SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DIJANA ZADROCIPAR

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

CIPARSEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Nacionalna ekonomija Student: Dijana zadroMentor: dr.sc. Branko Blažević Matični broj: 1884DZ-13

Smjer: Međunarodni medžament u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija, siječanj 2014. godina

SADRŽAJUVOD.........................................................................................................................................21. DRŽAVA CIPAR...................................................................................................................3

1.1. Politika i stanovništvo....................................................................................................32. EKONOMIJA CIPRA............................................................................................................53. FISKALNA POLITIKA I FINANCIRANJE.........................................................................8

3.1. Financijski sektor.........................................................................................................103.2. Strukturne financijske reforme....................................................................................12

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................14LITERATURA.........................................................................................................................15

I

UVOD

Tema ovoga seminarskog rada je država Cipar odnosno gospodarski pokazatelji Cipra. Kroz rad ćemo se upoznati sa svim pokazateljima gospodarstva koji utječu na razvoj Cipra.

Prema izvješću Međunarodnog monetarnog fonda i njegovim statistikama analizirati ćemo stanje na Cipru. Kako je Cipar pogodila recesija te koje su posljedice recesije. Kakav je bankarski sektor Cipra te politički utjecaj Grčke. Cipar je zemlja prepoznata kao turističko odredište i sam turizam igra veliku ulogu u gospodarstvu Cipra međutim potrebne su i druge grane kako bi gospodarstvo bilo jako odnosno konkurentno. Potrebne su mnoge promjene I reforme kako bi se pogođeno gospodarstvo i ekonomija podigli na razinu prije recesije a kroz rad ćemo vidjeti što su vlasti po tom pitanju poduzele te budućnost gospodarskog rasta Cipra.

2

1. DRŽAVA CIPAR

Cipar je otočna zemlja u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Cipar je najistočniji otok u Sredozemnom moru. S površinom od 9.251 km² treći je po veličini u Sredozemlju (nakon Sicilije i Sardinije). Po veličini je 161. država svijeta sa sličnom površinom kao Libanon i Portoriko. U geološkom i geotektonskom pogledu Cipar predstavlja dio Male Azije, koji se u prošlosti odvojio. U klimatskom i vegetacijskom smislu ovaj je otok smješten u sjevernom umjerenom pojasu.

S prometnog gledišta ima više nego povoljan položaj. Ova zemlja se nalazi između Istoka i Zapada, pa je pri prijelazu između istih gotovo nezaobilazna stanica. Za Cipar se često kaže da je najistočnija zapadna zemlja. S obzirom na to da se nalazi 64 km južno od Turske, 97 km zapadno od Sirije, te 439 km sjeverno od Sueskog kanala, skoro svaki brod koji prolazi ovuda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od ciparskih luka. Više od 1.000 stranih brodova danas plovi svjetskim morima pod ciparskom zastavom. Osim brodskog, Cipar je važna stanica i za avionski promet. Mnogi avioni koji lete sa zapada na Bliski istok, pa i dalje, slijeću prvo u zračne luke u Larnaki i Paphosu (češće Larnaki). Glavni grad Nikozija nema zračnu luku. Zračna luka u Larnaki je moderna i odgovara svim svjetskim standardima. S nje polijeću zrakoplovi, kako za sve veće europske gradove (Frankfurt, London, Pariz, Rim, Amsterdam i dr.), tako i za mnoga odredišta na Bliskom istoku i zemljama Perzijskog zaljeva.

1.1. Politika i stanovništvo

Što se tiče povijesnog i političkog položaja, koliko god on bio povoljan, toliko se nepovoljno odrazio na ovaj otok. Svaka veća sila koja se pojavila na Mediteranu nije ga mogla promašiti, upravo zbog tog povoljnog položaja. Pa su tako vlast nad njim izmenjali: Feničani, Grci, Egipćani, Perzijanci, Rimljani, Bizantijci, Arapi, Britanci, Francuzi, Mleci, Osmanlije, opet Britanci, sve do "relativne" nezavisnosti. Relativne jer Cipari dan danas više zavisi od velikih sila i susjeda (prije svega Grčke, Turske, Velike Britanije, SAD-a i EU), a manje sam od sebe. Dakle, sve važnije političke odluke se donose prvo na relaciji Atena-Ankara, pa se tek onda pitaju ciparske vođe, koji uglavnom samo potvrde te odluke.

