MJEOVITA SREDNJA MEDICINSKA KOLA

ZENICA

kolska 2014/2015.godina

MALIGNI MELANOM

-maturski rad-

MENTOR: KANDIDAT:

Prof.Dr.Lejla Tandir Amela Deli

Zenica,2015.godina

SADRAJ

1.0 Uvod..............................................................................................................1

2.0 Melanom-graa i podjela............................................................................2

2.1. Graa.................................................................................................2

2.2 Podjela................................................................................................2

3.0 Aktinika keratoza......................................................................................4

4.0 Karcinom bazalnih stanica.........................................................................5

5.0 Karcinom skvamoznih stanica...................................................................6

6.0 Melanom.......................................................................................................7

6.1 Oblici melanoma................................................................................8

6.2 Dijagnoza melanoma.........................................................................9

6.3 Prognoza i lijeenje...........................................................................10

7.0 Prevencija.....................................................................................................11

8.0 Rizini faktori za nastanak malignog melanoma......................................14

9.0 Zakljuak......................................................................................................15

Literatura.....................................................................................................16

1.0 UVOD

Melanom je jedan od tumora s najveom ekspanzijom u posljednje vrijeme, a broj oboljelih od

melanoma je u stalnom porastu. Ovi maligni tumori koe ugroavaju ivot ovjeka i javljaju se

uglavnom na dijelovima tijela koji su intenzivnije izlagani suncu.

Do sada se smatralo da melanom nastaje iz mladea, ali najnovija istraivanja su pokazala da u

70 posto sluajeva, melanom nastaje na nepromijenjenoj koi, nakon dugotrajnog i neodgovornog

izlaganja suncu., istie dr.med.sci. Mufid Burgi, specijalist plastine i rekonstruktivne hirirgije

iz UKC-a Tuzla, pie Fena.

Po njegovim rijeima, broj oboljelih se iz godine u godine poveava, pa je tako u petogodinjem

periodu u UKC-u Tuzla registrirano 85 sluajeva melanoma.

Maligni tumori koe ee se javljaju kod osoba svijetle koe i osoba starijih od 50 godina. Rizik

je povean i kod osoba koje koriste solarije i koje imaju vie od 50 mladea, ali i osoba koje su u

porodici imale nekoga ko je bolovao od raka koe. Smatra se i da mladei normalno nastaju do

tridesete godine ivota i da nakon tog perioda njihov nastanak treba uzeti s dozom opreza.

Po rijeima strunjaka, vrlo je vana rana dijagnoza i u tom cilju kontinuirana edukacija

populacije o potrebi preventivnih pregleda posebno za osobe koje pripadaju rizinim skupinama.

1

2.0 MELANOM ( TUMOR ) - GRAA I PODJELA

Doslovno znaenje rijei tumor je oteklina, koja moe nastati zbog edema, krvarenja ili

neoplastinog rasta tkiva (tumor u uem smislu), za ta se ovaj naziv danas gotovo iskljuivo

upotrebljava. Sinonimi za tumor su neoplazma i karcinom (rak).1

Tumor je prekomjerno, nedovoljno kontrolisano, neusklaeno i neusmjereno bujanje maligno

promijenjenih elija, koji traje i onda kad prestanu uticaji koji su promjenu izazvali.

U svom rastu,tumor je u veoj ili manjoj mjeri autonoman u odnosu na organizam u kome

nastaje, iako je od njega ovisan u snabdjevanju nutritivnim materijama i kiseonikom.

Neoplazma ili tumor je beskorisna proliferacija elija koja nije uslovljena fiziolokim potrebama

tkiva ili organa, te se po time razlikuje od upale, hiperplazije ili poremeaja razvoja. Zloudni

tumor ugroava organizam svojim rastom, razaranjem tjelesnih struktura, nutritivnim potrebama,

toksinim produktima. Ako se uspjeno ne lijei neminovno ima fatalan ishod.

2.1 Graa tumora

Tumor se sastoji iz dva osnovna dijela, parenhima i strome.

Parenhim je graen od malignih, neoplastino promijenjenih elija, koje su, bar u poetnoj fazi rasta tumora, veoma sline jedna drugoj. Parenhim je dio tumora koji odredjuje njegove bioloke osobine.

