SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUEKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Seminarski rad iz predmeta Institucijski sustav EU:

ODNOSI UNIJE SA ZEMLJAMA ACP-A I OCT-A

U Osijeku, lipanj 2013.SADRAJ:1. UVOD............................................................................................................................31.1 Cilj, predmet i hipoteza istraivanja.....................................................................32. ODNOSI UNIJE SA ZEMLJAMA ACP-A...............................................................42.1 Glavni ciljevi ACP zemalja....................................................................................42.2 Poetak ACP-EU suradnje....................................................................................52.3 Uinci partnerstva na zemlje ACP-a..................................................................102.4 Uloge i dunosti.....................................................................................................112.5 Vani datumi.........................................................................................................113. ODNOSI UNIJE SA ZEMLJAMA OCT-A.............................................................133.1 Openito o OCT-u................................................................................................133.2 Karakteristike OCT drava................................................................................153.3 Legalni okviri odnosa EU-OCT.........................................................................153.4 Carine na relaciji EU-OCT.................................................................................163.5 Odnosi izmeu OCT i EU....................................................................................174. EDF I FINANCIRANJE ACP-OCT ZEMALJA....................................................185. ZAKLJUAK.............................................................................................................206. LITERATURA...........................................................................................................21

1. UVOD:

Neke od lanica EU bile su u prolom tisuljeu velike kolonijalne sile; Velika Britanija, Nizozemska, Francuska, panjolska spadaju meu te lanice.Kolonije su 1950-ih godina bile jo uvijek blisko povezane s matinim zemljama. S druge strane, u Europi su se dogaale velike promjene osnivanjem EEZ I EURATOM zajednica ime su se postavile osnove neke vie integracije.Danas su te zemlje, bive kolonije i povezani teritoriji integrirani su u zajednice zemalja kao to su ACP ili OCT. Te organizacije tee regionalnom razvoju, smanjenju siromatva I poveanju razmjene te imaju sa Europskom Unijom potpisane ugovore o suradnji odnosno partnerijatu.Suradnja EU sa zemljama ACP-a je evidentna jo od 1957. godine te je utemeljena jo Rimskim ugovorom. Tada se razvila politika razvoja I osnovao EDF, fond koji je glavni izvor financiranja zemalja ACP-a I OCT-a.

1.1. Cilj, pedmet i hipoteza istraivanja Predmet istraivanja ovog seminarskog rada su odnosi EU sa zemljama ACP-a i OCT-a. Kao cilj seminara postavljamo iznoenje glavnih prednosti i nedostataka suradnje, te procjenu odrivosti partnerstva.Ukupna razmjena izmeu zemalja EU i ACP-a godine 2008. iznosila je 147 132 milijuna eura. Kao hipotezu seminarskog rada postavit cemo rast ukupne razmjene u vremenskom okviru 2008.-2012. Godine. Takoer emo u hipotezu ukljuiti gobalnu ekonomsku krizu te mogunost smanjene razmjene u jednom od navednih razdoblja.