Glavni politički problem otoka je podjela na grčki i turski dio. U ovih tridesetak godina, od podjele do danas nije učinjen skoro ni jedan korak ka ponovnom ujedinjenju, iako je u interesu i jednih i drugih ujedinjenje. Grcima jer bi se vratili živjeti na čitavom otoku, gdje su prije podjele i bili, a Turcima da bi izašli iz izolacije. Ipak Turci su na otoku pod neprekidnom kontrolom vojske, tako da je njihov politički angažman ograničen. Bilo je nekih pokušaja pregovora, ali ni jedna strana nije odstupala od svojih zahtjeva. Turci traže konfederalnu zajednicu, dok Grci traže sasvim suprotno - unitarističku državu. Dakle, želje ima, ali vizije se potpuno razlikuju. Najozbiljniji pokušaj za ujedinjenje bio je 2004., a sastavio ga je generalni tajnik UN-a Kofi Annan. Ako bi se prihvatio taj plan cijeli otok bi ušao u EU, a ako ne, samo južni (grčki) dio. Grčki političari su procijenili da sporazum više odgovara turskoj strani pa su ga odbacili, i to iz razloga jer plan nije omogućavao povratak svih grčkih izbjeglica, kao ni

3

povratak svog zemljišta koje im je prije pripadalo, te što bi Turci dobili previše mjesta u organima vlasti. Plan nije uključivao ni nestanak britanskih baza s otoka. Tako je na referendumu na grčkom dijelu otoka 75% građana odbilo sporazum. Iako je plan prihvatilo 64% građana Sjevernog Cipra, on nije prošao, i u EU je de facto ušao samo južni dio, iako se službeno i Sjeverni Cipar računa kao dio Republike Cipar pa samim tim i kao dio EU. Veliki problem ujedinjenju otoka je stalna prisutnost 50.000 turskih vojnika na jednom malom teritoriju.

4

2. EKONOMIJA CIPRA

Prije krize 2008, Cipar je uživao dugo razdoblje visokog rasta, niske stope nezaposlenosti i zdravih javnih financija. Stopa nezapolenosti dosegla pad od 3,6% u 2008., s brzim rastom plaća i zaposlenosti privlači priljev stranih radnika. Glavni pokretači rasta bili su izvoz usluga, uključujući i financijske, pravne, računovodstvene i dostavljačke usluge, koje su privukle obrazovanu radnu snagu engleskog govornog područja, niske stope poreza na dobit, dvostruko poreznim ugovorima sa zemljama strateškim partnerima, stabilnim makroekonomskim okruženje, te Ciparski povoljan zemljopisni položaj. Iako je u opadanju,u relativnom smislu, turizam čini 10% BDP-a u 2008. U međuvremenu je omjer javnog duga bio znatno ispod prosjeka eurozone, na 48% BDP-a na kraju 2008.

