Sberbank BH d.d. · SBERBANK BH | GODIŠNJI IZVJEŠTAJ đćžč 5 O Sberbank Sberbank Europe Group...

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

2014Sberbank BH d.d.

Godišnji izvještaj za 2014. godinu

Sberbank BH d.d.

Sarajevo, 2015. godina

O publikaciji

Izdavač:

Sberbank BH Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 954 700 Web stranica: www.sberbank.ba

Urednik izdanja: Emir Jildizlar, PR manager

Diizajn korica i DTP: Omnitask

Fotografije: Jasmin Fazlagić, interna arhiva

Štampa: Printline d.o.o.

Online verzije godišnjeg izvještaja dostupne su na stranici: http://www.sberbank.ba/o_nama/izvjestaji/godisnji_izvjestaji/Archive.aspx?template_id=56&pageIndex=1

Napomena:

Izradi ove publikacije i provjeri podataka posvećena je najveća pažnja. Bez obzira na to, ne mogu se isključiti greške kod zaokruživanja iznosa, te štamparske greške. Ovaj Godišnji izvještaj je sastavljen na bosanskom jeziku, dok je engleska verzija izvještaja prijevod bosanskog izvornika. Jedina mjerodavna verzija jeste verzija napisana na bosanskom jeziku

Sadržaj

O Sberbank 5

Obraćanje Direktora 6

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora 8

Makroekonomsko okruženje 9

Ključni pokazatelji 12

Analiza poslovanja 13

Odgovornost za finansijske izvještaje 32

Finansijski izvještaj 33

Izvještaj nezavisnog revizora 39

Bilješke uz finansijske izvještaje 40

Organi upravljanja 107

Organizaciona struktura 108

Mreža poslovnica 109

5SBERBANK BH | GodišNji izvjEštAj 2014

O Sberbank

Sberbank Europe Group (Sberbank Europe AG), sa sjedištem u Beču, Austrija, je bankarska grupacija koja je u 100%-tnom vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe Group je prisutna na 11 tržišta u Evropi: Austrija, Bosna i Hercegovina (Sarajevo i Banja Luka), Hrvatska, Češka Republika, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Ukrajina i Njemačka. Sveukupno banka posluje putem 294 poslovnice i ima 5,157 zaposlenika (na dan 31.12.2014. god.).

Zahvaljujući odobrenju za rad izdanom u Austriji, Sberbank Direct, društvo-kćerka u 100%-tnom vlasništvu Sberbank Europe AG, osnovana je kao podružnica Sberbank Europe AG u Njemačkoj u ljeto 2014. god. Njemačka podružnica posluje kao fleksibilan, brz i efikasan alat za finansiranje Sberbank Europe AG, nudeći depozitne proizvode po atraktivnim uslovima. Osnovana je kao online banka i nudi isključivo depozite za fizička lica putem direktnih kanala prodaje.

Sberbank Europe je započela svoj put ka stvaranju nove zajedničke korporativne kulture – ono što Sberbank Europe predstavlja – slijedeći tri načela Sberbanke:

“Sve za klijenta – Mi smo tim – Ja sam lider”. U svemu što radimo nastojimo premašiti očekivanja naših klijenata. Posvećeni smo stvaranju povjerenja, činimo živote ljudi boljima, pomažući im u ostvarenju njihovih snova i težnji.

Uprkos svim našim postignućima, izazovi će se nastaviti i u 2015. god., što za Sberbank Europe znači da će se stalno morati prilagođavati promjenama u okruženju. Stoga će se poslovni model Sberbank Europe Group nastaviti poboljšavati s ciljem izgradnje održive, profitabilne, samo-finansirajuće i moderne bankarske grupacije u Evropi.

6 SBERBANK BH | GodišNji izvjEštAj 2014

Poštovane dame i gospodo,

Godina koja je iza nas ostat će zapamćena po prirodnim nepogodama, ali i društvenim previranjima koja su značajno uticala na ekonomsku situaciju, prvenstveno kroz prilično zanemarive stope ekonomskog rasta i zaposlenosti. Činjenica da se radilo o izbornoj godini, pomjerila je u drugi plan ekonomske teme, prije svega reformske procese, što je dodatno uticalo na ostvareni bruto društveni proizvod. U cjelini posmatrano, ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini tokom 2014. bila je daleko od idealne, što je svakako ostavilo traga na poslovanju svih ekonomskih subjekata.

Ako bismo 2014. godinu htjeli opisati u jednoj riječi, sa aspekta Sberbank BH riječ „efikasnost“ je najbolji izbor. Iako ovo može zvučati malo neobično i neuobičajno za opis jedne poslovne godine, ipak je ovo najadekvatnija riječ kojom možemo iskazati našu posvećenost tokom cijele godine.

Efikasnost je ključ poslovnog uspjeha. Efikasniji pristup povlači za sobom svrsishodnije proizvode, kvalitetniju uslugu, zadovoljnijeg klijenta, racionalnije upravljanje, te na koncu profitabilnije poslovanje. Svakom ovom segmentu posvetili smo posebnu pažnju tokom 2014. godine, kako bismo podigli našu efikasnost na što viši nivo.

Prethodnu godinu smo počeli brzim kreditom od tri sata, a završili brzim kreditom od dva sata. Iako na prvi pogled zvuči jednostavno, smanjenje roka odobravanja ovog kredita podrazumijevalo je ogroman angažman, kako bi svaki dio procesa bio obavljen što efikasnije, te kako bismo na kraju postigli period odobrenja koji je još uvijek tržišno nedostižan u pogledu brzine obrade. I ostali ključni proizvodi osmišljeni su i koncipirani na način da pružaju više, zadovoljavaju klijentima finansijsku potrebu i ostavljaju im dovoljno manevarskog prostora da nesmetano posluju. Napravili smo pravi potez sa zamjenskim kreditom, nudeći najveći iznos i najduži rok otplate, kako bi klijenti što efikasnije upravljali svojim

Obraćanje Direktora

Edin Karabeg, Direktor


novcem. Danas je tako koncipiran kredit, faktički postao standard u bankarskom sektoru.

Posvetili smo posebnu pažnju kvalitetu usluge, ne samo kroz postojeću mrežu, već i kroz uvođenje jednostavnijeg, klijentima više orijentisananog pristupa, zahvaljujući kojem oni značajan dio finansijskih potreba mogu zadovoljiti kod kuće, na svom radnom mjestu ili u autu, bez dolaska u poslovnicu. Implementirali smo koncept „Vaša banka na vašem radnom mjestu“, uveli agente prodaje, te poboljšali mogućnosti apliciranja putem online kanala kako bi klijentima omogućili što lakše korištenje naših usluga i efikasnije upravljanje vremenom.

Korisni proizvodi, prisniji pristup klijentima i kvalitetnije usluge, uz racionalnije upravljanje troškovima, doveli su do porasta profitabilnosti. Ostvareni profit porastao je u odnosu na godinu ranije za oko 70% na šta sam lično posebno ponosan. Osim profita, kao glavnog pokazatelja uspješnosti poslovanja, ostvarili smo porast ukupne aktive, kredita i depozita u procentima koji su puno veći od tržišnih prosjeka, što je svakako dodatna potvrda uspješnosti naše poslovne strategije. Aktiva Sberbank BH je s krajem godine premašila cifru od jedne milijarde KM, što nas posebno raduje, obzirom na zatečeno stanje i relativno kratak vremenski period u kojem je ovo ostvareno. Istovremeno, ova cifra nam je i snažan podsticaj za dalji napredak.

Nametnuli smo se kao nezaobilazan tržišni igrač i bankarski partner bez kojeg nije realizovana nijedna značajnija finansijska transakcija u korporativnom poslovanju tokom 2014. godine. Posebno bih istakao historijsku transkaciju kojom je domaća kompanija (Bingo) preuzela stranu kompaniju (Interex), koju smo vodili, a koja će zasigurno dugo vremena ostati kao jedinstven poslovni potez u bh. poslovnom okruženju.

Našu podršku lokalnoj zajednici spominjem pred kraj obraćanja, sa željom da je posebno istaknem. Tokom godine smo djelovali u dva ključna pravca. Jedan je bio podrška školama fudbala i drugim sportskim udruženjima sa ciljem promocije rekreacije, zajedništva i zdravog života među mladima. U godini fudbala, kako su je okarakterisali brojni sportski analitičari, prvenstveno zbog historijskog plasmana bh. reprezentacije na svjetsko prvenstvo, ostvarili smo veoma uspješnu

saradnju sa kapitenom državne reprezentacije.

Drugi pravac u saradnji sa lokalnom zajednicom bila je pomoć žrtvama poplava. Računi oslobođeni provizije za uplatu pomoći, prikupljanje materijalne i finansijske pomoći nastradalima, posjeta poplavljenim područjima, aktivno djelovanje u lokalnim zajednicama, ali i proaktivan pristup prema klijentima koji su nastradali u poplavama, samo su neke od poduzetih aktivnosti sa ciljem aktivnijeg uključenja u rješavanje problema sa kojima se lokalna zajednica u kojoj djelujemo suočila. Mi smo, kao aktivan i odgovoran član te zajednice, uložili maksimalan napor da zajednički prevaziđemo izazove koji su se pojavili.

Posebnu zahvalnost želim iskazati onima bez kojih ništa naprijed navedeno ne bi moglo biti provedeno, niti rezultati ostvareni. Zaposlenici Sberbank BH su naše najveće bogatstvo, bez čijeg nesebičnog doprinosa ne bismo bili ovo što jesmo. Kolegice i kolege sa kojima radim svojim znanjem, radom, trudom i upornošću pokazali su da ne postoje nedostižni ciljevi, te da je klijent i njegovo zadovoljstvo uvijek na prvom mjestu u Sberbank BH. Zahvaljujem se svim zaposlenicima Sberbank BH, duboko ubijeđen da ćemo i dalje nastaviti sa našom aktivnom ulogom u poslovnim i svim drugim društvenim procesima, jer i dalje želimo biti siguran i pouzdan bankarski partner kojem građani i kompanije sa radošću poklanjaju svoje povjerenje.

Raduje me i činjenica da naši klijenti primjećuju i pozitivno reaguju na naš napredak, transformaciju i sve realizovane aktivnosti. Dvostruko veći brand awarenes u odnosu na godinu prije, ali i porast broja klijenata, i to ne samo u kreditnom, već i u depozitnom segmentu, uprkos situaciji u okruženju, najbolji je dokaz povjerenja koje su nam naši klijenti dali. Na tome im se najiskrenije zahvaljujem uz obećanje da ćemo i dalje biti profesionalci koji rade timski kako bi učinili sve za klijenta.

Srdačno, Edin Karabeg,

Direktor


Procesi započeti tokom prethodne godine uspješno su implementirani u 2014. godini. Uspješnim provođenjem procesa rebrendinga poslovne mreže, uvođenjem novih proizvoda i unaprjeđenjem poslovnih procesa Sberbank BH je pokazala da je, bez obzira na veličinu tržišta na kojem posluje, dala pozitivan doprinos poslovanju Sberbank grupacije. Ostvareni poslovni rezultati, kao i natprosječan rast svih ključnih parametara, samo su dodatna potvrda snažne pozicije Sberbank BH.

Dodatnu dimenziju ostvarenim rezultatima daje tržišni okvir u kojem je ovo realizovano, a koji generalno nije bio pretjerano pozitivan za poslovanje. Politička nestabilnost u zemlji, prilično veliki uticaj prirodnih nepogoda kao i globalnih ekonomsko-političkih kretanja u regionu značajno su uticali na bh. poslovno okruženje.

Uprkos naprijed navedenom Uprava Sberbank BH je pronašla način da odgovori svim izazovima i unaprijedi poslovanje banke rastom tržišnog udjela i poboljšanjem profitabilnosti, podržavajući Grupacijske rezultate.

U ime Nadzornog odbora banke, ali i u svoje lično ime želim izraziti zahvalnost Upravi Sberbank BH, kao i svim zaposlenicima na uloženom trudu i angažmanu zahvaljujući

kojem smo i tokom godine ispunjene ekonomskim i drugim izazovima uspješno implementirali poslovnu strategiju Sberbank grupacije. Uprava i zaposlenici Sberbank BH su dokazali da uspjeh nije slučajnost, već rezultat napornog rada i odricanja.

Naši klijenti to prepoznaju i cijene. Njihovo povjerenje nam je pokazatelj da idemo ispravnim putem na kojem ostvarujemo odlične poslovne rezultate, samoodrživost i dugoročnu stabilnost. Zadovoljni i lojalni klijenti su osnova našeg uspjeha.

