seminar_ponuda_potraznja-hr[1]

Seminarski rad Zakon ponude i potražnje

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: MikroekonomijaMentor: dr.sc. Dragutin Funda, docent;Student: Saša Mošmondor

Varaždin, lipanj 2008.

1


SADRŽAJ

Uvod 2

Potražnja 3

Individualna i tržišna potražnja 6

Promijena u potražni i promijena u količini potražnje: 7

Normalna, inferiorna dobra, supstituti i komplementi 8

Ponuda 11

Individualna i tržišna ponuda 13

Promijena u ponudi i promijena u količini ponude: 14

Čimbenici promijena u ponudi: 15

Tržišna ravnoteža 16

Porezi 21

Zaključak 25

2


Uvod

Jedan od najboljih načina za shvaćanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i

potražnje. Kroz ovaj seminar pokušat ćemo na najjednostavniji način objasniti pojmove

ponude i potražnje, iako laički svi znamo što to je. Govorit ćemo o nekim osnovnim

karakteristikama kao što su uvjeti ponude i potražnje, zatim koji su necjenovni činitelji,

odnosno čimbenici koji utječu na ponudu i potražnju, te naravno i o posljedicama koje iz njih

proizlaze. Kroz ponudu i potražnju najlakše shvaćamo što se događa kada se država upliće u

tržište, te kako se i zašto mijenjaju cijene određenih proizvoda.

3


Potražnja

Pod pojmom potražnje podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan i

sposoban kupiti na nekom tržištu tokom nekog vremena tj. količina proizvoda koja se pod

određenim uvijetima i uvažavajući određene čimbenike traži na nekom tržištu. Potražnja nastaje

kada se isprepletu potrebe, želje i cijenovni čimbenici. Potreba je osiječaj nedostatka povezan sa

sviješću da postoji neko dobro kojim se taj nedostatak može nadomijestiti. Želja je žudnja za

zadovoljenjem potreba na toćno određen način i uz više mogućnosti. Cijenovni čimbenici koji

definiraju potražnju su tržna cijena, mjesto kupnje i uvijeti plaćanja, a necijenovni čimbenici koji

utiječu na potražnju su prosječni dohodak, broj žitelja, cijene supstituta i ukus potrošača. S ciljem

preciznog definiranja pojma potražnje određujemo količinu potražnje i potražnju.

Količina potražnje je količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na

nekom tržišti tokom nekog vremena kod točno određene cijene tog proizvoda.

Potražnja je količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu

tokom nekog vremena bez obzira na cijenu tog dobra.

Definirana potražnja i količina potražnje nam pruža mogućnost analize promijene

potražnje u odnosu na situaciju na tržištu na kojem se potražuje veća ili manja količina dobara u

odnosu na cijenu ili druge necijenovne čimbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako se

ponašaju kupci na nekonstantnom tržištu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu potražnje

dijeluju cjenovni čimbenici govorimo o promijeni potraživane količine.

Temeljni zakon opadajuće potražnje kaže da ako se povećava cijena smanjuje se

potraživana količina i obrnuto, smanjivanje cijene dovodi do povećanja potražnje uz uvijet da

ostale faktore držimo konstantnim. Dva osnovna razloga za takvo ponašanja kupaca su učinak

supstitucije ( kada cijena nekog dobra raste zamijenit ćemo ga drugim sličnim dobrom ) i učinak

dohotka ( dohodak je ograničavajući faktor koji kod porasta cijene obuzdava povećanje

potrošnje). Ukoliko na potražnju djeluju necjenovni čimbenici govorimo o spremnosti potrošača

da kod nepromijenjenih cijena kupi veću ili manju količinu traženog dobra.

4


Tablica potražnje predstavlja brojčanu informaciju ili skup brojčano izraženih podataka o

količini potražnje za određenim dobrom kod različitih cijena tog dobra. Upravo zbog gotovo

jednoznačne predvidivosti kako će se uz najveću cijenu vezati najmanja količina i uz najmanju

cijenu največa količina dobara prije definiran temeljni zakon potražnje dobiva na težini jer su

obrnuti slučajevi potražnje ( veća cijena = veća potražnja ) u stvarnom životu toliko rijetki da se

smatraju samo kao teoretske mogućnosti.