Međutim, svoje ranjive strane su gradili u obliku proširenja vanjskih nedostataka, brzi rast kredita, nekontrolirani rast nekretnina i velika izloženost ciparskih banaka Grčkoj. Deficit proračuna platne bilance, koji je prethodno bio skroman i uglavnom pokriven izravnim stranim ulaganjima, počeo se povećavati nakon pristupanja u EU 2004., što je odraz oštrog pada privatnih štednji. Deficit proračuna dosegao je vrhunac od 17% BDP-a u 2008, što se u velikoj mjeri financira priljevom depozita nerezidenata u bankarski sustav i vanjskim zaduživanjima kod banaka. Brzi rast kredita potaknut je stambenim rastom. U međuvremenu, snažna domaća potražnja, podržana od strane inozemnog financiranja, pridonijela brzom povećanju plaća, iznad razine produktivnosti. Kriza je pogodila Cipar kroz pad izvoza usluga i naglog usporavanja u izgradnji, čiji utjecaj je ublažen velikom fiskalnom ekspanzijom tj. zaduživanjem. Cipar je doživio najblažu recesiju u eurozoni u 2009., s padom BDP-a od 1,9%. Poveći financijski poticaj je odigrao veliku ulogu u prigušenju potražnje. Relativno nisko oslanjanje na proizvodni izvoz (koji je više ciklični od izvoza usluga) i na veleprodaju bankovnog financiranja također je omekšalo utjecaj krize na izvoz i rast kredita. Ipak, recesija je izazvala oštar pad potrošnje i značajan porast nezaposlenosti. Rast se oporavio skromno u 2010., unatoč prigušnim učincima povećanja nezaposlenosti i troškova kućanstva. Kontrakcije u građevinskom sektoru i slab turizam ostaju veliki utezi gospodarstva Cipra.

Deficit proračuna prilagođava se brzo, ali je ostao na visokoj razini u odnosu na druga euro područja. Deficit proračuna platne bilance stoga se poboljšava sa 16,8 na 7,5% BDP-a u razdoblju između 2008 i 2009 , uglavnom zbog slabije potražnje za uvozom i nižim cijenama robe. Ostao je stabilan u 2010., budući je oporavak izvoza usluga poljuljan zbog viših cijena nafte. Izravna strana ulaganja pružaju osnovni izvor financiranja tijekom 2009. i 2010., koji pokrivaju 65% deficita proračuna platne balance.

5

Fiskalni deficit naglo se pogoršava u 2009. , i zbog strukturnih i cikličnih razloga, i poboljšava se nešto u 2010., kao rezultat jednokratnih čimbenika i malih paketa prihoda. Paket od 4% BDP-a bio je proveden u 2009. kako bi ublažio utjecaj krize. Glavne mjere su stalni porast plaća ( 1,6% BDP-a ), socijalnih davanja ( 1,6% BDP-a ), te javnih investicija ( 1,4% BDP-a ). Automatskim stabilizatorima je također dozvoljeno da djeluju, a brzi pad ( 2,5% BDP-a ) u gradnji i prodaji nekretnina i vezanih prihoda u velikoj mjeri je prisutan . Rezultat je bio prelazak iz suficita u 2008. na deficit od blizu 6% BDP-a u 2009. U 2010., jednokratni prihodi središnje banke ( 0,5% BDP-a ) , te uzlet naftnih trošarina i mjera oporezivanja ( 0,5% BDP-a ) , pridonijeli skromnom smanjenju deficita .

Financijski uvjeti su se pogoršali brzo do kraja 2010., do točke gdje je Cipar sada gdje mu se zabranjuje daljnje dugoročno zaduživanje na stranom tržištu. Počevši krajem 2010, kreditne agencije su pokrenule seriju smanjenja rejtinga i pažnju ulagača sve više usmjerile na veliku izloženost državnih banaka Grčkoj. Uvjeti su se pogoršali tijekom ljeta zajedno s nepovoljnim grčkim kretanjima i fiskalnim razlikama na Cipru. Do sredine 2011., 10-godišnji prinosi državnih obveznica premašila su 10% i Cipar je izgubio pristup dugoročnim suverenim tržišta dužničkih instrumenata. U međuvremenu, cijene dionica banaka padaju, s indeksom Ciparske burze (u kojoj tri velike banke čine preko 90% tržišnog kapitala) smanjenim za 61%, do 2011.