2. ODNOS UNIJE SA ZEMLJAMA ACP-a:

ACP ili Afrika, karipska i pacifika skupina drava je skupina zemalja u Africi, na Karibima i Pacifiku, koja je nastala sporazumom u Georgetownu 1975. godine. Glavni ciljevi organizacije su: odrivi razvoj i smanjenje siromatva u dravama lanicama, kao i njihovo vee integriranje u svjetsku ekonomiju. (Wikipedia, 2013)Popis drava ACP:AFRIKA (48): Angola, Benin, Bocvana, Burkina Faso, Burundi, Kamerun, Zelenortski otoci, Srednjoafrika Republika, ad, Komori, Kongo (Brazzaville), Kongo (Kinshasa), Dibuti, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Cote d Ivoire, Kenija, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauritanija, Mauricijus, Mozambik, Namibija, Niger, Nigerija, Ruanda, Sveti Toma i Principe, Senegal, Sejeli, Sierra Leone, Somalija, Junoafrika Republika, Sudan, Svazilend, Tanzanija, Togo, Uganda, Zambija, Zimbabve.KARIBI (16): Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Kuba, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Haiti, Jamajka, Sveti Kitts i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincet i Grenadini, Surinam, Trinidad i Tobago.PACIFIK (15): Cookovi Otoci, Fidi, Kiribati, Maralovi otoci, Mikronezija, Nauru, Niue, Palau, Papua Nova Gvineja, Samoa, Salamunovi otoci, Timor-Leste, Tonga, Tuvalu, Vanuatu. (John McCormick, 2010, str.208)2.1 Glavni ciljevi ACP zemalja su: Odrivi razvoj svojih zemalja lanica i njihovu postupnu integraciju u globalno gospodarstvo to podrazumjeva kao prioritet smanjenje siromatvai uspostavlja novi, pravedniji svjetski poredak; Koordinacija aktivnosti ACP grupeu okviru provedebe ACP-EU partnerskih sporazuma; Konsolidacija jedinstva i solidarnosti meu dravama ACP-a, kao i razumjevanje meu svojim narodima; Uspostava i konsolidacija mira i stabilnosti mu slobodnom i demokratskom drutvu. (ACP, 2013)2.2 POETAK ACP-EU SURADNJE:Europski kolonijalizam ostavio je Europskoj Uniji u naslijee bliske ekonomske i politike veze s Jugom: Latinskom Amerikom, junom Azijom i Afrikom. Nekoliko osnivaica Europske zajednice-poglavito Francuska i Belgija-jo su uvijek imale velike kolonije kad je potpisan Rimski ugovor, a ulaskom Velike Britanije u EU 1973. u cijelu je priu ulo nekoliko desetaka novih zemalja. Zbog toga Jug predstavlja vaan faktor u vanjskim odnosima EU-a, a temelj odnosa je program pomoi i promidbe trgovine u kojem sudjeluje nekoliko desetaka bivih europskih kolonija u Africi, Karibima, Pacifiku-tzv. ACP zemlje. Politika razvojne pomoi EU-a dijelom se bavi pitanjima poboljanja kvalitete ivota (npr. suzbijanje gladi i siromatva), ali postoje i manje altruistini motivi: Jug ima znaajan udio u izvozu EU-a, a EU se i dalje oslanja na Jug kao glavni izvor nafte i najznaajnija sirovina, kao to su guma, bakar i uran. Program pomoi EU-a ima nekoliko razliitih aspekata. EU doputa svim navedenim dravama da izvoze industrijske proizvode u EU bez tarifa i carina (postoje odreena ogranienja ovisno o koliini), EU dostavlja hranu i hitnu pomo te sponzorira razvojne projekte koje provode nevladine organizacije. Osim toga, EU je sklopila niz sporazuma o suradnji s ACP zemljama, uglavnom ne-azijskim bivim kolonijama Britanije i Francuske . Sporazumi su se temeljili na konvencijama iz Yaoundea iz 1963. i 1969. (nazvana prema glavnom gradu Kameruna, u kojem su potpisane), kojima je 18 bivih kolonija dobilo preferencijalni pristup tritima Europske zajednice. Osamnaest kolonija je Europskoj zajednici zauzvrat omoguilo ogranien bescarinski i beskvotni pristup svojim tritima. Odredbe o trgovinskim koncesijama kasnije su proirene etri konvencijama iz Lomea (nazvanim prema glavnom gradu drave Togo), koje su potpisane 1975., 1979., 1984., 1989. (McCormick, 2010, str. 207/208)Konvencije Lome odnose se na: Na trgovinsku suradnju i investicije; Na sustav STABEX-stabilizicija prihoda od izvoza baznih (poljoprivrednih) proizvoda; Na sustav SYSMIN-stabilizacija prihoda od izovza odreenih ruda; Na industriju i poljoprivrednu suradnju; Na financijsku i tehniku suradnju; Na posebne koncesije najmanje razvijenim zemljama; Na slobodu obavljanja usluga, kretanja kapitala i plaanja; Na institucionalne mehanizme. (Kandija i Cvei, 2011, str. 258)Prva konvencija iz Lomea (za razdoblje od 1975. do 1980. godine): nereciprone preferencije za izvoz ACP-a u EZ, jedankost meu partnerima, pravo svake drave da odredi svoju politiku, sigurnost odnosa; STABEX sistem kompenzacije ACP zemljama za pad u zaradi od izvoza zbog fluktuacije cijena ili ponude dobara. Druga konvencija iz Lomea (za razdoblje od 1980. do 1985. godine): +SYSIM sistem- pomo rudarstvu u ACP zemljama. Trea konvencija iz Lomea za (razdoblje od 1985. do 1990. godine): panja se usmjerava n samostalan razvoj na principu samodovoljnosti hrane. (Wikipedia, 2013) Sporazum Lome IV: (promocija ljudskih prava, demokracije, jaanje uloga ena, zatita okolina, diverzifikacija ACP zemalja, promoviranje privatnog sektora) koji je pokrivao razdoblje od 1990. do 2000., te je revidiran 1995., imao je tri glavna elementa. Prvo, osigurao je financijsku pomo za 71 ACP dravu i to u okviru Europskog fonda za razvoj, uglavnom u obliku bespovratne pomoi za razvojne projekte i niskokamatnih zajmova. Drugo, omoguio je Europskoj Uniji slobodan pristup proizvodima iz ACP zemalja, s iznimkom poljoprivrednih proizvoda koji su zatieni zajednikom poljoprivrednom politikom. Oko 95% izvoza iz ACP zemalja imalo je bescarinski pristup EU (u usporedbi sa samo 10% poljoprivrednih dobara iz drugih zemalja) dok je ostala roba bila podlona tarifama u rasponu od 17 do 23%. Konano, sporazumom je utemeljen Stabex, fond za osiguranje izvoza iz ACP zemalja, s ciljem kompenzacije u sluaju poada vrijednosti 50% specifiranih izvoznih proizvoda ACP zemalja. Ako bi cijene pale ispod odreene razine, Stabex je pokrivao razliku. Ako bi cijene porasle iznad te razine, ACP zemlje investirale su profit u fond, kako bi ga mogle kasnije koristiti. Stajalita o uincima konvencije Lome i Yaounde bila su podijeljena. S jedne strane, konvencije su pridonjele