Primjer 1. tablica potražnje mlijeka

kombinacija Cijena ( P ) Količina ( Q )

A 10 kn 1 lit

B 8 kn 2 lit

C 6 kn 3 lit

D 4 kn 4 lit

E 2 kn 5 lit

Podatke prikazane u tablici možemo prikazati i grafički te onda govorimo o krivulji

potražnje. Krivulja potražnje povezuje različite kombinacije ( A, B , C, D, E ) tj. predstavlja vezu

između tržišne cijene i pripadajućih količina nekog dobra dok se ostali elementi ne mijenjaju te

grafički prikazuje koju je količinu kupac spreman kupiti uz određenu cijenu. Osnovu grafičkog

prikaza čine koordinatne osi na koje će se uvijek, bez obzira radi li se o ponudi ili potražnji

vertikalno prikazivati cijena , a horizontalno količina traženog dobra. Krivulja potražnje mjeri

količinu na apscisi ( os x ) i cijenu na ordinati ( os y ) QD = QD ( P )

5


Krivulja potražnje ima opadajući nagib, nagnuta je prema dolje zbog svojstva opadajuće

potražnje koje kaže da kad cijena dobra raste a ostali čimbenici se ne mijenjaju kupac je spreman

kupiti manju količinu, a kad se cijena smanjuje uz ostale čimbenike nepromijenjene kupac je

spreman kupiti veću količinu traženog dobra. Krivulja potražnje je prije svega negativog nagiba,

može biti linearna ili nelinearna, nagib može biti veći ili manji, što sve zavisi o karakteristikama

potraživanog dobra.

6

KRIVULJA POTRAŽNJE

E

D

C

B

A

0

2

4

6

8

10

12

1 2 3 4 5

KOLIČINA ( Q )

CIJ

EN

A (

kn

)


Individualna i tržišna potražnja

Pod pojmom individualne potražnje označava se količina dobra koju je pojedinac voljan i

sposoban kupiti pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra, dok se pod pojmom tržišne potražnje

podrazumijeva zbroj količine dobara koje su svi pojedinci koji čine određeno tržište voljni i

sposobni kupiti pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra. Važno je razlikovati ta dva pojma jer

prethodna krivulja potražnje sama po sebi ne definira čija je to potražnja. Tržišna krivulja

potražnje predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na razini pojedinih cijena.

7

Primjer 2.

KombinacijaCijena ( kn )

Individualna potražnja nekog dobra

( q )

Tržišna

potražnja

( Q )Osoba A Osoba B Osoba C

A 7 1 2 3 6

B 5 2 3 5 10

C 3 3 5 9 17


Promijena u potražni i promijena u količini potražnje:

Prije definirana potražnja zavisna je od dva promijenljiva čimbenika i kod njihovih promijena

dolazi do:

-Promijena u količini potražnje predstavlja promijenu količine nekog dobra kojeg je netko

voljan i sposoban kupiti kao odgovor na porast ili smanjenje cijene dobra što se najbolje

manifestira kao kretanje po krivulji potražnje.

8

INDIVIDUALNE I TRŽIŠNA KRIVULJA POTRAŽNJE

1

2

3

2

3

5

3

5

9

6

10

17

0

1

2

3

4

5

6

7

8

0 5 10 15 20KOLIČINA ( Q )

CIJ

EN

A (

kn

)


-Promijena u potražnji predstavlja promijenu količine potražnje koja je nastala kao

rezultat bilo kojeg utjecajnog čimbenika ( dohodak, ukusi, cijene supstituta ) što uzrokuje pomak

cijele krivulje ulijevo ili udesno.

Primjer 3.

