Seminar Pov Umj Hram

7/22/2019 Seminar Pov Umj Hram

1/27

1

SEMINARSKI RAD

RIMSKI HRAM

U Zagrebu, 22. sijenja 2013.

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu

Odsjek za animirani film i nove medije

kolegij: Povijest umjetnosti 1 / AFNM

nositeljica kolegija: Leonida Kova

izvoditeljica: Tajana Vrhovec kalamera

studentica: Iva Boi, 2. godina


2/27

2

SADRAJ:

1. UVOD....................................................................................................................................2

2. PODRIJETLO I RAZVOJ RIMSKOG HRAMA.................................................................3

2.1. ARHITEKTURA HRAMA OD POETAKA DO CARSTVA..................................4

2.2. VIENJE HRAMA MARKA VITRUVIJA POLIONA.............................................7

2.3. ARHITEKTURA HRAMOVA CARSKOG DOBA...................................................8

2.4. PANTEON....................................................................................................................9

3. RIMSKA RELIGIJA............................................................................................................11

3.1. BOANSTVA.............................................................................................................12

3.2. SVEENSTVO...........................................................................................................13

3.3. SLUBA U HRAMOVIMA.......................................................................................14

4. RIMSKI HRAM U HRVATSKOJ.......................................................................................15

4.1. ZADAR (IADER)........................................................................................................16

4.2. NIN (AENONA)...........................................................................................................17

4.3. PULA (POLA)..............................................................................................................17

4.4. VIZAE (NESACTIUM).............................................................................................18

4.5. SOLIN (SALONA).......................................................................................................19

4.6. PORE (PARENTIUM)...............................................................................................20

4.7. VARADINSKE TOPLICE (AQUAE IASAE)...........................................................21

4.8. DIOKLECIJANOVA PALAA.................................................................................214.9. OSTALI LOKALITETI...............................................................................................22

5. ZAKLJUAK.......................................................................................................................23

6. POPIS LITERATURE..........................................................................................................24

7. POPIS SLIKA.......................................................................................................................25


3/27

3

1. UVOD

Rimski hram predstavlja jednu od najvelianstvenijih ideja antikog svijeta. Kao

arhitektonsko ostvarenje proizaao je iz grkih i etrurskih ideja koje su oplemenjene rimskim

shvaanjima. Od prvotnog svetog mjesta unutar oznaenih granica pomerija rimski hramovi

razvijaju se u velebne graevine znaajnih dimenzija koje odaju sjaj Carstva. Prvi teoretiar

arhitekture Marcus Vitruvius Pollio u svom djelu De architectura libri decem pie o

arhitekturi hramova i obrauje posebne tipove tog arhitektonskog zdanja.

Kako bi se bolje shvatio razvoj rimskog hrama potrebno je neto rei i o religiji koja je

uostalom uzrok nastanka hrama. Posebno poglavlje u radu posveeno je rimskoj religiji, kao i

sveenstvu i boanstvima, temama koji su kljune za prouavanje rimskog hrama.

Arhitektura hrama kroz razliita razdoblja se mijenja te se nova shvaanja i ideje rimskog

naroda ostvaruju u novoizgraenim zdanjima. U radu e biti istaknute promjene koje hram

kao poseban oblik doivljava, a Panteonu kao jednom od najsjajnijh primjera, bit e

posveena posebna panja.

Znaajno je spomenuti i hramove izgraene na teritoriju dananje Hrvatske koji su se

nalazili u Zadaru, Ninu, Puli, Vizaama, Solinu, Poreu, Varadinskim toplicama kao iDioklecijanovoj palai u Splitu .

Namjera rada je prikazati razvoj rimskog hrama kroz razliita razdoblja, ukazati na ideje

koje hram kao takav predstavlja u rimskom drutvu te obratiti panju na hramove nastale na

dananjem hrvatskom podruju.


4/27

4

2. PODRIJETLO I RAZVOJ RIMSKOG HRAMA

Rimski hram je najvelianstvenije zdanje antikog svijeta. Ono je mjeavina etrursko-

italske i grke, tj. helenistike arhitekture, uz dodatak rimskih noviteta.1Latinski naziv za

hram je templum ili aedes.2Za Rimljane templumje bilo sveto mjesto. To nije znailohram

kao graevinu, ve posveenu povrinu koju su auguri naznaili za tovanje isitavajui let

ptica.3Templum nadopunjava kua ili hram za kultni kip ili rtveni oltar. Rije aedesznai

graevina,ne samo profana ve i sakralna.4

Rimljani na samim poetcima postojanja kao jedinstvena nacija nisu imali hramove, ve su

svoje tovanje provodili na svetim podrujima, tj. unutar granica pomerija koje su auguriodredili. Prvi poznati hramovi graeni su od cigle, a dekorirani su terakotnim figurinama,

orijentalizirajuih karakteristika.5Takav stil gradnje preuzet je od Etruana. Najpoznatiji

hram ovog tipa je hram Kapitolinske trijade u Rimu (o samoj arhitekturi ovoga, ali i drugih

hramova vie e biti rijei u sljedeem poglavlju). U razdoblju Republike, rimski se hram

razvija i definira. Tada su najvidljiviji utjecaji grke i etrurske umjetnosti, a vrhunac

doivljala u razdoblju Carstva. Grke karakteristike gradnje Rimljani preuzimaju konanim

osvajanjem Grke 145. g. pr. Kr. Rim je bilo multikulturalno sredite koje se nije ustruavalopreuzimati znaajke i religiju osvojenih kultura pa je tako bilo i sa arhitekturom. Prvi od

hramova koji pokazuje naznake rimskih obiljeja je hram Fortune Virilis u Rimu, graen

posljednjih godina 2. st. pr. Kr.6Osim samostalnih hramova, kao vrhunac sakralne gradnje,

istiese svetite Fortune Primigenije uPraenesti.7U doba Carstva gradnja hramova dolazi do

vrhunca te se kao primjer specifino rimskog hrama uzima Panteon. Panteon je hram u kojem

su spojene sve znaajke i noviteti gradnje te je vrhunski primjer jedinstvenosti koji stoji u

svom svojem sjaju i dan danas.

1Axel Bothius,Etruscan and early Roman architecture,Yale University press, New Haven and London, 1992.

str. 157. Ubudue u koristiti A. Bothius, 1992.2http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html04.11.2012.

