SEMINARSAKI RAD - Matična ploča i procesor PC računara
Transcript of SEMINARSAKI RAD - Matična ploča i procesor PC računara
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Viša poslovna škola-Blace
SEMINARSKI RAD
Tema:Matična ploča i procesor PC računara
Profesor: Student:Zakić Aleksandar
1
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Uvod
U ovom seminarskom radu opisane su funkcije matične ploče.Navedeni su osnovni
standardi u dizajnu (ATX i mikro ATX standard).Takođe se govori o plug-and-play
(priključi i radi) načinu rada koji predstavlja skup pravila za interakciju različitih delova
hardvera sa matičnom pločom.Prikazan je izgled matične ploče sa svim delovima preko
kojih komunicira sa ostalim hardverskim uređajima. Opisan je princip rada procesora u
okviru koga se objašnjava kako procesor reaguje na zahteve pojedinih uredjaja i
korisnika PC-a.Upoređivane su performanse različitih tipova procesora, počevši od
procesora 8086 pa sve do poslednje generacije procesora Pentium IV. Data je tabela iz
koje se jasno vide razlike između različitih procesora.
Svaki računar poseduje štampanu ploču, koja predstavlja njegovu osnovu
(logičku, ali najčešće i mehaničku). Ona se, obično, naziva matična ploča. Matična
ploča predstavlja okosnicu PC racunara – deo PC-a sa koga se sve račva i na koji je sve
povezano, obično neposredno, ali povremeno i indirektno (kao što je to slučaj sa USB).
Matična ploča je odgovorna i za postavljanje neophodnih podešavanja koja
omogućavaju rad PC-a. Kao što matična ploča predstavlja "kičmu" PC -a, tako procesor
predstavlja "mozak" računara. Procesor se sastoji iz dva dela: upravljačke jedinice i
aritmetičko logičke jedinice u kojima se obavlja proces obrade podataka. Procesor nije
sastavni deo matične ploče, iako je njegovo podnožje smešteno na matičnu ploču. Veza
između procesora i matične ploče se uspostavlja pomoću ZIF podnožja. U ovom radu su
posmatrani zasebno.
2
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
MATIČNA PLOČA
Prvi deo logičkog sistema predstavlja matična ploča. To je veliki, obično
zeleni, plastični deo, prekriven bakarnim provodnicima (koji se nazivaju linije ili
putanje), koji sadrži najveći deo čipova PC-a, podnožja i konektora zalemljenih za
ploču. Bakarne linije međusobno povezuju komponente i sisteme na matičnoj ploči.
Matične ploče novijih generacija, podržavaju tzv. plug-and-play (priključi i
radi) način rada.To znači da je ploča dizajnirana da podržava industrijski standard pod
imenom “plug-and play”, koji predstavlja skup pravila za interakciju različitih delova
hardvera sa matičnom pločom, kao i sa ostalim hardverskim uređajima.Pre uvođenja
standarda plug-and-play, svaki proizvođač je samostalno odlučivao o načinu rada svog
proizvoda, tako da većina komponenata nije bila međusobno kompatibilna.
Nekompatibilnost je u velikoj meri ograničavala slobodu izbora korisnika i istovremeno
otežavala konfiguraciju i samu upotrebu PC-a.
Dizajin matičnih ploča savremenih računara prati dva uobičajna standarda:
ATX i mikro ATX Ovi standardi predstavljaju konvenciju koju je prihvatio veliki broj
proizvođjača matičnih ploča. Oni garantuju da će sve matične ploče sa raznim
deskriptivnim nazivima raditi bez problema sa bilo kojom komponentom koja poštuje
ista pravila. Standardi obrađjuju dizajn same matične ploče, zajedno sa definisanjem
načina njene ugradnje, hlađenja i napajanja – računajući i prostor koji je potreban za
dodatne kartice i diskove.
Matična ploča obavezno poseduje podnožje, ili slot konektor za osnovni
procesor, ili CPU, kao i većinu, ili sve memorijske čipove, uz veliki broj dodatnih kola
3
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
koja jednostavmo preusmeravaju informacije prema drugim kolima na ploči i
konektorima koji vode do dodatnih kartica i disk uređaja i iz njih. Ova dodatna kola se
obično nazivaju set čipova matične ploče
Na slici 1 prikazana je jedna ATX matična ploča. Na slici je prikazana matična ploča
odvojena od kućišta, gledano odozgo.