Stromu tumora ine vezivno tkivo i krvni sudovi, koji obezbjeuju potporu i prehranu tumora. elije strome nisu maligno promijenjene.

2.2 Podjela tumora

U odnosu na bioloke karakteristike, tumore dijelimo na zloudne (maligne) i dobroudne (benigne). Razlika izmeu njih je u agresivnosti rasta, te u tome to maligni daju metastaze i ire se u okolinu, infiltrirajui se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, ve ga potiskuju.

2

1 www.wikipedija.com

Benigni tumori

Dobroudni tumori su dobro ogranieni, rastu ekspanzivno, bez infiltracije okolnog tkiva, ne metastaziraju.Iako je i kod benignih tumora ponekad prisutan izvjestan stepen pleomorfizma i

atipije, njihove elije su sline normalnim elijama tkiva iz koga potiu. Nema izmijena u meusobnom odnosu elija, kao ni odnosa prema bazalnoj membrani.

Neinvazivni maligni tumori

Neinvazivni tumor (carcinoma in situ) grade elije imaju morfoloke i druge osobine malignosti, iji je meusobni odnos izmijenjen, ali koji ne probija bazalnu membranu. U visokom postotku prerasta u pravu, invazivnu neoplzmu, ali je ponekad mogue i njeno spontano povlaenje.

Invazivni maligni tumori

To su promjene koje imaju sve morfoloke i funkcionalne osobine malignoma.

Prema tkivu iz kojeg potiu (histogenezi) maligni tumori se dijele u nekoliko grupa:

Karcinom je tumor epitelnog porijekla, pokrovnog ili lijezdanog (adenokarcinom). Karcinom nekog organa nije isto to i rak nekog organa, iako je kod mnogih organa karcinom najea vrsta raka (zloudne novotvorine, zloudnog tumora) koja zahvaa neki organa.Epitelne stanice su rasprostranjene u itavom tijelu tako da se karcinom moe javiti u mnogim organima (npr. koa, plua, bubreg).Karcinom pokrovnog epitela moe biti planocelularni, bazocelularni i rak prelaznog epitela.

Sarkomi su tumori potpornog, mezenhimnog tkiva, tj. kostiju,hrskavice i mekih potpornih

struktura. Oni obuhvataju brojne tumore, svrstane prema tkivu iz koga potiu.

Posebnu skupinu neoplazmi mezodermalnog porijekla ine neoplazme limforetikularnog i hematopoetskog tkiva, leukemije i limfomi. Limfom je naziv za primarni tumor ije tumorske stanice potjee iz limfocita, stanica imunolokog sustava. Ove novotovorine najee nastaju u limfnim vorovima, to se prezentira kao poveanje (tumor) vora. Limfomi su, pojednostavljeno reeno, usko povezani sa limfocitnim leukemijama, ije tumorske stanice takoer potjeu od limfocitima, ali najee zahvaaju cirkulirajuu krv i kotanu sr. Limfom moe biti porijeklom od limfocita na razliitom stupnju razvoja (diferencijacije), tako da postoji velik broj razliitih vrsta limfoma, a klasificiraju se ovisno o njihovim obiljejima (genetikim, imunolokim, morfolokim). Limfom po svojim klinikim obiljejima moe biti indolentan (sporo se razvija, i bolesnik s njime moe dugo ivjeti) ili agresivan.

3

Embrionalni tumori nastaju uslijed poremeaja u razvoju i potiu od embrionalnih elija. Mogu

biti graeni od jedne vrste elija, ali i vie germinativnih slojeva, obino sva tri, kada se nazivaju

tertomi.

Tumori se razlikuju i razvrstavaju prema organu u kojem nastaju, te se esto i nazivaju prema

njemu, a ne prema tkivu iz koga su nastali (tumori dojke, tumori plua, tumori koe i slino).

3.0 AKTININA KERATOZA

Aktinine keratoze su povrinske lezije na koi koje se mogu nai na mjestima koja su bila izloena jakom suncu tokom dueg vremenskog perioda. Obino izgledaju kao jedna ili vie crvenih ili smekastih mrlja ija se povrina esto ljuti. Na dodir su hrapave. Neka od tipinih mjesta na kojima se keratoze javljaju su lice, prsa, straznja strana ake, ui (kod mukaraca) i vlasite (kod elavih mukaraca).