Kretanje po prvoj krivulji predstavlja promijenu u količini potražnje uzrokovanu

promijeno cijena, po temeljnom zakonu opadajuće potražnje krivulja je negativnog nagiba i

ovisna je jedino o cijeni. Druga krivulja predatavlja promijenu u potražnji uzrokovanu povećanja

dohodka ili povećajem cijena supstituta. Krivulja se u tom slučaju pomiče udesno, dok bi se s

smanjenjem dohodka ili smanjenjem cijena supstituta cijela krivulja pomaknula ulijevo . u

slučaju da se te dvije krivulje sijeku dolazi do promijene potražnje bez naznake smijera takve

9

PROMIJENA U KOLIČINI POTRAŽNJE I PROMIJENA U POTRAŽNJI

0

2

4

6

8

10

12

0 10 20 30 40 50 60 70

KOLIČINA ( Q )

CIJ

EN

A (

kn

)


promijena tj. iznad sjecišta te dvije krivulje nalazi se porast potražnje, dok je ispod sjecišta pod

potražnje.

Normalna, inferiorna dobra, supstituti i komplementi

Na promijenu potražnje utiječu cijenovni i necijenovni čimbenici. Svaki od tih čimbenika

može nezavisno jedan od drugoga utijecati na krivulju potražnje i to na način da pomiče

potražnju uzduž krivulje gore dolje ili da pomiče cijelu krivulju potražnje lijevo ili desno.

Čimbenici koji utiječu na promijenu potražnje su dohodak potrašača, cijene povezanih dobara,

stanovništvo, ukusi, preferencije, očekivana potrošača itd...

Dohodak kao čimbenik potražnje je povezan sa kupnjom pojedinih dobara za kojima će

potražnja porasti porastom dohodka. Takva dobra nazivanju se normalna dobra i u velikoj većini

slučajeva s povećanjem dohodka porast će potražnja za određenim dobrima. Nasuprot tome

inferiorna dobra su dobra kojima potražnja pada s povećanjem dohodka, npr. potražnja za

jeftinijim i nekvalitetnijim dobrima s povećanjem dohodka pada, ali zato raste potražnja za

skupljim i kvalitetnijim dobrima.

Pošto je cijena važan čimbenik koji utječe na krivulje potražnje različitih potraživanih

dobara možemo uvesti pojam supstituta kao dobra koji u potražnji može zamijeniti promatrano

dobro uz prihvatljiviji cijenovni čimbenik za potrošača. U slučaju da cijena promatranog

supstituta raste kupci su u mogućnosti naći novi supstitut koji im je cijenovno prihvatljiv. Isto

tako uvodimo pojam komplementa tj. dobra koje promatrano dobro nadopunjuju u njegovoj

potrošnji. Uz pretpostavku da cijena dobra koje ima komplemente raste ne dolazi samo do

smanjenja potražnje za tim dobrom nego se negativan trend nastavlja i na sva povezana

10


komplementarna dobra na način da potražnja za tim komplementarnim dobrima pada, te dolazi

do mogućnosti da se i dobro zajedno sa komplementarnim dobrima zamijeni supstitutima.

Dohodak kao odrednica potražnje predstavlja vrlo važan čimbenik potražnje jer se

njegovim promjenama mijenja i potražnja. Osjetljivost potražnje na promjenu dohotka izražava

se dohodovnom elastičnošću a mjeri se koeficijentom dohodovne elastičnosti. Dohodovna

elastičnost izražava odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene

dohotka.

Izračunava se prema formuli :

Koeficijent dohodovne elastičnosti može poprimiti sve vrijednosti od plus do minus

beskonačno. Normalna dobra imaju koeficijent dohodovne elastičnosti pozitivan, tj. od 0 do plus

beskonačno, inferiorna dobra imaju koeficijent dohodovne elastičnosti negativan, tj. od nula do

minus beskonačno.