Slika 1:Matična ploča
Najveći objekat, koji se uzdiže iznad matične ploče, je hladnjk, pričvršćen na CPU
modul. Namenjen je za odvod velike količine toplote koja nastaje tokom normalnog rada
procesora. Bez hladnjaka, procesor bi se jednostavno “skuvao” u toploti koju sam
generiše.Veliki pravougaoni objekti desno procesora predstavljaju I/O(input/output –
ulazno/izlazne) slot konektore. Prikazana matična ploča poseduje tri tipa I/O slotova, što
4
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
je i uobičajno za današnje računare. Dva crna slota su starijeg tipa, tzv. ISA (Iindustri
Standard Arhitecture) konektori.Ovaj standard predstavlja istoriski prvu vrstu konektora
ove namene. ISA slotovi, koji, po današnjim standardima, poseduju veoma slabe
performanse, mogu istovremeno preneti 16 bitova podataka. Oni se ugradjuju u
savremene računare prvenstveno radi održavanja kompatibilnosti sa starijim karticama
proširenja.Pet, bela konektora prate PCI (Peripheral Component Interconnect)
standard.Oni mogu preneti 32 bita podataka.Crni konektor na levoj strani na slici 1,
predstavlja najnoviji tzv. AGP (Advanced Graphics Processor) slot konektor. Veliki
broj kartica različite namene može biti postavljen u ove slotove.
Ispred CPU modula, na slici se uočava nekoliko ulazno – izlaznih konektora
posebne namene, koji su grupisani na zadnjoj ivici matične ploče. Iza CPU modula se
nalaze tri memorijska modula, utaknuta u posebna DIMM (Dual In-line Memory
Module) podnožja. Iza memorije, sa desne strane, nalaze se konektori koji su deo IDE
(Integrated Drive Electronics) kontrolera matične ploče, koji upravlja radom hard diska,
flopija, i CD ili DVD uređaja. Sa desne strane IDE konektora nalaze se dva konektora
napajanja bele boje, a na samoj prednjoj ivici su još dva crna konektora. Manji od njih je
namenjen kablu koji vodi do prednje ploče računara – konkretno do svetlosnih
indikatora i prekidača napajanja i reset tastera. Drugi konektor je namenjen za
povezivanje flopi diska. Na kraju, u donjem levom uglu se nalaze okrugla baterija i
kratkospojnik. Na ovm prostoru su smeštena kola koja rade čak i kada je PC odvojen od
mreže za napajanje. To je CMOS memorijski čip, koji sadrži podatke o konfiguraciji
računara, kao i sistemski sat, koji čuva podatke o datumu i tačnom vremenu.
5
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Savremene matične ploče se mogu lako prepoznati po tome što ne sadrže
nekada uobičajeni veliki broj kratkospojnika. One su specijalno dizajnirane za rad sa
posebnim tipom procesora u određenom opsegu brzina. Većina starijih ploča, kao i ploča
koje pripadaju ekonomskoj klasi, sadrži veliki broj kratkospojnika, tako da se PC moze
podesiti za rad sa raznovrsnim procesorima i memorijskim modulima.
I pored nedostatka kratkospojnika, savremene ploče, takođe, nude mogućnost
podešavanja raznih konfiguracionih parametara. Parametrima se pristupa pomoću
posebnog BIOS konfiguracionog (setup) programa, umesto premeštanjem
kratkospojnika.
Na slici 2 je prikazan izgled matične ploče sa zadnje strane. Na njoj se vide
prednja strana procesorskog modula i ulazno-izlazni konektori opšte namene koji su tu
ugrađeni.
6
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Slika 2 Pogled na ATX matičnu ploču sa zadnje strane,
sa naznačenim glavnim delovima
Tri interna audio konektora imaju istu namenu kao i oni eksterni (linija,
mikrofon i zvučnici), ali su namenjeni ugrađenim uređajima, kao što su DVD, ili CD,
odnosno televizijskom tjuneru. Jedna od karakteristika ove ploče jeste da su na nju
integrisani mnogi sklopovi, kao što je audio podrška, koji su ranije dodavani pomoću
posebnih kartica proširenja.