Iskreno im se zahvaljujem na tome!

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora

Srdačno, András Hámori

Predsjednik Nadzornog odbora


Makroekonomsko okruženje

Nakon oporavka u 2013. godini, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini zabilježio je skomni rast u 2014. godini od 0,8% (službeni podatak MMF-a iz Outlooka april 2015.).

Jači rast BDP-a zaustavljen je poplavama u maju koje su snažno uticale na tok ekonomskih aktivnosti do kraja godine.

“Mršavom” realnom rastu BDP-a doprinijeli su stagnacija industrijske proizvodnje, mali rast izvoza usljed posljedica poplava, ali i suspregnuta vanjska tražnja usljed usporavanja rasta u EU, odnosno eurozoni.

Godinu su obilježili deflacijski pritisci koji su se dijelom proširili iz EU pa je gotovo cijelu godinu inflacija bila u negativnom području. Svjetlija tačka bile su gotovo dvostruko veće direktne strane investicije.

Godina je počela obećavajuće u prvom kvartalu sa rastom industrijske proizvodnje od 4,5%i BDP-om, koji je, prema podacima Agencije za statistiku BiH iznosio 3,2%. Poplave su učinile da je BDP u drugom kvartalu bio negativan - 0,5%, da bi se ekonomija BiH vratila u zeleno područje u trećem kvartalu rastom od 0,6% te četvrtom kvartalu 2,0%, odnosno 0,4% u odnosu na prethodni kvartal.

Prema neslužbenim procjenama, direktne štete i gubici usljed prirodne katastrofe iznosili su između 10 i 15% procenata BDP-a.

Usljed majskih poplava industrijska proizvodnja BiH je u 2014. godini zabilježila stagnaciju (rast 0,1%).

Pozitivan doprinos industrijskoj proizvodnji dala je jedino prerađivačka industrija koja je uprkos velikim izazovima zabilježila godišnji rast od 3,8%.

U odnosu na prethodnu godinu podbacio je sektor proizvodnje električne energije zbog niskog nivoa proizvodnje u hidroelektranama, ali i visoke osnovice u

1,6%

2011 2012 2014

1,0%

- 1,2%

BDP BiH 2011 - 2014

2

1

1,5

0,5

- 0,5

- 1

- 1,5

0

0,8%

2013

Kretanje BDP Bosne i Hercegovine u periodu 2011.-2014. godina

Kretanje industrijske proizvodnje u periodu 2008.-2014. godina

20

15

10

5

-51 2 3 4 5 6 7

-10

0

ind. proizvodnja 2008 - 2014.

Industrijska proizvodnja 2008. - 2014.

15,4

-3,3

1,6

5,6

-5,2

6,4

0,1


2013. godini koja je bila rekordna.

Sektor rudarstva koji uključuje rudnike uglja, metala te ostalih ruda doživio je pad od oko 2% dajući negativan uticaj na ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH.

Vremenske neprilike, ali i skroman ekonomski rast u eurozoni i zemljama regije, odakle dolaze glavni trgovinski partneri (Njemačka, Italija, Hrvatska, Srbija) u velikoj mjeri odredile su kretanje vanjsko-trgovinske razmjene sa svijetom.

Ukupna robna razmjena BiH povećana je za 5,7% u odnosu na prethodnu godinu, a što treba zahvaliti rastu uvoza od 6,8%, prvenstveno kao rezultat povećane potražnje roba nakon poplava, dok je izvoz porastao po gotovo dvostruko nižoj stopi od 3,6%.

Kao rezultat toga pogoršana je pokrivenost uvoza izvozom za 1,6 procentnih poena, na 53,6%.

Rastu izvoza najviše je doprinijela prerađivačka industrija, a u okviru nje kategorija mašina, aparata i mehaničkih uređaja gdje je registrirana stopa rasta od 9,3%.

Značajno povećanje izvoza zabilježeeno je i u području izvoza automobilskih komponenti (rezerni dijelovi i kožne presvlake za automobile) gdje su ostvarene dvocifrene stope rasta.

S druge strane, pad je registrovan kod izvoza baznih metala što je uglavnom posljedica godišnjeg pada izvoza aluminija od 3,5% i negativnog doprinosa električne energije koja je ostvarila pad od oko 27%.

Visokoj stopi rasta uvoza od 6,8 posto najveći doprinos su dali uvoz mašina i aparata sa rastom 25%, te tekstilnih proizvoda od gotovo 19,2% i transportnih sredstava od 10,8%.

Pad izvoznih, te još veći pad uvoznih cijena doveo je do deflacije, koja je zabilježila godišnji prosjek od -0,9 posto.

Deflacijski pritisci iz EU su se proširili i na BiH, a najznačajnija smanjenja cijena u 2014. godini su bila u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, prevoza, stanovanja, vodosnabdijevanja, el. energije, plina i dr.

Usporavanje ekonomskih aktivnosti nije moglo

Pregled stranih direktnih investicija u periodu 2008.- 2014. godina u milionima KM

1226

358,9

599,7694

558 478

819

SDI 2008. - 2014. U milionima KM

200

400

600

800

1000

1200

1400

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014


rezultirati značajnim pomacima na tržištu rada.

Prosječan broj zaposlenih u 2014. godini je iznosio 701,64 hiljada, što je za 1,7% više u odnosu na 2013. godinu. Najznačajnije povećanje broja zaposlenih registrovano je u prerađivačkoj industriji 4,9%, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane 5,2%, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 13,6%. Administrativna stopa nezaposlenosti u 2014. godini je iznosila 43,9%, dok je anketna ostala nepromijenjena u odnosu na 2013. godinu (27,5%).

Prosječna neto plata u BiH u 2014. je iznosila 830 KM sa stopom rasta od 0,4% na godišnjem nivou. Sporijem rastu neto plata je doprinijelo smanjenje plata u područjima umjetnosti, zabave i rekreacije 7,3%, ostalim uslužnim djelatnostima 3,1%, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 5,3%.

Usljed toga i raspoloživi dohodak građana ostao je ograničen, pa domaća potrošnja nije zabilježila značajniji rast.

Trgovina na veliko i malo je uglavnom pratila kvartalna kretanja BDP-a - nakon rasta od 2,6 posto u prvom kvartalu zaplovila je u negativnu teritoriju u drugom kvartalu - 3,5% da bi u trećem i četvrtom kvartalu zabilježila oporavak 2,7%, odnosno 1,7%.

Direktne strane investicije bile su jedan od generatora rasta BDP-a u 2014. godini. budući da su se, prema podacima Centralne banke BiH, povećale za 71 posto na 819 miliona KM, što je njihov najveći iznos od 2008.

godine.

Rast SDI treba ponajprije zahvaliti ulaganju EFT u Termoelektranu Stanari.

U sektoru javnih finansija došlo je do rasta koji je, između ostalog, generiran i pojačanjim angažmanom nadležnih institucija.

Neto prihodi od indirektnih poreza porasli su u 2014. za 3,7%, a što je povezano sa uvozom za investicije (naročito iz Kine za izgradnju TE Stanari) i za proizvodnju za izvoz, usljed čega je zabilježen i visok povrat PDV-a.

Povećanje prihoda od indirektnih poreza (rekordnih 6,24 milijardi KM bruto) je rezultat snažnog rasta naplate prihoda od carina i PDV-a, dok je kod akciza zabilježen pad prihoda.

Pored makroekonomskih faktora (rast potrošnje i rast ekonomije) na naplatu prihoda od indirektnih poreza u 2014. značajan efekat je imala naplata starih dugova po osnovu PDV-a i jednokratna naplata akciza u prvom kvartalu 2014.

U sferi direktnih poreza također je zabilježen rast - u Federaciji BiH 5,2% (ukupno 3,79 milijardi KM). a u RS-u 4,0% (ukupno 2,13 milijardi KM).

Godinu 2014. BiH je završila sa rekornim deviznim rezervama od 7,8 milijardi KM, dok je deficit tekućeg računa, prevashodno zahvaljujući pogoršanom debalansu u vanjskotrgovnskoj razmjeni, porastao na 7,7% BDP-a (u 2013. 5,7%) iznoseći ukupno 2,07 milijardi KM.

Vanjska zaduženost BiH porasla je za 600 miliona KM na 8,1 milijardu KM, podržana prevnstveno tranšama stand by aranžmana MMF-a.

Upravo program podržan od strane MMF-a je donio neke rezultate na planu fiskalne stabilnosti, ali je dinamika fiskalne konsolidacije usporena izborima u oktobru 2014. godine i štetama od poplava, te su budžeti vlada zabilježili visoke deficite.

Potpisivanje Ugovora o kreditu TE Stanari


Ključni pokazatelji

2013

2013

2013

2013

2014

2014

2014

2014

2012

2012

2012

2012

2011

2011

2011

2011

2010

2010

2010

2010

552.530668.552

808.810324.399

451.428

519.669

679.115

861.883

1.006.003

117.103119.828

153.787

502.957

299.670

817.012

116.940

513.693

308.582

802.908

90.644

Ukupni krediti U hiljadama KM

Ukupni depoziti U hiljadama KM

Ukupna aktiva U hiljadama KM

Kapital U hiljadama KM

U hiljadama KM 2014. 2013. 2012. 2011. 2010.Ukupni krediti 808.810 668.552 552.530 502.957 513.693

Ukupni depoziti 519.669 451.428 324.399 299.670 308.582

Ukupna aktiva 1.006.003 861.883 679.115 817.012 802.908

Profit prije oporezivanja 5.154 3.087 700 4.458 1.550

Profit poslije oporezivanja 4.622 2.725 163 4.012 1.384

Kapital 153.787 119.828 117.103 116.940 90.644

CIR (%) 69% 73% 71% 64% 64%


Poslovanje sa stanovništvom

Ako uporedimo 2013. i 2014. godinu, prvo što pada u oči i što primijetimo je dvostruko uvećan broj novih klijenata. Ti novi klijenti su nam donijeli rast u dvije ključne kategorije. Prva kategorija su krediti, obzirom da su naše bilansne pozicije u dijelu kreditiranja porasle za 20%. Druga ključna kategorija – depoziti zabilježila je takođe rast. Osnovica depozita je porasla za 10% tokom 2014. godine.

Ako uporedimo te podatke sa tržištem, naš rast je bio značajno veći nego rast tržišta. Definitivno možemo reći da smo u dijelu poslovanja sa stanovništvom i poduzetnicima banka koja je imala najveću stopu rasta na tržištu.

Ono na što smo posebno ponosni jeste da je ovako snažan rast kreditne aktivnosti veoma zdrav, te da je doprinio tome da je naš udio tzv. „loših“ kredita sveden na 6%. Ako uzmemo u obzir da je tržišni prosjek oko 16%, onda možemo reći da je naš rast zaista na stabilnim osnovama.

Ovi rezultati su posljedica nekoliko aktivnosti, a to je da smo značajno unaprijedili našu infrastrukturu. Samo u u 2014. smo otvorili sedam novih lokacija i zaposlili smo novih 30 ljudi.

Prethodna godina ostat će definitivno zapamćena i obilježena po kampanji koju smo radili sa kapitenom fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, Emirom Spahićem. Ova kampanja i saradnja sa Emirom Spahićem realizovana je u jednom od historijski najuspješnijih perioda bh. fudbala, periodu koji je bio svojevrstan izlazak na svjetsku scenu, kroz svjetsko prvenstvo. Želeći dati našu podršku bh. nogometu, ali i pokazati svoju podršku razvju sporta kod mladih odabrali smo škole fudbala i donirali im određena sredstva, koja su, zavisno od njihovih potreba bila u novcu, opremi ili poboljšanju uslova rada, odnosno treniranja.

Analiza poslovanja

Poslovnica Široki Brijeg

Kreativno rješenje za Zamjenski kredit


Akcija zamjenskih kredita je donijela i to da smo, prema istraživanjima, ostvarili značajan skok indeksa prepoznatljivosti brenda. Prema zadnjim podacima koje imamo, Sberbank BH je jedan od najbrže rastućih brendova na tržištu.

Sredinom godine smo pustili i novi proizvod, karticu na obročnu otplatu, koja za razliku od svih prethodnih jedina nudi mogućnost obročne kupovine i van BiH, na preko 30 i više miliona prodajnih mjesta, što je svojevrsna revolucija na tržištu. S pravom se može reći da je to jedan od najbolje koncipiranih proizvoda koje banka ima u svojoj ponudi.