Uništavanje ključne elektrane u srpnju, i njene političke posljedice produbile su osjećaj ekonomske nesigurnosti. Dana 11. srpnja ,velika količina zaplijenjenih streljiva spremljenih u vojnoj bazi je eksplodirala, i uzrokuje mnogobrojne ljudske žrtve i uništavanja susjedne Vassilikos elektrane , koja opskrbljuje pola otoka strujom. Troškovi obnove procjenjuje se na 300 do 700 milijuna € , a očekuje se da će biti pokriveni od strane elektroenergetske tvrtke i sredstava osiguranja. Navedeni događaj uzrokovao je česta nestajanja električne energije u ljetnim mjesecima, što je nepovoljno utjecalo na državne prihode i slabljenje potpore vladi. Početkom kolovoza, predsjednik imenovao novu vladu , uključujući i novog ministra

6

financija. Međutim ,srednja struja DIKO stranka napustila vladajuću koaliciju, ostavljajući vladajuću ljevicu, AKEL stranku s manjinom u parlamentu.

Ne očekuje se rast BDP-a u 2011. Postupni oporavak koji je započeo u 2010. bio je neuspješan zbog gubitka proizvodnje i povjerenja koje proizlazi iz rušenja elektrane i slabije inozemne potražnje, kao i povećanje neizvjesnosti i strože financijske uvjete s nepovoljnom ekonomskom klimom u Grčkoj. Građevinski sektor i dalje se pokušava izvući iz stanja koje je i dovelo do krize. Cijene kuća i najamnine prate trend opadanja ali je i dalje nedostižan vrhunac tržišta iz 2008. Turizam je jedna od rijetkih svijetlih točaka , uz prihode povećane za 16% do kolovoza , i na putu je da vrati svoju razinu iz 2008.

Članovi Vlade predviđaju ekonomski napredak od 1% u 2012. i postupni oporavak u daljnjim godinama. Ključni pokretači iza očekivanog usporavanja uključuje još strože financijske uvjete kao i smanjenje bankovnog kreditiranja kako bi se očuvao kapital i likvidnost; negativan kratkoročni utjecaj mjera fiskalne prilagodbe , i pogoršanje izgleda za gospodarski rast u eurozoni i izvan nje. Očekuje se da će nezaposlenost dosegnuti vrhunac u 8 ½ % u 2012., dok se inflaciji predviđa pad do 2,5%, s obzirom na stabilizaciju cijena roba isniženu potražnju. Za domaću potražnju očekuje se da će se oporaviti u razdoblju od 1-3 godine, kao što će unutarnji i vanjski uvjeti normalizirati.

Deficit proračuna predviđa se dodatno smanjiti u 2011./12. Prigušavajući utjecaj usporenog rasta uvoza, zajedno s jakim turizmom (uključujući 50% povećanje posjetitelja iz Rusije ), očekuje se da će više nego smanjiti utjecaj viših cijena energije u 2011. Kao rezultat toga, očekuje se pad deficita proračuna od 7,8% BDP-a u 2010. na 7,2% u 2011. Deficit se predviđa dodatno smanjiti u 2012., zbog čega se očekuje usporavanje domaće potražnje, fiskalna prilagodba povećava uštede u javnom sektoru, i stabilnost cijene roba. Za usluge izvoza predviđa da će ostati smanjeni sa samo skromnim daljnjim dobitcima u prihodima od turizma i tranzita, zbog pogoršanog vanjskog okruženja .

Mali su izgledi za rast i oporavak. Takav stav proizlazi iz nepovoljnih ekonomskih kretanja u eurozoni. Ako se financijske turbulencije intenziviraju i tako pogode i Grčku, to bi moglo imati veliki utjecaj na ciparske banke, što dovodi do još oštrijih financijskih uvjeta, s negativnim posljedicama za vjerovnike i potraživanje. Nadalje, negativni šok za svjetske trgovine će utjecati na Cipar kroz izvoz usluga, koji čine blizu polovice BDP-a. Konačno, fiskalna konsolidacija planirana za 2012./13. moga bi imati veći utjecaj nego što se to predviđalo. Ako se navedeni rizici ostvare u 2012. rast bi mogao biti znatno manji nego što je to planirano.