7
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
PROCESOR
Centralno mesto u PC računaru (mada fizički nije postavljen u samom
centru matične ploče) predstavlja CPU (Central Processing Unit), ili procesor. To može
biti Pentium III, Pentium IV, Athlon, ili bilo koji drugi procesor koji računar koristi za
izvršavanje postavljenog zadatka, od izvršavanja Windowsa, Linuxa do slanja
elektronske pošte, ili komponovanja muzike. Osnovni procesor izvršava i programe koji
su smešteni u BIOS-u.
Tehnički gledano, procesor ne predstavlja sastavni deo matične ploče, mada
je njegovo podnožje smešteno na ploču. Način povezivanja procesora sa pločom je
različit, u zavisnosti od modela. U najvećem broju slučajeva ta veza se uspostavlja
pomoću tzv. ZIF podnožja (Zero Insertion Force – nulta sila umetanja) Takvo podnožje
ne zahteva nikakav pritisak na procesor radi umetanja više stotina nožica u 3podnožje.
Kada se CPU ispravno postavi na svoje mesto, posebna poluga za učvršćivanje sa strane
podnožja dovodi njegove električne kontakte na pravo mesto. Na taj način se
uspostavljaju određene električne veze i procesor se fizički pričvrscuje za matičnu ploču.
Procesor predstavlja “mozak” računara, zajedno sa još nekoliko čipova i
kola na matičnoj ploči. CPU kontroliše najveći deo procesa i pod procesa koji se
odigravaju unutar PC-a Procesor vodi računa da sve PC komponente rade potpuno
sinhronizovano. To se postiže upotrebom posebnog takta (clock), koji predstavlja niz
običnih impulsa, koji definišu mali vremenski interval u kome se odvijaju aktivnosti
unutar računara.
Kada korisnik zatraži od PC-a da uradi nesto (bilo šta), zahtev se pretvara u
niz instrukcija koje procesor može izvršiti. Ove instrukcije se sastoje od koda u
8
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
mašinskom jeziku, koji procesor može razumeti. Upotrebom različitih metoda današnji
sistemi omogućavaju izvršavanje većeg broja instrukcija za vreme jednog perijoda takta.
Da bi prosledila instrukciju procesoru, svaka komponenta (ili skupina
komponenata) mora da privuče njegovu pažnju. Komponente moraju da poseduju
mogućnost da prekinu rad procesora. Ovi prekidi se generišu pomoću signala koji se
tako i nazivaju (prekidi), a njima upravlja i nadgleda ih deo procesa koji se naziva
rukovodilac prekidima (interrupt handler). Procesori su tako dizajnirani da mogu za
trenutak prekinuti tekući posao, posvetiti se nečemu drugom, a zatim se vratiti
prvobitnom poslu, bez gubljenja podataka. Rukovodilac prekidima jednostavno
nadgleda pojavu prekida, a zatim i prosleđuje ostatku procesora na dalju obradu. Prekidi
se pojavljuju svaki put kada korisnik pritisne neki taster na tastaturi, ili kada se šalju
podaci na ekran, ili hard disk – sve vreme rada računara. Sistemski takt i sam poseduje
sopstveni prekid, pomoću koga procesor postaje svestan svakog pojedinačnog impulsa
takta.
Procesor može izvršavati dva osnovna tipa instrukcija: aritmetičke i
logičke. Aritmetičke instrukcije predstavljaju upravo ono sto im ime kaže: procesor će
izvršiti sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje celobrojnih vrednosti koje su mu
prosleđene. Logičke instrukcije omogućavaju procesoru da međusobno uporedi dva
elementarna podatka i da proračuna da li su određeni uslovi ispunjeni ili nisu. One
omogućavaju i višestruko izražavanje jedne iste instrukcije (loop – petlja) na efikasan
način, kao i “skok” sa jedne na drugu instrukciju (branching – grananje).
Za vreme obrade, podaci se privremeno smeštaju u posebna skladišta u
samom procesoru, koja se nazivaju registri. Današnji procesori mogu obrađivati podatke
mnogo brže nego sto ih glavna memorija može prebacivati ka procesoru i iz procesora.