Na jesen i krajem godine smo imali akciju bonus kredita, koji je u suštini bio jedinstven proizvod na tržištu, a odnosio se na to da smo dio sredstava u iznosu do 7%

vraćali klijentima. Kako bi našim klijentima omogućili što lakšu kupovinu na rate, napravljen je novi proizvod, robni kredit, u okviru kojeg smo sa određenim trgovcima učinili da proizvodi i usluge budu dostupni i uz 0% kamate, te bih rekao da je prošla godina, posebno sa aspekta novih proizvoda, bila uspješna godina.

Mi smo se i ovaj put nastojali pokazati na tržištu kao jedinstveni u svemu onome što radimo, što nas je u percepciji klijenti dovelo do ocjene da smo vrlo dinamična i moderna banka. Na tom putu nećemo sigurno stati ni naredne godine. Vjerujem da ćemo klijentima i dalje davati razloge da budu naši klijenti.

Nove tehnologije koje su danas pristune u bankarskoj

Kreativno rješenje za Cash Card

Digitalni kutak, Sarajevo City Center

Kreativno rješenje za Bonus kredit


industriji, u retailu bankarstvu, smo pokušali približiti našim klijentima, kroz unaprjeđenje naša dva osnovna kanala. Jedan je mobilno bankarstvo, a drugi internet bankarstvo.

Isto tako smo prvi u BiH uveli digitalni kutak, i to u okviru Sarajevo City Centra, što je svojevrsni pokazatelj da smo veoma fokusirani na nove tehnologije i dostignuća.

U dijelu kartičnih proizvoda, pored spomenute kartice na rate – Cash Card, našim visokovrijednim klijetima smo omogućili besplatan boravak na sarajevskom i bečkom aerodromu i to kroz usluge zlatne MasterCard debitne kartice, čime smo dodatno dokazali da želimo našim klijentima pružiti potpuni komfor, ne samo u poslovanju sa bankom, već i u stvarnom životu.

U poslovanju sa poduzetnicima izdvojio bih to da smo kroz kvalitetan servis, fokusiran na savjetovanje, prije svega kod strukturiranja kreditnih transakcija, omogućili

da jednostavno i brže rade sa bankom, i to kroz različite oblike paketa, namijenjenih i krojenih po mjeri klijenata poduzetničkog bankarstva. Isto tako smo, svjesni

činjenice koliko su ovi klijenti važni za doprinos razvoje ove zemlje, omogućili da transakcije obavljaju sa manjim naknadama nego što je tržišni prosjek.

Ono što je bitno je istaći da nam poslovnica više nije isključivi kanal prodaje, već da sve više uključujemo partnere i treće strane, što pokazuje da praktikujemo novi pristup bankarstvu na tržištu.

Danas svi veći investitori iz oblasti stanogradnje, kao i svi značajniji maloprodajni lanci danas imaju ugovore o poslovnoj saradnji sa Sberbank BH, a putem kojih je našim klijentima omogućeno da pod bržim i povoljnim uslovima dođu do stana i do tehničkih proizvoda i namještaja.

U svjetlu činjenice da današnje moderno okruženje podrazumijeva i nedostatak vremena, otišli smo korak naprijed i prvi počeli implementaciju koncepta poslovanja koji nije viđen na bh. tržištu. Koncept Bank@Work (Vaša

Kreativno rješenje za Mobile Banking

Kreativno rješenje za MasterCard Gold Debit


banka na Vašem radnom mjestu) podrazumijeva da, u dogovoru sa poslodavcima, naše prodajne ekipe mogu realizovati posjetu kompaniji, te omogućiti zaposlenicima kompanije ugovaranje proizvode i usluge banke, na pauzi, tokom radnog vremena, bez dolaska u poslovnicu. Implementacija ovog projekta je zaista bila ogroman posao, koji je zahtijevao vrlo temeljitu pripremu, koja je pored ostalog podrazumijevala i tehničko uvezivanje našeg IT sistema sa mobilnim jedinicama na terenu, sve u cilju unaprjeđenja efikasnosti, ne samo naše, već i klijenata.

Vjerujemo da će i 2015. godina biti još bolja, te da će naši klijenti to prepoznati. Mnoštvo je ideja koje su u pripremi, a čija će realizacija klijentima donijeti neku dodatnu vrijednost.

Poslovanje sa pravnim licima

U segmentu Poslovanje sa pravnim licima 2014. godina je bila godina izazova u pravom smislu riječi. Prirodne nesreće, socijalni nemiri, politička situacija i mnogo drugih otežavajućih okolnosti sa kojima smo se suočili u prošloj godini nisu mnogo usporili rast i unapređenje poslovanja u segmentu Poslovanja sa pravnim licima. Povećanje tržišnog učešća, proširenje ponude inovativnim proizvodima, te ubrzanje procesa samo su mali dio aktivnosti koje su realizirane tokom 2014. godine.

Zaposlenici u ovom segmentu su u svako vrijeme spremni odgovoriti na sve zahtjeve svojih klijenata i u svakom momentu ponuditi klijentu usluge koje će im omogućiti ostvarenje poslovnih ciljeva. Prilagođavanjem potrebama klijenata i svakodnevnoj komunikaciji sa njima unaprijedili smo sistem elektronskog bankarstva uvođenjem Hal-E-Bank usluge elektronskog bankarstva koja korisniku omogućava da jednim programom i jednim identifikacijskim sredstvom radi sa svojim računima u svim bankama koje su u sistemu Hal E-Bank.

Pored unapređenja usluga elektronskog bankarstva značajno smo ubrzali proces izdavanja garancija, ubrzali

Rast kreditnog portfolija - pravna lica -u periodu Q42013 -Q4 2014. godina

Q4 2013 Q1 2014 Q2 2014 Q3 2014 Q4 2014

20,6%

Krediti


smo proces zasnivanja hipoteka, te time značajno doprinijeli povećanju konkurentnosti Banke na tržištu. Koncept bank@work koji realizujemo zajedno sa kolegama iz Retaila vrlo dobro je prihvaćen od strane naših klijenta.

Rast kreditnog portfolia u odnosu na 2013. god. je iznosio 20,6%.

Naš cilj da proširimo kvalitet i obim naših usluga su prepoznali i naši klijenti te je isto rezultiralo veoma značajnim rastom garancija od 70,8% u protekloj godini.

Povjerenje klijenata u našu banku i sigurnost poslovanja sa nama raslo je značajnom stopom, što se vidi i kroz povjerenje koje su nam dali klijenti povjerivši nam svoje depozite. Ukupan rast depozita od 21,3% zabilježili smo tokom prošle godine.

Ciljevi za 2015. godinu su nam još ambiciozniji. Tržište je već prepoznalo kvalitet i imidž Sberbank BH kao banke koja nudi inovativne proizvode i usluge pravnim licima u vrlo kratkom roku uz visok nivo profesionalnosti i stručnosti svog osoblja. To pred nas postavlja dodatne ciljeve unaprjeđenja procesa i uvođenje novih proizvoda i usluga što će klijenti sigurni smo znati prepoznati. Cilj segmenta Poslovanje sa pravnim licima je da postanemo jedan od najvažnijih lidera na tržištu i najpoželjniji poslovni partner a sve to je u protekloj godini opravdano i našim rezultatima. Vrijednosti „Sve za klijenta“ „Mi smo tim“ i „Ja sam lider“ će u 2015. godini biti vodilja naših zaposlenika.

Radni sastanak i posjeta kompaniji KLAS Radni sastanak sa predstavnicima Agrokora u BiH

Predstavnici Sberbank BH u obilasku buduće TE Stanari

Rast odobrenih garancija - pravna lica - u periodu Q4 2013 - Q4 2014. godina

Q4 2013 Q1 2014 Q2 2014 Q3 2014 Q4 2014

70,8%Garancije


Globalna tržišta

Svjetska finansijska tržišta u 2014.godini obilježila je visoka volatilnost glavnih svjetskih valuta i nastavak mjera monetarne politike koju je provodila Evropska Centralna Banka.

Smanjenje kamatnih stopa od strane Evropske Centralne Banke na novi nivo na kojem su nominalno gotovo na nuli i ispod nule bili su još jedan pokušaj doprinosa borbi protiv prijetnje od ekonomske stagnacije u Europi. Kamatna stopa za refinansiranje banaka spuštena je sa 0,15% na 0,05%, a na depozite sa -0,1% na -0,2%.

I u ovako nepovoljnom finansijskom okruženju gdje su kamatne stope na međubankarskom tržištu bile negativne odjel Globalna tržišta je uz dodatni angažman pronašao banke u inostranstvu sa dobrim kreditnim rejtingom kod kojih je plasiran višak novčanih sredstava uz pozitivnu kamatnu stopu. Novčana sredstva su plasirana kod banaka za koje postoji odobren limit od strane Sberbank Europe.

Odjel Globalna tržišta je nastavio sa potpisivanjem ugovora sa novim klijentima koji koriste usluge Customer Deska. Usluge pružene putem Customer Deska uglavnom su se odnosile na trgovinu devizama i primaran cilj bilo je sticanje i zadržavanje povjerenja i zadovoljstva klijenata putem ponuđenih cijena i kurseva koji su bili konkurentni i realni u odnosu na tržišna kretanja.

U 2014 .godini odjel Globalna Tržišta je uspješno obavljao

sve aktivnosti vezano za upravljanje deviznim rizikom. Dešavanja na finansijskim tržištima deviza su u najvećoj mjeri bile pod uticajem fluktuacije najznačajnijih svjetskih valuta te su zbog visoke volatilnosti uticale na značajno izlaganje banke deviznom riziku. Devizna pozicija banke je održavana u skladu sa limitima koje je propisala Agencija za bankarstvo FBIH kako za sve valute pojedinačno tako i za ukupnu deviznu poziciju. Interni limiti propisani od strane Sberbank grupacije su poštovani i u toku godine nije bilo kršenja istih.

S ciljem diverzifikacije ulaganja i optimizacije viška likvidnosti banka je nastavila sa ulaganjem u dužničke vrijednosne papire FBIH čime se iskazala jasna namjera banke da podrži razvoj lokalnog tržišta kapitala.

Bez obzira što je situaciju na domaćem tržištu kapitala bila teška grupa Skrbništvo i poslovi depozitara okončala je poslovnu godinu sa rastom prihoda, ali i klijenata.

Fokus je bio na pružanju što kvalitetnijih usluga banke depozitara kako za brokerske kuće tako i za zatvorene i otvorene investicijske fondove.

Nastavljen je trend potpisivanja novih ugovora za skrbničke usluge tako da je broj korisnika skrbničkih usluga kao i imovina koje se nalazi pod skrbništvom banke bila uvećana tokom 2014. godine.

Komisije za vrijednosne papire FBIH je produžila licence za skrbničke i depozitarske poslove čime je od strane regulatora još jednom potvrđeno da banka ispunjava sve zakonom predviđene uslove za obavljanje ovih poslova.

Kretanje cijena plemenitih metala i nafte tokom 2014. godine

Kretanja na tržištu valuta (USD, CHF iGBP u odnosu na BAM) tokom 2014. god.

Plemeniti metali i nafta

jan-14 feb-14 mar-14 apr-14 maj-14 jun-14 jul-14 aug-14 sep-14 okt-14 nov-14 dec-14

125.00

1000.00

25.00

50.00

1450.00

75.00

1800.00

100.00

1,2

1,4

1,6

1,8

2

2,2

2,4

2,6

2,8

jan-14 feb-14 mar-14 apr-14 maj-14 jun-14 jul-14 aug-14 sep-14 okt-14 nov-14 dec-14

Tržište valuta


Operacije

U okviru oblasti COO, kao jedan od ključnih sektora za podršku poslovanju, u kojem su objedinjene i centralizovane administrativne i operativne funkcije, kao i back office poslovi, djeluje Područje Operacije.

Područje Operacije se sastoji od slijedećih odjela:

• Platni sistemi i dokumentarni poslovi

• Sredstva/Pozadinska obrada i upravljanje gotovinom

• Sredstva/Pozadinska obrada

• Centralni trezor

• Kreditna administracija

• Plasmani stanovništvu

• Plasmani pravnim licima

•Kartice

•Administriranjeračuna

•CallCentar

U skladu sa postavljenim ciljevima za 2014 godinu, u Području Operacije je tokom 2014 godine nastavljena praksa implementacije Lean procesa u smislu poboljšanja efikasnosti kvaliteta, te smanjenja operativnih troškova.