Osobe svijetle puti koje su bile izloene dugogodinjem utjecaju sunevih UV-zraka (rad na otvorenom, ivot u sunanim krajevima) imaju vei rizik od razvoja aktinine keratoze.One nastaju kada oslabi imunoloki sistem koe koji nije u stanju obnavljati oteenja koe uzrokovana dugotrajnim UV-zraenjem.

Aktinine keratoze obino se smatraju prekancerozama i mogu se razviti u karcinom skvamoznih stanica. Iz tog se razloga moraju lijeiti. Pojedinane lezije (slike 1, 2) esto se lijee tenim nitrogenskim sprejem koji smrzavanjem unitava abnormalne stanice.2

U sluajevima kada su vea podruja zahvaena aktininom keratozom dostupne su razliite metode.Tada se mogu lijeiti razliitim kremama koje potiu lokalnu imunoloku reakciju, ine kancerozne stanice osjetljivima na svjetlost ili sadre lijekove koji se koriste u hemoterapiji.

4

2 http://www.euromelanoma.org/bosnia/actinic-keratosis

4.0 KARCINOM BAZALNIH STANICA

Karcinom bazalnih stanica manifestuje se kao tanka, obojena mrlja na koi, sjajne povrine koja se, poput aktinine keratoze, javlja najee na licu. Karcinom bazalnih stanica koji nastaje u najdubljim slojevima epidermisa esto raste godinama bez ikakvog osjeaja nelagode. Ukoliko se ne lijei, raste dublje u tkivo gdje unitava temeljne strukture.Obino ne metastazira.

Karcinom bazalnih stanica je spororastui tumor koe koji se esto javlja na dijelovima koe izloenim suncu. Postoje razliiti oblici karcinoma bazalnih stanica. Neki se manifestuju kao uzdignute nakupine sjajne povrine na kojima se esto u sredini javlja mala ranica(slike 8 i 11).3

To su nodularni karcinomi bazalnih stanica i najee se nalaze na glavi i vratu. Pacijenti obino primijete da imaju ranicu koja nikako ne zacjeljuje. Ostali karcinomi bazalnih stanica javljaju se

kao tanke, smekaste mrlje na trupu, rukama i nogama. Kvrica je obino biserno-bijele boje ili ima votani oblik, a moe sadravati vidljive krvne ile. Bezbojni dio koe je ravan i izgleda poput krljuti, a moe biti u boji koe ili smei.

To su povrinski karcinomi bazalnih stanica i mogu se zamijeniti sa suhom koom, ekcemom ili psorijazom ali bez terapijskog efekta na primjenjene hidratantne kreme ili topikalne steroide.

Karcinom bazalnih stanica koji nastaje u najdubljim slojevima epidermisa esto raste godinama bez ikakvog osjeaja nelagode. Obino ne metastazira, no ukoliko se ne lijei, unitava okolno tkivo. Tokom vremena ove promjene na koi mogu prilino da narastu, pokrivajui 10-15 cm koe. Kvrice kao i bezbojne mrlje mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obino pojavljuju na onim dijelovima koji su bili izloeni sunevoj svjetlosti.

Kvrice se obino razvijaju na licu, uima i vratu, dok se bezbojne mrlje na koi obino razvijaju na prsima i leima. Obino su i kvrice i bezbojne mrlje bezbolne, iako moete osjetiti svrabe i povremeno krvarenje zahvaenih dijelova koePreporuuje se lijeenje koje moe biti operativno ili konzervativno.

5 3 http://www.euromelanoma.org/bosnia/basal-cell-cancer

5.0 KARCINOM SKVAMOZNIH STANICA

Karcinom skvamoznih stanica esto nastaje od aktininih keratoza i slian je karcinomu bazalnih stanica. Glavni simptom karcinoma skvamoznih elija je pojava vrste crvene kvrice/izboine i/ili ravne krljutaste lezije/povrede koja se guli kao krasta i koje ne zarasta (slike 21 i 23).

Kao i kod karcinoma bazalnih elija, ove kvrice, ili lezije, su ustvari tumori. Kvrica i lezija/povreda se obino pojavljuju na dijelovima tijela koji su izloeni sunevoj svjetlosti kao to su lice, usne, ui, ake, ruke i noge.