11

promjena Q

prosjek Qpromjena P

prosjek P

Edy = =

Q2 - Q1(Q2 + Q1) / 2

P2 – P1(P2 + P1) / 2


Utjecaj cijena supstituta i komplemenata na potražnju nastao pod utjecajem promjene

cijena supstituta i komplemenata izražava se križnom elastičnošću, a mjeri koeficijentom križne

elastičnosti. Križna elastičnost pokazuje odnos između postotne promjene tražene količine i

postotne promjene cijene supstituta i komplemenata. Supstituti su dobra čija je križna

elastičnost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje porast potražnje drugog supstituta.

Komplementarna dobra su ona čija je križna elastičnost negativna.

Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potražnje drugog komplementa.

Križna elastičnost se izražava prema formuli:

12

Edxy =Edxy =

promjena Qxpromjena Qx

Prosjek QxProsjek Qx

promjena Pypromjena Py

prosjek Qyprosjek Qy

(Q2 – Q1) X (Q2 – Q1) X

(Q2 + Q1) X /2(Q2 + Q1) X /2

(P2 – P1) Y(P2 – P1) Y

(P2 + P1) Y(P2 + P1) Y

==


Ponuda

Ponuda predstavlja količinu robe na određenom tržištu i u određenom vremenskom

periodu koju su proizvođači spremni plasirati po odgovarajućoj cijeni. Prihvaćeno izražavanje

ponude iskazuje se u mjernim jedinicama kilogram, metar, tona, barel, itd…

Ponuda je vezana za vremensku dimenziju ( trenutna, kratkoročna, dugoročna ).

Veza između količine koju je prodavač spreman prodati i cijene dobradefinirana je izrazom

QS = QS ( P ) gdje je količina na apscisi (os x ), a cijena na ordinati (os y ). S ciljem preciznog

definiranja pojma ponude određujemo količinu ponude i ponudu. Pod pojmom količine ponude

podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi ne nekom tržištu po točno

određenoj cijeni tokom određenog vremena držeći sve ostale čimbenike konstantnim. Pod

pojmom ponude podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi na nekom

tržištu po svakoj mogućoj cijeni tog dobra tijekom određenog vremena držeći sve ostale

čimbenike konstantnim. Definirana ponuda i količina ponude pruža nam mogućnost analize

promijene ponuda u odnosu na situaciju na tržištu na kojem se nudi veća ili manja količina

dobara u odnosu na cijenu ili druge necijenovne čimbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako

se ponašaju proizvođači na nekonstantnom tržištu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu

ponude dijeluju cjenovni čimbenici govorimo o promijeni ponuđene količine, tj. s porastom

cijena raste i proizvodnja jer su to upravno proporcionalne veličine. Spremnost poduzeća da po

višoj cijeni proizvede i proda veću količinu izražava se kao zakon ponude. Tablica ponude

predstavlja brojčane informacije ili skup brojčano izraženih podataka o količini ponude

određenog dobra kod različitih cijena tog dobra. Na tablicu ponude nastavlja se krivulja ponude

koja grafički prikazuje zavisnost cijene ponuđenog dobra i količina koje su proizvođaći voljni

proizvesti i plasirati uz određenu cijenu tog dobra. Krivulja ponude je pozitivnog ili rastućeg

nagiba sukladno zakonu ponude prema kojem su proizvođači spremni i u mogućnosti proizvesti i

plasirati veću količinu traženih dobara kod veće cijene tih dobara.

13


Primjer 1. tablica ponude mlijeka

kombinacija Cijena ( P ) Količina ( Q )

A 10 kn 5 lit

B 8 kn 4 lit

C 6 kn 3 lit

D 4 kn 2 lit

E 2 kn 1 lit

14

KRIVULJA PONUDE MLIJEKA

0

2

4

6

8

10

12

0 1 2 3 4 5 6

KOLIČINA ( Q )

CIJ

EN

A (

kn

)


Individualna i tržišna ponuda

Pod pojmom individualne ponude označava se količina dobra kojeg je ekonomska

jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati pri svakoj mogućoj cijeni ponuđenog dobra, dok se

pod pojmom tržišne ponude podrazumijeva zbroj količine dobara kojg su sve ekonomske jedinice

koji čine određeno tržište voljne i sposobnei proizvesti i prodati pri svakoj mogućoj cijeni

traženog dobra. Važno je razlikovati ta dva pojma jer prethodna krivulja ponude sama po sebi ne

definira čija je to ponuda. Tržišna krivulja ponude predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na

razini pojedinih cijena.