7

3. FISKALNA POLITIKA I FINANCIRANJE

Vlada je pokrenula nove mjere za promjenu i kontroliranje fiskalnih nestabilnosti i vraćanje povjerenja na tržištu. Vlada predviđa kako će se deficit povećati sa 5,3% BDP-a prošle godine na 7% u 2011., što donosi povećanje javnog duga na 68% BDP-a, s obzirom na slabe prihode i neuspjeh u kontroliranju potrošnje. Smanjiti nestabilnosti, Vlada je objavila fiskalne štedne ciljeve od 150 milijuna € ( 0,8% BDP-a ) u 2011., 650.000.000 € ( 3,6% BDP-a ) u 2012., odnosno 400 milijuna € ( 2,2% BDP-a ) u 2013. Navedeni ciljevi imaju za zadaću smanjenje fiskalnog deficita na 2,8% BDP-a u 2012. i postići uravnoteženi proračun do 2014.

Parlament je donio prvi paket mjera krajem kolovoza kojima će vlasti povećati uštede od 2012. Glavne mjere uključuju povećanje trajnog doprinosa 4.25% javnih državnih radnika prema svojim mirovinama, povećanje poreza po odbitku na prihode od kamata od 10 do 15%. Vlada je također zatvorila javni mirovinski fond za nove zaposlenike (koji će umjesto toga sudjelovati u državnom mirovinskom fondu).

Drugi paket mjera je poslan u parlament sredinom listopada . Prema vlastima to bi u velikoj mjeri postiglo ciljane uštede za 2012 , ali će ostaviti veći dio mjera za štednju 2013 i 2014 za buduće zakonodavstvo . Ključne mjere uključuju povećanje stope PDV-a sa 15% (najniže u EU ) na 17% , na 6 -mjesečno zamrzavanje troškova ( COLA ) za javne službenike ( osim će Vlada tražiti konsenzus do kraja 2011. na stalnoj reformi COLA koji ima za cilj postići daljnje fiskalne uštede ), i boljeg usmjeravanja socijalnih transfera na temelju kriterija prihoda. Vlasti su također najavili da će poduzeti dodatne mjere u slučaju da ostvarene fiskalne uštede od mjera podbace u odnosu na ciljane iznose .

Predložene mjere će biti važan korak prema rješavanju visokih plaća javnog sektora i loše ciljanih socijalnih davanja. U 15,4% BDP-a u 2010 , Cipar ima najveći iznos plaća javnog sektora u eurozoni. To je pogoršano u 2009. kada je rast plaća povećan za 1,5% BDP-a . Zajedno s nizom loše ciljanih socijalnih naknada (5,5% BDP-a u 2010 ) , te dvije kategorije troše 45% ukupne potrošnje opće države.

8

Kako bi podržali svoje fiskalne konsolidirane ciljeve i poboljšali proračunske procese, planira se provesti program strukturalnih fiskalnih reformi . To uključuje :

1. uvođenje fiskalnih pravila na srednjoročni proračunski okvir u državno zakonodavstvo,u skladu s direktivama EU-a;2. Prolaz novog zakona upravljanja javnim dugom za smanjenje dug i upravljanje novcem;3. Računovodstvenim i statističkim reformama proširiti pokrivenost i povećati pravovremenu dostupnost podataka;4. Jačanje prihoda i kontroliranje rashoda kako bi se povećala transparentnost i smanjila odstupanja u planovim.

Vremenski vezani izdaci predstavljaju veliki dugoročni izazov za javne financije. Rashodi mirovina, uključujući i upravljanje državnim mirovinskim fondom ( SSF ) i mirovinskog fonda za javne službenike, su na putu da postanu jedni od najviših u eurozonu do 2050 .Za troškove zdravstva također se predviđa da će porasti za 1% BDP-a do 2050 .Deficit državnog mirovinskog fonda procjenjuje se da će doći na oko 0,5% BDP-a iz 2010. (bez državnih doprinosa i kamata na državni dug iskazanih u rezervi mirovinskih fondova) . Troškovi državnog mirovinskog fonda predviđa se da će se povećati za oko 8% BDP-a do 2050., a na oko 14%BDP-a što stanovništvo stari i relativno novi sustav sazrijeva. Doprinosi od zaposlenih i poslodavaca predviđa se da će porasti za samo oko 3% BDP-a , na temelju povećavanja doprinosa održati će se svakih 5 godina od 2014. do 2039 . Za takav rezultat, davanja iz proračuna bi trebalo povećati za oko 5% BDP-a kako bi zadovoljili obveze SSF-a .