Rjee se takoer mogu razvijati unutar usta, genitalija ili u anusu.Ovaj tip tumora moe se ponekad zamijeniti s bradavicom. Karcinom skvamoznih stanica vrlo se rijetko iri u limfne vorove i ostale organe (metastaze) i zavrava smru.

Openito je prognoza kod malih i rano odstranjenih promjena izvrsna. Regionalne i udaljene

metastaze su rijetke, ali nastaju, osobito kod slabo diferenciranih tumora. U kasnom stadiju

bolesti moe biti potrebna opsena operacija a vjerojatnost metastaza je puno vea, u poetku u

susjednu kou i regionalne limfne vorove te konano u blie organe. Sveukupno 5godinje

preivljenje uz metastatsku bolest usprkos lijeenju iznosi 34%.Lijeenje je jednako kao kod

bazeocelularnog karcinoma, no i lijeenju i praenju mora se posvetiti pojaana panja zbog vee

mogunosti nastanka metastaza. Karcinom ploastih stanica na usnici ili drugom spoju koe i

sluznice treba ekscidirati; izljeenje je ponekad teko. Recidive treba agresivno lijeiti Mohsovim

kirurkim zahvatom ili timskim pristupom, operacijom i zraenjem.Ako se metastaze mogu

pronai i ako su pojedinane, metastatska se bolest moe lijeiti zraenjem. iroko

rasprostranjene metastaze ne odgovaraju dobro na lijeenje kemoterapijom.4 6

4 http://www.euromelanoma.org/bosnia/squamous-cell-cancer

6.0 MELANOM

Melanom je maligni tumor koji se moe razviti unutar ve postojeeg mladea, u 30% sluajeva ili pak de novo na normalnoj koi. Najuobiajenija mjesta nastanka melanoma jesu trup kod mukaraca,te noge i trup kod ena. Melanom se uglavnom javlja u obliku mrlje (slika 29) ili vora (slika 31) mjeovite boje i nedefinisanih rubova.5

Maligni melanom nastaje od melanocita u pigmentiranom podruju: u koi, sluznicama, oima i

CNSu. Metastaze su povezane s dubinom invazije u dermis. Uz irenje je prognoza loa.

Dijagnoza se postavlja biopsijom. Kod operabilnih tumora se uvijek izvodi iroka ekscizijska

biopsija. Kod metastatskih tumora je potrebna kemoterapija ali je izljeenje teko.6

Godinje se u SADu pojavljuje 50.000 novih sluajeva melanoma, uzrokujui 8000 smrtnih

sluajeva. Incidencija mu se poveava bre nego ijednom drugom zloudnom tumoru. Faktori

rizika su izlaganje suncu, optereena obiteljska anamneza, veliki broj melanocitnih nevusa te

pojava lentigo maligna, veliki priroeni melanocitni nevus i sindrom displastinih nevusa. U

crnaca je melanom rijedak.Osobe s jednim ili vie roaka u 1. koljenu koji u anamnezi imaju

melanom su u veoj opasnosti (i do 68 puta) od onih bez optereene obiteljske anamneze.

Oko 4050% melanoma se razvija od pigmentiranih madea skoro svi ostali nastaju od

melanocita u normalnoj koi. Prekancerozne promjene su atipini madei (displastini nevusi).

Vrlo rijetki melanomi u djetinjstvu gotovo uvijek nastaju od velikih pigmentiranih madea (veliki

priroeni nevusi) koji postoje kod roenja. 7

5 http://www.euromelanoma.org/bosnia/melanoma-0

6 http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

Premda se melanomi javljaju u trudnoi, trudnoa ne poveava vjerojatnost preobrazbe madea u

melanom; madei u trudnoi esto mijenjaju veliinu i jednolino potamne. Meutim, potrebno je

paljivo traiti znakove zloudne preobrazbe: promjenu veliine, nepravilnosti boje, osobito

irenje crvene, bijele i plave pigmentacije na okolnu normalnu kou; promjenu izgleda povrine,

konzistencije ili oblika; te osobito znakove upale u okolnoj koi, uz mogue krvarenje, ulceraciju,

svrbe ili osjetljivost.

