SEKUNDARNA CIRKULACIJA Lozic... · 2012. 11. 7. · SEKUNDARNA CIRKULACIJA I PADALINE - da bi...

42
SEKUNDARNA CIRKULACIJA

Transcript of SEKUNDARNA CIRKULACIJA Lozic... · 2012. 11. 7. · SEKUNDARNA CIRKULACIJA I PADALINE - da bi...

  • SEKUNDARNA CIRKULACIJA

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/89/Cyclone_Catarina_from_the_ISS_on_March_26_2004.JPG

  • SEKUNDARNA CIRKULACIJA I PADALINE

    - da bi nastale padaline u većoj količini i na većem prostoru potrebno je izdizanje

    i adijabatičko hlađenje golemih masa zraka

    - u svjetskim razmjerima za postanak padalina najvažniji je proces kondenzacije

    koji nastaje u ciklonama (i sličnim baričkim tvorevinama → poremećaji)

    - opće pravilo: većina poremećaja u atmosferi nastaje na plohama diskontinuiteta

    (fronte); ponekad u zračnoj masi bez direktne veze s frontalnom plohom

    Different air masses which affect

    North America, as well as other

    continents, tend to be separated

    by frontal boundaries.

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/Airmassesorigin.gif

  • DIVERGENCIJA I

    KONVERGENCIJA

    - na gibanje zraka i njegov odnos

    prema poljima različitog tlaka utječe

    Coriolisova sila (okomita na smjer

    gibanja)

    - na sjevernoj hemisferi zrak će

    kružiti oko središta niskog tlaka

    suprotno gibanju kazaljki na satu

    (suprotno na južnoj hemisferi)

    - ako se zrak udaljuje od središta

    visokog tlaka onda je cirkulacija

    satnog smjera (na južnoj hemisferi

    obratno)

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bc/Low_pressure_system_over_Iceland.jpg

  • - ciklona: konvergencija zraka → nagomilavanje zraka → izdizanje (ascendentno

    gibanje) → dinamičko hlađenje → kondenzacija → oblaci i padaline →

    razilaženje zraka na većoj visini → spuštanje

    - anticiklona: divergencija zraka u nižim slojevima troposfere; konvergencija u

    gornjim slojevima troposfere - kompenzacija: silazno strujanje u centralnom

    području anticiklone → zagrijavanje zraka spuštanjem (supsidencija) →

    udaljavanje temperature od rosišta → stabilizacija vremena

  • POREMEĆAJI I NEPOGODE U ATMOSFERI

    - prepoznavanje i klasifikacija poremećaja i nepogoda u atmosferi - kriterij:

    sinoptička karta

    a) poremećaji - ako se promjene u polju tlaka vide na sinoptičkoj karti u obliku bar jedne zatvorene izobare

    - ciklone

    - odvojene ciklone ili hladne kaplje

    - orografske ili zavjetrinske depresije

    - termičke depresije

    - tropske depresije

    - istočni valovi

    - tropski cikloni

    - anticiklone

    b) nepogode - ako se promjene u polju tlaka ne vide na sinoptičkoj karti

    - sve manje i kratkotrajnije intenzivne promjene vremena praćene sijevanjem,

    grmljavinom, jakim vjetrom i kišom (ili tučom)

  • CIKLONE, DEPRESIJE I

    TROPSKI POREMEĆAJI

    a) Ciklone

    - ciklona: valni poremećaj na fronti

    između dviju zračnih masa

    (izvantropske i tropske)

    - neprekidna smjena ciklona i

    anticiklona u umjerenim g. š.

    (pojas zonalnih zapadnih

    vjetrova na obje hemisfere)

    - polarna frontalna zona -

    prijelazna zona između toplijeg i

    hladnijeg dijela atmosfere - nagla

    promjena visine izobarnih ploha

    Polar low over the Barents

    Sea on February 27, 1987

    http://en.wikipedia.org/wiki/File:Polar_low.jpg

  • - polarna (planetarna) frontalna zona prodire sve do vrha troposfere; prekid

    tropopauze na dva dijela

    - na dodiru polarne fronte i oba dijela tropopauze: uska zona jakog zapadnog

    vjetra - tzv. polarna mlazna struja (postoji još i suptropska m. s.)