Da bi se izbegla kašnjenja, današnji procesori, pored registara, poseduju i sopstvenu
veoma brzu memoriju koja je u njih ugrađena. Ova memeorija se naziva keš (cache).
9
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
CPU predstavlja mikro čip koji se sastoji od više miliona tranzistora, pri
čemu se svaki tranzistor ponaša kao prekidač.Tranzistor može provoditi elektricitet, ili
zaustaviti njegov protok. Pred toga, neki tranzistor može kontrolisati protok elektriciteta
kroz drugi tranzistor, ovaj kroz treći i tako redom. Upravo je zajednički rad tih nekoliko
miliona prekidačkih tranzistora ono što omogućava predstavljanje realnih informacija u
obliku podataka u unutrašnjosti PC-a, koji te podatke može obrađivati i pretvarati ih
ponovo u razumljivu informaciju.
Prvi PC procesori nisu imali veliki broj tranzistora, tako da su im bile
prilično ograničene mogućnosti obrade podataka. Oni su mogli istovremeno premeštati
samo izmeđju 8 i 16 bitova podataka, a tokom jednog perijoda takta su mogli izvršavati
samo jednu instrukciju. Sa daljim razvojem procesora, postalo je moguće izraziti
uvećanu moć obrade kao funkciju broja tranzistora u čipu. Razmotrimo sledeću tabelu.
Godina Naziv procesora Broj tranzistora Brzina takta
1978 8086 29 000 5 – 10 MHz
1982 80286 132 000 6 – 12.5 MHz
1985 80386 DX 275 000 16 - -33 MHz
1989 80486 DX 1.2 Miliona 25 – 50 MHz
1993 Pentium 3.1 Milion 60 – 66 MHz
1997 Pentium II 7.5 Miliona 200 – 300 MHz
2000 Pentium III
Xeon
28 Miliona 866 MHz
2000 Pentium IV 42 Miliona 1500 MHz (1.5
GHz)
10
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Dramatično povećanje broja tranzistora u procesoru obično se opisuje kao
fenomen koji je u industriji poznat pod nazivom Mooreov zakon. Gordon Moore je bio
inžinjer, koji je 1965. godine izjavio da će se broj tranzistora u mikroprocesoru duplirati
svakih 18 meseci. On je verovao da će taj trend trajati do 1978. godine, kada će se
dostići konačan prag. Međutim, takvi pragovi su više puta tokom istorije CPU dostizani
i prestizani. Predviđanje ograničenja je bila jedina nerealna pretpostavka u Moorevom
zakonu, koji i danas važi.
Najbolji nacin da se upoznaju današnji procesori jeste da se razmotre
njihovi predhodnici. Predhodnici današnjih Pentium procesora su članovi x86 skupa.
Može se govoriti o tri osnovne i jednoj dodatnoj ne mnogo bitnoj razlici između ovih
skupova procesora. Na prvom mestu, 80386 i 80486 čipovi su imali tzv 32-bitnu
sabirnicu. To znači da su mogli istovremeno da rade samo sa 32 bita podataka (raniji
čipovi 8086 i 80286 mogli su da rade samo sa 16 bitova istovremeno). Pentium
procesori poseduju sabirnicu širine 64 bita, tako da, u principu, mogu raditi sa dvostruko
većom količinom podataka u odnosu na svoje predhodnike. druga razlika se odnosi na
činjenicu da je pentium bio prvi procesor koji je mogao obrađivati više instrukcija u
jednom trenutku. Treća razlika leži u tzv. protočnoj, ili paralelnoj obradi (pipeline).
Najjednostavnije rečeno, protočna obrada garantuje da procesor nikada neće
bespotrebno čekati na nove podatke – drugim rečima, nema gubljenja vremena poznatog
kao izgubljeni ciklus takta. Četvrta promena se odnosi na uključivanje novog seta
instrukcija, koje su znatno unapređivale već zastareli x86 skup. Nove instrukcije su
omogućavale Pentium procesorima efikasan rad u multimedijalnim aplikacijama, u
tehnologiji koja se upravo u to vreme pojavljivala. Nove instrukcije su označavane kao
MMX (Multimedia Extension – dodaci za multi mediju), a postale su sastavni deo i
Intelovih procesora.