3John E. Stambaugh, The Ancient Roman City, USA, 1988. str. 214. Ubudue u koristiti John E. Stambaugh,

1988.4http://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.html04.11.2012.

5John E. Stambaugh, 1988. str. 14.

6

H. W. Janson i Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, Harry N. Abrams, INC., 1997. str. 178. Ubudue ukoristiti H. W. Janson i Anthony F. Janson, 1997.7A. Bothius, 1992. str. 169.
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.htmlhttp://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.htmlhttp://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.htmlhttp://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.htmlhttp://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.htmlhttp://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.htmlhttp://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.htmlhttp://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html


5/27

5

2.1. ARHITEKTURA HRAMA OD POETAKA DO CARSTVA

Rim i Rimsko Carstvo i danas uvaju brojne primjere sakralne arhitekture. Arhitekturarimskog hrama u poetku je bila jednaka arhitekturi etruanskog hrama. Najbolji primjer za

to je hram Kapitolinske trijade u Rimu posveen 509. g. pr. Kr.8

1. Tlocrt i profil Kapitolijskog hrama u Rimu,

(http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg05.11.2012.)

Jednako kao i etruanski hram, Kapitolinski hram je graen na visokom postolju spredvorjem i otvorenim stubitem. U proelju ima est stupova i isti broj se nastavlja na

bonim stranama hrama, ime se tvori neka vrsta ophodnog trijema. Cela je trodijelna to

odgovara trojnoj posveti, a stranji zid je zatvoren. Krovna konstrukcija etruanskog je

karaktera.

2. Idealan model Etruanskog hrama

(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0308/5aa095d2d4403/5aa095d488af8./model_of_etruscan_temple13194799962

78.png05.11.2012.)

8A. Bothius, 1992. str. 159.
http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpghttp://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpghttp://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.pnghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.pnghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.pnghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.pnghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.pnghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.pnghttp://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg


6/27

6

U 2. st. pr. Kr. tlocrt i oblik hrama poinju poprimati helenistika obiljeja.9Hram se

tlocrtno mijenja te umjesto trodijelne cele poinje prevladavat jednodijelna cela sa tetrastilom,

tj. etiri stupa u proelju.10 Jedan od najreprezentativnijih primjera ovakve gradnje je hram

Fortune Virilis u Rimu. Hram je graen posljednjih godina 2. st. pr. Kr.11

3. Tlocrt hrama Fortune Virilis u Rimu,

(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0308/5aa095d2d4403/5aa095d595b86./temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457

846.jpg05.11.2012.)

Na ovom hramu se mogu vidjeti grki i etrurski utjecaji, ali i rimski noviteti. Grki utjecaj

se moe prepoznati u dekorativnim motivima, kao to su jonski stupovi i odgovarajui

vijenac.12Etrurski utjecaj je vidljiv u koritenju visokog postolja, dubokog trijema i iroke

cele, dok je novitet cela, koja vie nije trodijelna, ve jednodijelna. Rimljanima je po trebna

duboka i prostrana cela jer oni svetkovine, rtvovanja i tovanja boanstava prakticiraju

unutar samoga hrama, za razliku od Grka koji nisu ulazili u hramove, ve su tovanja

prakticirali ispred hrama. U ovom razdoblju se gradi i prvi mramorni hram, hram Jupitera

Statora na Marsovom polju.13Hramovi slini Fortuni Virilis grade se po itavom Carstvu.

Odstupanja su vidljiva u broju stupova u proelju ili okruenosti trijemom, ali glavne

znaajke ostaju iste. Hram je uvijek na postamentu, s prednje strane mu se nalaze stube, ima

9Werner Mller and Gunther Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb 1999. str. 249. Ubudue u koristiti Werner

Mller and Gunther Vogel, 1999.10

Ibid. str. 249.11

H. W. Janson i Anthony F. Janson, 1997. str. 178.12Ibid. str. 178.

http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpghttp://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg


7/27

7

uvueni pronaos te zavrava jednodijelnom celom. Takve hramove nalazimo po itavom

Rimu, od hramova na forumu Holitoriju do foruma Boaria pa ak i van samog grada.14

Osim hramova, Rimljani su cijenili i gradili velika svetita. U poetku je na svetitima bio

vidljivjak utjecaj etrurske i grke umjetnosti, ali s vremenom se poeo javljat vlastiti, rimskiarhitektonski izriaj. Jedno od najpoznatijih svetita je svetite Fortune Primigenije u

Praenestu, dananjoj Palestrini. Na tom se podruju u poetku nalazilo etrursko svetite, ali je

u ranom 1. st. pr. Kr. izgraeno rimsko svetite.15Ovo svetite je jedno od najboljih primjera

rimskog koritenja betona i bavastog svoenja.16

4. Prikaz svetita Fortune Primigenije u Palestrini (https://reader009.{domain}/reader009/html5/0308/5aa095d2d4403/5aa095d705.11.2012.)

Ovaj znameniti sakralni kompleks izgraen je u padini brda. Pomou niza kosih prilaza

dolazilo se do terase koja je sa tri strane okruena kolonadama stupova. Nakon terase je

slijedio polukruni teatar, a hram sa kipom nalazio se na samom zaretku kompleksa iznad

polukrunekave. Hram je bio krunog, tj. centralnog tlocrta tipa peripter. Pretpostavlja se da

je ovo zdanje dao izgraditi Sula koji je pobijedio u graanskom ratu protiv svojih neprijatelja

u Palestrini kao spomenik vlastitoj slavi.17Jo jedno od poznatijih svetita rimske gradnje te

jednako znamenito kao i Fortuna Primigenija je svetite Herkula Pobjednika u Tivoliju. Tip

trga, uokvirenog sa trijemovima i postavljen u sjecite osi sa hramom u sreditu proirio se po

cijelom Carstvu kao znak imperijalne reprezentacije, a najljepi primjer na Istoku Carstva je

14Ibid. str. 30.