    - mlazne struje nastale su kombiniranim utjecajem rotacije Zemlje i

    atmosferskog zagrijavanja

    Clouds along a polar jet stream over Canada

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d7/Straalstroom.jpg

  • Mehanizam postanka ciklona:

    - na kontaktu toplog i hladnog zraka, na frontalnoj plohi uz mlaznu struju nastaje val velike dužine (više stotina ili čak 1000 i više km)

    - ciklona: valni poremećaj

    - valovi: nestabilni i stabilni; nestabilni: povećavanje amplitude gibanjem uz frontu

    a) južnije od mlazne struje: fronta koja odvaja topli zrak južno od nje od hladnijeg zraka sjevernije

  • b) početak stvaranja frontalnog vala (ciklone) - kad se lijeva polovica polarne

    fronte pomakne na jug pod utjecajem hladne zračne mase sjeverno od

    fronte → pad tlaka pri tlu i pritjecanje zraka prema tom području nižeg tlaka;

    divergencijom na visini odstranjuje se zrak koji pritječe u donjim slojevima

    troposfere

    - nestabilnost vala → povećanje amplitude

    - hladni polarni zrak sve se više potkopava pod lakši tropski, koji se mora

    izdizati uz frontalnu plohu

  • c) tropski zrak prodire dalje na sjever a polarni zrak na jug; cirkulacija zraka izrazito je spiralna → nastanak mlade ciklone

    - topli zrak čini topli sektor koji u obliku klina prodire u područje s hladnim zrakom

    - dio fronte na prednjoj strani toplog sektora = topla fronta; dio fronte na stražnjoj strani toplog sektora = hladna fronta

    - u zoni hladne fronte hladni zrak potiskuje topli na jug

    - hladna fronta giba se brže od tople pa se topli sektor počinje sužavati

    - ciklona je u fazi zrelosti

  • d) hladna fronta sustiže toplu frontu, potkopani topli zrak sve se više izdiže

    iznad tla

    e) u jednom momentu hladna fronta sustigne toplu usvoj njezinoj duljini; topli

    zrak potpuno je izdignut u visinu a pri tlu je ostala hladna zračna masa →

    faza okluzije ciklone

    - fronta koja nastaje spajanjem tople i hladne fronte - okludirana fronta

    f) nestanak temperaturnih kontrasta; životni tijek ciklone završava kao vrtlog

    toplog zraka iznad tla

  • - u završnoj fazi vrtlog tropskog zraka na visini nalazi se sjeverno od mlazne

    struje i okludirane fronte pri tlu; taj zrak bitno je modificiran - iz njega se izlučila

    velika količina vode; po svojim svojstvima nalazi se između polarne i tropske

    zračne mase

    - okluzija počinje s porastom tlaka u centru ciklone (ciklona se ispunjava)

    - konačna posljedica okluzije: frontoliza = iščezavanje frontalnih ploha

    - u izvjesnim uvjetima ciklona se može regenerirati tj. okludirana ciklona može se

    ponovno produbiti - npr. kad u područje okludirane ciklone prodre hladni zrak pa

    ponovno nastane temperaturna asimetrija; kad okludirana ciklona prijeđe s

    kopna na more → pritjecanje vodene pare i topline → labiliziranje donjih slojeva

    zraka; spajanjem dviju slabijih ciklona

  • Struktura ciklone:

    - profil A-B: presjek ciklone sjevernije od frontalnog vala

    - profil C-D: presjek ciklone nešto južnije

    - topli zrak prisilno se izdiže na obje frontalne plohe;

    - topla fronta položenija je od hladne pa se zrak izdiže sporije, pojas padalina je širi (300 - 400 km); padaline su dugotrajnije ali manjeg intanziteta

    - na hladnoj fronti padaline su kratkotrajnije i intenzivnije (kumulonimbusi)

    - nad hladnim frontama zimi ne mora biti jakih konvekcija zbog manje količine vodene pare u hladnom zraku

  • The storm that swept across the center of the United States on 26 and 27 October 2010. saw the country

    lashed with strong winds, rain, hail, and tornadoes. Such extratropical cyclones form over the US in the spring

    and autumn, when the temperature difference from north to south is large. Warm, high-pressure air rushes

    toward the cooler, low-pressure air in the north. Because the Earth is rotating, the air moving in circles the

    area of low pressure.