Promijena u ponudi i promijena u količini ponude:

Prije definirana ponuda zavisna je od dva promijenljiva čimbenika i kod njihovih promijena

dolazi do:

1. Promijena u količini ponude što predstavlja promijenu količine nekog dobra kojeg je

neka ekonomska jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati kao odgovor na porast ili

smanjenje cijene dobra što se najbolje manifestira kao kretanje po krivulji ponude

2. Promijena u ponudi predstavlja promijenu u ponuđenoj količini koja je nastala kao

15

Primjer 2.

KombinacijaCijena ( kn )

Individualna ponuda nekog dobra ( q ) Tržišna

ponuda

( Q )poduzeće A poduzeće B poduzeće C

A 7 3 5 9 17

B 5 2 3 5 10

C 3 1 2 3 6

INDIVIDUALNE I TRŽIŠNA KRIVULJA PONUDE

0

1

2

3

4

5

6

7

8

0 5 10 15 20

KOLIČINA ( Q )

CIJ

EN

A (

kn

)


rezultat bilo kojeg utjecajnog čimbenika što uzrokuje pomak cijele krivulje ponude ulijevo ili

udesno tj. povećanje ili smanjenje ponude traženog dobra. Tehnologija smanjuje troškove

proizvodnje i povećava ponudu dobara te se krivulja ponude pomiče desno, a povećanje

nadnica povećava troškove proizvodnje i smanjuje ponudu te se krivulja ponude pomiče lijevo.

qs0- zavisnost količine ponude od cijene proizvoda;

qs1-smanjenje ponude pri nepromijenjenim cijenama, pri troškovnim i drugim uticajima;

qs2- povećanje ponude pri istim cijenama proizvoda, a pri smanjenju troškova proizvodnje i drugih

sličnih uticaja.

Čimbenici promijena u ponudi:

Čimbenici koji utiječu na ponudu proizvoda koje je neki ekonomski subjekt sposoban

proizvesti i prodati na nekom tržištu su troškovi proizvodnje, dostupna tehnologija, očekivanja u

pogledu cijena, vremenski faktor i državni porezi. Niži troškovi proizvodnje kojima je sastavni

dio cijena rada, cijena sirovina i dostupni kapital omogućuju poduzeću da proizvede veće

količine pri svakoj cijeni i obrnuto te se krivulja ponude pomiče u lijevu ili u desnu stranu.

Dostupna tehnologija je prije svega povezana s činjenicom da upotrebom modernije tehnologije

16

1 2 3 4 5 KOLIČINA ( Q )

CIJENA ( kn )

4

3

2

1

Smanjenje ponude

Povećanje ponude

qs1 qs2

qs0


proizvodnje utiječemo pozitivno na smanjivanje troška proizvodnje što čak i uz nepromijenjenu

cijenu stvara dodatnu motivaciju ekonomskim subijektima za stvaranje dodatne ponude.

Očekivanja u pogledu cijena povezuju se s predviđanjem promijena cijena u bližoj budućnosti pa

rv+avnajući se prema tome ekonomski subijekti mogu trenutačno smanjiti ili povećati

proizvodnju i ponudu dobara a s ciljem ostvarivanja veće dobiti. Vremenske prilike kao čimbenik

ponude najviše se očituju u poljoprivrednoj proizvodnji i djelomično u turističkoj ponudi jer su

direktno povezani sa faktorom vremena. Državni porezi ili subvencije predstavljaju državni

ineres da posebnim porezima regulira i smanji ponudu pojedinog dobra ili da kroz subvencije

motivira ekonomske subijekte na pojačanu proizvodnju i ponudu određenih dobara. Broj

ponuditelja kao čimbenik ponude povezuje se s činjenicom da veći broj poduzeća na nekom

tržištu može ponuditi veču količinu dobara po različitim cijenama, a to znači da će se krivulja

ponude na svim razinama cijena pomicau na desno.