15

H. W. Janson i Anthony F. Janson, 1997. str. 179.16A. Bothius, 1992. str. 169.

17Ibid. str. 170.
http://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpghttp://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpghttp://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpghttp://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpg


8/27

8

Jupiterovo svetite u Baalbeku. 18 Danas je od cijelog monumentalnog kompleksa ostala

sauvana samo kamena terasa na kojoj je podignut Jupiterov hram.19

2.2. VIENJE HRAMA MARKA VITRUVIJA POLIONA

Za hramove ranog Carskog razdoblja, ali i prije najpoznatiji literatni izvor je Deset knjiga

o arhitekturi (De architectura libri decem) Marka Vitruvija Poliona.20O hramu pie u III. i IV.

knjizi. Marko Vitruvije Polion naglaava da je najbitnija simetrija te da se kompozicija

hramova zasniva na njoj. On za savrenstvno uzima ljudski lik i prema njemu izraunava kako

treba izgledat hram. Spominje sedam osnovih oblika hramova prema vanjskom oblikovanju:

hram u antama, prostil, amfiprostil, peripter, pseudodipter, dipter i hipetros.21

5. Sustavi hramova prema Vitruvijevu tekstu, (Vitruvije,Deset knjiga o arhitekturi,Institut graevinarstvahrvatske, Zagreb 1999. str. 58.)

Prema njegovu objanjenju, hram je u antama kada na elu zidova ima ante koje zatvaraju

celu. Prostil ima sve kao i hram u antama, ali dobiva dva ugaona stupa nasuprot antama te kao

primjere navodi hramove na Insuli Tiberini. Amfiprostil ima sve to i prostil uz dodatak

18Werner Mller and Gunther Vogel, 1999. str. 247.

19http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=37404.11.2012.

20

Marcus Vitruvius Pollio (roen oko80.-70. g. pr. Kr.,umro oko15. g. pr. Kr.) bio jerimskipisac,arhitekt ivojni inenjer. On je prvi poznati teoretiar arhitekture.21

Vitruvije,Deset knjiga o arhitekturi,Institut graevinarstva hrvatske, Zagreb 1999.
http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://sh.wikipedia.org/wiki/80._pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/80._pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/70._pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/15._pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/Rimsko_carstvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://sh.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://sh.wikipedia.org/wiki/Rimsko_carstvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/15._pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/70._pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/80._pne.http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374


9/27

9

stupova i zabata na postikumu. Peripter je hram koji dobiva puni ophodni trijem sa po est

stupova na proelju i postikumu te jedanaest ugaonih stupova, a cela ima otvor s obje strane.

Pseudodipter na proelju i postiku ima osam stupova, a sa strana petnaest. Dipter ima osam

stupova u proelju i zaelju, na uglovima esnaest te je sve udvostrueno. Na samom kraju

stoji hipetros koji ima deset stupova u proelju i zaelju te sve ostalo ima kao dipter uz

dodatak dvostrukih stupova u sreditu. Osim ove podjele Marko Vitruvije Polion razlikuje

hramove ovisno o razmaku i proporcijama stupova te tako razlikuje piknostil, sistil, dijastil i

areostil. Piknostil ima najzgusnutije stupove dok je areostil s najvie razmaka i prostora.

Marko Vitruvije Polion isto tako naglaava koji stupovi se kada trebaju koristit. Tako

jonski predstavlja eleganciju i gracioznost ene, dorski stil predstavlja ozbiljnost i snagu

mukarca, dok korintski predstavlja djevojaku gracioznost.Napominje kako je bitna i

ornamentika te se svaka vrsta stupa koristi sa odreenom ornamentikom. Bitna je i orijentacija

hrama, jer kip u celi treba gledati prema zapadu da ljudi koji dou rtvovati svoje blagodati

gledaju prema istoku. Osim pravokutnih hramova, Marko Vitruvije Polion navodi i krune, tj.

centralne hramove. Postoje dva tipa krunih hramova: oni bez cele sa podignutim podom i

hramovi sa celom tzv. peripteri. U svojoj knjizi Marko Vitruvije Polion ide do u detalje o

materijalima koritenim pri gradnji, oblikovanju, orijentaciji i simetriji jer su to najvanije

smjernice za dobru i pobonu gradnju.

2.3. ARHITEKTURA HRAMOVA CARSKOG RAZDOBLJA

U razdoblju Carstva poinju se javljati kombinirani tipovihramova. Dimenzije hramova

postaju kolosalne, jer se tei za to veom raskoi kojom se reprezentacijski prikazuje

velebnost Rimskog Carstva. Broj stupova se poveava, hram se podie na vee postolje,umeu se apside, svode se cele te se poveava dekoracija i plastinost hrama. 22Ovo je isto

tako razdoblje u kojem carevi postaju boanstva, tj. stapa se vjerski kult i carska slava. Julije

Cezar prvi uvodi ovu praksu tako da se od njegova vremena hram posveen Carskom kultu

zove Caesareum.23Julije Cezar gradi vlastiti forum unutar Rima te na njemu zapoinje graditi

hram posveen Veneri Genetriks koji dovrava August.24 Hram ima est stupova u proelju,

pet na bonim stranama. Zaelje zavrava sa antama, a cela je lagano izboena na zaelju sa

22

Werner Mller and Gunther Vogel, 1999. str. 249.23H. W. Janson i Anthony F. Janson, 1997. str. 181.

24Ibid. str. 181.


10/27

10

upisanom polukrunom apsidom. Cijeli hram se nalazi na uzdignutom postamentu. Ovakav

tip gradnje hrama preuzimaju ostali hramovi Carskih foruma, ali i hramovi Carskog razdoblja,

dodajui jako male izmjene.

6. Tlocrt Carskih foruma u Rimu, (http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg05.11.2012.)

Osim pravokutnih hramova u ovom razdoblju nastaju i kruni, tj. centralni hramovi.

Rimljani od Grka preuzimaju oblik tolosa, tj. krunog hrama sa krunom celom i ophodnim

trijemom.25Ovakav se hram najee gradi za kult podzemnih boanstava. 26 Najpoznatiji

tolos u Rimu je Vestin hram na Forumu, jer u njegovoj celi na ognjitu gori vjena vatra koju

uvaju vestalke.

2.4. PANTEON

Najvaniji i najpoznatiji hram ovog razdoblja je Panteon, hram posveen svim

boanstvima. Prvotno je bio sagraen za vrijeme vladavine Agrippe 27.-25. g. pr. Kr.27Nakon

velikog poara u Rimu Domicijan ga je obnovio 80. g. n. Kr., ali je ponovno bio uniten 110.

g. Zavrne radove i konstrukciju kakvu danas poznajemo osmislio je i realizirao Hadrijan 118.

g.28Na greu povie stupova trijema nalazi se natpis koji govori da je Panteon izgradio Marko


26

Ibid. str. 251.27Ibid. str. 253.