Za neto davanja za mirovine javnih službenika očekuje povećanje od oko 3% BDP-a u 2010. do 5% BDP-a u 2050. , prema nedavnom istraživanju. Studija sugerira da će prosječna stopa doprinosa od 40% biti potrebna da bi se u potpunosti financirale beneficije do 2060. u odnosu na današnjih 5% doprinosa zaposlenih. Sustav ostaje blagonaklon prema međunarodnim standardima , čak i nakon nedavne reforme. Neke skupine ( kao što su učitelji i policija ) imaju nisku dob umirovljenja. Prednosti tj. beneficije temelje se na konačnoj plaći , umjesto na prosjeku karijere, a puna mirovina može se obračunati s manje godina radnog staža nego u državnom programu. Beneficije su izračunate u odnosu na povećanje plaća u javnom sektoru i indeks potrošačkih cijena. Uz mirovinu, radnici dobivaju paušalni iznos beneficije.

Iako je vlada izgubila pristup dugoročnim suverenim tržištima dužničkih instrumenata, vrlo je vjerojatno da će biti u mogućnosti ispuniti preostale potrebe financiranja za 2011. kroz kratkoročna zaduživanja i korištenje depozita. Iznos dugoročnog duga koji dospijeva u posljednjem tromjesečju 2011. je minimalan. Pod uvjetom daVlada može izdati mali iznos (244 milijuna € , ili 1,3%BDP-a ) neto novog kratkoročnog duga , a da to ne treba pružiti financijsku potporu za svoje banke, te će s tim biti u stanju zadovoljiti svoje potrebe za financiranjem do kraja godine , uz pomoć depozita izjednačavanjem 1,2% BDP-a .

9

Vladino financiranje će biti veliki izazov u 2012 zbog odsustva ne financiranja na tržištu. Dugoročni dug dospijeća uključuje 550.000.000 € domaćih obveznica koje dospijevaju u siječnju 2012. i 550.000.000 € euroobveznica koje dospijevaju u veljači. Sredstva potrebna da se pokriju svi dospjeli dugoročni dugovi i fiskalni deficit u 2012. iznosi oko 2.000.000.000 €.

3.1. Financijski sektor

Veliki bankarski sustav zbog velike izloženosti Grčkoj je glavna ranjivost ciparske ekonomije. Imovina banaka ukupno 152.000.000.000 € ( 835% BDP-a ) , dok je aktiva poslovnih banaka s ciparskom kontrolom 92000000000 € ( 500% BDP-a ). Izloženost tih banaka u Grčku iznosi 29000000000 € , ili 160% BDP-a , uključujući i grčke državne obveznice i kredita grčkih rezidenata. Oni također drže 1.600.000.000 € ciparskih državnih obveznica, ali minimalne količine državnog duga ostalih zemalja periferne eurozone.

Najveća opasnost dolazi od poslovnih banaka s ciparskom kontrolom, iako i ostale bankarske grupacije predstavljaju potencijalno značajne rizike. Loši, nepovoljni krediti (NPL) kod tih banaka su porasli na razini lokalnog kreditnog portfelja , dok se na grčkom tržištu tj. u ograncima istih banaka broj kredita kao i same provizije drastično smanjuju. Samo na području bezjamčevinskih loših kredita podižu se provizije, što ostavlja banke izložene daljnjim rizicima gubitaka.

10

Ciparske banke se suočavaju sa potrebama značajanim količinama kapitala kako bi ispunili zahtjeve nova Europska bankovna uprava (EBA). EBA-ini izračuni objavljeni 26. listopada pokazuju da ciparske banke traže dodatni kapital procijenjen na 3,6 milijardi € ( 20% BDP-a ) na temelju trenutne baze. Procjene daljnih studija moglo bi ukazati veće kapitalne potrebe.