17


Tržišna ravnoteža

Do sada razmatrana potražnji i ponuda su dvije zavisne ekonomske kategorije koje svoj

smisao imaju tek kada se promatraju u međusobnoj interakciji koja se dešava na nekom tržištu.

Odnos ponude i potražnje, te djelovanje tržišta s ciljem usklađivanja interesa kupaca i

prodavatelja možemo analizirati kroz tablice ponude i potražnje koja se može i grafički predočiti

i gdje je vidljivo presijecanje krivulja potražnje i krivulja ponude, što predstavlja točku tržišne

ravnoteže. Cijena koja odgovara točki tržišne ravnoteže naziva se ravnotežnom cijenom, a

količina ravnotežnom količinom. Kod cijene koja je veća od ravnotežne na promatranom tržištu

se javlja višak ponude, a kod cijene koja je niža od ravnotežne javlja se manjak ponude ili višak

potražnje. Višak ponude je razlika između količine koju su ponuditelji voljni ponuditi i količine

koju su potrošači voljni kupiti ako su cijene iznad ravnotežne. A višak potražnje je razlika

količina koje su potrošači voljni kupiti i količine koje su proizvođaći spremni ponuditi ako su

cijene iznad ravnotežne cijene.

18


Tablica ponude i potražnje mlijeka

Cijena ( kn ) Potražnja ( Q ) Ponuda ( Q )Stanje

ponude

Stanje

potražnje

Cijenom

nezadovoljan

2 5 1 manjak višak prodavatelj

4 4 2 manjak višak prodavatelj

6 3 3 ravnoteža ravnoteža -

8 2 4 višak manjak kupac

10 1 5 višak manjak kupac

Cilj je prodavatelja prodati određeno dobro po najvišoj cijeni, a cilj kupca je kupiti to isto

dobro po najnižoj mogućoj cijeni. Ciljevi prodavatelja i kupca su u potpunosti suprotni, ali kada

se uspostavi dogovor oko tražene cijene i tražene količine dobara cijena i količina dolazi u

ravnotežu, tj. uspostavlja se tržišna ravnoteža. Pod tim pojmom podrazumijeva se da su kupci

voljni kupiti upravo onu količinu traženog dobra kojeg su prodavatelji voljni ponuditi na nekom

tržištu pod točno određenom cijenom.

Tržišna potražnja je suma svih dobara i usluga koja kućanstva potražuju na tržištu dobara

i usluga. Tržišna ponuda je suma svih dobara i usluga koje nude svi proizvođači koji proizvode ta

dobra i usluge na tržištu dobara i usluga.

19

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA


GRAF PONUDE I POTRAŽNJE

0

1

2

3

4

5

6

0 2 4 6 8 10 12

KOLIČINA PONUDE ( Q )

CIJ

EN

A (

kn

)

Kada nije u ravnoteži, tržišni mehanizam će se prilagođavati sve dok ponovno ne uspostavi

ravnotežu što je u potpunosti ostvarivo samo na konkurentskom tržištu. Ravnotežne cijene su

određene relativnim odnosima ponude i potražnje, pa upravo zato promjene u ponudi ili potražnji

mijenjaju i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu na slobodnom tržištu.

Primjer: pomak krivulje ponude

Pri ovom primjeru pretpostavimo da je došlo do

pada cijena sirovina,krivulja ponude se pomiče desno, te se

stvara višak ponude kod kojeg se cijene prilagođavaju

novom ravnotežnom položaju Q.

20

P

CIJENA

KOLIČINA

PONUDA

P3

Q3

Q1

P1

Q2

POTRAŽNJA


Primjer: pomak krivulje potražnje

U ovom primjeru pretpostavimo da je došlo do

porasta dohotka, te se automatski povećava potražnja i stvara

se manjak s obzirom na prijašnji ravnotežni položaj. Tržišni

mehanizam stvara novi ravnotežni položaj.