28Ibid. str. 251.
http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpghttp://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpghttp://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpghttp://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg


11/27

11

Agrippa tijekom svog treeg konsulata, Hadrijan je odluio ostaviti taj natpis jer je on

originalno pripadao prvotnom hramu izgraenom na tom mjestu u ast tradiciji i u ast

Agrippi.

7. Tlocrt, presjek i vanjtina Panteona, (http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif05.11.2012.)

Prema tlocrtu je jasno da je to centralna graevina, to znai da mu je tlocrt krunica ili

geometrijski lik u koji se moe upisati i opisati krunica. Fasada se sastoji od dva dijela:

centralne dvorane krunog oblika nadsvoenom kupolom i pravokutnog trijema. Sredinji

prostor zatvoren je zidom koji s unutranje strane ima sedamnia i stupove. Izmeu svakenie nalazi se po par stupaca. Srednja nia nalazi se u osi sa ulaznim vratima te je polukrunog

oblika. Tri nie su polukrunog, a etiripravokutnog oblika. Na proelju trijema nalazi se

osam stupova (oktastil) te etiri reda po dva stupa koji idu iza svakog drugog stupa osim sa

sredine. Tvorei tako dvije bone apside za kipove utemeljitelja Augusta i Agrippe, a sredinji

dio trijema vodi prema ulazu.29Na vanjskoj fasadi zgrade nalaze se slijepi prozori koji slue

rastereenju teine zdanja.

Kugla i valjak temeljna su geometrijska tijela zdanja. Dva prstenasta vijenca dijele hram u

dvije zone. U donjoj se zoni izmjenjuju pravokutne i polukrune nie izmeu kojih se n alaze

nosivi stupci u paru. Osam dvostrukih stupaca preuzima teret kupole raspodjeljen preko

velikih rasteretnih lukova. Stupovi su korintskog reda te se povie njih nalazi atika koja je

ukraena edikulama.Edikule imaju ulogu rastereenja kao i ulogu dekoracije. Niz pilastra i

korintskih stupova ublaava kontrast tamnih udubljenja i svijetlih zidnih ploha. Na etai se

nalazi isti niz pilastra i stupova sa edikulama i prozorima. Niz je prekinut povie ulaznih vrata

http://www.uh.edu/engines/pantheon.gifhttp://www.uh.edu/engines/pantheon.gifhttp://www.uh.edu/engines/pantheon.gifhttp://www.uh.edu/engines/pantheon.gif


12/27

12

i njemu nasuprotne nie odsjecima bavastog svoda. Na vrhu zdanja nalazi se kupola. To su

zapravo zaeci kupole. Pet kazetnih prstenova koji se nalaze s unutranje strane zdanja

doaravaju uspon prema tjemenute slue rastereenju teine same kupole. U tjemenu kupole

nalazi se kruni otovor ili opaion, promjera 8,72 m.30On je ujedno i jedini izvor svjetlosti u

hramu. Hram je graen od opeke izmeu kojih je upljina ispunjena betonskom smjesom od

kamena i buke, tj. opus caementicium. Vanjska fasada nije bogato ukraena.

Prijanja veliina izazivala je strahopotovanje jer su tadanje graevine bile znatno manje

nego dananje. Hram je prije imao i tri stube koje su se nalazile ispod trijema, no zbog

podizanja razine tla, zbog asfaltiranja i raznih preinaka te su se stube nale ispod povrine tla.

3. RIMSKA RELIGIJA

Na samom poetku, rimska religija bila je usko vezana uz poljoprivredu i prirodu. Rimljani

su vjerovali u boanske sile tzv. numine, koje su se manifestirale u svakodnevnim

situacijama.31Osjeali su strahopotovanje prema bogovima te su se bojali prikazivat ih u

punom ljudskom liku, ve kroz odreene simbole kao to je npr. koplje, simobl boga Marsa.32

Rimska religija poela se oblikovati u potpunosti sa pridolim miljenjima preuzetim izetrurske i grke religije. Miljenje je da je rimsku religiju osnovao Numa Pompilije, drugi

kralj Rima, a ona se bazirala na tovanju predaka (mos maiorum).33Predci su se tovali u kui,

tonije na oltarima koji su se nalazili u atrijima kua.34Boanstva su poela poprimati ljudski

oblik pod utjecajem grke religije. Za razliku od Grkih boanstava kod Rimljana nema jasne

hijerarhije meu bogovima te se konstantno dodaju novi, a vjerovanje da su grki i rimski

bogovi jednaki te se samo mijenjaju imena kao to je npr. Venera jednako Afrodita, je krivo.35

Osim bogova, Rimljani su vjerovali u razne duhove ili daemones, predke, divinizirane carske

figure i drugo.36 Rimska religija kao i sama kultura bila je satkana od raznih vjerovanja.

Krenula je od numina te se nastavila na predke i razna boanstva koja su u poetku uzeta od

etrurske i grke religije, a sa osvajanjem sve veeg prostora, vojska je donosila i nova i

egzotinija boanstva i vjerovanja.

30M.Wilson Jones, Principles of Roman architecture, London, 2000., str. 180.


32K. F. Bojesen,Rimske starine,Zagreb 1893. str. 128. Ubudue u u koristiti K. F. Bojesen, 1893.

33Jrg Rpke,Religion of the Romans, Cambridge 2009. str.21. Ubudue u koristiti Jrg Rpke, 2009.

34

John E. Stambaugh, 1988. str. 214.35Jrg Rpke, 2009. str. 16.

36Ibid. str. 17.


13/27

13

3.1. BOANSTVA

Najstarije boanstvo Rima je Saturn, koji je dobio svoj hram na Kapitoliju.37Bez obzira na

tovanje raznih mistinih sila i predaka, Rimljani su imali jednako domiljatu mitologiju kao i

Grci te dvanaest bogova koje su smatrali viim od ostatka. To su:

I. Jupiter bog neba i munja, sa Junonom i Minervom je dijelio vrhovni hram naKapitoliju, a njemu su bile posveene Ide (Idus).38Ide su svetkovine koje se odvijaju

svakog 13. ili 15. dana u mjesecu.