Pritisci financiranja banaka predstavljaju još jedan značajan problem. Ciparske banke oslanjaju se uglavnom na depozite za financiranje, s omjerom od 93% kredita i depozita. Potrebe refinanciranja tržišta kapitala su niska, na 550 milijuna € 2011./13., i oslanjanje na međubankarsko financiranje je nisko. Međutim , tri izvora ranjivosti samog financiranja se ističu:

1) za nerezidente depozite ( NRD ) u ciparskim bankama (bez depozita prikupljena u inozemstvu stranih podružnica ) su 23.000.000.000 € ( 125% BDP-a ) , od kojih su većina kratkoročna sa niskim kamatnim stopama. To bi se moglo pokazati nestabilano u slučaju daljnjih šokova povjerenja. Ovaj rizik je djelomično ublažen zbog 70% zahtjeva likvidnih sredstava nasuprot12 milijarde € NRD u stranoj valuti), a 20% zahtjeva za € 11.000.000.000 u eurima NRD ) .

2) 17.000.000.000 € depozita prikupljenih u grčkim filijalama tri najveće ciparske banke mogao bi biti predmet odljeva u odnosu na teške uvjete u Grčkoj. Izdaci u prvoj polovici 2011. bili su blizu 3 milijarde € ( gotovo 15% od ukupnog zbroja ) , iako se dio njih vratio u ciparske banke kao NRD. Dok se sustav u cjelini mogao nositi s nastavak umjerenog odljeva , pojedine banke mogle bi se suočiti s nedostatkom likvidnosti.

3) pritisci financiranja također mogu nastati iz gubitka potpore ECB. ECB trenutno pruža značajnu likvidnost u sustavu, od kojih većina na kraju mora biti zamijenjena financiranjem iz tržišta. Štoviše , daljnji gubici na tržištu, na grčkom (kao i ciparskom) državni dug bi smanjio vrijednost kolaterala koji zadovoljavaju uvjete za ECB financiranje. Ukoliko Ciparski investicijski rejting opadne ispod, njezine državne obveznice više neće biti prihvatljivi kao jamac za objekte financiranja iz ECB-a pod sadašnjim pravilima.

11

3.2. Strukturne financijske reforme

Vlada podupire što brže provođenje strukturalnih fiskalih reformi koje temelj za uvođenje srednjoročnog proračunskog okvira. Direktive EU koje se odnose na fiskalni okvir treba hitno provesti, uključujući i onaj kojim se propisuje uvođenje fiskalnih pravila u državno zakonodavstvo. Prijedlog nacionalnih fiskalnih pravila će biti znak za opredjeljenje za zdrave javne financije, iako će biti potreban prijelazni režim za njihovu punu provedbu. Vlada je ohrabrila vlasti kako bi poboljšali temeljne proračunske procese, kao što su realnije prognoziranje, pojednostavljenje proračunskim klasifikacijama, i povećanje fleksibilnosti da doznači potrošnje po različitim kategorijama, koji će pomoći da se smanji potreba za dodatnim budžetom. Vlada je također savjetovala reorganizaciju Porezne uprave kombiniranjem odvojenih odjele odgovornih za različite poreze i jačanje razmjene informacija. Napokon, vlada je pozdravila namjeru vlasti da donese novi zakon za upravljanje dugom. Vlasti su se složile o važnosti strukturnih fiskalnih reformi i ukazali da bi oni tražili Fond za tehničku pomoć u prioritetna područjima .

Vlada je savjetovala vlasti da bi se unaprijedilo upravljanje fiskalnim rizicima od izvanproračunskih subjekata i javno-privatnog partnerstva (JPP) . U kratkom roku to može postići pomno praćenje financijama najvećih izvanproračunskih subjekata od strane Ministarstva financija. S obzirom na javno-privatno partnerstvo , vlada preporuča reformu okvira kako bi se osiguralo pravilna evaluacija financijskih rizika za proračun i uvesti postupke koji osnažuju Ministarstvo financija da se zaustavi projekte JPP-a koji ne ispunjavaju odgovarajuće standarde.

