućnost da oštetite refleksivni sloj i

uništite medij. Najbolje je medij pohraniti u mapu ili kutijicu da ne bi došlo do

eventualnih oštećenja.

11


3.2. Pohrana

1. Da biste izbjegli ogrebotine, spremajte medije u njihove kutijice. One su idealne za

pohranu jer medij ne dotiče kutijicu plohom za snimanje već samo središnju rub, što se

posebno primjećuje na kutijama DVD medija velikog formata.

2. Pohranite medije na suhom, hladnom i mračnom mjestu. Naravno, niti previše niske

temperature nisu poželjne za pohranu, a najgore su brze promjene temperature gdje

može doći do izobličenja ili kemijske degradacije materijala.

3. Ne izlažite medije izravno sunčevoj ili drugoj ultraljubičastoj svjetlosti (uništava

podatkovni sloj), vlazi ili visokoj temperaturi.

4. Izbjegavajte kondenzaciju vlage na mediju, jer može dovesti do odvajanja zaštitnog i

reflektivnog sloja od supstrata i gubljenja optičkih svojstava supstrata.

3.3. Označavanje

Najsigurnije mjesto za pisanje je unutarnji vijenac diska, prostor na kojem nema refleksivnog

sloja. Osim toga, preporuča se pisanje po pokrivenom, dekoriranom dijelu gornje plohe. Za

pisanje se preporuča uporaba flomastera

mekog vrha, baziranog na vodi, jer

flomasteri bazirani na alkoholu mogu

oštetiti medij. Uporaba pisaljke tvrdog

vrha također je zabranjena radi mogućeg

oštećivanja refleksivnog sloja diska.

Ukoliko koristite naljepnice, budite vrlo

pažljivi: koristite samo kvalitetne

naljepnice s visokokvalitetnim ljepilom

koje neće oštetiti (korodirati) reflektivni

sloj medija. Također koristite

mehanizam za lijepljenje ili spindle za

medije da biste pravilno zalijepili

naljepnicu. Ukoliko naljepnica nije dobro centrirana ili ima nabore, može doći do oštećenja

pogona za čitanje medija radi nepravilnog opterećenja mehanizma. Osim toga, može doći do

poteškoća u praćenju staze i samim time otežanog (ili nikakvog) čitanja s njega. Ovaj problem

posebno će biti izražen kod forsiranih medija (overburn) i medija s iznimno velikim

kapacitetom (800MB ili 900MB CD mediji). Svejedno, ne pokušavajte popraviti loše

Po CD-u nije preporučljivo pisati oštrim olovkama, već markerima s mekim vrhom.

12


zalijepljenu naljepnicu jer se izlažete

velikoj opasnosti uništavanja medija.

Naime, pri podizanju naljepnice, često

dolazi do skidanja reflektivnog sloja

zajedno s naljepnicom.

3.4. Brzina snimanja

Važno je ne pretjerivati s brzinom

snimanja. Iako su nominalna brzina

snimanja na neki medij 52x, to ne znači

da će snimka tom brzinom biti

kvalitetna. Preporučljiva brzina

snimanja je 24x ili najviše 32x -

Vjerujte nam, snimanje će trajati tek

desetak sekundi dulje, a kvaliteta

snimke je bitno veća. Osim toga, kod

snimanja na izbrisive CD medije,

obavezno koristite odgovarajuće

medije. Mediji normalne brzine (1x -

4x) nisu jednaki kao mediji za snimanje

većim brzinama (4x i više) pa će snimanje na neodgovarajući medij uglavnom završiti

uništenim medijem.

Popis proizvođača CD medija poznatih marki

CD proizvođač CD marka Acer Media Technology, Inc. Acer, Benq, Sony CDA Datetrager Albrechts GmbH CDA, FNAC

CMC Magnetics Corporation BASF, CMC, Hi-Val, Imation, MMore, Onkyo, Samsung, Verbatim, Platinum

Fornet International Pte Ltd. Fornet Fuji Photo Film Co., Ltd. FujiFilm Gigastorage Corporation Gigastore, That's Write! Hitatchi Maxell, Ltd. KingTech, Maxell InfoDisc Technology Co., Ltd. Buyonet, BestMedia Kodak Japan Limited BASF, Kodak Lead Data Inc. Lead Data, Targa, Lenco Mitsubishi Chemicals Corporation Verbatim, Traxdata, Sony

Mitsui Chemicals Mitsui, HP, Philips Moser Baer India Ltd. MMORE MPO Hi-Space Multi Media Masters & Machinary SA Polaroid, GameStation

Pioneer Video Corporation Pioneer, BASF Plasmon Data Systems, Ltd. Fullmark Prodisc Technology Inc. Smartbuy, eProFormance Princo Corporation BTC, KingTech, Megadata, Princo Ricoh Company Ricoh, KAO Ritek Co. Arita, BASF, Samsung, Memorex

Targa, Rimax, Traxdata, FujiFilm, Ricoh, TDK, Infinity

Taiyo Yuden Company Limited Taiyo Yuden, 3M, Sony, Philips

TDK Corporation Imation, Plextor, TDK, 3M, Pioneer, Yamaha

Xcitek Inc. BestMedia

13


4. Zaključak Sve skupa je vrlo logično, živimo u svijetu u kojem tehnologija svakodnevno napreduje,

tehnologije koje se bave pohranom podataka se unapređuju, a optički mediji i optički uređaji

neće tako lako predati svoj tron. U današnjem svijetu, gotovo je nezamislivo raditi nešto bez

tog medija, koristi ga glazbena industrija, filmska industrija, igračka industrija, softverska

industrija, ali i gotovo svaki kućni korisnik za svoje osobne arhive. U svakom slučaju, ukoliko

pravilno upotrebljavan, čuvan i odabran to je najbolji medij za pohranu podataka.