II. Junonakraljica neba, sa Jupiterom i Minervom dijeli vrhovni hram na Kapitoliju, aposveene su joj svetkovineKalendae i Matronalia. Kalendaesu se odvijale svakogprvog dana u mjesecu, aMatronaliana 1. marta.39

III. Minerva boginja znanosti, mudrosti i umjetnosti, sa Jupiterom i Junonom dijelivrhovni hram na Kapitoliju, a posveena joj je svetkovina Quinquatrus koja se odvija

19. marta i 19. juna.40

IV. Vestaboica kunog ivota i ognja, na Forumu Romanu joj se nalazi hram u kojemgori vjeni oganj.41

V. Ceres boica poljoprivrede, itarica, ali i podzemlja, posveen joj je svetkovinaCerialiakoja se odvija u aprilu.42

VI. Neptunbog mora, posveene su muNeptunaliae, svetkovina na dan 23. jula.43VII. Venusboginja proljea i ljubavi, praroditeljica Julijevsko-Klaudijske loze.44

VIII. Marsstaro italski bog, ume i rata. Romulov i Remov otac.45IX. Vulkanbog ognja i zatitnik kovaa, posveene su mu svetkovine Volcanaliaena 23.

augusta.46


38K. F. Bojesen, 1893. str. 128.

39Ibid. str. 128.

40Ibid. str. 129.

41Ibid. str. 129.

42Ibid. str. 129.

43Ibid. str. 129.

44


46Ibid. str. 130.


14/27

14

X. Apolon bog lijenik i pomaga pri lijeenju svih duevnih i tjelesnih bolesti.Posveene su mu svetkovine na 13. jula tzv.Ludi Apollinares.47

XI. Dianaboica mjeseca i slobodnog prirodnog ivota u umi i na polju.48XII. Merkurglasnik bogova i zatitnik trgovaca.49Osim ovih bogova u Rimu se tuje jo mnotvo drugih, ali svak tuje prema vlastitim

potrebama. tuju se Saturn, Jan, Kibela, Liber, Pluto, Herkul, Sol, Genije, Termin, Viktorija,

Flora, Kvirin i mnogi drugi. 50 U Carstvu se poinje tovati Imperialni kult, tj. tovanje

diviniziranih careva. Za vrijeme Principata, ali i kasnije isto tako u Carstvo poinju dolaziti

nova boanstva i kultovi koje dovodi vojska. Tako zapovijednici nakon uspjene pobjede

financiraju hramove za neka nova boanstva kao to su Salus, Viktoria ili Fides.51Vojska isto

tako dovodi nove, egzotinije kultove, kao to je kult Mitre, Apisa, Magne Mater i drugih.

3.2. SVEENSTVO

Nad vodstvom religioznih poslova vrhovni nadzor ima senat, a sve religiozne poslove

obavlja kolegij pontifika, tj.pontifices, koje je uveo Numa Pompilije.52Na elu ponifika se

nalazi pontifex maximus iju titulu u Carstvu preuzima sam car. Osim pontifika u Rimu

postoji nekoliko vrsta sveenstva, a svako je specijalizirano za odreeno podruje, tj. za

odreeno boanstvo.

Auguri su bili jedni od vanijih sveenika za cijeli Rim jer su oni odreivali prostor koji se

smatrao svetim. Oni bi pomou leta ptica odredili granice templuma, tj. svetog prostora u

kojem bi se zatim gradio hram ili aedes. 53 Njihova ritualizacija prostora je vjerojatno

najkarakteristinija stavka Rimskog urbanizma, jer se nije sluila samo za granice prostora

gdje e se graditi hram, ve i za granice grada.54

47Ibid. str. 130.

48Ibid. str. 130.

49Ibid. str. 130.

50Ibid. str. 132.

51Jrg Rpke, 2009. str. 55.

52

K. F. Bojesen, 1893. str. 133.53John E. Stambaugh, 1988. str. 215.

54Ibid. str. 215.


15/27

15

Haruspici nisu bili izvorni rimski sveenici, ve su preuzeti iz Etrurije, ali njihovo

miljenje se jednako cijenilo kao i miljenje drugog sveenstva.55Oni su iz utrobe propisno

rtvovane ivotinje iitavali volju bogova.

Vestalinke ili Virgines Vestalessu bile sveenice koje su uvale sveti oganj, koji se nalaziou Vestinu hramu na Forumu Romanu.56 Bile su cijenjene i privilegirane u Rimu, ali nisu

smjele prekriti dva zakona, tj. nisu smjele dopustiti da se ugasi vjeni oganj i nisu smjele

izgubiti nevinost. Njihova je sluba trajala 30 godina, a nakon toga su se mogle i udavati.57

Lupercisu bili Faunovi sveenici koji su se organizirali u dva kolegija.58Salii Gradivi su

bili Marsovi sveenici koji su uvale Marsov ancile59. Sodales Titii su se brinuli za sabinske

kultove i redovno odravanje rtvovanja.60Osim ovih, postojalo je jo mnotvo sveenstva u

Rimu, svaki sa svojom odreenom zadaom.

Sveenici su se brinuli o zavjetima i javnim molitvama. Molitve su bile tono ritualizirano

odreene te bi svaka greka u izgovaranju zahtijevala ponovno ponavljanje molitve. Javne

molitve su ili molile bogove da odvrate svoj gnjev ili zahvaljivale na neemu. Festivali su bili

jako vaan dio ivota te je svaki dan u tjednu bio posveen odreenom ritualu ili boanstvu.

3.3. SLUBA U HRAMOVIMA

Hram je bio ritualno odreeno podruje za ritualne obrede. U njemu se uvijek nalazio kip

boanstva kojem je posveen hram i mali oltar za rtvovanje unutar te vei oltar za vee

rtvovanje izvan hrama. Unutar veih hramova nalazio se prostor u kojem su se spremale

votivne donacije ili pak trijumfalni vojni plijenovi. Hramovi su tako sluili u politike svrhe,

jer bi se u njima izlago vojni plijen i time bi se veliala vlast trenutane osobe na vlasti.

Najei votivni darovi su bile svjetiljke, kipii ili slike, a hramovi popud Apolonovog na

Palatinu, Cererinog na Aventinu ili Konkordije na Forumu Romanu su bili muzeji

umjetnosti.61Najosnovniji religijski ritual u Rimu bilo je rtvovanje. rtvovale su se sve vrste

ivotinja, a sveenici, najee haruspici, pregledavali bi unutranjost rtve u potrazi za loim

55K. F. Bojesen, 1893. str. 137.