Primjer: istovremeni pomak potražnje i ponude

Pretpostavimo da je došlo do istovremenog porasta

dohotka i pada cijena sirovina. To znači da se obje krivulje

istovremeno pomiču udesno i tržišni mehanizam određuje novi

ravnotežni položaj koji je na višoj poziciji od prethodnog.

Kod istovremene promijene ponude i potražnje utjecaj na ravnotežnu cijenu je određen

relativnom veličinom i smjerom promijene i nagibom krivulja ponuda i potražnje.

Ravnoteža na tržištu je privremena pojava uslijed velikog broja varijabli koje na nju

utječu. U stvarnosti se mogu postaviti posebna ograničenja koja privremeno remete ravnotežni

položaj. Izlazak izvan ravnotežnog položaja može uslijediti kod definiranja najniže i najviše

dopuštene cijene. Najniža dopuštena cijena je situacija u kojoj cijeni nekog dobra nije dopušteo

da padne ispod neke određene razine, a najviša dopuštena cijena je siuacija kod koje cijeni nekog

dobra nije dopušteno podizanje iznad određene razine. Ograničenja cijena određenih dobara

uvodi vlada kako bi zaštitila interese prodavatelja odnosno kupca. Najnižom dopuštenom cijenom

vlada štiti interese prodavatelja, dok najvišom dopuštenom cijenom vlada štiti interese kupaca.

Ograničenja u smislu najviše i najniže dopuštene cijene imaju smisla samo ako je najniža

21

Q3

P3

cijena

količina

Q1

P1

Q2

’

D’

S’

SDcijen

a

količina

P1

Q1

P2

Q2


dopuštena cijena pozicionirana iznad ravnotežnog položaja, a najviša dopuštena cijena ispod

ravnotežnog položaja ponude i potražnje prije intervencije vlade.

Kod državnih intervencija u tržišnu ravnotežu tj. određivanja najveće dopuštene cijene

dolazi do vjerojatnosti stvaranja crnih tržišta, koja predstavljaju vrstu tržišta na kojem se trguje

po cijenama iznad njihova dopuštenog maksimuma, a sve zbog nestašice cijenovno zaštićenih

dobara na normalnom tržištu i pojave špekulanata koji su spremni kupcima ponuditi ta dobra po

znatno višoj cijeni od one zaštićene.

22

KOLIČINA

CIJENA

PONUDA

POTRAŽNJA

VIŠAK POTRAŽNJE

NAJVIŠA DOPUŠTENA CIJENA

KOLIČINA

CIJENA

PONUDA

POTRAŽNJA

VIŠAK POTRAŽNJE

NAJVIŠA DOPUŠTENA CIJENA

Ponuda na crnom tržištu

cijena na crnom tržištu

KOLIČINA

CIJENA

PONUDA

POTRAŽNJA

VIŠAK PONUDE

NAJNIŽA DOPUŠTENA CIJENA


Porezi

Porezi predstavljaju državne namete koji se kriste za financiranje javnih potreba, a kojima

država pokušava stimulirati ili destimulirati proizvodnju i prodaju pojedinih dobara. Porez može

biti određen na dva načina i to u apsolutnom i relativnom iznosu. Porez određen u apsolutnom

iznosu naziva se količinski porez i definira koliki se novčani iznos treba platiti na ime poreza za

svaku jedinicu prodanog ili kupljenog dobra. Porez određen u relativnom iznosu naziva se

vrijednosni ili ad valorem porez i definira koliki se postotni iznos mora platiti na ime poreza na

prodanu ili kupljenu vrijednost. Pošto je na svakom tržištu postoji određeni porez možemo

razmatrati cijenu koju plaća kupac i cijenu koju prima prodavatelj. Razliku između tih cijena

predstavlja porez.

Uvođenje poreza pomiče krivulju ponude ulijevo, što znači da tržišni mehanizam stvara novi

ravnotežni položaj u kojem kupac za višu cijenu kupuje manje određenih dobara. Porez

proizvođaču predstavlja dodatni trošak koji poskupljuje proizvodnju, te će zato proizvoditi manju

količinu dobara uz istu dobit.