  • Utjecaj reljefa na gibanje ciklona tj.

    frontalnih ploha

    Prelazak tople fronte preko

    orografske barijere (a - e):

    - planina se nalazi u hladnoj zračnoj

    masi, s lijeve strane se približava topla

    fronta i topla zračna masa

    - topli zrak je labilan pa lakše prelazi preko planine nego hladan zrak; u njemu lako nastaju orografske padaline

    - planina ne izdiže samo toplu frontu nego se pod njezinim utjecajem iza planine pojavljuje val na frontalnoj plohi

    - u dolu tog vala topli zrak se počinje spuštati i adijabatski zagrijavati (tako nastaje fen i sl. vjetrovi); raspadanje naoblake

    - dio naoblake može otići dalje za toplom frontom koja se regenerira podalje od planine

  • Prelazak hladne fronte preko orografske barijere (f - j):

    - hladna zračna masa potiskuje topli zrak; probija se u obliku tupog klina; potkopava se pod topli zrak, izdiže ga i potiskuje uz planinu

    - posljedica: jake padaline na privjetrini; spuštanje i adijabatsko zagrijavanje toplog zraka niz zavjetrinsku padinu

    - hladni zrak se neko vrijeme nagomilava pred planinom (h), zatim se prelije preko nje i odbaci topli zrak dalje od planine (i)

    - hladni vjetar koji se ruši niz zavjetrinsku padinu → katabatički vjetar sa svim karakteristikama bure

  • Obitelj ciklona

    - niz ciklona na istoj fronti

    Postanak: kod ciklone u kasnoj fazi razvoja hladni zrak sa stražnje strane prodire na jug pa na polarnoj fronti iza matične ciklone nastaje valna deformacija

    - jedan dio fronte poprima karakteristike tople fronte - ponovno nastaju uvjeti za postanak novog frontalnog vala - prva faza razvoja nove ciklone

    - nova ciklona = sekundarna ciklona; njezina je putanja nešto južnija (na sj. hemisferi) od putanje matične ciklone

  • - u daljnjem razvoju sekundarne ciklone mogu se zapadno od nje pojaviti isti uvjeti;

    na polarnoj fronti mogu nastati nizovi od 3 do 5 ciklona; svaka iduća nešto je mlađa

    po razvoju; po položaju nešto bliža ekvatoru

    - iz svake mlađe ciklone polarni zrak prodire sve dublje na jug dok se konačno ne

    “razlije” u suptropskom pojasu → transformacija u tropski zrak jakim zagrijavanjem

    od podloge

    - istodobno se tropski zrak (u toplom sektoru ciklona) proširi daleko na sjever →

    transformacija tropskog zraka u polarni

    - prijelaz jedne obitelji ciklona → izmjena zračnih masa između polarnog i umjerenog

    i suptropskog i tropskog zraka

  • - nad Europu prosječno godišnje dolazi

    60 - 65 obitelji ciklona na polarnoj

    fronti

    - nakon posljednje ciklone preko

    prostora se razlije hladni zrak u kojem

    nastaje prostrana hladna anticiklona

    - sjeverna hemisfera: povezanost dugih

    (Rossbyjevih) valova i mlazne struje,

    obitelji ciklona i geografske raspodjele

    kopna i mora - polarni zrak prodire na

    jug preko kontinentskih masa

    Sjeverne Amerike i Euroazije; tropski

    zrak prodire na sjever uglavnom nad

    oceanima i u području Sredozemnog

    mora

  • Geografska raspodjela ciklogenetskih područja

    - utvrđuje se brojem prolaza ciklona u određenom razdoblju na određenoj površini

    - sjeverna hemisfera: čestina, dubina, pokretljivost i trajanje ciklona veće su zimi

    nego ljeti (zimi je veći meridionalni gradijent temperature)

    - ciklogeneza je koncentrirana nad oceanima a slabija je nad kontinentima - na

    ciklogenezu nepovoljno djeluje prevelika hladnoća (nezaleđena mora zimi su

    relativno toplija od kopna)

  • - na pojačanu ciklogenezu utječe kontakt tropskog zraka s juga i vrlo hladnog kontinenta – npr. nizinski dio Sj. Amerike do Newfoundlanda

    - vrlo velik horizontalni gradijent temperature između vrlo hladnog grenlandskog pokrova, zaleđenog Arktika i sjeverne Kanade s jedne strane, i toplog sjevernog Atlantika s druge → velika frekvencija ciklona

    - sjeverni Pacifik, između istočne Azije i sjeverne pacifičke obale Sj. Amerike → česta ciklogeneza

    - Sredozemno more: temperaturni kontrast → pojačana ciklogeneza

  • Putanje (trajektorije) ciklona:

    - velika praktična važnost: najveći dio padalina u umjerenim širinama donose ciklone

    - putanja ciklone je put koji prijeđe centar ciklone od momenta postanka do momenta nestanka ciklone kao baričkog sustava

    - ciklone se gibaju u određenim zonama

    - korelacija geografske raspodjele putanja ciklona s raspodjelom frontalnih ploha

    - ciklone najčešće nastaju između 300 i 700 na sj. hemisferi i 350 i 600 na južnoj