56Ibid. str. 138.

57Ibid. str. 138.

58Ibid. str. 139.

59

Marsov mitologijski tit koji je pao s neba na podruje Rima.60K. F. Bojesen, 1893. str. 139.



16/27

16

omenom. Nakon to bi haruspici provjerili unutranjost rtve, dijelovi bi se poprili na vatri

koja se nalazila na oltaru i dio hrane bi se spalio, a dio pojeo.62Jedan od najpoznatijih rituala

je tzv. lectisternium.63Na lektistenije se u hramu rairio veliki stol na kojem su postavljene

slike bogova, kojima se time omoguavalo da zajedno sa ljudima uivaju u gozbi i prinesenim

rtvama.

Hramovi su osim za rtvovanja sluili i kao sastajalita za senat ili magistrate. Tako su se u

Kastorovom hramu nalazili konzuli, a u hramu Cerere plebejski edili. 64U njima su se sastajali

i obini ljudi te su se mogla stjecati nova prijateljstva, ali i ljubavi.65U Apolonovom hramu na

Palatinu pjesnici su nalazili mir i inspiraciju za svoje radove, a u Merkurovom hramu su se

sastajali trgovci.66Mnoga boanstva s Orienta imala su svoj hram u Rimu pa su se tako u

njima sastajali kultovi posveeni tom boanstvu ili pak stranci u nostalgiji za domom.

Osim slube koja se odvijala u hramovima mnogo se toga odvijalo i na ulicama. Rimljani

su bili drutvo koje je pazilo na rituale. Osim javnih kultova (sacra publica) brinuli su se i

oko privatnih kultova (sacra privata).67

4. RIMSKI HRAM U HRVATSKOJ

Hrvatska je zbog svog poloaja i blizine Rima, zemlja bogata ostacima antike arhitekture.

U njoj se nalazi mnotvo antikihgradova koji, kao i svi provincijski gradovi tee kopiranju

urbanistikog plana Rima. Tako je sastavni dio svakog centra grada, tj. foruma, hram. Hram je

politiko i duhovno sredite prema kojem se modelira urbanizam provincijskih gradova. U

Hrvatskoj ima jako malo hramova kojima se tono moe odrediti titular, ali

najrasprostranjenije je miljenje da zemlja broji velik broj kapitolijskih hramova. Objanjenje

zato su kapitolijski hramovi najprostranjeniji stoji iza tvrdnje da svaki grad sa statusomkolonije mora imati hram posveen kapitolijskoj trijadi.68 U Hrvatskoj ima vie gradova sa

statusom kolonije, kao to su Pula, Pore, Zadar, Solin i Vid, ali i kod gradova koji nisu imali


63Ibid. str. 219.

64Ibid. str. 219.

65O ovome piu Horacije, Ovidije i Juvenal.

66

John E. Stambaugh, 1988. str. 220.67K. F. Bojesen, 1893. str. 141.

68Mate Sui,Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb 2003. str. 231. Ubudue u koristiti Mate Sui, 2003.


17/27

17

status kolonije do dan danas stoje predpostavke o postojanju hramova kapitolijske trijade kao

to su Nin ili Vizae.69

4.1. ZADAR (IADER)

Prvi u nizu gradova sa predpostavkom postojanja hrama kapitolijske trijade je Zadar. U

Zadru se vidi najjasnija slika takvog tipa hrama. Hram se nalazi na zapadnom dijelu foruma. 70

Hram je prostil sa heksastilom, podignut na visokom podiju, a cela mu je podijeljena u tri

dijela. Gradnja itavog kompleksa, ukljuujui i hram i forum zapoeta je u rano Augustovo

vrijeme, a zavrena u 3. st., dok sam hram datira u doba Flavijevaca.

71

Nenad Cambi i MateSui tvrde da se ovdje sigurno radi o hramu kapitolijske trijade, dok Marko Sinobad smatra da

se ovdje radi o hramu Carskog kulta, jer svi natpisi pronaeni na ovom podruju upuuju na

Carski kult kao npr. protoma Jupitera Amona te je ovo hram koji propagira imperijalnu

politiku. Marko Sinobad isto tako tvrdi da svi nalazi na forumu jednako upuuju na Carski

kult, a samo zato to se radi o trodijelnoj celi ili gradu kolonijalnog statusa ne mora znait da

je rije o kapitolijskom hramu.

8. Tlocrt Zadarskog foruma i hrama, (Marko Sinobad, Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula

Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 227.)

69Marko Sinobad, Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda,

Vol. 31, No. 1, 2007. str. 226. Ubudue u koristiti Marko Sinobad, 2007.70Ibid. str. 228.

71Ibid. str. 228.


18/27

18

4.2. NIN (AENONA)

Hram u Ninu podignut je u dobra Flavijevaca. 72 Ovo je najvei hram na podruju

Hrvatske, dugaak je 24,9 m, irok 21,3 m te se nalazi na podiju od 3 m.73Hram je heksastil

sa veoma neobinim i dubokim pronaosom. Cela ima dva reda stupova koji je dijele na tri

dijela, a u uzdunim dijelovima se nalaze sa svake strane po tri polukrune nie.74Ovdje se

ponovno razlikuju miljenja Nenada Cambia, Mate Suia i Marka Sinobada. Nenad Cambi i

Mate Sui tvrde da se ovdje sa veom sigurnou moe govoriti o kapitolijskom hramu, dok

Marko Sinobad pobija njihova miljenja tvrdei da se radi o Carskom kultu i propagandi

imperijalne vlade.

9. Tlocrt Ninskog hrama kapitolijske trijade, (Marko Sinobad, Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula


4.3. PULA (POLA)

U Puli se moe vidjeti malo drugaiji tip hrama kapitolijske trijade nego to je do sada

bilo napisano. Ovdje se radi o hramu od tri dijela. Hram se nalazi na sjevero-zapadnoj strani

foruma te je danas u potpunosti sauvan jedino najjuniji hram koji je bio posveen Romi i

Augustu, a graen je od 2. g. pr. Kr. do 14. g. 75 Sauvani hram je prostil tetrastil, a

predpostavlja se da je do njega stajao vei hram u oktastilu.76 Ovdje se javljaju jednake

72Mate Sui, 2003. str. 233.