23

KOLIČINA

CIJENA

KOLIČINA PRIJE POREZA

CIJENA PRIJE POREZA

POTRAŽNJ

APO

NUDA PONUDA +

PDV

KOLIČINA NAKON POREZA

CIJENA + PDV


Pojam razdiobe poreznog opterećenja između kupca i prodavatelja možemo promatrati

kroz elastičnost krivulja ponude i potražnje. Savršeno neelastična krivulja ponude i krivulja

potražnje prikazuje se krivuljom koja je okomita na os na kojoj je prikazana količina i označava

spremnost prodavatelja da bez obzira na cijenu tržištu nudi istu količinu traženog dobra, a kupac

bez obzira na cijenu kupi tu istu količinu.

U slučaju savršeno neelastične ponude prodavatelj u

cijelosti snosi porezno opterećenje, u u slučaju savršeno

neelastične potražnje porezno opterećenje u cijelosti snosi

kupac.

U slučaju savršeno elastične ponude porezno

opterećenje u cijelosti snosi kupac, a u slučaju

savršeno elastične potražnjeporez u cijelosti

snosi prodavatelj.

Razdioba iznosa poreza između prodavatelja i kupca ovisi o relativnoj elastičnosti krivulje

ponude naspram relativne elastičnosti krivulje potražnje. Neelastične krivulje bilo koje vrste ne

dopuštaju prebacivanje poreza na drugu stranu, za razliku od pojedinih elastičnih krivulja koje to

dopuštaju.

24

KOLIČINA

C IJENA

CIJENA PRIJE POREZA

CIJENA + PDV

KOLIČINA

C IJENA

CIJENA PRIJE POREZA

CIJENA + PDV

Iznos poreza


Ako se krivulja ponuda naginje horizontali tada se porez u većem dijelu prevaljuje na

kupca, a ako se krivulja naginje ka vertikali tada se porez u većoj mjeri naginje na prodavatelja.

Iz toga se zaključuje da se promijenom nagiba krivulje ponude ili potražnje mijenja porezno

opterećenje kupaca ili proizvođača.

25

količina

cijena

Q1 Q2

C1C2

C3

Iznos poreza

količina

cijena

Q1 Q2

C1C2C3

Iznos poreza


Prodavateljev udio u porezu ( ts ) možemo izračunati pomoću izraza:

Kupčev udio u porezu ( tb ) možemo izračunati prema izrazu:

S obzirom da kupac i prodavatelj u cijelosti snose porezno opterećenje slijedi:

Prema svemu prije navedenom možemo zaključiti da porezi povećavaju cijenu koju plaća

kupac i snižavaju cijenu koju primaju prodavatelji, te u skladu s tim govorimo o negativnom

efektu poreza. Postoje i pozitivni efekti poreza koji prije svega imaju pozitivan utjecaj na državni

proračun i to u većoj mjeri nego što imaju negativan utjecaj na kupčevu i proizvođačevu cijenu.

26

tb=Pravnotežna – ( Pravnotežna+PDV – t )

t

tb= Pravnotežna+PDV – Pravnotežna

t

tb+ tb = 1


Zaključak

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i potražnje možemo reći da su te dvije komponente

vrlo važne na tržištu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će

proizvođači biti spremni proizvesti, to jest, koliko će potrošači potraživati određenu vrstu

robe, zavisno o cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potražnja tržište bi se našlo u

pravom kaosu jer tada se ne bi znalo koju količinu treba ponuditi, odnosno koja je količina

potraživana više ili manje. Najvažnije od svega je da će ponuda i potražnja uvijek postojati bez

obzira na čimbenike koji na njih utječu, jer uvijek će biti netko tko će ponuditi određeni proizvod

i onaj tko će potraživati određene količine tog proizvoda.

27

seminar_ponuda_potraznja-hr[1]

Documents

Transcript of seminar_ponuda_potraznja-hr[1]