    - ciklonska aktivnost jača je na južnoj nego na sj. hemisferi

  • - putanje ciklona ovise o raspodjeli

    tlaka → ciklone zaobilaze

    anticiklone i zato teže prodiru u

    kopno zimi nego ljeti

    - ako u nekom području postoji

    more i kopno, ciklone će najčešće

    nastaviti put preko mora

    - ako se gibaju nad kopnom,

    preferirat će putanje nad

    prostranim ravnicama nego nad

    planinama

    - putanje ciklona zimi se spuštaju

    prema ekvatoru a ljeti se povlače

    prema polovima

    - najveća razlika između zime i

    ljeta: Sredozemlje i južni dio

    pacifičke obale SAD

    (ciklogenetska područja samo u

    hladnom dijelu godine)

  • Odvojene ciklone ili hladne kaplje

    - nastaju povećanjem amplitude

    Rossbyjevih valova (mlazne struje) u

    posljednjoj fazi obitelji ciklona, zbog

    čega dolazi do raspadanja vala →

    hladan zrak se odvoji od njegove

    osnovne mase na sjeveru

    - masa zraka koja je odvojena od

    svog izvora = odvojena ciklona

    (visinska ciklona) ili hladna kaplja

    - izobare na visinskoj sinoptičkoj karti su

    kružne a na prizemnoj karti nema

    jasno određenog centra tlaka

    - sporo premještanje, nebo je dugo

    prekriveno oblacima; padaline

    - nestaje zagrijavanjem podloge

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/85/N_Jetstream_Rossby_Waves_N.gif

  • - primjer: visinska ciklona nad JI Europom i prizemna sinoptička situacija

  • Orografske ili zavjetrinske

    depresije

    - nastaju kad neka zračna masa

    naiđe na planinski lanac ili veliki

    otok koji se pružaju više ili manje

    okomito na zračnu struju; na

    privjetrini zrak se zadržava,

    zatim nastoji izbjeći barijeru ili

    prijeći preko nje

    - istodobno: pad tlaka u zavjetrini

    → orografska ili zavjetrinska

    depresija

    - u kasnijoj fazi razvoja obično

    nastaje fronta a zavjetrinska

    depresija prelazi u ciklonu

  • Cyclone track at the surface,

    500 and 300 hPa

    Genovska ciklona – povezana s alpskom orografskom depresijom

  • Termičke depresije

    - termička depresija = polje niskog

    tlaka u kojem nema frontalne

    plohe

    - nastaje samo u najtoplijem dijelu

    godine iznad kontinenata, kao

    posljedica diferenciranog

    zagrijavanja dijelova kopna u

    stabilnim vremenskim situacijama

    - npr. ljeti iznad Sahare,

    jugozapadne Azije, SZ dio

    Indijskog poluotoka, Sjeverna

    Amerika iznad Arizone, u Australiji

    i južnoj Africi

    - ako u zraku ima dovoljno vodene

    pare može se razviti konvekcija

    (kratkotrajne i slabe nepogode)

    - ako u termičku depresiju naglo

    prodre hladni zrak, može

    nastati frontalna ploha;

    termička depresija prelazi u

    frontalni poremećaj (ciklona)

  • Tropske depresije

    - teško se otkrivaju na sinoptičkoj

    karti jer je horizontalni gradijent

    temperature i tlaka malen

    - praćene su vrlo razvijenim

    sustavom oblaka

    - količina kiše i smjer vjetra - jedini

    indikatori prema kojima se može

    utvrditi njihovo postojanje

    - genetski su povezane s

    intertropskom konvergencijom (ITF,

    termički ekvator)

    - sjeverna Afrika: konvergencija

    vrućeg i suhog SI pasata s jedne

    strane, i vlažnog i svježijeg JZ vjetra

    s Atlantika te vlažnog istočnog

    vjetra s Indijskog oceana

    - intenzivnije padaline: južno od ITC

    (300 - 400 km)

  • - monsunska Azija (Bengalski

    zaljev): pritjecanje vlažnih

    zračnih masa s juga prema

    ITC i tropskim depresijama

    (ljetni monsun); vjetar je jači

    jer je manje trenje s podlogom

    - u depresijama se izdiže sav

    zrak → goleme količine kiše

    (poplave u monsunskoj Aziji)

  • Tropical Depression on Sept. 28 at 1425 UTC (10:25 a.m. EDT) as it strengthening into a

    depression (bottom center) in the western Caribbean. The large area of clouds that stretch

    along the U.S. east coast are associated with an elongated area of low pressure.