razvoju vrih trgovinskih veza izmeu EU-a i ACP zemalja, a od 1960-ih do 1990-ih porastao je ukupni volumenizvoza ACP zemalja u Europu. S druge strane, konvencije su naveliko kritizirane da promiu ekonomsku ovisnost ACP zemalj, odnosno da potiu priljev niskoprofitnih sirovih materijala iz ACP-a u EU i priljev visokoprofitnih industrijskih obraenih proizvoda iz EU-a u ACP. Postavljala se se i pitanja o tome u kojoj mjeri su ove konvencije pomogle ACP zemljama da investiraju u svoj ljudski kapital i da razvija veu ekonomsku samostalnost.Ostali problemi bili su strukturne prirode. Stabex nije pomogao zemljama koje nisu proizvodile posebno specifirane proizvode; sredstva Europskog razvojnog fonda postala su premala kada ih je trebalo raspodijeliti na 71 dravu korisnoicu; ACP program nije ukljuivao velike drave koje su sklopile zasebne sporazume s EU-om (npr. Indija i Kina); premalo je pozornosti posveeno ekolokim implikacijama poljoprivrednog uzgoja u komercijalne svrhe, a program nije pomogao ACP dravamada se rijee svojih dugova niti je istinski promijenio odnose izmeu EU-a i ACP drava.Najvei problem nalazio se unutar samih ACP drava. One su uglavnom neuspjene u pogledu diverzifikacije izvoza, ulaganja u infrastrukturu, razvoja visokostrune radne snage te nastojanja da postanu konkurentinije na svjetskom tritu. EU im je velikoduno omoguio niz trgovinskih preferencija, no unato tome izvoz iz ACP-a, kao udio u ukupnom uvozu EU-a, pao je s 6,7% u 1976. na samo 3% 1998. Gotovo dvije treine izvoza ACP-a u Europu sainjavali su nafta, dijamanti, zlato i drugi proizvodi povezani s industrijom, dok su ostatak inili poljoprivredni proizvodi (30%) i riba (5%). etiri drave- Nigerija, Obala Bjelokosti, Makerun i Mauricijus- zajedno su imale udio vie od m40% u izovzu ACP zemalja u EU. Istovremeno su mnoge zemlje subsaharske Afrike ekonomski stagnirale, a afrike ACP zemlje openito su malo trgovale jedna s drugom. Godine 1998. zapoeli su pregovori o novom sporazumu izmeu EU-a i ACP-a, koji je potpisan 2000 u Cotonouu, u Beninu. (McCormick, 2010, str. 209/210)Sporazum iz Cotonoua (2000.) : to je sporazum o partnerstvu izmeu EU i zemalja ACP potpisan u lipnju 2000. Godine. Potpisan je na rok trajanja 20 godina (uz reviziju svakih pet godina), pridruilo se jo nekoliko zemalja, ukljuujui i Kubu. On je zamijenio konvenciju iz Lomea. Njegov glavni cilj je pored rasta standarda ivljenja, gospodarskog razvoja u zemljama ACP-a te bliskije suradnje s Unijom i smanjenje siromatva, koje treba postii kroz politiki dijalog, zatim pomo u razvoju i bliu ekonomsku i trgovinsku suradnju, te svjetski trgovinski sustav. (Termwiki, 2013)Ovaj sporazum eksplicitnije zahtjeva od ACP drava da poboljaju ekonomske, politike i socijalne uvijete u svojim zemljama te naglaava vanost ljudskih prava i demokracija. Njegovi ciljevi ukljuuju promidbu interesa privatnog sektora, rodnu jednakost, odrivo upravljanje okoliom te zamjeu trgovinskih preferencija progresivnim i uzajamnim uklanjanjem trgovinskih prepreka. Jo treba vidjeti je li to dovoljno za suzbijanje strukturnih problema ACP programa. (McCormick, 2010, str. 210)Sporazum iz Cotonoua se temelji na pet osnovnih stupova:1 Odnosi se na globalne obveze zemalja ACP-a u podruju politikog dijaloga, izgradnje mira, potivanje ljudskih prava i demokratskih naela, vladavini prava i odgovornom upravljanju.2 Odnosi se na promicanje ukljuenosti nevladinih sudionika u osmiljavanju i provoenju razvojnih strategijai programa (privatni sektor, ekonomki i socijalni partneri, nevladine agencije...).3 Odnosi se na razvojne strategije i prioritete za smanjenje siromatva, a obuhvaa mjere: gospodarskog razvoja, drutvenog i ljudskoh razvoja, regionalne suradnje i integracije, tematski i meusektorskih podruja4 Odnosi se na razvoj okvira za ekonomsku i trgovinsku suradnju5 Odnosi se na financijsku suradnju, odnosno racionalizaciju instrumenata kojima se pomo ostvaruje putem potpora EDF-a ili investicijskih olakica, pri emu se zemljama ACP-a daje vea odgovornost za odreivanje ciljava, strategija i operacija te upravljanje programima i selekciju, a pomo se temelji na rezultatima i nije automatska. (Kandija i Cvei, 2011, str. 261)Od Ugovora iz Yaounde do Ugovora iz Cotonoua vidljivo je da je EU pokuala subregionalno grupirati zemlje, smatrajui da e tako lake ostvariti eljenu suradnju. Inzistiranje na regionalnoj funkcionalnoj suradnji zemalja Afrike, Kariba i Pacifika vidljivo je od samih poetaka njihovih veza s EU. U gotovo svakoj konvenciji nalazi se lanak kojim se upuuje da e EU pruiti veu razvojnu pomo i razne dodatne oblike ekonomskih beneficija zemljama koje meusobno uspostave vii stupanj regionalne organiziranosti, suradnje i pokau sklonost regionalnoj integraciji. Naalost, drutveno-ekonomske, socijalne prilike u zemljama Afrike, Kariba, Pacifika pruale su malo realnih mogunosti za takve zahtjve EU.Bruxelles danas razmilja da se skupina ACP drava razbije na manje skupine kako bi suradnja s EU bila uinkovitija, jer bi se pomo EU tim zemljama bazirala na konkretnije potrebe i probleme. Spominje se svojevrsno odvajanje afrikih zemalja u zasebnu cjelinu. Godine 1994. EU je poela politiki dijalog sa Organizacijom afrikoj jedinstva, koja je 2002. godine promjeila naziv u Afriku uniju. Godinme 2000. EU je inicirala i odraala summit u Kairu sa svim zainteresiranim afrikim zemljama ma kojem su elnici EU ponovo upozorili na meuovisnost politike stabilnosti, mira i sigurnosti te regionalnog integriranja na afrikom kontinentu.U novom mileniju EU je dodatno prepoznala i sve vie podupire manje regionalne organizacijena afrikom podruju poput Zapadnoafrike monetarne unije, Centralnoafrike carinske i ekonomsle unije, Ekonomske zajednice Zapadnoafrikih drava.No veliko posthladnoratovsko proirenje EU dodatno je zakompliciralo odnose EU s ACP zemljama. Sve su glasniji oni koji govore kako je danas Afrika kao kontinent, s iznimkom afrikih drava koje oplakuje Sredozemno more, pala na listi prioritetea Unije. (Vukadinovi i ehuli, 2011, str. 359/360)