Melanomi se takoer pojavljuju na sluznici usne upljine i spolovila i na spojnici oka. Sluznini

melanomi (osobito anorektalni) koji su esti u rasa osim bijele, imaju nepovoljnu prognozu.

Melanomi se razlikuju po veliini, obliku i boji (obino su pigmentirani) i sklonosti invaziji i

metastaziranju. Tumor se moe brzo proiriti, dovodei do smrti za nekoliko mjeseci od

postavljanja dijagnoze, no 5godinje izljeenje od ranih, vrlo povrnih promjena iznosi skoro

100%. Stoga izljeenje ovisi o ranoj dijagnozi i ranom lijeenju.

6.1 Oblici melanoma

Lentigo maligna melanom ini do 15% svih melanoma. Obino nastaje od lentigo maligna

(Hutchinsonove mrlje ili malignog melanoma in situ). Pojavljuje se na licu ili drugim podrujima

izloenima suncu kao asimptomatska plosnata svijetlo smea do smea, nepravilna makula

promjena 26 cm ili mrlja s crnim tokicama nepravilno rasporeenima na njezinoj povrini. Kod

lentigo maligna su i normalni i zloudni melanociti ogranieni na epidermis; kad maligni

melanociti prodru u dermis, promjena se naziva lentigo maligna melanom te rak moe

metastazirati.7

Povrinsko irei melanom ini oko 2/ 3 svih melanoma. Tipino je asimptomatski, obino se

dijagnosticira dok je manji od lentigo maligna melanoma a pojavljuje se najee na nogama u

ena te na prsima u mukaraca. Promjena je obino u obliku plaka s nepravilnim izdignutim,

induriranim svijetlo smeim ili smeim podrujima, na kojima se esto nalaze crvene, bijele, crne

ili plave toke ili maleni, ponekad izboeni plavocrni vorii. Uz poveanje ili promjenu boje,

na rubovima se mogu opaziti male indentacije. Histoloki atipini melanociti karakteristino

prodiru u epidermis i dermis.

Nodularni melanom ini 1015% svih melanoma. Moe se pojaviti bilo gdje na tijelu u obliku

tamne, izboene papule ili plaka ija je boja od biserne do sive i crne. Ponekad promjena sadri

malo ili nita pigmenta ili moe izgledati kao krvoilni tumor. Ukoliko ne ulcerira, nodularni

melanom je bez simptoma, no bolesnici obino dolaze jer se promjena brzo poveava.

8 7 http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

Akralni lentiginozni melanom, premda rijedak, je najei oblik melanoma kod crnaca. Nastaje na

koi tabana, dlanova ili ispod nokta a pokazuje karakteristino histoloku sliku nalik na lentigo

maligna melanom.

Metastaziranje melanoma se zbiva putem limfnih i krvnih ila. Lokalne metastaze nastaju

stvaranjem blizih satelitskih papula ili vorova koji mogu i ne moraju biti pigmentirani. Moe

doi do neposrednih metastaza u kou i unutarnje organe, a ponekad se metastatski vorovi

otkriju prije otkrivanja primarne promjene.

6.2 Dijagnoza melanoma

Opasnost od nastanka karcinoma esto je nasljedna, pa tako i nai geni igraju veliku ulogu u

nastanku karcinoma koe. Svako upoznat sa sluajevima bolesti u svojoj familiji, kao i onaj ko

ima osjetljiviji tip koe, morao bi preventivno vriti godinje preglede mladea. Melanom esto

nije vidljiv golim okom i u poetku izgleda gotovo isto kao i obian imlade.8

A-B-C-D-E pravilo je korisno u ranoj dijagnozi melanoma: ukoliko je mlade asimetrian (A),

nema jasne rubove (B) ,mijenja boju (C) ,vei je od 6 mm u promjeru (D) i (E) rast i uzdizanje,

kao i promjene u boji, obliku, veliini, uzdignutosti iznad povrine koe ,te simptomi poput

svrbea ili krvarenja lezije znak su maligniteta. Pojava svake nove lezije na prethodno normalnoj

koi u pacijenata, u dobi preko 40 godina, smatra se sumnjivom i trebao bi je hitno pregledati

dermatolog.