73Marko Sinobad, 2007. str. 248.

74


76Ibid. str. 231.


19/27

19

dileme i problemi ko i kod prijanjih hramova na Hrvatskom prostoru te Marko Sinobad

ponovno tvrdi da se radi o hramu Carskog kulta, a Mate Sui se prikljuuje sumnjama o

titularu hrama.

10. Tlocrt Pulskog foruma, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica

Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 237.)

4.4. VIZAE(NESACTIUM)

U Vizaama se nalaze tri hrama na zapadnom dijelu foruma te dijele jedinstven

postament.77Predpostavlja se da se radi o hramovima kapitolijske trijade, ali im titulari nisu

pripisani ve se oslovljavaju sa slovima od A do C.78Hramovi A i C su identini oblikom i

dekoracijom te se datiraju u drugu polovicu 1. st., dok je hram B neto vei i datira se u drugu

etvrtinu 3. st.79Kao i kod prijanjih hramova Nenad Cambi tvrdi da se radi o kapitolijskom

hramu, Mate Sui sumnja u titulara, a Marko Sinobad tvrdi da se radi o Carskom kultu.

77

Marko Sinobad, 2007. str. 239.78Ibid. str. 240.

79Ibid. str. 241.


20/27

20

11. Tlocrt kompleksa hramova iz Vizaa, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula


4.5. SOLIN (SALONA)

Najmanje jasna slika po pitanju titulara, ali i smjetaju hrama javlja se u Solinu. Ovdje nije

sigurno da li se uope radi o kapitolijskom hramu. Mate Sui navodi tri faze gradnje

kompleksa hramova. Po njegovu miljenju prva faza je iz 1. st. u kojoj postoje samo dva

hrama, u drugoj fazi se dodaje sredinji, a u treoj se cijeli kompleks nakrivljuje i postaje

rostra te se to odvija za vrijeme Dioklecijana. Marko Sinobad ovdje ponovno tvrdi da se radi o

Carskom kultu i promociji imperijalne politike, a tezu temelji na pronalascima reljefa Jupitera

Amona, ali i raznim dekoracijskim ulomcima koji su naeni itavim forumom. Osim navodno

kapitolijskog hrama, u Solinu se uz junu stranu teatra nalazi jo jedan hram te stilskim i

konstruktivnim elementima odgovara Augustovom hramu u Puli.80Prema Mati Suiu hram

ima vie faza gradnje te je u drugoj fazi gradnje bio prostil tetrastil na podiju kojem se

pristupa stubama. Ne zna se koji mu je bio titular, ali se predpostavlja da se radi o Liberu

zbog blizine teatra.81

80Mate Sui, 2003. str. 242.

81Ibid. str. 244.


21/27

21

12. Tlocrt sa prikazom foruma, teatra i hramova iz Solina, (Marko Sinobad, Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 243.)

4.6. PORE(PARENTIUM)

Predpostavlja se da je kapitolijski hram postojao i u Poreu. Hram se nalazio po sredini

foruma te je bio jednostavan u izvedbi.82

Radilo se o prostilu na podlozi sa pristupnim

stepenicama i jednodijelnom celom te pet stupova u proelju. Marko Sinobad navoid

pretpostavku o postojanju kapitolijskog hrama, ali je odma pobija. Nenad Cambi i Mate Sui

slau se da se ovdje najvjerojatnijene radi o kapitolinskom hramu.

13. Tlocrt hrama iz Porea, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica

Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 248.)

82Nenad Cambi,Antika,Zagreb, 2002. str. 64. Ubudue u koristiti Nenad Cambi, 2002.


22/27

22

4.7. VARADINSKE TOPLICE(AQUAE IASAE)

injenica da se svi hramovi ne nalaze samo na Jadranu potvruje pretpostavka o

postojanju kapitolijskog hrama u Varadinskim toplicama. Tu se nalaze tri hrama na sjevernoj

strani foruma koji datiraju u 1. st.83Cijeli kompleks na kojem se nalaze datira od 1. st. do 4.

st.84Ispred istonog hrama je pronaena baza postolja Junone i Fortune, a ispred zapadnog

kip Minerve.85Pretpostavka bi bila da je sredinji hram bio posveen Jupiteru, ali Marko

Sinobad ponovno pobija ovu pretpostavku tvrdei da u Varadinskim toplicama nije pronaen

niti jedan znak Jupiterovog kulta, a i neobino je da se radi hram trijade sa boicom Fortunom.

14. Tlocrt sa prikazom kompleksa foruma Varadinskih toplica, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u

Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 250.)

4.8. DIOKLECIJANOVA PALAA

Religijski objekt unutar Dioklecijanove palae ine tri hrama i mauzolej. Jedan je prostil i

posveen je Jupiteru dok su dva tolosa te sve zaokruuje carev mauzolej, tj. Templum divi

Diocletiani.86Hram Jupitera je prostil tetrastil na podiju sa prilaznim stepenicama, a dva

83Marko Sinobad, 2007. str. 251.

84


86Nenad Cambi, 2002. str. 82.


23/27

23

kruna hrama su tipa tolos. Mauzolej je oktogon centralnog tipa i prototip mauzoleja

budunosti. Mauzolej se nalazi na povienom podiju na koji vodi stubite, a oko njega se

nalazi trijem. Mauzolej stoji i dan danas, ali mu je religijska orijentacija izmijenjena.

15. Prikaz tlocrta Dioklecijanove palae u Splitu,

(http://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpg05.11.2012.)

4.9. OSTALI LOKALITETI

U Naroni je nedavno otkriven Augusteum nad kojim je podignut arheoloki muzej. S

druge strane Epidaurum, dananji Cavtat do dan danas nije dovoljno dobro istraen da se

moe tvrditi gdje se nalazi forum ili pak hram, ali se moe tvrditi da je on to sve imao jer je u

jednoj fazi postojanja dobio status kolonije.87

Siscia i Cibalaejo su dva lokaliteta u kojimanisu utvreni toni titulari i nalazi hrama, ali se zna da su postojali zbog nalaza materijala

vezanog uz kult Jupitera i Junone. 88 Burnum pak ima neubicirani hram, a u Mursi su

pronaene razne posvete koje referiraju na postojanje kapitolijskog hrama.89Osim navedenih

lokaliteta u Hrvatskoj se nalazi velik broj antikih gradova koji ekaju nove generacije

arheologa da se ponu otkrivat te time razjasne mnoge dileme i nepoznanice vezane uz rimski

hram u Hrvatskoj.

