SADRAJ

1.UVOD22.TEORIJA GRANINE KORISTI33.TEORIJA PONAANJA POTROAA64.TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE8ZAKLJUAK11LITERATURA12

UVOD

Potroa ili konzument je osoba (ili kuanstvo) koje kupuje (konzumira, troi) proizvode i usluge stvorene od ekonomskog sistema. Koncept potroaa/konzumenta se moe koristiti u razliitim varijantama pa znaaj i koritenje tog termina moe varirati. Kada ekonomisti, biznismeni i marketinki strunjaci priaju o potroaima oni uglavnom govore o osobi bez individualnosti, osobi s odreenim potrebama koje potronjom zadovoljava. Meutim, danas se sve vie i vie primjenjuje individualni pristup potroau jer u slobodnim tritima potroai diktiraju koje i kakve proizvode i usluge trebaju. Potroai su ti koji posjeduju sredstva koja e utroiti na proizvod ili uslugu koja im najvie odgovara cijenom i/ili kvalitetom. Uvrijeena definicija konzumenta/potroaa definie se i kao individa koja posjeduje financijska sredstva, mogunosti, prava na temelju kojih ostvaruje pravo slobodnog odabira usluga i proizvoda.1Www.hr.wikipedia.org

TEORIJA GRANINE KORISTI

Teorija granine korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H.H. Gossena, K. Mengera, S. Jevonsa, E. Bhm-Bawerka, F.Wiesera, A.Marshalla i drugih. Ona istrauje i objanjava potroaevo ponaanje, potroaev izbor. Temeljne su kategorije teorije granine korisnosti korisnost i granina (dodatna, marginalna) korisnost. Ukupna korist je subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potroau donosi potronja nekog dobra. Evidentno, rije je o apstraktnom teorijskom konceptu. Granina (dodatna, marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potronje dodatne jedinice nekog dobra. Granina je korisnost promjena odnosno poveanje ukupne korisnosti kao posljedica jedininog poveanja potroene koliine nekog dobra. Prema tome,

S rastom potronje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste, ali raste sve sporije. Razlog je tomu injenica da rast potronje nekog dobra nuno izaziva pad njegove granine korisnosti. Ovaj zakon, ovu jednostavnu injenicu ilustrirat e sljedei primjer u kojem su jedinice korisnosti koje odreuju zadovoljstvo potroaa, odnosno njegovu korisnost proizvoljno odreene. Osnove krivulje potranje pojedinca vrijede i za itavo trite. Agregiranjem individualnih krivulja potranje (zbrajanjem) dobijamo trinu krivulje potranje za nekim proizvodom. Priliko definiranja trine krivulje potranje valja spomenuti jo dva efekta koji na nju djeluju. To su efekt supstitucije i efekt dohotka na tritu proizvoda. Efekt supstitucije prisutan je u svakodnevnom ivotu i svaki se ovjek njemu prilagoava. Ukoliko cijena nekog dobra kojeg preferiramo raste uz istu ili manju graninu korisnost, nae zadovoljstvo koje ostvarujemo kupnjom toga dobra sve je manje. Stoga, nastojimo nai dobro koje e moi supstituirati to dobro, po svojim svojstvima i obliku, a da je njegova cijena manja. Primjerice, ukoliko ove zime cijena elektrine energije nadmai onu od plina, graani e se grijati na plin umjesto na struju kao dosad, ili obrnuto. Efekt dohotka polazi od utjecaja promjene cijena na naa fiksna primanja (nominalna) i kae da porast cijena (inflacija) za posljedicu ima pad kupovne moi i gubitak vrijednosti fiksnog (nomilnog dohotka). Padom kupovne moi opada i naa potranja. I jedan i drugi efekt na krivulju potranje djeluju tako da uslijed porasta cijena nekog dobra, potranja za tim dobrom opada zbog ega je krivulja potranje opadajua. Trina krivuja potranje (d3, Q3) dobija se zbrajanjem krivulja potranje pojedinaca (Q1+Q2 osobe A i B) za nekim dobrom uz danu razinu cijena (5$).2http://oliver.efpu.hr/

Slika iznad pokazuje da rast potronje nekog dobra znai pad njegove granine korisnosti. Ova je injenica poznata kao zakon opadajue granine korisnosti ili kao I. Gossenov zakon. Naravno, granina korisnost moe biti i negativna, ali potroa nastoji ne zai u podruje potronje koje znai negativnu korisnost. Naime, u tom sluaju njegova ukupna korisnost opada.