EU je s vremenom postala najvei samostalni donator razvojne pomoi na svijetu- 2007. Iz Eu je poteklo 57% ukupne svjetske pomoi, koja je iznosila 104 milijarde dolara (u usporedbi s 22% iz SAD-a i 19% iz Japana)(slubene stranice OECD-a, 2007.). Najvei dio pomoi EU-a (15% pomoi kanalizira se kroz samu EU) odlazi u subsaharsku Afriku, ali sve veu postotak odlazi u Latinsku Ameriku. EU takoer prua i hitnu humanitarnu pomo (oko 500 milijuna eura u 2001.)- posljednjih godina veliki dio te pomoi otia je rtvama sukoba u Afganistanu, Armeniji, Azerbajdanu i Tadikistanu. EU je takoer postala drugi po redu pruatelj pomoi u hrani, nakon Sjedinjenih Amerikih Draava (godinje opskrbljuje hranu u vrijednosti od oko 500 milijuna eura). (McCormick, 2011, str. 210)Sporazum o gospodarskom partnerstvu (EPA): o njemu se poelo pregovarati 2002. godine s ciljem stupanja na snagu 2008. godine. Cilj je bio prvenstveno osigurati razvoj zemalja ACP-a i njihove postupne integracije u globalnu ekonomiju. Oni moraju biti u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Osim postupne liberalizacije trgovine meu zemljama ACP-a, EPA mora ispuniti i drugi kriterij, tj. asimetrija, to znai da oni moraju uzeti u obzir razliku u razinama drutvenog i gospodarskog razvoja izmeu EU i zemalja lanica ACP-a. Istodobno, EU e pomoi zemljama ACP-a i tvrtkama da provedu strukturne i makroekonomske reforme, izgradnjom svojih kapaciteta kako bi se omoguilo bolje nositi s izazovima globalizacije i konkurencije. (ACP, 2013)Protokol za eer: Pristup eera na trite Unije jedno je od vanih pitanja na relacijama Unije i ACP drava. Na svakoj se konvenciji Lome posebno raspravljalo o eeru i posebno je bila definirana tehnologija pristupa ove robe na trite Unije. Zbog vlastite visoke proizvodnje, Unija odreuje udjele (kontigentira) u uvozu eera, definira njegovu garantiranu cijenu, pa se svake godine o tome vodi posebna rasprava, kako u zajednikim tijelima Konvencije Lome, tako i u samoj Uniji. (Mileta, 2003,str. 215)