Diferencijalno dijagnostiki u obzir dolaze bazeocelularni i planocelularni karcinomi, seboroine

keratoze, displastini nevusi, plavi nevusi, dermatofibromi, madei, hematomi (osobito na

rukama ili stopalima), proirene vene, piogeni granulomi i bradavice sa arinim trombozama. U

sluaju dvojbe, biopsija treba obuhvaati punu debljinu dermisa i iriti se neto izvan rubova

promjene. Kod manjih promjena biopsija treba biti ekscizijska, a kod veih incizijska. Serijskim

rezovima patolog moe odrediti najveu debljinu melanoma. Konana radikalna operacija ne

treba prethoditi histolokoj dijagnozi.

Smjernice za odabir pigmentiranih promjena koje treba ekscidirati ili bioptirati obuhvaaju

nedavno poveanje, tamnjenje, krvarenje ili ulceraciju. Meutim, ove odlike ukazuju kako je

melanom ve duboko prodro u kou. Ranija je dijagnoza mogua ako se mogu uzeti biotiki

uzorci promjena raznolike boje (npr. smeih ili crnih s nijansama crvene, bijele ili plave),

nepravilno izdignutih vidljivih ili opipljivih uzdignua te rubova koji imaju uglata uvuenja ili

usjeke.

9 http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

8

Pri razlikovanju melanoma od dobroudnih promjena pomae dermatoskop, modificirani

oftalmoskop koji se rabi s imerzijom.

Stupanj limfocitne infiltracije koji predstavlja odgovor bolesnikovog imunolokog sustava, moe

biti u korelaciji s dubinom prodora i prognozom. Mogunosti izljeenja su najvee kad je

limfocitna infiltracija ograniena na najpovrnije promjene a smanjuje se s dubljim prodorom

tumorskih stanica, ulceracijom te prodorom u krvne i limfne ile.

Odreivanje klinikog stadija melanoma se zasniva na klinikim i patolokim mjerilima te se

svrstava u lokalnu, regionalnu ili udaljenu bolest; stadij je blisko povezan s preivljenjem.

Minimalno invazivna metoda mikroskop skog odreivanja stadija bolesti, takozvana biopsija

straarskog limfnog vora je veliki napredak u odreivanju tonijeg klinikog stadija.

Odreivanje stadija obino izvodi usuglaeni tim u kojem se nalaze dermatolozi, opi kirurzi,

kirurzi plastiari i dermatopatolozi.

6.3 Prognoza i lijeenje

Kod tumora konog porijekla (ne melanoma CNSa niti subungualnih melanoma) preivljenje

ovisi o debljini tumora u trenutku postavljanja dijagnoze (vidi tabelu ispod). Melanomi koji

nastaju na sluznicama imaju lou prognozu, premda se esto u doba otkrivanja doimaju prilino

ogranienima. Kad je jednom melanom metastazirao, 5godinje preivljenje iznosi 10%.Lijei

se kirurkim odstranjenjem. Premda se o irini rubova raspravlja, veina strunjaka se slae da je

kod promjena debljine

5GODINJE PREIVLJENJE OD MALIGNOG MELANOMA S OBZIROM NA DEBLJINU

DEBLJINA TUMORA (MM)* 5GOD. PREIVLJENJE (%)

3,0 46

*Ako histoloki postoje znakovi regresije, debljinu tumora je vrlo teko odrediti.

Povrno irei ili nodularni melanomi se obino lijee irokom ekscizijom koja se protee do

fascije. Kad su zahvaeni limfni vorovi moe se preporuiti njihovo odstranjenje.

7.0 PREVENCIJA

Najbolji nain prevencije je izbjegavanje pretjeranog izlaganja sunevoj svjetlosti.Meutim, ne

treba stalno izbjegavati izlaganje suncu. Suneva svjetlost potie proizvodnju vitamina D, koji je

potreban organizmu za proizvodnju kalcija. Takoe, novija istraivanja su pokazala da vitamin D

moe sprijeiti druge vrste raka, i kardiovaskularne bolesti (poremeaje koji utiu na protok krvi),

kao to su udari.