TEORIJA PONAANJA POTROAA

Moramo znati da dostupnost nekog dobra u stvarnosti odreuje njegovu cijenu. Primjerice, vode i zraka ima u izobilju i stoga je njihova cijena vrlo niska ili je nema, kao za sluaj zraka koji je besplatan. Stoga je granina korisnost zadnje jedinice vrlo niska - vode i zraka vam treba u onoj koliini koja je neophodna za ivot - za ivot vam ne treba hektolitar vode na dan i stoga za zadnju jedinicu spremni ste platiti malu cijenu jer vam prua manje zadovoljstva o one prve (litre vode). To nas dovodi doparadoksa vrijednosti. Dobra koja su neophodna za ivot poput vode i zraka imaju minimalnu cijenu u odnosu na neka dobra ija je upotrebna vrijednost i vanost za ivot nula, primjerice dijamanti. Meutim, kako dijamanata nema u izobilju i teko je do njih doi njihova je cijena astronomska jer je i njihova granina korisnost via.Zakon opadajue granine korisnosti zasluan je za postojanjepotroaevog probitka. to je to potroaev probitak? To je razlika izmeu korisnosti koje za nas ima dobro koje kupujemo i trine cijene koju moramo platiti za posjedovanje toga dobra. Trina cijena vrijedi za bilo koju koliinu dobara, kada je jednom definirana. Kupujemo li mi 10 litara vode ili 1 litru cijena je uvijek ista. No to je sa njihovom graninom korisnosu? Korisnost prve litre vode je daleko vea od one od desete litre vode. Korisnost zadnje litre vode upravo je jednaka trinoj cijeni dok nam prijanje "litre" daju veu korisnost u odnosu na cijenu koju plaamo.Kako bi razumjeli geometrijsku analizu ravnotee potroaa potrebno je definirati jo neke ekonomske pojmove:Krivulja indiferencije(u ekonomsku teoriju uveo je V. Pareto) - to je krivulja koja nam pokazuje razliite koare dobara (potranje) dostupne potroau. Sve toke na krivulji su za potroaa jednako poeljne tako da je on indiferentan koju e od koara odabrati (bilo koja toka na krivulji). Nagib krivulje indiferencije nam pokazuje koliko smo spremni rtvovati jednog dobra (y) za dodatnu jedinicu nekog drugog dobra (x).

Zakon supstitucije- oskudnija dobra imaju veu graninu korisnost i njihova je supstitucijska vrijednost vea, omjer supstitucije (ili granina stopa supstitucije) toga dobra je vea jer smo spremni rtvovati tek manju koliinu oskudnog dobra za dodatnu jedinicu nekog drugog dobra.

Budetski pravac- pokazuje nam mogue i poeljne kombinacije koara dobara koje potroa moe kupiti uz raspoloivi dohodak (budet). Nagib budetskog pravca nam pokazuje odnos izmeu cijena dvaju dobara, tonije, koliko moramo rtvovati dobra y da bi kupili dodatne jedinice dobra x uz raspoloivi dohodak.

Geometrijska ravnotea potroaa- javlja se u toki u kojoj je budetska krivulja (pravac) tangenta na krivulju indiferencije. To znai da uz raspoloivi dohodak koji imamo (odreen budetskim pravcem) kupujemo najpoeljniju koaru dobara (bilo koja toka na krivulji indiferencije). Tada je omjer supstitucije (nagib krivulje indiferencije) jednak omjeru cijena dobara x i y (nagib budetskog pravca) to znai da je granina korisnost po dolaru za svako dobro jednaka - korisnost/zadovoljstvo je maksimizirano.

Uvoenjem krivulja indiferencije V. Pareto je rijeio problem mjerenja korisnosti. Da bi znali kada potroa maksimizira zadovoljstvo dovoljno je znati koje kombinacije koara dobara on preferira. Odnosi supstitucije izmeu dvaju koara (ili dvaju dobra) prikazuje nam relativnu graninu korisnost (bez da je mjerimo) jer nam pokazuje koliko smo spremni odrei se troenja jednog dobra za dodatnu jedinicu nekog drugog dobra - to je relativna granina korisnost.Krivulje indiferencije su konveksne zbog prisutnosti zakona supstitucije a vie krivulja indiferencije ine mapu indiferencije. Zadovoljstvo/korisnost se poveava udaljavanjem kriuvlja indiferencije od ishodita jer moemo izabrati onu kombinaciju dobara koja nam omoguuje troenje vie jednog i drugog dobra nego to je to sluaj sa niim (bliim ishoditu) krivulja indiferencije. Zato krivulja indiferencije U4 na grafikom prikazu donosi potroau najviu korisnost.

Zadovoljstvo ili korisnost koje potroa moe uivati direktno je ovisno o visini njegovog raspoloivog dohotka. Dohodovno ogranienje potroaa prikazuje se budetskim pravcem.

TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE

Krivulja ravnodunosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potronje dobra A i dobra B koje potroaa ostavljaju ravnodunim. Pitanje potroaevog izbora, pitanje optimalne alokacije potroa- evog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. I ovdje emo potroaa staviti u situaciju da bira i izabere optimalne koliine dobra A i B. Pretpostavit emo, kao i u prethodnom sluaju, da je cijena dobra A 12 novanih jedinica, cijena dobra B 6 novanih jedinica, a dohodak potroaa 60 novanih jedinica. Budui da je ovdje rije o geometrijskom prikazu potroaeve ravnotee, ogranienja potroaevog izbora prikazat emo pomou crte prorauna. Crta prorauna, naime, predstavlja granicu izmeu potroau dostupne i, uz dani dohodak i cijene dobara, nedostupne potronje. Drugim rijeima, crta prorauna povezuje sve kombinacije potronje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potroaev dohodak.

Ukoliko se potroa nalazi u podruju dostupne potronje, ali ne i na crti prorauna, nee u cijelosti potroiti svoj dohodak. Tek kombinacije potronje koje se nalaze na crti prorauna znae potronju dohotka u cijelosti i bez ostatka.

Limite potroaevog izbora, odnosno kombinacije potronje koje iscrpljuju potroaev dohodak u stanju smo odrediti i pomou jednadbe prorauna odnosno budeta. Promjenljive veliine (varijable) o kojima je, pri tome, potrebito voditi rauna su: Cijena dobra A (Ca) = 12Cijena dobra B (Cb) = 6 Koliina dobra A (Ka)Koliina dobra B (Kb)Dohodak potroaa ( y ) = 60 .

Prema tomE, y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb4. iliDakako, postavlja se pitanje zbog ega kombinacije potronje koje se nalaze na krivulji ravnodunosti ostavljaju potroaa indiferentnim. Valja odmah rei da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Dakle, potroa je ravnoduan budui da sve kombinacije potronje koje povezuje krivulja indiferencije znae za potroaa istu ukupnu korisnost. Prema tomu, krivulja indiferencije je i granica izmeu potronje koju potroa preferira (koja znai veu ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potronje koje se nalaze na krivulji ravnodunosti) i potronje kojoj potroa nije sklon (koja znai manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potronje koje se nalaze na krivulji ravnodunosti).

Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budui da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Budui da je potroa skloniji veoj potronji i veoj ukupnoj korisnosti, krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodita koordinatnog sustava bit e superiorne u odnosu na one nie ija je udaljenost od ishodita koordinatnog sustava manja.

Krivulja ravnodunosti e izgubiti svoj standardni, konveksn oblik ukoliko su dobro A i dobro B savreni supstituti. Ukoliko su, dakle, navedena dobra savreni supstituti krivulja ravnodunosti pretvara se u crtu, a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. I obrnuto.

ZAKLJUAK

Novac kao sredstvo razmjene izbjegava razliito vrijednovanje robe kod trampe, pa time olakava razmjenu, smanjuje transakcione trokove i podstie specijalizaciju. Novac kao jedinica za raunanje smanjuje broj cjena potrebnih u ekonomiji, pa time i transakcione trokove. Novac kao skladie vrjednosti pua alternativu uvanju roba, to je pozitivno jer robe koje tokom vremena gube vrjednost (namirnice itd), mada i sam novac moe, u vrijeme inflacije, gubiti vrijednost.Teorija granine korisnosti tvrdi da potroaeva ravnotea, dakle, maksimaliziranje ukupne korisnosti, znai izjednaavanje graninih korisnosti po novanoj jedinici razliitih dobara. Na tragu smo II. Gossenovog zakona koji kae da, u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati izmeu razliitih dobara odnosno uivanja, "odnos izmeu tih uivanja mora biti takav da je veliina svih uivanja jednaka u trenutku kad uivanja prestanu".

LITERATURA

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ponuda_i_potra%C5%BEnja(27.12.2014.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zakon_ponude_i_potra%C5%BEnje(27.12.2014.)

http://upravljanjerizicima.com/pojmovnik/ponuda-novca/16(28.12.2014.)

http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCAQFjAA&url=http%3A%2F%2Fupravljanjerizicima.com%2Fpojmovnik%2Fponuda-novca%2F16&ei=Pe6OVI_pJYbyULPhgJgE&usg=AFQjCNG3q1wc-YeUkGB8wf0t6_bmDeN8-w&bvm=bv.81828268,d.d24(27.12.2014..)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija(04.01.2015.)

http://beleske.com/traznja-novca-i-monetarna-ravnoteza/(04.01.2015.)

http://www.ekonomija.ac.me/sites/ekonomija.bild-studio.me/files/multimedia/fajlovi/obavjestenja/2013/03/traznja_novca._brzina_opticaja_novca.pdf(04.01.2015.)

http://oliver.efpu.hr/(07.01.2015.)

http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove/P%2003%202010-2011%20(A).pdf (0701.2015.)

http://web.efzg.hr/dok//ETE/FRANICEVIC//VJEZBE%203%20Paula%202007.pdf (07.01.2015.)