11
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Pentium PRO
Pentium pro je predstavljao sledeći korak u Intelovom razvoju procesora. On se
sastojao od neznatno poboljšanog Pentium procesora i posebnog čipa, u kome je bila
smeštena Level 2 (L2) keš memorija. Pentium Pro je prvi procesor kod koga je keš
memorija bila fizički smeštena unutar CPU modula.Novi procesor je uveo neke izmene i
u sistem protočne obrade, poznate kao spekulativno izvršavanje, ili, po Intelovoj
terminologiji, dinamičko izvršavanje. Ove izmene su omogućavale veći procenat
zauzetosti logićke jedinice centralnog procesora. Ukoliko naredna instrukcija nije
zahtevala nikakvu aktivnost (primera radi, ako takva instrukcija zahteva podatke koji se
moraju pribaviti iz memorije) logička jedinica je preuzimala narednu instrukciju, čiji su
podaci već pribavljeni, i realizovala je, tako da je njen rezultat ostajao dostupan.
Ovako dobijeni rezultat je čuvan u rezervi i bio je trenutno dostupan ukoliko je
izvršenje instrukcije kasnije zaista bilo potrebno. U suprotnom, rezultat je jednostavno
poništavan, a uloženi rad logičke jedinice je ostajao beskoristan. U svakom slučaju, ova
jedinica bi ionako bila besposlena, tako da, u suštini, ništa nije izgubljeno.
Pentium ΙΙ
Pentium II praktično predstavlja stari Pentium Pro, sa nekim promenama u dizajnu
koje omogućavaju brzi rad 16-bitnih programa, dodajući tome i MMX tehnologiju.
Drugim rečima, on kombinuje najbolje osobine Pentium MMX i Pentium Pro. Jedna od
osnovnih novina koju je Pentium II doneo je u njegovom pakovanju i načinu
povezivanja sa matičnom pločom. Počevsi od modela 386, Intel je svoje procesore x86
skupa pakovao u četvrtasta, crna, tanka kućišta, sa mrežom pozlaćenih izvoda na donjoj
strani. Ovi izvodi su, jednostavno, umetani u odgovarajuće podnožje na matičnoj ploči.
Svaki naredni x86 procesor je dolazio u sve većem kućištu, zahtevajući, istovremeno,
sve veći broj nožica u odnosu na predhodnike. Intel je stalno menjao dizajn novih
kućišta koja bi mogla odgovoriti takvim zahtevima, označavajući ih brojevima u nizu. U
12
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
vreme pojave Pentium procesora kućišta su nosila oznaku Socket 7. Sa pojavom
procesora Pentium II, Intel je odustao od uobičajenog nacina izgradnje kućišta. Novi
procesor je postavljen u znatno veći modul sa ivičnim konektorom, koji je postavljen u
odgovarajući konektor na matičnoj plči, pod oznakom Slot 1.
Na štampanim pločama su u slučaju Pentiuma II bili smešteni procesor, L2 keš i
nekoliko drugih komponenata (kao što su kondezatori za premošćavanje), koje su
omogućavale rad čitavog sklopa.
Pentium III i IV
Najnoviji članovi skupa x86 su procesori Pentium III i Pentium IV. Njihov dizajn, u
suštini, i ne predstavlja neku novinu. Oni jednostavno predstavljaju izvesno poboljšanje
dizajna Pentiuma II. Danas postoji veliki broj ovih procesora sa različitom brzinom takta
i različitom veličinom keš memorije.
Ugradnja novih registara i pojava novih instrukcija koje proširuju MMX
mogućnosti predstavljaju jedinu pravu novinu u dizajnu procesora Pentiuma III. Pentium
III i Pentium IV, pored toga, poseduju i dodatnu FPU jedinicu (matematičku jedinicu
pokretne tačke) koja omogućava brzo izračunavanje matematičkih operacija u odnosu na
predhodnike.Osnovne razlike između Pentium III i Pentium IV procesora odnose se na
brzinu. Pentium IV podrzava znatno veće sabirnie, a istovremeno znatno brže izvodi
osnovne aritmetičke operacije u odnosu na Pentium III. Pentium IV podržava i novu
Intelovu “NetBrush” arhitekturu, koja ga čini inteligentnijim pri izboru načina
izvršavanja višestrukih procesa. Sve te novine ga čine znatno efikasnijim od
prethodnika.