Smanjenje ogranićenja plaća je najvažnija strukturna reforma potrebna za rješavanje izazova konkurentnosti. Sadašnja kriza je prilika da se poduzmu značajne reforme ili čak eliminiraju troškovi u javnom sektoru. Povezujući plaće s inflacijom a ne s produktivnosti, COLA smanjuje fleksibilnost relativne razine plaća preko raznih tvrtki i sektora, što ometa sposobnost gospodarstva da se prilagodi promjenama u produktivnosti i potražnji. Na razini cijelog gospodarstva, COLA također onemogućava fleksibilnost plaća za prilagodbu na šokove kao što su 2008. financijska kriza i promjena cijena roba. To također doprinosi visokoj razini plaća u javnom sektoru , što otežava privatnom sektoru privući kvalificirane radnike. Iz tih razloga, nekoliko zemalja u eurozoni imaju automatske mehanizme prilagodbe poput COLA, a Fond je u pravilu savjetovao protiv njihovog korištenja .

Cipar je postigla određeni napredak u poboljšanju regulatornog okruženja , a još više se mora postići. Cipar zauzima 40. među 183 zemalja svijeta na listi Svjetske banke koja ukazuje na isplativost ulaganja (Doing Business) pokazatelj , i 47. mjesto među 142 zemalja u širem smislu konkurentnosti mjerene Izvješća o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Mjere koje se poduzimaju imaju uključene pojednostavljenje administrativne procedure kako bi postavili nove poslove ( one- stop shop ). Potrebne su daljnje mjere za poboljšanje poslovnog okruženja. Cipar se nalazi na samo 39.mjestu od 48 zemalja s visokim dohotkom na listi Svjetske banke u odnosu na indeks izvršenje ugovora, što odražava brojne postupke i dugo vrijeme čekanja na rješavanje sporova na sudu.

Ulaganja u istraživanje i razvoj , i stopa usvajanju novih tehnologija od stranih tvrtke su vrlo niska u odnosu na druge zemlje eurozone , uključujući i one sličnih veličina i strukture industrije. Cipar se nalazi nisko u pogledu njegove sposobnosti za inovacije, istraživanje i razvoj, jedan od dimenzija konkurentnosti definiranih Lisabonskom strategijom. Razina potrošnje na istraživanje i razvoj od 0,4% BDP-a , daleko je ispod ciljane razine Europske

12

unije od 3% BDP-a što je gotovo isključivo financirano od javnog sektora. Informacijske i komunikacijske tehnologije korištene u poduzećima svrstava se među najnižima u EU, prema anketnim podacima Eurostata .

13

ZAKLJUČAK

Ciparska ekonomija je u uzlaznoj putanji međutim i dalje su vidljive posljedice recesije. Prema zadnjim  podacima MMF-a njihov BDP per capita ( 2012. godine 26,900 $) je ispod prosječnog BDP per capita Europske unije. Cipar je prepoznat u svijetu kao ''porezna meka'' za nekolicinu offshore kompanija prvenstveno zbog svoje visko razvijene infrastrukture. Glavne grane na kojima ciparska ekonomija leži su turizam, financijske usluge te brodogradnja. Uz te grane valja istaknuti da su se u prošlom desetljeću otkrile značajne zalihe prirodnog plina u podmorju te je u području nazvnaom ''Afrodita'' počelo iskopavanje istog.

 Glavni prioriteti ciparske gospodarske politike su jačanje poduzetništva, povećanje

zaposlenosti, smanjenje troškova države te naglasak na jačanju znanosti i implementaciji najsuvremenijih tehnoloških otkrića u svim granama gospodarstva.

 Iz svega ovog navedenog može se zaključiti da je prosperitet Cipra neupitan ; svi

makroekonomski indikatori ukazuju na blagi porast u odnosu na susjedna područja eurozone, unatoč političkim previranjima između grčke i turske strane.

 

14

LITERATURA

http://www.imf.org (datum pristupa: 10.01.2014.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Cipar (datum pristupa: 10.01.2014.)

15