Tako je u drugoj polovini 2014 godine implementiran unificirani sistem procesiranja naloga unutrašnjeg platnog prometa koji možemo nazvati dijelom DMS-a. Implementacijom navedenog, Banka je ostvarila višestruke koristi:

• proces obrade naloga UPP-a je značajno unaprijeđen i ubrzan,

• rasterećenje poslovnica zbog skraćenog, bržeg i

jednostavnijeg procesa obrade naloga,

• unificiran proces obrade naloga na nivou Banke,

• svi nalozi su skenirani i dostupni u elektronskom formatu,

• smanjenje troškova

Pored navedenog je, također, nastavljena praksa centralizacije operativnih aktivnosti na nivou Banke:

• Povećati efikasnost procesa kroz smanjenje administrativnih poslova u poslovnicama,

• Osloboditi kapacitete prodajnog osoblja za prodaju, preuzimanjem dijela dnevnih operacija,

• Povećati efikasnost usljed veće specijalizacije uposlenika,

• Pružiti kvalitetnu i blagovremenu podršku prodajnim odjelima pri implementaciji novih proizvoda i usluga,

• Smanjiti operativni rizik usljed veće specijalizacije i manjeg broja uposlenika koji rade operacije u Core sistemu Banke,

• Poboljšati nivo kvaliteta usluge prema klijentima

Odjel Platni sistemi i dokumentarni poslovi

Platni sistemi i dokumentarni poslovi podržavaju procesiranje zahtjeva komitenata u tri segmenta poslovanja Banke : 1. Transakcije domaćeg platnog prometa

2. Transakcije platnog prometa sa inostranstvom

3. Dokumentarne poslove

Domaći platni promet

Domaći platni promet u svim pokazateljima bilježi u 2014. godine rast u odnosu na 2013. godinu.

MEĐUBANKARSKA PLAĆANJA-BROJ

TRANSAKCIJA

PRILIVI -BROJ TRANSAKCIJA

2013 888,513 470,878

2014 1,035,940 523,898

Elektronsko arhiviranje naloga za platni promet


Broj transakcija međubankarskih plaćanja koje su komitenti Banke obavili ima rast od 16% u poređenju sa 2013. godinom.

Broj transakcija međubankarskih priliva za komitente Banke ima rast od 11% u poređenju sa 2013. godinom.

Naplaćene naknade za transakcije domaćeg platnog prometa su veće za 13% u odnosu na 2013. godinu.

Platni promet sa inostranstvom

Platni promet sa inostranstvom obavljen za komitente Banke takođe bilježi tendenciju rasta.

Broj transakcija plaćanja u inostranstvo za komitente Banke porastao je za 17,6%, a naknade po platnom prometu sa inostranstvom povećane su za 23,95% u odnosu na 2013. godinu.

Dokumentarni poslovi

Dokumentarni poslovi u 2014. godini bilježe trend rasta, kako brojem izdatih L/G i L/C tako i volumenom.

U 2014. godini izdato je 837 garancija i akreditiva, što predstavlja povećanje od 61% u odnosu na 2013. godinu (izdato 517 L/G i L/C ).

Odjel Kreditna administracija

U odjelu Kreditna administracija je na samom početku 2014. godine izvršena reorganizacija Odjela, kao i sistematizacija radnih mjesta. Navedeno je rezultiralo značajnim unaprjeđenjem procesa u dijelu obrade plasmana stanovništvu i pravnim licima.

Pored navedenog, tokom 2014. godine je u odjel Kreditna administracija implementiran „Deep Dive“ projekat i to u

dvije faze, a odnosi se na proces kredita kako za fizička, tako i za pravna lica.

Rezultati navedenog projekta se ogledaju u unaprjeđenju procesa obrade kredita, kao i smanjenjem troškova samom procesu obrade (uvođenjem automatizacije procesnih koraka po principu rada na više ekrana, što je između ostalog rezultiralo smanjenom potrebom za printanim materijalom i uštedom vremena).

Odjel Kreditna administracija je aktivno učestvovao u primjeni Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, te su, u predviđenom zakonskom roku, uspješno implementirane sistemske izmjene koje omogućavaju primjenu navedenog Zakona.

Odjel Kreditna administracija je također aktivno

učestvovao i u implementaciji Lean projekta Procesiranje garancija, čime je značajno unaprijeđen i ubrzan proces izadavanja garancija.

Ostale aktivnosti u odjelu Kreditna administracija, kao ključnoj back office funkciji, koje su zabilježene tokom 2014 godine su:

• Aktivno učešće i doprinos u realizaciji novog proizvoda Visa kreditna kartica na rate

• Realizacija prvog sindiciranog kredita gdje je SBBH bila agent sindikacije ( novi proces u SBBH)

Implementirana je i funkcionalnost dostave kamatnih listova elektornskim putem, što je rezultiralo značajnim ubrzanjem procesa dostave kao i smanjenjem troškova.

PRILIV PLAĆANJA RETRANSFERI

2013 25,098 12,766 6,0272014 25,454 15,020 6,435

Elektronsko arhiviranje naloga za platni promet


Odjel Kartice

Tokom 2014. godine mreža bankomata proširena je za 60%. Tako je mreža bankomata banke sa 35, koliko ih je bilo na kraju 2013. godine, povećana na 56 bankomata sa 31.12.2014. godine. Broj info - terminala je također povećan u odnosu na 2013. godinu za dva, tako da sa 31.12.2014. godine Banka svojim klijentima nudi mogućnost dobijanja raznih informacija, kako o stanju svojih računa, tako i o Banci generalno, na 6 info - terminala.

Broj aktivnih kartica na 31.12.2014. godine je iznosio 36.867 što je za 51% više u odnosu na 31.12.2013. godine.

Broj transakcija na bankomatima Banke za 2014. godinu je iznosio 681.495. U poređenju sa 2013. godinom zabilježen je porast transakcija i volumena na bankomatima banke za 65%.

U 2014. godini karticama klijenata Banke je izvršeno 1.096.105 transakcija, a ukupan broj kartičnih transakcija koje je Banka procesirala u 2014. godini je 1.190.438, što je za cca 46% više u odnosu na 2013. godinu.

Proširena je paleta kartičnih proizvoda za MasterCard Gold Debit karticu, te VISA Cash Card i Visa Business Electron karticu.

Ostale aktivnosti odjela Kartice tokom 2014. godine:

• pokrenut i projekat 5S, te je uvedena elektronska arhiva dokumentacije i završen visual management

• ubrzan proces izrade i dostave kartica u filijale

• unaprjeđen monitoring bankomata i izvještavanje po osnovu zastoja u radu

• potpisan ugovor o održavanju NCR bankomata

Odjel Administracija računa

Odjel Administracija računa obuhvata tri segmenta poslovanja:

1. Administracija računa pravnih lica u dijelu otvaranja, zatvaranja računa, aktiviranja usluga transakcijskih računa i paketa proizvoda, te obračuna kamata i naknada po istim

2. Prinudna naplata sa računa pravnih i fizičkih lica

3. Administracija računa fizičkih lica koji obuhvata gašenje računa, prijevremene raskide ugovora, kao i specijalne uslove oročenja, te obračune kamata i naknada po istim

Tokom 2014. godine je u odnosu na 2013. godinu evidentiran porast u dijelu otvaranja računa za pravna lica.

U skladu sa generalnom ekonomskom situacijom na tržištu, tokom 2014. godine je, također, evidentan i porast blokiranih računa u odnosu na 2013. godinu. Tako smo tokom 2014. godine imali 1580 blokiranih klijenata, dok je ta brojka u 2013. godini iznosila 1167 klijenata.

U dijelu koji se odnosi na Administriranje računa fizičkih lica, odjel je značajno učestvovao u realizaciji projekata: Bank@Work, uvođenje i primjena modula Paketi, kao i novih proizvoda Slobodne štednje sa bonus premijom, nove Stepenaste štednje i akcija.

Ukupan broj klijenata fizičkih lica, zaključno sa 27.12.2014. godine, na nivou Banke je 234.295.

Ukupan broj klijenata pravnih lica, zaključno sa 27.12.2014. godine, na nivou Banke je 5013.

BROJ OTVORENIH RAČUNA

2013. godina 1.028

2014. godina 1.761

Kreativno rješenje za elektronski izvod


Odjel Call centar

U području Operacije je tokom 2014. godine pokrenuta i inicijativa implementacije sistemskog rješenja za Call Centar. U ovom Odjelu je, također, tokom 2014, godine implementirano centralizovano upravljanje prigovorima pri čemu je implemntiran i jedinstveni Registar prigovora.

Shodno odluci Grupacije da se proces centralnog upravljanja prigovorima implementira u području Operacija, a u skladu sa vizijom Područja „Postati Lean, moderan i pouzdan partner, posvećen pružanju najbolje usluge internim i eksternim klijentima“, kao i prvim principom Sberbank korporativne kulture „Sve za klijenta“, ovaj proces se sprovodi u odjelu Call Centar od strane Stručnog saradnika za upravljanje prigovorima (Complaint Officer-om).

Centralizacija ovog bitnog procesa će se u budućnosti odraziti kroz višestruke koristi. U vrlo kratkom vremenskom periodu smo imali priliku detektovati i riješiti dosta nejasnoća, kao i problema na koje nailazimo u svakodnevnom radu.

Centralizovanim upravljanjem prigovorima smo probudili svijest da ovaj proces ne znači čisto zadovoljavanje forme i da učešće i odgovornost u ovom procesu ima svaki zaposlenik. U ovom procesu nam je primarni fokus usmjeriti energiju ka rješavanju problema i sprječavanju ponavljanja istih problema u budućnosti.

Angažman svakog zaposlenika u ovom procesu je od velikog značaja, obzirom da na taj način najlakše dolazimo do saznanja gdje je problem nastao, a samim tim i do odgovarajućeg rješenja problema. Informacije do kojih dođemo u procesu obrade prigovora koristimo kako bismo popravili svaki proces u kojem uočimo neki nedostatak, a tako u konačnici olakšamo svima obavljanje svakodnevnih radnih zadataka i povećamo zadovoljstvo klijenata.Dinamičan razvoj kredit risk funkcije je nastavljen i u 2014. godini.

Dinamičan razvoj kredit risk funkcije je nastavljen i u 2014. godini.

Integrirani risk menadžment (IRM)

Obzirom na sve veće regulatorne zahtjeve iz domena rizikom ponderisane aktive (RWA) iniciran je projekat tzv. „RWA optimizacije“, u kojem je odjel IRM uspješno optimizirao ukupni RWA ponder u odnosu na 2013. godinu. Optimizacija rizikom ponderisane aktive alocirala je adekvatan kapital za sva buduća ulaganja. U sklopu ovog projekta poduzete su i značajne aktivnosti na poboljšanju kolateral menadžmenta.

Aktivnosti odjela Integrirani risk menadžment su nastavljene kada je u pitanju implementacija ICAAP procesa (procjena adekvatnosti internog kapitala), ključnog za osiguravanje konzistentne adekvatnosti ukupnog kapitala i likvidnosti Banke. Kako bi se mjerilo i pratilo da Banka u svakom trenutku posluje s adekvatnim nivoom kapitala za pokriće svih materijalnih i relevantnih rizika, sačinjena je kalkulacija kapaciteta za podnošenje rizika koja se prati na mjesečnoj osnovi.

U protekloj godini je sproveden test otpornosti na stres na lokalnom nivou, pokrenut od strane Agencije za bankarstvo FBiH u sklopu FSAP programa. Kreiranje modela stres testa je inicirano u cilju procjene otpornosti Banke na glavne izvore rizika primjenom različitih makroekonomskih scenarija. Testiranje otpornosti na stres je uspješno provedeno sa izrazito pozitivnim rezultatima.

Pored implementacije ključnih aktivnosti i projekata, u protekloj godini nije izostala ni kvalitetna edukacija koja se sprovela u pomenutom odjelu. Jako bitan proces modelinga i validiranja modela je podrazumijevao i know-how transfer iz Sberbank Europe prema članovima lokalnog IRM tima.


Credit Risk (Corporate & Retail)

U toku 2014.godine odjel Credit Risk (Corporate & Retail) je intenzivno radio na unaprjeđenju procesa identifikovanja, procjene, praćenja i kontrole rizika, kao i na unaprjeđenju procesa internog izvještavanja o izloženosti rizicima. Adekvatan sistem upravljanja rizicima predstavlja jedan od ključnih elemenata u obezbjeđivanju stabilnosti poslovanja Banke te s tim u vezi, Odjel Credit Risk je usmjeravao Banku i određivao jasne smjernice za upravljanje rizicima i to kroz jasne procedure, politike, metodologije i strategije. Uz odanost i znanje stručnog tima unutar odjela, Banka uspostavlja sveobuhvatan i pouzdan sistem upravljanja rizicima koji je u potpunosti integrisan u sve poslovne aktivnosti Banke i koji obezbjeđuje da rizični profil Banke bude u skladu sa definisanom sklonošću Banke prema „risk apetitu“.