14


5. Rječnik CD/DVD terminologije ATIP - Absolute Time In Pregroove - Identifikacijska oznaka medija, različita ovisno o proizvođaču i tipu

medija.

BLER - Block error rate (učestalost greški u bloku) - Broj "sirovih" digitalnih pogrešaka pri čitanju prije bilo

kakvih korekcija greški.

BLERmax - najveći dopušteni broj BLER-ova. Prema industrijskom standardu, dopušteni broj BLER-ova za

CD-ROM iznosi 220, a iznad toga CD-ROM se smatra neupotrebljivim ("lošim" - bad disc).

CD - Compact Disc - Digitalni medij oblika diska, promjera 12 cm, načinjen od polikarbonatnog supstrata,

reflektivnog metalnog sloja i zaštitnog pokrivnog laka. Fizički format CD-a definiran je u standardu ISO9660.

Snimljivi CD (CD-R) dodatno sadrži i podatkovni sloj od organske boje između supstrata i reflektivnog sloja.

CD-E - CD Eraseable - Prvi naziv za izbrisivi tip CD-a, kasnije promijenjen u CD-RW.

CD-R - Compact Disc - Recordable - Termin koji se koristi za opis tehnologije snimljivog CD-a, ali također i

opremu, softver i medije, koji se koriste za izradu i snimanje snimljivih diskova.

CD-RW - CD ReWriteable - Izbrisivi tip CD-R-a, umjesto sloja organske boje, kao nosač informacije koristi se

sloj od metalne slitine, koja promjenom faze postaje mutna ili prozirna.

Cyanine - Najstariji tip organske boje, korišten za podatkovni sloj CD-R medija. Trenutačno se koristi metalno-

stabilizirani kompozit umjesto "sirovog" cyanina, a alternativa je phtalocyanine.

DAO (Disk-At-Once) - Metoda snimanja pri kojoj se čitav disk snima odjednom, bez isključivanja lasera i bez

mogućnosti naknadnog dosnimavanja, a omogućuje izradu tzv. ISO kopija i snimanje audio CD-a bez pauza

među pjesmama.

DVD - Digital Versatile Disc ili Digital Video Disc - Medij velikog kapaciteta, vanjskim dimenzijama jednak

CD-u, čiji je format definiran takozvanim "DVD knjigama". Velik broj formata (plus i minus) posljedica je

stalnih promjena specifikacije i borbe za tržište.

DVD-R/RW - DVD format specificiran od udruge proizvođača nazvane DVD Forum.

DVD+R/RW - DVD format specificiran od udruge proizvođača nazvane DVD Alliance

Glass master - Disk od visoko poliranog stakla, prekriven fotootpornim materijalom, na koji se na osnovu

podataka iz računala laserom "ucrtavaju" "jame", nakon čega se takav disk "razvija" (poput fotografije ili tiskane

elektroničke pločice pod ultraljubičastim svjetlom i tako nastaju vrlo točne "jame". Zatim se disk prekriva

niklom ili srebrom koji se nakon galvanizacije pretvaraju u "žig" za injekcijsko lijevanje CD-ova ili DVD-ova.

Injekcijsko lijevanje (injection moulding) - Proizvodni postupak kod kojeg se materijal utiskuje u kalup pod

visokim pritiskom i zatim hladi, poprimajući oblik definiran kalupom.

ISO Image (ISO slika diska) - Potpun preslik svih podataka sa CD-a ili DVD-a (tzv. bit-by-bit ili 1:1 kopija)

kod koje se kopira sve što je moguće. Omogućuje jednostavno kopiranje čitavog diska i rad s virtualnim

diskovima, a koristi se i za spašavanje podataka s oštećenih medija.

Jame i kopna (pits and lands) - U tzv. "tiskanim" medijima (CD-ROM, DVD-ROM...), jame i staze (zapravo

binarni podaci) nastaju kao otisak "žiga" (stamper) u supstratu. Kod snimljivih i izbrisivih medija, dolazi do

promjene prozirnosti podatkovnog sloja, što zamjenjuje "jame". Samo prijelaz se detektira kao binarna jedinica,

a sve ostalo su nule.

15


Jitter - srednja vrijednost vremenskog odstupanja prijelaza iz "jame" na "kopno" i obrnuto, prouzročena

netočnošću dimenzije zapisa (predugi ili prekratki).