2.3. Uinci partnerstva na zemlje ACP-aZemlje ACP-a su u prolosti uivale povlaten tretman od strane Europske Unije. Mogle su izvoziti proizvode u EU gotovo bez carinjenja te su na uvozne proizvode EU obraunavale tarife, carine i kvote (na odreene proizvode) koje su im punile proraun, te onemoguavale vanjsku konkurenciju po pitanju proizvodnje. Partnerstvo EU/ACP , sa ekonomskog stajalita, Europskoj Uniji ne predstavlja nita ili joj predstavlja jako malo. Kada se jo uzme u obzir da vie od pola zemalja ACP-a spada u LDC (Least Developed Countries) ovaj jednostrani partnerijat se moe shvatiti kao ekonomska pomo (od strane EU) koja za cilj ima globalnu integraciju.No, kako WTO tei liberalizaciji trita i potpunoj konkurenciji, a EU podrava GATT, doi e do velikih promjena u ovoj suradnji. Naime, ovo je partnerstvo gotovo jednostrano, te ne spada u ono to GATT smatra povoljnim za svoje ciljeve. Sadanju strukturu zamijenit e EPA (Economic Partnership Agreements) koji e stvoriti FTA (Free Trade Areas) sa zemljama ACP-a. Nadalje, uspostavit e se potpuna konkurencija proizvodnih jedinica u ACP sa europskim proizvodnim jedinicama (smanjenjem uvoznih carina za EU proizvode). Iako okolnosti jo nisu potpuno razjanjene, neke studije pokazuju da e ovakva suradnja minimalno utjecati na gospodarstva ACP-a. U sluaju ekonomskog pada, EU moe uvijek poveati financijsku pomo putem EDF-a te tako stabilizirati situaciju (te pritom ostati u okvirima GATT-a).Ostaje pitanje: Hoe li zemlje ACP-a prihvatiti ove uvjete i potpisati novi sporazum sa EU?

Tablica 1. Razmjena EU i ACP ( izvor: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2006/september/tradoc_113340.pdf ; 18.6.2013)U tablici 1. je prikazan oigledan rast ukupne razmjene (uz iznimku 2009. godine gospodarska kriza). 2008. godine ona je iznosila 147132 milijuna eura dok 2012. godine ona iznosi 185848 milijuna eura. Ovim podatcima je dokazana naa hipoteza.