2014. godinu je obilježila intezivna saradnja sa regulatorom s ciljem unaprjeđenja kreditnog procesa za korporativne klijente. Novi kreditni proces podrazumijeva formiranje kreditnog centra, osnaženog stručnim kadrovima, kojim se želi ostvariti ekonomija razmjera, osigurati standardiziran, transparentan i dobro kontroliran proces u skladu s dobrim praksama analize kreditnog rizika.

Adekvatno upravljanje portfolijem

Implementacija novog rejting modela poznat kao „Advanced Model“ je omogućila pažljivo praćenje i ocjenjivanje klijenata i njihove kreditne sposobnost, kao i način njihovog finansiranja u odnosu na trendove u ekonomskom razvoju u prethodnoj godini (povećanje stope nezaposlenosti, političke situacije, vremenske nepogode, itd).

Monitoring bančine aktive izložene riziku provodi se i kroz druge unaprjeđene alate i parametre kao što je alat za izračun kreditne sposobnosti fizičkih lica, zoniranje klijenata pravnih lica, proaktivno djelovanje na polju adekvatnosti kvalitete kolaterala.

Banka je aktivno uključena u komunikaciju sa supervizorima u svim područjima upravljanja rizicima, te proaktivno sudjeluje u implementaciji novih regulativa i mjera utvrđenih od strane supervizora. U toku 2014. godine, Banka je poslovanje uskladila sa novoobjavljenim zakonom za ocjenu kreditne sposobnosti, te promovirala

nove alate odnosno kalkulatore, s ciljem ujedinjenja kriterija rizika za određene proizvode i postizanje bržeg procesa za preuzimanje rizika. Nadalje, tu su i drugi alati koji služe za procjenu materijalnosti rizika. Navedeni alati imaju za cilj da prate izloženost riziku, podložnost Banke određenom riziku, njegovu historijsku promjenjivost, kao i stvarni gubitak koji je Banka pretrpjela u posljednje vrijeme zbog tog rizika.

U cilju blagovremenog identifikovanja mogućih problema Banka je u toku 2014.godine također intezivirala praćenje nivoa i trenda problematičnih plasmana odnosno NPL-a. Praćenje NPL-a je od velike važnosti za praćenje

kreditnog rizika, budući da predstavlja jedan od osnovnih indikatora pogoršanja kvaliteta kreditnog portfolija Banke. Za upravljanje sa tzv. ‘tehničkim delinkventima’ u ranoj fazi kašnjenja, implementirana je posebna aktivnost u bankarskom sistemu Rane naplate koja prati neizmirena potraživanja, odnosno kašnjenja. Sistemom centralizovane Rane naplate Banka je ostvarila bolje rezultate naplate, razvoj know-how stručnosti kadrova, bolju iskorištenost kapaciteta, smanjila vrijeme neophodno za izlazak sa novim strategijama naplate. Slijedeći dobre prakse postignute u Ranoj naplati, Kasna naplata je također organizovana na centralizovan način,

2014. 2013.

Bilansna izloženost

Krediti i potraživanja od komitenata

Fizička lica 416.996 355,182

SME 365,653 300,259

Micro 55,967 41,660

838,658 697,101

2014. 2013.

Vanbilansna izloženost

Kreditne obaveze 62.193 41.071

Garancije i akreditivi 51.783 29.128

113.976 70.199


podržana od tima za fizička i pravna lica. Kao posljednja instanca naplate spornih potraživanja, formiran je tzv. Litigation odbor za utužena potraživanja, koji ima za cilj da iscrpi sve mogućnosti naplate bančine aktive putem sudskih procesa, ali i dalje ostavljajući mogućnost, čak i preferirajući, naplatu duga od strane dužnika. U konačnici, ukoliko Banka dug naplati sticanjem imovine dužnika, bilo u procesu naplate loše aktive obezbjeđene kolateralom, bilo kolateralom kao ugovornog obezbjeđenja ili kolateralima stečenim putem posebnog sudskog postupka, briga o stečenoj aktivi, ulazak u posjed i pravno postizanje vlasništva te redovno održavanje, preuzimaju stručne službe Pravo & Compliance i odjel Tehnička podrška.

Credit Risk je imao značajan učinak u identifikovanju efekta poplava koje su u maju 2014. godine pogodile Bosnu i Hercegovinu. Detaljna analiza kreditnog portfolija je izvršena iz svih aspekata. Analiza klijenata, njihovog poslovanja, kolaterala i portfolija je ukazala na procjenu ugroženosti ove nepogode na ukupan portfolio Banke te iskazala prave smjernice, akcione planove i strategije po pitanju rješavanje ove problematike za utvrđene klijente koji su zaista bili pogođeni ovom nepogodom.

Sve ove aktivnosti su rezultirale prevencijom i ranim uočavanjem kašnjenja u portfoliu čime je iznos NPLa uspješno reduciran svakog kvartala čime konsekventno NPL racio sa početka godine 7,25% smanjen na 6,04% na kraju 2014. godine, dok je za isti period po MRS standardu NPL na kraju 2014.g. iznosio 6,51% (grafički prikaz u prilogu).

Adekvatno upravljanje kolateralima

Značajan napredak je ostvaren na polju reevaluacije kolaterala, čime je postignuta bolji monitoring kolaterala, odnosno kreditni rizik je bolje ocijenjen i upravljan. Reevaluacija nekretnina se procjenjuje od strane saradnika banke iz arhitektonske struke i iskustva u procjeni vrijednosti nekretnina, koja pruža pravovremene stručne procjene mogućih promjena u kvaliteti i vrijednosti kolaterala. Za pojedine kredite i vrijednosti kolaterala, interne procjene nekretnina koje se nude kao kolateral su dio akvizicije. Takva procjena omogućuje

Banci, za potencijalne veće izloženosti i vrijednost kolaterala, da se mjeri i procjenjuje potencijalni rizik već u ranoj fazi preuzimanja rizika.

Uvedena je i nova metoda za reevaluaciju procjena tzv. statistička metoda koja na brz i

efikasan način vrijednuje nekretnine za stambene

nekretnine RRE (Residential Real Estate). Pokrenuta je incijativa za unapređenje procesa monitoringa kolaterala kroz Lean projekat sa ciljem finalne implementacije u toku 2015. godine.

Centralizovani način odlučivanja kao osnov uspješnog upravljanja rizicima

U toku 2014. godine odjel Risk manager uspješno je nastavio sistem centralizovanog donošenja kreditnih odluka u okviru vlastitih kompetencija, zasnovan na na metodama mjerenja kreditnog rizik, a koji uključuje različite načine procjene boniteta fizičkih i pravnih

Kretanje stope NPL tokom 2014. godine

Kreditna izloženost prema segmentu klijenta tokom 2013. - 2014. godine

% NPL-a u ukupnom portfoliju

31.12.2013. 31.3.2014. 30.6.2014. 30.9.2014. 30.11.2014.

8,77% 8,52%7,49%

7,39%6,73%

2014 2014 20142013 2013 20130

200.000

400.000

416.966

355.182300.259

41,660

365.653

55.976

Fizička lica SME Micro

600.000

U ‘000 KM

6,51%

30.12.2014.


lica , s ciljem diverzifikacije između klijenata pogodnih za finansiranje i onih koji u datom momentu nemaju adekvatnu kreditnu sposobnost.

Zapošljavanjem novih kadrova , razvojem scoring i rating modela, kvalitetnim monitoringom klijenata i kreditnih plasmana te razvojem i ažuriranjem kataloga proizvoda, harmonizovano je donošenje odluka o kreditnim zahtjevima klijenata .

Kreirane su CRM kampanje za klijente, implementirane su grupne procedure i alati, završena su Lean mjerenja učinkovitosti i produktivnosti rada, s ciljem standardizacije procesa, što se u konačnici odrazilo na nizak default rate i kvalitet portfelja Banke.

Posebno bitnan angažman ovog Odjela je u izradi kataloga kreditnih proizvoda Banke.

Tržišni rizik

Odjel Tržišni rizik je odgovoran da uspostavi i održava cjeloviti sistem izvještavanja i kontrole podataka o tržišnim rizicima, koji na nivou Banke uključuju valutni rizik, rizik kamatne stope, rizik likvidnosti i rizik druge ugovorne strane.

Odjel Tržišni rizik je odgovoran za praćenje kreditnog limita za operacije na finansijskim tržištima, a osnovni cilj upravljanja tržišnim rizikom je da bude usklađen sa odobrenom strategijom za rizike, stvarnim nivoima rizika u Sberbank Europe i sa odobrenim apetitom za rizike.

Kontrola limita se vrši na dnevnom i mjesečnom nivou.

Sve predefinisane pozicije i koeficijenti su predmet permanentnog monitoringa, upozoravanja, usklađivanja i izvještavanja. Sve ključne pozicije sa 31.12.2014. godine, a posebno :

• Otvorena devizna pozicija

• Iskorištenost kamatnog rizika

• Iskorištenost kreditnog counterparty limita za finansijske institucije

• Iskorištenost C-level limita

su unutar definisanih limita.

Odjel Tržišni rizik usko sarađuje sa odjelom za Upravljanje aktivom i pasivom i odjelom Globalna tržišta. Ključni odbori na kojima se prezentuju izvještaji iz domena Tržišnih rizika je Risk Committee (RICO) i Asset Liability Committee (ALCO) .

Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku.

Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima, Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank Grupe. Politika za upravljanje operativnim rizikom usvojena od strane Nadzornog Odbora predstavlja krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom.

Za kontrolu i upravljanje operativnim rizikom u Banci se koriste alati koji omogućavaju razumijevanje prikupljenih informacija i provođenje odgovarajućih korektivnih mjera. Neki od alata koji se koriste su mjere podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima.

Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka.

Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena.


Marketing i komunikacije

Dvostruko više ljudi je znalo za Banku na kraju nego na početku 2014. godine. Kroz četiri velike marketinške kampanje nismo samo podigli nivo prepoznatljivosti brenda, već smo napravili marketinški iskorak u odnosu sa kupcima.

Ideju vodilju da “budemo drugačiji” implementirali smo na različite načine, kako bismo i dalje bili percipirani kao moderna i dinamična banka.

Naša najveća kampanja je bila za najpopularniji proizvod banke – zamjenski kredit. S obzirom na plasman bh. fudbalske reprezentacije na svjetsko prvenstvo, kreirali smo promotivnu kampanju u fudbalskom duhu, nastojeći na duhovit način iskomunicirati prednosti našeg zamjenskog kredita. Nosilac kampanje i zaštitno lice Banke bio je kapiten bh. fudbalske reprezentacije Emir Spahić, koji je svojim odličnim glumačkim nastupom promovisao naš zamjenski kredit, ali i Banku u cjelini.

Ipak, posebnu pažnju smo posvetili našim klijentima koji su se opredjelili za zamjenski kredit u toku trajanja proljetne akcije. Želeći upotpuniti njihovo uživanje u svjetskom prvenstvu u fudbalu, poklonili smo im fudbalske dresove. Klijent je bio u prilici da bira boju dresa i veličinu

dresa, kako i da izabere ime i broj koji će se nalaziti na pozadini dresa. Da je kampanja bila uspješna pokazuje i činjenica da su klijenti pitali za dresove i nekoliko mjeseci nakon prodajne akcije.

Nismo željeli da ovo bude samo marketinška kampanja, već i nešto više, te smo u dogovoru sa Emirom Spahićem kreirali dodatnu, društveno odgovornu dimenziju projektu “Zamjenski kredit”. Pozvali smo škole fudbala i fudbalske klubove da delegiraju projekte koji će im

Voditeljica Antena radija sa poklon dresom

Ekipa sa snimanja TV spota “Napravite pravi potez”


unaprijediti aktivnosti i poboljšati njihov rad. Ogroman broj prijavljenih projekata jedan je od pokazatelja da je ovo bio zaista „pravi potez“.

Brzinu odobravanja kredita prepoznali smo kao bitan faktor u odlučivanju kod određene grupe klijenata, te smo početkom godine promovirali brze kredite čiji je rok odobrenja tri sata. Kampanja je naišla na izuzetno pozitivne reakcije na tržištu, kako kod klijenata, tako i kod šire javnosti.

Ljetno osvježenje koje smo ponudili našim klijentima bio je jedinstven kartični proizvod, sa karakteristikama koje do tada nisu postojale na tržištu. Napravili smo spoj kreditne kartice i brzog kredita, omogućili otplatu na čak 36 rata, te kupovinu u zemlji i inostranstvu, ali i na internetu. Rezultat koji smo dobili je Cash Card, kartica koja je iz dana u dan sve poželjnija i prihvaćenija kod klijenata.