Ako imate bolest koja slabi va imunoloki sistem, ili ako uzimate klasu lijekova koji su poznati

kao imunosupresivi, moda e vam savjetovati da izbjegavate izlaganje sunevoj svjetlosti. To je

zato to ete imati povean rizik od dobivanja raka koe. Ako je to sluaj, uzimanje vitamina D

da nadomjestite nedostatak suneve svjetlosti moe biti korisno. Va ljekar opte prakse e vas

moi posavjetovati s tim u vezi.

Kada se izlaete suncu, morate biti umjereni. Nije potrebno da koa potamni da biste dobili

vitamin D.Tip koe opisuje kako Vaa koa reaguje na sunce ve pri prvom izlaganju - javljaju li

se opekotine ili koa tamni?10 11

10

http://www.euromelanoma.org/bosnia/skin-types

Tip koe odreujemo na osnovu razliitih karakteristika kao to je boja kose i svjetlina tena.

Razlikujemo 3 tipa koe:

Tip koe 1:

Svijetla koa, esto s pjegicama

Plava ili crvena kosa

Plave ili zelene oi

Koa iznimno osjetljiva na sunce, ne tamni, ve crveni

Vrijeme samozatite 3-10 minuta

Nema smisla pokuavati potamniti s ovim tipom koe samo si tetite! Koristite losion za

samotamnjenje ukoliko elite preplanuli ten.

Tip koe 2:

Svijetla koa, no malo tamnija od tipa 1

Plava do tamnoplava kosa

Plave oi

Koa osjetljiva na sunce, polako tamni i sklona je opekotinama

Vrijeme samozatite je 10-20 minuta

Tip koe 3:

Malo tamnija put

Tamnoplava do smea kosa

Razne boje oiju

Koa malo osjetljiva na sunce, lako i brzo tamni, preplanulost traje dugo

Vrijeme samozatite 20-30 minuta.

Izbjegavajte sunevu svjetlost kada je najtoplije

Sunce je obino najtoplije oko podneva, ali moe biti vrlo jako i imati potencijalno tetne efekte

ujutro i tokom kasnog popodneva i rane veeri. Stoga, preporuuje se da izbjegavate due periode

na suncu, u bilo koje doba dana, i pobrinite se da stavite odgovarajuu zatitu od sunca za va tip

koe (pogledajte u nastavku).

12

Upotreba krema za sunanje

Prilikom kupovine kreme za sunanje, pobrinite se da odgovara vaem tipu koe, i da blokira

ultraljubiasto A (UVA) i ultraljubiasto B (UVB) zraenje. U veini sluajeva, zatitni faktor od

sunca 15 (SPF 15) bi trebao biti dovoljan, ali vam moe biti potreban vii zatitni faktor ako se

nalazite u toplijim klimatskim podrujima.Zatitu od sunca treba nanijeti oko 15 minuta prije

izlaska na sunce, i ponoviti svaka dva sata. Ako planirate provesti neko vrijeme u vodi, trebalo bi

koristiti vodootpornu kremu za sunanje.

Prikladno oblaenje

Ako ne moete izbjei da provodite due vrijeme na suncu na primjer, ako imate posao koji

zahtijeva da radite vani, trebalo bi da nosite odjeu koja e pruiti zatitu od sunca. To treba

ukljuivati eir kako bi zatitili svoje lice i vlasite, i sunane naoale kako bi zatitili oi.

Posebnu panju treba posvetiti zatiti beba i djece

U poreenju sa odraslima, koa beba i djece je puno osjetljivija, pa uestalo izlaganje suncu moe

dovesti do razvoja raka koe kasnije u ivotu. Zato, prije izlaska na sunce, postarajte se da vaa

djeca budu odjevena na odgovarajui nain, i da nose eir i kremu za sunanje sa visokim

faktorom zatite.

Bolje sprijeiti nego lijeiti

Ako provodite vrijeme na suncu, treba izbjegavati opekotine od sunca, jer jednom kada

zadobijete opekotine, teta je ve uinjena za vau kou jer su elije koe primile opasan nivo

zraenja. Svaki put kada se ove elije ponovo izloe zraenju, poveavaju se anse da doe do

mutacije, vjerojatno nakon dugog niza godina u budunosti, to moe dovesti do raka koe.