2.4 Uloge i dunosti:Vijee ministara imenuje glavnog tajnika kao glavni autoritet na ACP Tajnitvu, na temelju zasluga, strunosti i potenja. On je imenovan za razdoblje od etiri godine i imenovani je predstavnik Tajnitva. Glavni tajnik je odgovoran za: Osiguravanje kvalitetetehnike i administrativne podrke i usluga koje prua Sekretarijata za lanove i organa ACP skupine, Upravljanje osobljem, prijektima i programima Provedba Grupacije meunarodne politike, kao i usmjeravanje i koordiniranje svoje politike suradnje. (ACP, 2013)2.5 Vani datumi:1957.-Potpisivanje Ugovora iz Rima, koji je uspostavila Europska zajednica, a sadri poglavlje o suradnji s prekomorskim zemljama i teritorijem (OCT). Stvaranje reim Udruge sa sredstvima iz Prvog Europskog razvojnog fonda(EDF).1963.-Potpisivanje 1. Yaounde od 18 afrikih drava i est europskih zemalja, uz potporu sredstava iz 2. EDF-a. Taj sporazum, kao i drugi Yaounde konvencije, je prvenstveno namijenjen za financijske, tehnike i trgovinske suradnje prvenstveno u sektorima gospodarske i socijalne infrastruktre.1969.- Potpisivanje 2. Yaounde konvencije podraava trei EDF.1973.-Pristupanje Velike Britanije EU otvara put za produenje suradnje izmeu Europe i Afrike u zemljama Commonwealtha u Africi, na Karibima i Pacifiku.1975.-Potpisivanje Sporazuma Georgetown-akt o osnivanju grupe. Ona odreuje pravila koja ureuju suradnju meu zemljama na tri kontinenta ija je glavna poveznica dijeljenje potpore od EU. Stupanje na snagu Konvencije Lome-potpisuje 46 zemalja ACP-a i 9 europskih drava- to oznaava poetak suradnje izmeu Europe i ACP grupe. Konvencija daje non-reciprone trgovinske povlastice za zemlje ACP-a utvruje Stabex: kompenzacijski mehanizam za gubitak izvozne zarade zbog promjene cijena.1980.-Potpisivanje 2. Lome konvencije iz 58 zemalja ACP-a. Sysmin:mehanizam slian Stabeyu, stvoren za rudarske proizvode.1985.-Potpisivanje 3. Lome konvencije iz 65 zemalja ACP-a i 10 europskih drava. 1990.-Potpisivanje 4. Lome konvencije koja uvodi politiku dimenziju suradnje.1995.-Potpisivanje 4. Lome konvencije revidirane za 70 zemalja ACP-a i 15 europskih zemalja. Konvencija naglaava vanost decentralizirane suradnje i ulozi civilnog drutva.Studeni 1997.- 1.ACP Summit u Libreville, gabon, razmilajnje o tome kako ojaati grupu.Studeni 1999.- 2.ACP Summit u Santo Domingo, Dominikanska republika, s temom: Na putu u 3. tisuljee.23. lipanj 2000.-Potpisivanje Ugovora iz Cotonoua sa 77 zemalja ACP-a, koji predvia ukidanje nerecipronih trgovinskih povlastica nakon prijelaznog razdoblja od ACP-EU trgovinske suradnje. Tijekom tog vremena, od rujna 2002. do kraja 2007. Ekonomski partnerskih sporazum (EPA) e se pregovarati izmeu EU i drava ACP-a.Studeni 2001. ACP drava e dobiti odricanje od pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o trgovini u poglavlju Cotonoua ugovora na ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske etvrti.Srpanj 2002.- 3.ACP Summit u Nadi, Fidi, s temom: ACP solidarnost u globaliziranom svijetu. Summit definira smjernice za grupe s obzirom na pregovore u gospodarskom partnerstvu u ugvorima. (EPA).Rujan 2002.- Poetak pregovora o sporazumima o gospodarskom partnerstvu (EPA) u Bruxellesu.Lipanj 2003. 1. Sastanak ACP ministra kulture.Listopad 2003.- Poetak pregovora s podrujima zapadne i srednje Afrike.Veljaa 2004.- Poetak EPA pregovora s regijama istone i june Afrike. (ACP, 2013)

3. ODNOSI UNIJE SA ZEMLJAMA OCT-a3.1 Openito o OCT-u:OCT je skraenica za engleski naziv Overseas Countries and Teritories to, prevedeno na hrvatski, znai Prekomorske zemlje i teritoriji. OCT broji 26 drava i teritorija koe ustav vee za matine zemlje Dansku, Francusku, Nizozemsku i Veliku Britaniju. Iako su stanovnici u principu graani Europske Unije, ti teritoriji nisu dijelom same Europske Unije niti direktno podlijeu europskom zakonu.Koje zemlje su OCT? Anguilla (UK) Aruba (NL) Bermuda (UK) Bonaire (NL) British Antarctic Territory (UK) British Indian Ocean Territory (UK) British Virgin Islands (UK) Cayman Islands (UK) Curao (NL) Falkland Islands (UK) French Polynesia (FR) French Southern and Antarctic Territories (FR)** Greenland (DK) Mayotte (FR) Montserrat (UK) New Caledonia and Dependencies (FR) Pitcairn (UK) Saba (NL) Saint Barthelemy (FR) Sint Eustatius (NL) Sint Maarten (NL) South Georgia and South Sandwich Islands (UK) Saint Helena, Ascension Island, Tristan da Cunha (UK) St. Pierre and Miquelon (FR) Turks and Caicos Islands (UK) Wallis and Futuna Islands (FR)

Tim dravama je doputen specijalan partnerski status sa EU (u Ugovorima) koji je dizajniran da pomogne gospodarskom i socijalnom razvitku OCT.OCT su uglavnom male drave (mnoge su ak i otoci) i nailaze na mnogo problema poput : udaljenost, osjetljivost na ekonomske okove i klimatske promjene, potekoe u izgradnji i odravanju infrastrukture, nedostatak energije i sirovina.