Medij (blank) - Snimljivi CD ili DVD disk. Sastoji se od polikarbonatnog supstrata, organskog sloja za

snimanje, metalnog reflektivnog sloja i zaštitnog površinskog laka. Dodatno može postojati i dekorativni sloj

(tisak) ili sloj za ispis na tintnim pisačima.

OSTA (Optical Storage Technology) - Međunarodna trgovačka udruga za promidžbu optičke tehnologije

snimanja u svrhu pohrane podataka i multimedijalnih sadržaja.

Organska boja (organic dye) - Materijal podatkovnog sloja (nositelja informacije) neizbrisivih medija. Pod

utjecajem visoke temperature lasera, topi se i postaje neproziran, što onemogućuje refleksiju laserske zrake.

Svaka promjena refleksije interpretira se kao binarni signal.

Phthalocyanine - Organska boja koja se koristi u većini suvremenih CD-R medija za podatkovni sloj. Boja je

namijenjena "short writing strategy" tehnologiji. Patent je vlasništvo tvrtke Mitsui Toatsu Corporation, ali mnogi

proizvođači su otkupili licencu.

Podatkovni sloj (data layer) - sloj nositelj podataka. Kod "R" medija radi se o nekoj vrsti organske boje koja

zagrijavanjem laserom postaje neprozirna i tako nastaju "jame". Kod "RW" medija radi se o slitini nekoliko

elemenata (Ag-In-Sb-Te) koja promjenom faze postaje neprozirna ili prozirna i tako nastaju "jame" ili "kopna".

Kod tiskanih medija (CD-ROM, CD-Da, DVD-ROM, DVD-Video), podatkovni sloj je unutarnja strana

supstrata, utisnuta "žigom" za vrijeme injekcijskog lijevanja. Ova boja namijenjena je takozvanoj "long writing

strategy" tehnologiji snimanja.

Pokrivni lak (lacquer spincoat) - Akrilni lak nanosi se u vrlo tankom sloju po površini reflektivnog sloja kao

zaštita od abrazije i korozije. Ponekad je na njega nanesen i dekorativni sloj ili sloj za ispis na tintnom pisaču.

Preslušavanje (cross-talk) - mjera količine interferencija (miješanja signala) koje dolaze iz susjednih staza CD

ili DVD medija. Raste sužavanjem razmaka među stazama i kod CD medija sa posebno velikim kapacitetom (90

ili 99 minuta) na samoj je granici tolerancije čitljivosti. Prema specifikaciji "crvene knjige", najveće dopušteno

preslušavanje je 50%.

Reflektivni sloj ili reflektor (reflective layer) - Metalni sloj od kojega se reflektira laserska zraka glave za

čitanje. Najčešće načinjen od zlata ili srebra, a rjeđe i od platine. Reflektivni sloj tiskanih medija načinjen je od

aluminija. Kod dvoslojnih DVD medija, prvi reflektivni sloj je poluproziran.

Supstrat (substrate) - Injekcijski izliven, potpuno proziran i optički visoko kvalitetan polikarbonatni disk. Jedan

od najkvalitetnijih supstrata je Makrolon tvrtke Bayer.

TAO (Track At Once) - Metoda snimanja pri kojoj se posebno zapisuje Lead-In, posebno sadržaj a posebno

Lead-Out, a laser isključuje između pojedinih dijelova ili track-ova na disku. Kod snimanja audio CD-a to

obavezno uzrokuje pauzu od dvije sekunde među pjesmama.

UDF (Universal Disc Format) - datotečni sustav koji je definirala OSTA, koji se koristi za snimanje podataka

na DVD medije i kod paketnog snimanja na CD-R/RW medije.

WORM - Write Once - Read Many (piši jednom - čitaj više puta). Termin koji se koristi za opisivanje

tehnologije snimanja na neizbrisive CD medije, kao što je CD-R.

"Žig" (stamper) - dio kalupa za injekcijsko lijevanje polikarbonatnog supstrata, zapravo invertni reljef "jama" i

"kopna". U proizvodnji snimljivih i izbrisivih medija, utiskuje se spiralna staza za vođenje glave za snimanje i

čitanje.

16


6. Literatura

- VIDI, broj 101, kolovoz/rujan 2004., tema: Test CD i DVD medija

- BUG, broj 144, studeni 2004., tema: CD i DVD mediji - izdržljive pločice

- BUG, broj 137, travanj 2004., tema: Verbatim mediji - trake, ploče i optika

- Encarta Encyclopedia 2005, pretraga na pojmove CD, DVD, Blu-ray

- Wikipedia, http://www.wikipedia.org, s pretragom na pojmove CD, DVD, Blu-ray

- EliteSecurity forum, tema Optički diskovi http://www.elitesecurity.org/tema/127941-

About-Opticki-diskovi

17

Seminarski rad CD i DVD mediji - umas.unist.hrvidos/prva_godina/prvi_semestar/seminarski... · Mit...

Documents

Transcript of Seminarski rad CD i DVD mediji - umas.unist.hrvidos/prva_godina/prvi_semestar/seminarski... · Mit...