“Bonus kredit” je bio još jedan jedinstven proizvod na bh. tržištu koji smo ponudili našim klijentima. Inovativan koncept, ali i ponuda koja nagrađuje vjernost klijenata i njihovu lojalnost, razlozi su da je i ovaj proizvod naišao na odličan prijem na tržištu.

Izvršni direktor Jasmin Spahić sa polaznicima škole fudbala FK Prekounje Bihać

Kreativno rješenje naljepnice za trgovce

Kreativno rješenje za Brzi keš kredit


Godinu smo završili brže nego što smo počeli, kreditom sa rokom odobrenja od dva sata. Simbolika ove brzine, odnosno sata manje u procesu odobravanja i isplate kredita je i u činjenici da smo i kao odjel, ali i kao banka u cjelini još spremniji i sposobniji da odgovorimo izazovima koji su pred nama.

Bili smo i veoma aktivni među mlađom populacijom, te smo i taj segment nastojali pokriti različitim aktivnositma.

Sponzorisali smo CEO konferenciju gdje uspješni preduzetnici, kreatori i inovatori na nesebičan način govore studentima o tajnama uspjeha. Predstavnici Banke su bili aktivno uključeni u realizaciju konferencije i podijelili svoja iskustva sa učesnicima konferencije u Sarajevu i Mostaru.

Studentima iz BiH smo omogućili da upravljaju virtuelnom bankom unutar projekta „Banks battle“, u okviru kojeg su se studenti iz BIH mogli takmičiti sa studentima iz regije te na trenutak osjetiti kako bi to bilo da su odgovorni menadžeri i direktori banaka.

Za najmlađe smo napravili takmičenje pod sloganom „Kako ja zamišljam Sberbank kasicu/Sberbank maskotu“. Dobili oko 2000 prijava iz cijele BiH, među kojima smo izabrali tri rada koja smo nagradili vrijednim nagradama.

Banka smo koja generalno promoviše zdrav način života i sport. Osim sponzorstava školama fudbala, to smo pokazali i sponzorisanjem nekoliko značajnijih sportskih događaja. Među tim sportskim događajima posebno

Direktor Sberbank BH, Edin Karabeg na CEO konferenciji

Kreativno rješenje Facebook banera za takmičenje “Bitka banaka”

Pobjednički rad nagradnog konkursa “Kako ja zamišljam Sberbank maskotu / Sberbak kasicu?”, autor Jakov Velić iz Širokog Brijega


vrijedi istaći Sberbank BH Sarajevo polumaraton, koji je održan početkom septembra u Sarajevu.

Prošla godina je nažalost bila prilično turbulentna kada gledamo eksterno okruženje. Ono po čemu ćemo je sigurno pamtiti jesu poplave. I tu smo nastojali u skladu sa mogućnostima da određena sredstva iz budžeta za donacije i sponzorstva preusmjerimo u vidu pomoći onima kojima je pomoć bila najneophodnija.

Posebnu smo pažnju posvetili jačanju timskog duha i kvalitetnijoj saradnji među kolegama. U skladu s tim, realizovali smo nekoliko „team building“ aktivnosti za različite nivoe zaposlenika. Zajednička poveznica svim ovim događajima je bila da su organizovani izvrsno, sa nestandardnim konceptom, na zadovoljstvo svih učesnika.

Osim u tradicionalnom svijetu, razvijamo naše prisustvo i u virtuelnom svijetu. Značaj društvenih mreža je neupitan.Od izbora načina kako će i u kojoj mjeri neka kompanija biti prisutna zavisi i uspjeh njene promocije na društevnim mrežama. Ogroman porast onih kojima se “sviđamo” ili koji nas “slijede” u virtuelnom svijetu, posebno na Facebook-u i LinkedInn-u dovoljan je razlog

da budemo zadovoljni svojim prisustvom. Naravno, u godini koja je pred nama želimo biti samo još bolji i uspješniji.

Najbolju ocjenu uspješnosti marketinških i komunikacijskih aktivnosti daju obični ljudi, naši postojeći i potencijalni klijenti, koji prate naše aktivnosti, informišu se o našim proizvodima i odlučuju se za njihovo korištenje. Tokom prošle godine njihova svjesnost o Sberbank brendu je značajno porasla, a mi smo završili godinu sa spoznajom da svaki četvrti stanovnik ove zemlje poznaje Sberbank brend, na što smo više nego ponosni, posebno imajući u vidu dužinu prisustva Sberbank brenda na tržištu.

Izvršni direktor Denis Hasanić sa pobjednicima i organizatorima Sberbank Sarajevo polumaratona 2014

Kipruto Stenli, Kenija - pobjednik Sberbank Sarajevo polumaratona 2014 u trenutku prolaska kroz cilj


Ljudski resursi

Sberbank BH je sa krajem decembra 2014 godine zapošljavala 435 osoba, od kojih 66% posjeduje univerzitetsku diplomu ili titulu magistra. Prosječna dob zaposlenika je 38 godina, a prosjek radnog staža u Sberbank BH je veći od 6 godina. I 2014. godina je bila izuzetno dinamična godina u oblasti upravljanja ljudskim resursima i obilježena organizacionim promjenama kako bi se što adekvatnije odgovorilo na postavljene strateške ciljeve.

Sberbank BH d.d. je zapošljavala visokoobrazovane, motivirane osobe željne profesionalnih izazova koji preuzimaju inicijativu, ali istovremeno su spremni i za timski rad. Tokom 2014 godine u procesu zapošljavanja stavili smo akcent na zaposlenike sa dokazanim rezultatima i radnim iskustvom na lokalnom tržištu, kako bi svojim znanjem doprinijeli ostvarivanju zadatih ciljeva.

Banka je u skladu sa svojim potrebama pružila mogućnost ambicioznim studentima obavljanje studentske prakse u Banci, te na taj način im je omogućila da svoja teoretska znanja nadograde praktičnim znanjem iz bankarstva.

Aktivno smo učestvovati i dati svoj doprinos na sajmovima zapošljavanja, pružajući informacije i predstavljajući Sberbank BH studentima koji žele da svoje prvo radno iskustvo steknu u bankarskom sektoru.

Nastavili smo sa procesom provođenja Ocjene radne uspješnosti zaposlenika, sa ciljem kreiranja radnog okruženja u kojem se njeguje kontinuirano pružanje povratnih informacija u domenu realizacije jasno uspostavljenih ciljeva, razvoja željenih kompetencija i razvoja u karijeri. Ocjena radne uspješnosti zaposlenika sproveli smo u dva intervala tokom 2014 godine. Gradeći kulturu pružanja povratne informacije težimo da ostvarimo našu ambiciju da budemo kompanija koja je orijentirana ka ostvarenju rezultata.

Kako bi unaprijedili efikasnost, kvalitetnije odgovorili zahtjevima zaposlenika, kao i maksimalno podržali

zaposlenike koji rade sa klijentima, intenzivno smo radili na unaprijeđeniju internih procesa i procedura odjela Personal.

Pridružili smo se i projektu „Talenat ne poznaje granice“, koji je iniciran na Grupnom nivou, sa ciljem razvoja karijere, putem kojeg smo promovirali osjećaj pripadanja Grupi, podstakli razmjenu najboljih praksi i dali priliku internim talentima da privremeno rade u zemljama u kojima je Grupacija prisutna. „Talenat ne poznaje granice“ predstavlja jedinstvenu priliku za zaposlenike da se dokažu u ključnim projektima i da poboljšaju svoje znanje i vještine.

Kako bismo kontinuirano radili na unaprjeđenju angažiranosti zaposlenika, Sberbank BH je provela anketiranje svih zaposlenika, koje je također dio aktivnosti koji se sprovode na godišnjem nivou. Tom prilikom,

Melisa Tucaković, HR menadžer na Sajmu karijera na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu

Radni sastanak - zaposlenici poslovnice Marijin Dvor


zaposlenici su imali priliku da izraze vlastito mišljenje o pitanjima koja se tiču uslova rada, organizacionih procesa, inicijativama, rukovodećem kadru, komunikaciji i drugim važnim aspektima radnog života i našoj kompaniji. Na osnovu rezultata, identifikovali smo oblasti koje je bilo potrebno dodatno unaprijediti i pripremili akcione planove uz pomoć i zalaganje naših zaposlenika sa ciljem poboljšanja zadovoljstva i angažmana našeg osoblja. Bilježimo vidne rezultate unaprjeđenja u raznim domenima. Težili smo da stvorimo radno okruženje kojem su zaposlenici potpunosti lojalni Banci, i daju puni individualni doprinos u obavljanju svojih radnih dužnosti, istinski i od srca. Željeli smo da im posao služi kao inspiracija, da su u potpunosti posvećeni i pasionirani dajući svoju energiju zadatim radnim zadacima. Težili smo da svaki zaposlenik bude „lider“, bez obzira na hijerarhijsku strukturu i poslove koje obavlja.

U 2014 godini smo organizovali različite vidove aktivnosti koji su dodatno podržale uvođenje u svakodnevni život i rad zaposlenika korporativne vrijednosti Banke: „Sve za klijenta“, „Ja sam lider“ i „Mi smo tim“. Cilj nam je bio da podržimo visokoprofesionalnu, kolegijalnu i motivirajuću radnu sredinu u kojoj svaki pojedinac dajući vlastiti doprinos može da ostvari značajna unaprijeđenija, kako radne sredine tako i poslovanja.

Pridavali smo veliki značaj visokoj kvalifikaciji i daljnjem obrazovanju svojih zaposlenika, te ćemo tu praksu nastaviti i u budućnosti. Interne obuke i edukativni programi na temu poslovanja predstavljanju važan dio naše strategije.

Kako bi se dodatno motivisali i nagradili zaposlenici koji ostvaruju poslovne rezultate, implementirali smo sheme nagrađivanja za prodajno osoblje i zaposlenike koji rade na naplati spornih potraživanja.

Također, Banka je podržala i različite Grupne inicijative vezane učešće naših zaposlenika u raznim vidovima

individualnih i timskih sportova, pokazujući da Banka vodi računa o zdravlju i dobrobiti svojih zaposlenika. Također, kao kompanija koja je društveno odgovorna, podržavali smo i razne akcije humanitarnog karaktera, u koje su se i do sada rado uključivali naši zaposlenici.

Želimo da i dalje aktivno nastavimo djelovati na unaprijeđeniju sistema upravljanja i razvoja ljudskih resursa, kako unutar Banke, kao i na tržištu rada bili prepoznati

kako poslodavac koji podržava društvenu korporativnu odgovornost, što je u 2014 godini prepoznato dodijeljenom nagradom „Najpoželjniji poslodavac u finansijskom sektoru“ od strane posjetitelja portala Posao.ba.

Zajedničko druženje zaposlenika - Corporate values day


Odgovornost za finansijske izvještaje

Uprava Banke dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koji daju istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja Banke, te rezultata njezina poslovanja i gotovinskog toka, u skladu s važećim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje finansijskih izvještaja. Uprava ima opštu odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, te sprječavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim zakonskim propisima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih pretpostavki i procjena,

te pripremanje finansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna da Nadzornom odboru podnese godišnji izvještaj Banke, koji uključuje godišnje finansijske izvještaje. Nadzorni odbor je dužan da odobri godišnje finansijske izvještaje te ih podnese Skupštini dioničara Banke na usvajanje.

Finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 37 do 104 odobreni su od strane Uprave 13. maja 2014. godine za podnošenje Nadzornom odboru te ih, potvrđujući ovo, potpisuju:

S lijeva na desno: Senad Tupković, Jasmin Spahić, Denis Hasanić, Edin Karabeg

Predsjednik Uprave Edin Karabeg

Član Uprave Denis Hasanić

Član Uprave Senad Tupković

Član Uprave Jasmin Spahić

Finansijski izvještaj


Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

U hiljadama KM Bilješka 2014. 2013.Prihod od kamata 7 54.661 48.083

Rashod od kamata 8 (18.853) (15.006)

Neto prihod od kamata 35.808 33.077

Prihod od naknada i provizija 9 10.649 7.793

Rashod od naknada i provizija (971) (915)

Neto prihod od naknada i provizija 9.678 6.878

Prihod od dividendi 10a - 130

Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

10b 1.356 960

Operativni prihodi 46.842 41.045

Ostali prihodi 10c 1.187 2.250

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija 11 (7.926) (6.916)

Troškovi zaposlenih 12 (15.468) (13.358)

Amortizacija (2.973) (2.264)

Ostali troškovi 13 (16.508) (17.670)

Ostali prihodi i troškovi (41.688) (37.958)

Dobit prije poreza 5.154 3.087

Trošak poreza na dobit 14 (532) (362)

Neto dobit za godinu 4.622 2.725

Ostala sveobuhvatna dobit - -

Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 4.622 2.725

Za godinu koja je završila 31. decembra 2014. godine


Izvještaj o finansijskom položaju

U hiljadama KM 2014. 2013.Aktiva

Gotovina i ekvivalenti gotovine 72.325 52.757

Obavezna rezerva kod Centralne banke 49.731 49.122

Zajmovi i potraživanja od banaka 36.846 62.213

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 3.988 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 808.810 668.552

Pretplaćeni porez na dobit 472 517

Obračunata kamata i ostala aktiva 11.244 10.902

Ulaganja u pridružena društva 580 580

Ulaganja u nekretnine 1.873 1.915

Nekretnine i oprema 15.626 11.252

Nematerijalna imovina 4.508 3.085

Ukupno aktiva 1.006.003 861.883

Obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 239.137 204.552

Tekući računi i depoziti komitenata 519.669 451.428

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 73.684 69.063

Obračunata kamata i ostale obaveze 17.474 15.405

Rezervisanja za obaveze i troškove 1.507 1.152

Odgođena poreska obaveza 745 455

Ukupno obaveze 852.216 742.055

Kapital i rezerve

Dionički kapital 76.337 47.000

Dionička premija 27.773 27.773

Rezerve za kreditne gubitke formirane iz dobiti 24.815 24.815

Zadržana dobit 24.862 20.240

Ukupno kapital i rezerve 153.787 119.828

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 1.006.003 861.883



Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

U hiljadama KM Dionički kapital

Dionička premija

Rezerve za kreditne gubitke

formirane iz dobiti

Zadržana dobit

Ukupno

Stanje na dan 1. januara 2014. godine 47.000 27.773 24.815 20.240 119.828

Emisija dioničkog kapitala 29.337 - - - 29.337

Dobit za godinu 4.622 4.622

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu - - - - -

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu

- - - 4.622 4.622

Stanje na dan 31. decembra 2014. godine

76.337 27.773 24.815 24.862 153.787

Stanje na dan 1. januara 2013. godine 47.000 27.773 24.815 17.515 117.103

Dobit za godinu - - - 2.725 2.725

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu - - - - -

Ukupno sveobuhvatna dobitza godinu

- - - 2.725 2.725

Stanje na dan 31. decembra2013.

47.000 27.773 24.815 20.240 119.828



2014. 2013.Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti

Dobit prije oporezivanja 5.154 3.087

Usklađenja za:

Amortizaciju 2.973 2.264

Neto gubitke od umanjenja vrijednosti i rezervacija 4.302 6.916

Ostale stavke (2.270) (6.019)

Promjene u poslovnoj imovini i obavezama

Promjene obavezne rezerve kod Centralne banke (609) (8.534)

Promjene zajmova i potraživanja od banaka 25.367 (50.047)

Promjena finansijske imovine raspoložive za prodaju (3.000) 4.000

Promjene zajmova i potraživanja od komitenata (141.485) (116.022)

Promjene obračunate kamate i ostale imovine (356) (4.535)

Promjene tekućih računa i depozita banaka 34.585 18.733

Promjene tekućih računa i depozita komitenata 68.241 127.029

Promjene obračunate kamate i ostalih obaveza 2.083 (2.283)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije poreza (5.045) (25.411)

Plaćeni porez na dobit (179) (578)

Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti (5.224) (25.989)

Izvještaj o novčanom tokuZa godinu koja je završila 31. decembra 2014. godine


U hiljadama KM 2014. 2013.Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

Kupnja nekretnina i opreme (6.905) (7.414)

Kupnja nematerijalne imovine (2.261) (1.096)

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (9.166) (8.510)

Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnosti

Povećanje (otplata) uzetih kredita i subordiniranog duga 36.088 36.088

Povećanje dioničkog kapitala 29.337 -

Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti 33.958 36.088

Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenatagotovine

19.568 1.589

Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 52.757 51.168

Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 72.325 52.727

Plaćene kamate 17.336 14.293

Naplaćene kamate 48.698 40.681

Primljene dividende - 38


Obavili smo reviziju priloženih finansijskih izvještaja Sberbank BH d.d. Sarajevo, (dalje u tektsu „Banka”) koji obuhvaćaju izvještaj o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2014. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama i izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu te sažetak značajnih računovodstsvenih politika i druge objašnjavajuće informacije (koji su prikazani na stranicama 5 do 76).

Odgovornost Uprave za finansijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju ovih finansijskih izvještaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja finansijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim finansijskim izvještajima temeljeno na našoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s etičkim zahtjevima i planiramo te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvještaji bez značajnog pogrešnog prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizorskih dokaza o iznosima i objavama u finansijskim izvještajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi. uključujući i procjenu rizika značajnog pogrešnog prikazivanja finansijskih izvještaja uslijed prijevare ili pogreške. U stvaranju tih procjena rizika. revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju finansijskih izvještaja kako bi se oblikovali revizorski postupci koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također uključuje ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih računovodstvenih politika i razumnosti računovodstvenih procjena koje je obavila Uprava kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije finansijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše revizijsko mišljenje.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj Banke na dan 31. decembra 2014. godine, rezultate poslovanja i novčane tokove za 2014. godinu u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.

Sarajevo, 12. maja 2015. godine

Izvještaj nezavisnog revizora


Bilješkeuz financijskeizvještaje


Bilješkeuz financijskeizvještaje

Sberbank BH d.d. (Sarajevo) je društvo osnovano u FBiH. Sjedište Banke je u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1.

Banka je osnovana Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I – 3962/00 od 10.05.2000. godine pod nazivom «Volksbank BH d.d. Sarajevo». Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu 15.02.2013. je izvršena promjena imena Volksbank BH d.d. u Sberbank BH d.d., Sarajevo.

Banka je registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje kreditiranja stanovništva i preduzeća i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i platnog prometa i u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine dužna je poslovati u skladu sa principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti.

Na dan 31. decembra 2014. godine Banka ima centralu u Sarajevu i 30 organizacionih dijelova u gradovima: Sarajevo, Mostar, Zenica, Visoko, Kakanj, Tuzla, Živinice, Gradačac, Gračanica, Banovići, Lukavac, Tešanj, Kraševo, Bihać, Cazin, Sanski Most, Brčko Orašje i Široki Brijeg.

15. februara 2012. godine jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi, Sberbank, zaključila je akviziciju 100% udjela u grupaciji Volksbank International AG („VBI“) i time postala jedini vlasnik VBI-a. VBI je tokom

2012. godine promijenio ime u Sberbank Europe AG.

Sberbank Rusija je najveća banka Rusije i jedna od vodećih globalnih finansijskih institucija. Sberbank drži gotovo jednu trećinu ukupnih sredstava ruskog bankarskog sektora, ključni je zajmodavac nacionalnoj ekonomiji i najveći je depozitar u Rusiji. Centralna banka Ruske Federacije je osnivač i glavni dioničar Sberbank u čijem vlasništvu se nalazi 50 posto temeljnog kapitala banke s jednom dionicom s pravom glasa više, a preostalih 50% drže domaći i strani investitori. Sberbank ima više od 110 miliona individualnih korisnika i milion korporativnih klijenata u 22 zemlje. Sberbank ima najveću distributivnu mrežu u Rusiji s više od 18.000 filijala, a njeno međunarodno poslovanje uključuje Veliku Britaniju, SAD, Zajednicu Nezavisnih Država, centralnu i istočnu Europu, Tursku i druge zemlje.

Sberbank Europe AG:

Sberbank BH članica je Sberbank Europe AG, sa sjedištem u Beču, koja je u 100% vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe je prisutna na jedanest tržišta Centralne i Istočne Evrope: Austriji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo i Banja Luka), Hrvatskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Ukrajini. Banka upravlja mrežom od 294 poslovnice i zapošljava 5.158 ljudi (podaci od 31.12.2014. godine).

1. Društvo koje je predmet izvještavanja


a) Osnova za izradu

Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) koji su objavljeni od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde.

Računovodstvena regulativa primjenjiva u Federaciji Bosne i Hercegovine („Federacija“ ili „FBiH“) temelji se na Zakonu o računovodstvu i reviziji („Zakon“) (Službene novine FBiH 83/09). Društva pripremaju i prezentiraju svoje financijske izvještaje u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima („MRS“), njihovim izmjenama i tumačenjima („Tumačenja Međunarodnih računovodstvenih standarda“), Međunardnim standardima finansijskog izvještavanja („MSFI“) te njihovim izmjenama i tumačenjima („Tumačenja međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja“). izdanima od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde te prevedenima i objavljenima od strane Saveza računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH (odobrenjem Komisije za računovodstvo FBiH broj 2-11/06). Odluka o objavi Standarda broj O-1/4-2010 od 28. aprila 2010. godine je obvezujuća za period od 1. januara 2010. godine. Ova odluka obuhvaća MRS, MSFI i tumačenja objavljena od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde i potvrđena od strane Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje („EFRAG“) do oktobra 2009. godine. Svi prethodno izdani standardi koji su naknadno odobreni od strane EFRAG-a kao i nova i izmijenjena tumačenja MSFI-a i Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja („IFRIC“) izdana od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde nakon oktobra 2009. godine nisu još prevedena i objavljena.

Tokom pripreme ovih MSFI finansijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. decembra 2014. godine Banka je razmotrila da li je primjena standarda objavljenih od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde koji su primjenjivi na tekuću godinu a još nisu prevedeni i objavljeni u FBiH rezultira materijalnim odstupanjem od relevantne primjenjive lokalne regulative. Banka je zaključila da ovo nije slučaj stoga je mišljenje rukovodstva da ovi MSFI financijski izvještaji također zadovoljavaju zakonsku obvezu Banke da objavljuje finansijske izvještaje u skladu s primjenjivom relevantnom lokalnom računovodstvenom regulativom.

b) Osnova za izradu izvještaja i osnove mjerenja

Ovi finansijski izvještaji su zasebni finansijski izvještaji za Banku. Banka ima jedno pridruženo društvo (20,03% vlasnički udio ulaganje u Bamcard d.o.o.). Banka je ovisno društvo u potpunom vlasništvu banke Sberbank Rusija (Ruska Federacija) koja sastavlja finansijske izvještaje sukladno MSFI i koji su raspoloživi za javnu upotrebu na web stranicama Sberbank Rusija. Ulaganja u pridružena društva Banke se iskazuju po trošku nabave umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti u ovim zasebnim finansijskim izvještajima.

Finansijski izvještaji sastavljeni su na osnovu historijskog troška osim za finansijsku imovinu i obaveze koje se mjere i iskazuju po fer vrijednosti (krediti i potraživanja se vode po amortizovanom trošku).

c) Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja

Finansijski izvještaji prezentovani su u konvertibilnim markama (“KM”), koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu hiljadu (ako drugačije nije navedeno).

Centralna Banka Bosne i Hercegovine („Centralna banka“ ili „CBBiH“) provodi politiku kursa na principu „valutnog odbora” prema kojem je KM vezana za EUR u odnosu 1: 1.95583 koji je korišten kroz 2014. i 2013. godinu. Očekuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti.

d) Korištenje procjena i prosudbi

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena.

Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno u budućim periodima ako utiču i na njih.

Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Bilješci 6.

2. Osnova pripreme


Računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim finansijskim izvještajima.

a) Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici i gubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovi svođenja monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu krajem godine priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nemonetarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum transakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja.

b) Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za obračunsko razdoblje na koje se odnose metodom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontira procijenjene buduće novčane tokove finansijske imovine ili obaveza kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta (ili ako je prikladno kraće razdoblje) do njegove knjigovodstvene vrijednosti. Pri kalkulaciji efektivne kamatne stope Banka procjenjuje buduće novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne uvjete, ali ne i buduće gubitke.

Kalkulacija efektivne kamatne stope uključuje sve plaćene ili primljene transakcijske troškove, naknade i poene, koji su sastavni dio efektivne kamatne stope. Transakcijski troškovi uključuju sve inkrementalne troškove, koji nastaju direktno u vezi s izdavanjem ili sticanjem finansijske imovine ili finansijskih obaveza.