3.2 Karakteristike OCT drava:Postoje velike razlike meu OCT zemljama kada se gleda stupanj autonomije tj. stupanj povezanosti sa matinim zemljama. Takoer postoje razlike u ekonomskim i socijalnim indikatorima te klimi.Unato tome, one imaju mnogo zajednikih karakteristika: niti jedna nije samostalna drava sve su drave otoci i na njima djeluje parlamentarna demokracija vrlo mala populacija ekoloki vrlo bogate u usporedbi sa matinim zemljama vrlo su ranjive na eksterne okove gospodarstvo im se uglavnom temelji na pruanju usluga, a ne proizvodnji

3.3 Legalni okviri odnosa EU/OCT:U lanku 198. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije navodi se:"(bivi lanak 182. UEZ-a)Drave lanice suglasne su da se Uniji pridrue neeuropske zemlje i podruja koja imaju posebne odnose s Danskom, Francuskom, Nizozemskom i Ujedinjenom Kraljevinom. Te zemlje i podruja (dalje u tekstu: zemlje i podruja) navedeni su u Prilogu II. Svrha pridruivanja jest promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja tih zemalja i podruja te uspostava bliskih gospodarskih odnosa izmeu njih i Unije u cjelini. Sukladno naelima odreenima u preambuli ovog Ugovora, pridruivanje u prvom redu slui promicanju interesa i napretka stanovnika tih zemalja i podruja, kako bi ih se povelo ka gospodarskoj, socijalnoj i kulturnoj razvijenosti kojoj tee." (Europska komisija, 2010)Nadalje, lanak 199. navodi ciljeve odnosa sa OCT:"(bivi lanak 183. UEZ-a)Pridruivanje ima sljedee ciljeve: 1. Drave lanice na trgovinu s tim zemljama i podrujima primjenjuju isti tretman koji na temelju Ugovor odobravaju jedna drugoj. 2. Svaka zemlja ili podruje primjenjuje na trgovinu s dravama lanicama i s ostalim zemljama i podrujima isti tretman koji primjenjuje i prema europskoj dravi s kojom ima posebne odnose. 3. Drave lanice sudjeluju u ulaganjima potrebnima za postupni razvoj tih zemalja i podruja. 4. Sve fizike i pravne osobe koje su dravljani drave lanice ili jedne od zemalja i podruja mogu ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanjima i nabavama za ulaganja koja financira Unija. 5. U meusobnim odnosima drava lanica i zemalja i podruja pravo poslovnog nastana dravljana te trgovakih drutava ureuje se sukladno odredbama i postupcima utvrenima u poglavlju koje se odnosi na pravo poslovnog nastana, i to na nediskriminirajuoj osnovi i podlono posebnim odredbama utvrenima na temelju lanka 203." (Europska komisija, 2010)

3.4 Carine na relaciji EU/OCT:lanak 200. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije navodi:"(bivi lanak 184. UEZ-a)1. Carine na uvoz robe podrijetlom iz tih zemalja i podruja u drave lanice zabranjuju se sukladno zabrani carina meu dravama lanicama, u skladu s odredbama Ugovor. 2. Carine na uvoz u svaku zemlju ili podruje iz drava lanica ili iz drugih zemalja ili podruja zabranjuju se sukladno odredbama lanka 30. 3. Meutim, te zemlje i podruja mogu uvesti carine koje su potrebne za njihov razvoj i industrijalizaciju ili za financiranje njihovog prorauna. Carine iz prethodnog podstavka ne smiju prelaziti razinu onih koje su uvedene za uvoz proizvoda iz drave lanice s kojom svaka zemlja ili podruje ima posebne odnose. 4. Stavak 2. ne primjenjuje se na zemlje i podruja koja zbog svojih posebnih meunarodnih obveza ve primjenjuju nediskriminirajuu carinsku tarifu. 5. Uvoenje ili bilo kakva promjena carina na robu uvezenu u zemlje i podruja ne dovodi ni de iure niti de facto do bilo kakve neposredne ili posredne diskriminacije meu uvozima iz razliitih drava lanica. " (Europska komisija, 2010)

3.5 Odnosi izmeu OCT i EU:Zemlje OCT-a profitiraju u mnogo podruja zbog svojih povlatenih odnosa sa EU, kao to su: RAZMJENA - favorizirana pravila podrijetla (GSP) te dogovori o razmjeni ODRIVI RAZVOJ - kroz "zelenu" proizvodnju i razmjenu, socijalni razvoj, kulturalna i socijalna kooperacija REGIONALNA SURADNJA/INTEGRACIJA - napredak u slobodni kretanja stanovnitva, dobara, usluga, radne snage i tehnologije, liberalizacija novanih transfera/plaanja, strukturne reforme.