13
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Slika 3 Intelov Pentium 4 je mikroprocesor poslednje generacije
AMD (Advanced Micro Devices)
AMD, osnovni snabdevač Intela za njegove ranije procesore skupa x86, već
godinama nudi brže, jeftinije i potpuno kompatibilne čipove. AMD-ov dizajn procesora
386 je potpuno identičan Intelovom. Procesor AMD 486SX je bio različit, ali
istovremeno i bolji od odgovarajućeg procesora firme Intel, uz vecu brzinu i nižu cenu.
Naredni model AM5x86 je koristio 32-bitnu I/O sabirnicu poput one kod 486, ali je
primenjeni skup instrukcija više podsećao na onaj kod Pentiuma. Ovaj model je
predstavljao početak AMD-ovog razlaza sa Intelovim x86 i njegovog prelaska na
sopstveni dalji razvoj.
Sledeći model firme AMD je nosio oznaku K5, a funkcionalno je bio ekvivalentan
Pentiumu. Nakon njega je usledio K6, koji je koristio radikalno novu arhitekturu, usled
čega je ovaj model bio bolji od Intelovih PentiumPro i Pentium II procesora. Najnoviji
AMD proizvod procesor Athlon XP će, verovatno, biti prvi pravi konkurent Intelu u
poslednjih nekoliko godina. Ovaj procesor, razvijan od samog početka u nameri da bude
14
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
prilagođen XP operativnom sistemu, optimiziran je tako da može obaviti više posla
tokom jednog perioda u odnosu na Intelove modele koji rade na istoj brzini. Athlon XP
koristi prednosti novog Intelovog sistema protočne obrade. Protočna obrada
podrazumeva podelu linije obrade instrukcija na više stepeni, tako da zasebna logička
kola u čipu obrađuju svaku instrukcuju. Procesor je dizajniran da, dok jedna sekcija
izvršava neku insrukciju, druga sekcija može pribavljati podatke neophodne za rad
naredne instrukcije, dok treća sekcija procenjuje (dekodira) šta treba uraditi da bi bila
izvršena treća instrukcija.
Slika 4 AMD mikroprocesor Slika 5 AMD
k6 – 2 mikroprocesor
15
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Slika 5 Via Ciryx 3 mikroprocesor
16
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
ZAKLJUČAK
Tokom poslednjih desetak godina PC procesori su napredovali u dva pravca:
postajali su brži i složeniji. Današnji čipovi rade znatno većim brzinama u odnosu na
predhodnike. Prvi PC je radio sa frekvencijom takta od 5 MHz, dok današnje mašine
rade na 2 000 MHz ( 2 GHz ), sa realnim izgledima za pojavu još bržih. Slicna je
konstatacija i za matične ploče. I one su imale i danas imaju veoma brz razvoj.
Uopste, razvoj racunarske opreme prati trend porasta potreba korisnika
raćunara,što sa stanovišta korisnika PC-a znači da će računari sa zastarelom opremom
jednostavno nestati sa daljim razvojem.
.
17
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Literatura:
1. P. Norton: "Nova unutršnjost PC-a", Kompjuter Biblioteka, Čačak 2003.
2. Grupa autora: "Uvod u informacione sisteme", Viša poslovna škola, Beograd
2000.
3.www.microsoft.com
18
Viša poslovna škola - BlaceViša poslovna škola - BlaceMatična ploča i procesor PC-aMatična ploča i procesor PC-a
Sadržaj:
Uvod .................................................................................... 1
Matična ploča ...................................................................... 2
Procesor ............................................................................... 6
Pentium PRO ...................................................................... 9
Pentium ΙΙ ........................................................................... 10
Pentium ΙΙΙ i ΙV .................................................................. 10
AMD .................................................................................. 12
Zaključak ........................................................................... 14
Literatura ........................................................................... 15
19