87

Marko Sinobad, 2007. str. 253.88Ibid. str. 253.

89Ibid. str. 253.
http://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpghttp://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpghttp://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpghttp://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpg


24/27

24

5. ZAKLJUAK

U radu je dan pregled razvoja rimskog hrama kao arhitektonskog fenomena. Kroz razliita

razdoblja hram je poprimao nove karakteristike koje su odraavale ideje rimskog naroda i

vlasti. Vanost hrama neupitna je jer on kao jedno od najznaajnijih ostvarenja razdoblja u

kojem se gradi pokuava iskazati ideje i pokazati veliinu onog koji je za njegovu gradnju

zasluan. Upravo zato rimski hram ostaje bitan fenomen za daljnja prouavanja.

Hramovi nastali na teritoriju dananje Hrvatske u radu su posebno obraeni kako bi se

shvatilo prenoenje ideja centra na okolna podruja. Iako su hramovi na teritoriju Hrvatske i

dan danas vidljivi, makar u tlocrtu, javlja se problem titulara. Pronaen je mali broj

epigrafskih natpisa i spomenika boanstava da bi se tono odredio titular hramate se oko toga

danas vode rasprave.

Danas se ti hramovi nalaze u razliitim tkivima grada i okolice, ali nastvaljaju predstavljati

jedne od najznaajnijih ostatka antike arhitekture ovog podruja.


25/27

25

6. POPIS LITERATURE1. K. F. Bojesen,Rimske starine,Zagreb 1893. str. 127.-150.2. Axel Bothius,Etruscan and early Roman architecture,Yale University press,

New Haven and London, 1992. str. 156.-178.

3. Nenad Cambi,Antika,Zagreb, 2002.4. H. W. Janson i Anthony F. Janson,Povijest umjetnosti, Harry N. Abrams, INC.,

1997. str. 176.-188.

5. M.W. Jones, Principles of Roman architecture, London, 2000. str. 177.-213.6. Werner Mller and Gunther Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb 1999. str. 246.-

253.

7. Jrg Rpke,Religion of the Romans, Cambridge 2009.8. Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica

Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 221.-263.

9. John E. Stambaugh, The Ancient Roman City, USA, 1988.10.Mate Sui,Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb 2003. str. 229.-244.11.Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Institut graevinarstva hrvatske, Zagreb

1999. str. 53.-95.

12.http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html 04.11.2012.

13.http://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.html 04.11.2012.14.http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=37404.11.2012.
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012http://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.html%2004.11.2012http://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.html%2004.11.2012http://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.html%2004.11.2012http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=374http://sights.seindal.dk/sight/972_Templum_vs_Aedes.html%2004.11.2012http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Templum.html%2004.11.2012


26/27

26

7. POPIS SLIKA1. Tlocrt i profil Kapitolijskog hrama u Rimu,

(http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg

05.11.2012.)

2. Idealan model Etruanskog hrama(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0308/5aa095d2d4403/5aa095e070c22./model_

of_etruscan_temple1319479996278.png 05.11.2012.)

3. Tlocrt hrama Fortune Virilis u Rimu,(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0308/5aa095d2d4403/5aa095e0801c6./temple_o

f_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg 05.11.2012.)

4. Prikaz svetita Fortune Primigenije u Palestrini(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0308/5aa095d2d4403/5aa095e11e458.jpg05.11.2012.)

5. Sustavi hramova prema Vitruvijevu tekstu, (Vitruvije, Deset knjiga oarhitekturi,Institut graevinarstva hrvatske, Zagreb 1999. str. 58.)

6. Tlocrt Carskih foruma u Rimu, (http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg 05.11.2012.)

7. Tlocrt, presjek i vanjtina Panteona, (http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif05.11.2012.)

8. Tlocrt Zadarskog foruma i hrama, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi uHrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31,

No. 1, 2007. str. 227.)

9. Tlocrt Ninskog hrama kapitolijske trijade, (Marko Sinobad,Kapitolijskihramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda,Vol. 31, No. 1, 2007. str. 247.)

10.Tlocrt Pulskog foruma, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str.

237.)

11.Tlocrt kompleksa hramova iz Vizaa, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi uHrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31,

No. 1, 2007. str. 239.)
http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg%2005.11.2012http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg%2005.11.2012http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.png%20%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.png%20%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.png%20%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.png%20%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg%2005.11.2012http://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpg%2005.11.2012http://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpg%2005.11.2012http://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpg%2005.11.2012http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg%2005.11.2012http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg%2005.11.2012http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg%2005.11.2012http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg%2005.11.2012http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif%2005.11.2012http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif%2005.11.2012http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif%2005.11.2012http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif%2005.11.2012http://www.uh.edu/engines/pantheon.gif%2005.11.2012http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg%2005.11.2012http://intranet.arc.miami.edu/rjohn/ARC267-05/imperialfora.jpg%2005.11.2012http://www.vitruvius.be/theapraeneste.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/55/flashcards/852055/jpg/temple_of_fortuna_virilis_plan1322789457846.jpg%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.png%20%2005.11.2012http://classconnection.s3.amazonaws.com/880/flashcards/684880/png/model_of_etruscan_temple1319479996278.png%20%2005.11.2012http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg%2005.11.2012http://www.utexas.edu/courses/classicaldig/RepAugPomp/9906090515.jpg%2005.11.2012


27/27

12.Tlocrt sa prikazom foruma, teatra i hramova iz Solina, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi

Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 243.)

13.Tlocrt hrama iz Porea, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str.

248.)

14.Tlocrt sa prikazom kompleksa foruma Varadinskih toplica, (Marko Sinobad,Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, U:Opuscula Archaeologica Radovi

Arheolokog zavoda, Vol. 31, No. 1, 2007. str. 250.)

15.Prikaz tlocrta Dioklecijanove palae u Splitu,(http://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpg05.11.2012.)
http://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpghttp://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpghttp://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpghttp://farm4.static.flickr.com/3428/3968358431_cc128c3a81.jpg

Seminar Pov Umj Hram

Documents

Transcript of Seminar Pov Umj Hram