Postoji konstantan dijalog izmeu partnera kroz: godinji OCT-EU forum (sastaju se Komisija, sve zemlje OCT-a i matine zemlje) rednovni tripartitni sastanci (Komisija, OCT, matine zemlje) partnerski sastanci (Komisija, individualna OCT zemlja i matina zemlja)4. EDF I FINANCIRANJE ACP/OCT ZEMALJA:Europski razvojni fond (EDF- European Development Fund) osnovan je 1958. Godine kako bi direktnim intervencijama financirao ekonomske i socijalne razvojne projekte u pridruenim dravama. Fondom upravlja Komisija i ,sukladno njenim odlukama distribuira se pomo. U poetku su njegova sredstva bila u visini sto milijuna obraunskih jedinica (tada oko 100 milijuna dolara), da bi kasnije znatno porasla. Tako je Konvencijom Lome I Zajednica dravama ACP stavila na raspolaganje preko tri milijarde obraunskih jedinica za industrijski (privredni) i socijalni razvoj i to je najveim dijelom ulo u aktivu ovog fonda, te manjim dijelom aktivu Europske investicijske banke (tristo milijuna obraunskih jedinica). I prema Konvenciji Lome IV (koja je na snazi od moujka 1990. godine) vie od sedam milijuna milijardi ECU-a koristi se za subvencije projekata razvoja, te pomo rudarskoj proizvodnji. (Mileta, 2011, str. 94/95)EDF ne spada (jo uvijek) pod proraun Europske Unije ve ga financiraju matine zemlje koje su povezane sa tim teritorijima i dravama. Fond ima svoja financijska pravila te ga izvrava poseban komitet. Financiranja zemalja koje su obuhvaene EDF-om nastavit e se, barem kroz radoble 2008.-2013.Svaka faza EDF-a je zakljuena na period od 5 godina. Dosada je bilo 10 faza: 1. faza : 1959-1964 2. faza : 1964-1970 (Yaounde konvencija) 3. faza : 1970-1975 (Yaounde II) 4. faza : 1975-1980 (Lome I) 5. faza : 1980-1985 (Lome II) 6. faza : 1985-1990 (Lome III) 7. faza : 1990-1995 (Lome IV) 8. faza : 1995-2000 ( revizirana Lome IV) 9. faza : 2000-2007 (Cotonou) 10. faza : 2007-2013 (revizirani Ugovor iz Cotonou-a)EDF se sastoji od vie instrumenata kao to su povlastice, kapitalni rizik i zajmovi privatnom sektoru. Stabex i Sysmin instrumenti su dizajnirani kako bi pomogli poljoprivredi i rudarstvu su zaustavljeni 2000. godine ugovorom iz Cotonou-a.Deseti EDF pokriva razdoblje od 2008. do 2013. godine i ima ukupan budet od 22682 mil. EUR. Od cjelokupnog iznosa, 21 966 mil. je alociran za zemlje ACP-a. 286 milijuna je namijenjeno zemljama OCT-a, a 430 milijuna Komisiji za provedbu EDF-a. (Europa.eu, 2013)

5. ZAKLJUAK:Europska Unija nema istinske trgovinske koristi od zemalja Afrike, Kariba, Pacifika jer su to uglavnom nerazvijene i veinom male zemlje. OCT zemlje u odnosu na ACP zemlje su uglavnom na vioj razini drutvenog i gospodarskog razvoja. Odrivi razvoj OCT-a treba poticati jaanjem njihove konkurentnosti, smanjenjem ranjivosti i regionalnom integracijom. Prioriteti suradnje postaju: osnivanje centara izvrsnosti koji e omoguiti razvoj, podizanje razine zakonodavne usklaenosti s EU (prvenstveno carine i porezi), ekoloka suradnja, bolja povezanost (ICT) i pristupanost (transport), trgvinska i ekonomska suradnja na naelima liberalizacije i recipronosti. (Kandija i Cvei, 2011, str. 263) Za kraj moemo jo samo navesti da je naa poetna hipoteza potvrena to smo dokazali statistikim podacima.

LITERATURA:KNJIGE: Kandija Vinko, Cvei Igor ( 2011 ); Ekonomika i politika Europske Unije; Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci,Rijeka McCormick John (2010) ; Razumjeti Europsku Uniju; MATE d.o.o Mileta Vlatko (2003) ; Leksikon Europske Unije; Politika kultura, Zagreb Vukadinovi Radovan, ehuli Lidija (2011) ; Politika Europskih inetgracija; Naklada Ljevak

INTERNET: ACP (2013) Sekretarijat ACP; dostupno na: http://www.acp.int/content/secretariat-acp Wikipedia (2013) ACP; dostupno na: http://hr.wikipedia.org/wiki/ACP Wikipedia (2013) Lome Convention; dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Lom%C3%A9_Convention TermWiki (2013) Cotonou Agreement ; dostupno na: http://www.termwiki.com/BS:Cotonou_Agreement ACP (2013) Frequently Asked Questions; dostupno na: http://www.acp.int/node/7 Europa.eu (2013) EU/ACP Trade; dostupno na: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2006/september/tradoc_113340.pdf Europska Komisija (2010) Proiena inaica Ugovora o EU i Ugovora o funkcioniranju EU; dostupno na: (HRV)http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/111221-lisabonski-prociscena.pdf (ENG) http://europa.eu/lisbon_treaty/full_text/ Europa.eu (2013); OCT; dostupno na: http://europa.eu/legislation_summaries/development/overseas_countries_territories/r12102_en.htm