  • Istočni valovi ili valovi u pasatima

    - poremećaji koji nastaju u tropima i to

    nad prostranim oceanima, s

    dominantnim istočnim strujanjem;

    velika valna duljina, mala amplituda

    - često prelaze u tropske poremećaje

    → razvoj tropskih depresija, oluja ili

    tropskih ciklona (harikeni, tajfuni i dr.)

    - brzo se gibaju od istoka prema

    zapadu; iza doline istočnog vala

    nastaje konvergentno polje strujanja s

    jakom naoblakom i kišom

    - u određenim uvjetima može se razviti

    zatvorena ciklonska cirkulacija →

    formiranje vrtložnih sustava →

    pojačano strujanje → nastanak

    tropskog ciklona (hariken)

  • Tropski cikloni

    - najintenzivnije nepogode na Zemlji

    - u prosjeku relativno mali (radijus do

    1000 km) a kao sustavi oštro su

    definirani

    - vrtložni sustavi u kojima vjetar puše

    jačinom >= 12 bofora

    - karakteristike: nagli pad tlaka od

    periferije prema centru; izobare su

    pravilne; spiralno strujanje vjetra prema

    središtu; brzina vjetra raste od periferije

    prema centru → golemi i snažni vrtlozi

  • - prosječna dnevna brzina kretanja: 16 - 24 km; trajanje: u prosjeku 6 dana (nekad i do 2 tjedna)

    - količina kiše opada prema periferiji

    - središnji dio ciklona (“oko”): silazno strujanje, adijabatičko zagrijavanje → kidanje naoblake i slabljenje vjetra

    Cyclone Catarina, a rare South Atlantic tropical cyclone viewed

    from the International Space Station on March 26, 2004

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/89/Cyclone_Catarina_from_the_ISS_on_March_26_2004.JPG

  • - češći su na sjevernoj hemisferi - prosječno godišnje 50 tropskih ciklona

    - nastaju daleko na oceanima, iznad toplog mora (temp. viša od 270C); ako dođu nad topliju vodu još se više produbljuju

    - korelacija s temperaturom morske vode - malo ih je tamo gdje postoje hladne morske struje

    - od zapadne Afrike prema Karipskom moru i Meksičkom zaljevu; od pacifičke obale srednje Amerike do Indonezije, Kine, Japana i Australije; tropski dio Indijskog oceana

    - rijetko zalaze dublje u kopno (zbog manje količine vodene pare i većeg trenja)

  • - tropski cikloni migriraju na sjever i jug zajedno sa ITC

    - JI Azija: dio svijeta s najvećim brojem tropskih ciklona (tajfuna); postoji izrazit

    godišnji hod njihove pojave - 89% pojavljuje se od lipnja do prosinca (maksimum

    u kolovozu); čestina tajfuna podudara se sa srednjim položajem ITC

    - kopno “odbija” tajfune, vrlo malo ih prodire dublje u kopno; do obale ih dođe

    dovoljno da se njihov utjecaj opazi u godišnjem hodu padalina

    - ovisnost lokacije ITC i tropskih ciklona o temperaturi mora

    - putanje tropskih ciklona zimi se povlače prema ekvatoru, zajedno sa ITC

  • Three different typhoons were spinning

    over the western Pacific Ocean on

    August 7, 2006.

    The strongest of the three, Typhoon

    Saomai (lower right), formed in the

    western Pacific on August 4, 2006, as a

    tropical depression.

    Within a day, it had become organized

    enough to be classified as a tropical

    storm. While Saomai was strengthening

    into a storm, another tropical depression

    formed a few hundred kilometers to the

    north, and by August 6, it became

    tropical storm Maria (upper right).

    Typhoon Bopha (left) formed just as

    Maria reached storm status and became

    a storm itself on August 7.

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/57/Pacific_Typhoons.jpg

  • This map shows the tracks of all Tropical cyclones in the Northwest Pacific Ocean from 1980.

    to 2005. The points show the locations of the storms at six-hourly intervals and use the color

    scheme shown above from Saffir-Simpson Hurricane Scale.

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/97/Pacific_typhoon_tracks_1980-2005.jpg

  • Hurricane Katrina, 28 August 2005

    Storm path

    New Orleans, Louisiana in the aftermath of

    Hurricane Katrina (2005:08:29 17:24:22), showing

    Interstate 10 at West End Boulevard, looking

    towards Lake Pontchartrain.

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6f/Katrina-noaaGOES12.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/46/Katrina_2005_track.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3d/KatrinaNewOrleansFlooded_edit2.jpg