Razumno sunanje

Veina zdravstvenih radnika e vam rei da potpuno izbjegavate sunanje, jer ak i osunan ten

moe poveati rizik od razvoja raka koe. Meutim, ako ste odluni da postignete preplanulost,

povedite rauna da to inite postepeno ograniavajui vrijeme koje ete provesti na suncu svaki

dan.Kada prvi put ponete da tamnite, ograniite izlaganje suncu do 30 minuta, a zatim postepeno

poveavajte za pet ili 10 minuta po danu. Kada se kupate u moru prima se dovoljna koliina

sunevih zraka, te se nije potrebno zadravati tj. leati dui period na suncu.

Solarij i solarne lampe

Solarni kreveti i lampe mogu biti opasniji od prirodne svjetlosti jer koriste koncentrovani izvor

ultraljubiastog A (UVA) zraenja.Ultraljubiasto A zraenje moe poveati rizik od malignog

melanoma najopasnije vrste raka koe. 13

Solarij i solarne lampe mogu dovesti do preranog starenja koe.Jo je vanije izbjei koritenje

solarija i solarnih lampi ako se spadate u jednu od visokorizinih grupa za razvoj raka koe.Ako

insistirate na koritenju kreveta za sunanje, ili solarija, evo savjeta o zdravstvenim rizicima koji

su povezani sa UV opremom za tamnjenje, kao to su kreveti za sunanje, solarijumi ili kabine za

tamnjenje. Oni preporuuju da ne koristite UV opremu za tamnjenje ako:

ste mlai od 18 godina,

imate svijetlu, osjetljivu kou koja lako gori, ili koja sporo ili slabo tamni,

ako ste ranije imali opekotine, posebno u djetinjstvu,

imate mnogo pjega i/ili crvenu kosu,

imate puno mladea,

uzimate lijekove ili koristite kreme zbog kojih je vaa koa osjetljiva na sunevu svjetlost,

imate zdravstveni problem koji bi se pogorao nakog izlaganja sunevoj svjetlosti,

ste imali rak koe, ili ako je neko u vaoj porodici imao rak koe, ili

ako je suneva svjetlost ve teko otetila vau kou.

8.0 RIZINI FAKTORI ZA NASTANAK MALIGNOG MELANOMA

Genetski faktor

Veliki broj mladea i kliniki atipinih melanocitnih nevusa

Veliki kongenitalni melanocitni nevusi

Istorija melanoma i/ ili nemelanomskih karcinoma koe

Porodina istorija melanoma

Porodina istorija velikog broja meanocitnih nevusa

Teke ,bolne opekotine,naroito u djetinjstvu

Neprekidno izlaganje suncu koje dovodi do crvenila koe

Nemogunost za potamnjivanjem/fototip koe I-II

Crvena ili plava kosa

Svijetla boja oiju

Tendencija ka pjegama

Imunosupresija

Upotreba solarijuma

Prethodno provedena PUVA terapija

Starije ivotno doba

Poboljanje socioekonomskog statusa

Xeroderma pigmentosum i drugi autoimuni i genetski poremeaji pigmentacije. 14

9.0 ZAKLJUAK:

Ne postoji osoba koja nema mlade. Kada je na tijelu vie od 20 mladea, postoji rizik od

melanoma, a vei rizik imaju osobe s vie od 50 madea. S nekim mladeima se rodimo, a

tijekom ivota pojavljuju se novi. Rastu zajedno s nama, poveavaju se i mijenjaju boju, ali svaku

naglu promjenu u izgledu mladea trebamo ozbiljno shvatiti jer ona moe biti znak pojave

melanoma.Za lake praenje promjena moemo se posluiti ve navedenom,tzv.Abecedom

melanoma.

Strunjaci nas upozoravaju kako je 15 minuta izlaganja suncu bez zatite sasvim dovoljno kako

bi nae tijelo sintetiziralo 90 posto dnevno potrebne koliine vitamina D. Svako daljnje izlaganje

sunce otetit e stanice nae koe i povisiti rizik od razvijanja zloudnog oblika raka koe -

melanoma.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godinje oboli od

nekog oblika zloudnog tumora koe, 132.000 oboli od melanoma od kojih godinje umire

41.000 osoba.

15

LITERATURA

www.wikipedija.com

www.melanoma.ba

www.msd-prirunici.placebo.hr

www.euromelanoma.org

16