Prihodi i rashodi od kamata priznati u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti uključuju kamatu na finansijsku imovinu i finansijske obaveze, koji se mjere po amortizovanom trošku izračunatom metodom efektivne kamatne stope.

c) Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihodi i rashodi od naknada i provizija koje su sastavni dio efektivne kamatne stope na finansijsku imovinu ili obaveze uključuju se u prihode i rashode od kamata.

Prihodi od naknada i provizija sastoje se uglavnom od naknada za kartično poslovanje, naknada za izdavanje garancija, akreditiva. domaća i međunarodna plaćanja i ostale usluge i priznaju se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti po izvršenju usluge.

d) Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

Neto dobici i gubici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza uključuju zaradu od kupoprodaje valuta te realizovane i nerealizovane dobitke i gubitke od derivativnih finansijskih instrumenata te dobit i gubitak po preračunavanju monetarne imovine i obaveza na datum izvještavanja.

e) Prihod od dividendi

Prihodi od dividendi po osnovu vlasničkih vrijednosnih papira priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u trenutku nastanka prava za primitak dividende.

f) Plaćanja temeljem najma

Troškovi operativnog najma priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti linearnom metodom tokom trajanja najma.

g) Porez na dobit

Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u bilansu uspjeha s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obaveze iz prethodnih perioda.

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom

3. Značajne računovodstvene politike


bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznu stopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja.

Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji društvo očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontiraju te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili obaveze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini u kojoj je vjerovatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine na umanjenje vrijednosti.

h) Finansijski instrumenti

Klasifikacija

Banka klasifikuje svoje finansijske instrumente u sljedeće kategorije: zajmovi i potraživanja, finansijska imovina raspoloživa za prodaju, finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i ostale finansijske obaveze. Klasifikacija zavisi od namjere zbog koje su finansijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju finansijskih instrumenata kod početnog priznavanja i preispituje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja.

(a) Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivativna finansijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Banka odobrava novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju plasmane i zajmove bankama, zajmove i potraživanja od

komitenata i sredstva kod Centralne banke.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvata nederivativnu finansijsku imovinu koja se klasificira kao raspoloživa za prodaju ili koja nije klasificirana u neku drugu katergoriju. Finansijska imovina klasificirana kao raspoloživa za prodaju se namjerava držati na neodređeno vrijeme, ali može biti prodana kao odgovor na potrebe za likvidnošću ili promjenu u kamatnim stopama. promjenu u deviznim kursevima ili u vrijednostima vrijednosnih papira. Ova imovina uključuje određene dužničke i vlasničke instrumente.

(c) Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha imaju dvije podkategorije: finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući derivative) i oni koje Uprava inicijalno rasporedi u ovu kategoriju. Finansijski instrument raspoređuje se u ovu kategoriju isključivo ukoliko je nastao ili je stečen radi prodaje ili kupnje u kratkom roku, u svrhu kratkoročnog sticanja profita ili raspoređivanjem od strane rukovodstva u ovu kategoriju kod inicijalnog priznavanja. Banka raspoređuje finansijsku imovinu i financijske obaveze u kategoriju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha kada:

• se imovinom i obavezama upravlja, mjeri i o njimainterno izvještava po fer vrijednosti;

•klasifikacijauklanjailiznatnoumanjujeračunovodstvenuneusklađenost koja bi inače nastala; ili

• imovina ili obaveze sadrže ugrađeni derivativ, kojiznatno utječe na novčane tokove koji bi inače proizašli iz ugovora.

Finansijska imovina i finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha Banke uključuju derivativne finansijske instrumente, klasificirane kao finansijski instrumenti koji se drže radi trgovanja.


(d) Ostale finansijske obaveze

Ostale finansijske obaveze čine sve finansijske obaveze koje nisu vrednovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i uključuju tekuće i depozitne račune, subordinirani dug i uzete zajmove.

Priznavanje

Zajmovi i potraživanja, te ostale finansijske obaveze priznaju se u trenutku kada su dati ili primljeni (datum namire).

Banka priznaje finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju i finansijsku imovinu i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na datum trgovanja, odnosno na datum kada se Banka obavezala kupiti ili prodati instrumenate.

Početno i naknadno mjerenje

Zajmovi i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti. Nakon početnog priznavanja, zajmovi i potraživanja se vrednuju po amortizovnom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti.

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju se početno vrednuje po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu direktno pripisati nabavci ili izdavanju finansijske imovine. Nakon inicijalnog vrednovanja sva finansijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti i promjena u fer vrijednosti se priznaje u revalorizacionim rezervama u kapitalu. Iznimno, vlasnički vrijednosni papiri koji nemaju cijenu na aktivnom tržištu odnosno čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti vrednuju se po trošku nabave uvećanom za transakcijske troškove, umanjenom za eventualna umanjenja vrijednosti.

Finansijska imovina i obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha priznaje se inicijalno po fer vrijednosti, dok se transakcijski troškovi priznaju odmah kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Naknadno mjerenje je također po fer vrijednosti.

Ostale finansijske obaveze se početno vrednuju po svojoj fer vrijednosti uključujući transakcijske troškove. Nakon

početnog priznavanja, ostale finansijske obaveze se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne kamate.

Prestanak priznavanja

Banka prestaje priznavati finansijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada isteknu prava na primitke novčanih tokova od finansijskog instrumenta ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom finansijskom imovinom. Navedeno se događa kada Banka prenese suštinski sve rizike i koristi od vlasništva na drugi poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla.

Banka prestaje priznavati finansijske obaveze samo kada one prestanu postojati. tj. kada su ispunjene, otkazane ili istekle. Ukoliko se uslovi finansijske obaveze promijene, Banka će prestati priznavati tu obavezu i istovremeno priznati novu finansijsku obavezu s novim uslovima.

Fer vrijednost finansijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha određuje se temeljem kotiranih tržišnih cijena ili prema modelima koji se temelje na podacima s tržišta.

Identificiranje i mjerenje umanjenja vrijednosti finansijske imovine

(a) Finansijska imovina koja se vodi po amortiziranom trošku

Banka sa svakim datumom izvještavanja provjerava da li postoje objektivne naznake umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja kao i ostale finansijske imovine.

Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti kredita i potraživanja na pojedinačnoj osnovi, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom te finansijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se putem računa rezervacija za umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko kredit ili potraživanje imaju varijabilnu kamatnu stopu, diskontnu stopu za utvrđivanje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja tekuća efektivna


kamatna stopa utvrđena ugovorom u trenutku kad je umanjenje vrijednosti nastupilo.

Finansijska imovina za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi uključuje se u grupu finansijske imovine sličnih karakteristika koje se onda razmatraju za umanjenje vrijednosti na grupnoj osnovi. Grupno umanjenje vrijednosti također podrazumjeva i umanjenje vrijednosti na portfolio osnovi (IBNR) za slučajeve gdje Banka (na pojedinačnoj ili grupnoj osnovi) nije utvrdila da postoji umanjenje vrijednosti.

Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se otpisuje. Ako se u narednom periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno može povezati s događajem koji se dogodio nakon otpisa. otpisani iznos ili rezerva se tada prihoduje u bilansu uspjeha. Otpis nenaplativih potraživanja vrši se na osnovu odluka nadležnih tijela Banke, a u skladu sa odlukama suda, dogovorima zainteresovanih strana i procjenama Banke.

U skladu sa relevantnim propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu “Agencija”) Banka računa umanjenje vrijednosti i prema propisima Agencije. Krediti, plasmani i druge izloženosti Banke klasifikuju se u kategorije propisane od strane Agencije zavisno od stepena naplativosti koji se određuje na osnovu broja dana kašnjenja, procjene finansijskog položaja dužnika i kvaliteta instrumenata obezbjeđenja naplate te se rezervišu u skladu sa propisanim postocima rezervacija.

Za razliku umanjenja vrijednosti za potencijalne gubitke izračunate u skladu s propisima Agencije koje je bilo veće od umanjenja vrijednosti izračunatog u skladu sa zahtjevima MSFI-a, Banka je do 31. decembra 2012. Godine shodno propisima uvećavala Rezervu za kreditne gubitke unutar kapitala Banke koja kao takva nije raspoloživa za raspodjelu.

Od 31. decembra 2012. godine Banka nije bila u obavezi donositi odluku o raspodjeli dobiti za pokriće nedostajućih rezervi po regulatornom zahjevu, međutim ako su potrebne regulatorne rezerve veće od formiranih regulatornih rezervi formiranih iz dobiti, razlika

predstavlja nedostajući iznos rezervi koji se iskazuje kao odbitna stavka u obračunu adekvatnosti kapitala.

(b) Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju koja se vodi po trošku obuhvata vlasničke vrijednosne papire za koje nije moguće pouzdano izmjeriti fer vrijednost. Banka na svaki datum izvještavanja procjenjuje postoji li objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti takve pojedine finansijske imovine ili grupe finansijske imovine. Gubici od umanjenja računaju se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine i sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih tržišnom kamatnom stopom primjenjivom za sličnu finansijsku imovinu.Gubici od umanjenja vrijednosti po ovim instrumentima priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nakon inicijalnog priznavanja, vlasničke vrijednosnice raspoložive za prodaju naknadno se vrednuju po fer vrijednosti te se nerealizirani dobici ili gubici iskazuju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i (ako je ponovono vrednovanje značajno) prikazuju se u revalorizacijskoj rezervi do trenutka prestanka priznavanja ulaganja. Nakon prestanka priznavanja ulaganja, kumulativni dobici ili gubici priznaju se kao ostali operativni prihodi ili se ulaganje vrijednosno usklađuje te se kumulativni gubici reklasificiraju iz revalorizacijske rezerve u bilans uspjeha kao finansijski rashodi. Kamata zarađena tijekom perioda državnja ulaganja u finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju iskazuje se kao prihod od kamate temeljem metode efektivne kamatne stope.

Netiranje finansijskih instrumenata

Finansijska imovina i finansijske obveze se netiraju te se neto iznosi prikazuju u bilansu stanja ako postoji trenutno primjenjivo legalno pravo da se priznati iznos netira i ako postoji namjera da se podmirenje izvrši na neto bazi, tj. da se imovina realizira i da se obveze podmire istovremeno.

Specifični finansijski instrumenti

(a) Derivativni finansijski instrumenti

Derivativni finansijski instrumenti mogu uključivati


opcijske ugovore na potfolio vrijednosnih papira i ugrađene derivative. U skladu sa politikom trezora, Banka ne drži niti izdaje derivativne finansijske instrumente u špekulativne svrhe. Nema derivativa koji se tretiraju kao instrumenti računovodstva zaštite. Svi derivativi se klasificiraju kao finansijski instrumenti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

Derivativni finansijski instrumenti inicijalno se priznaju u izvještaju o finansijskom položaju. Naknadno mjerenje derivativnih instrumenata vrednuje se po fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvrđuju na temelju kotiranih cijena. Svi derivativi iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer vrijednost pozitivna, odnosno kao obaveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Promjene u fer vrijednosti derivativa uključuju se u neto dobitke i gubitke od kupoprodaje valuta, koji su dio ostalih poslovnih prihoda.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima derivativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, ugrađeni se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira kao instrument koji se drži radi trgovanja unutar finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, uz priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u bilansu uspjeha.

(b) Gotovina i ekvivalenti gotovine

Gotovina i ekvivalenti gotovine, za potrebe izvještaja o novčanom toku, uključuju novac u blagajni, žiro račun kod Centralne banke, tekuće račune kod drugih banaka te instrumente u postupku naplate.

(c) Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke

Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke klasifikovani su kao zajmovi i potraživanja i vrednuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

(d) Zajmovi i potraživanja od komitenata

Zajmovi i potraživanja od komitenata iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi.

(e) Vrijednosni papiri

Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti kada se one vrednuju po trošku sticanja. Dužnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina raspoloživa za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti.

(f) Ulaganja u pridružena pravna lica

Ulaganja u pridružena pravna lica se vrednuju po trošku ulaganja umanjenom za umanjenje vrijednosti.

(g) Uzeti zajmovi i subordinirani dug

Uzeti zajmovi na koje se plaća kamata i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u izvještaju o sveobuvatnoj dobiti tokom perioda trajanja zajma metodom efektivne kamatne stope.

(h) Tekući računi i depoziti banaka i komitenata

Tekući računi i depoziti klasificirani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

(i) Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine iskazana su po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Ulaganja u nekretnine obuhvataju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od


najamnine ili porasta tržišne vrijednosti.

Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama utvrđenim tako da se trošak nabave imovine otpisuje u toku procijenjenog korisnog vijeka upotrebe imovine kako slijedi:

2014. 2013.Zgrade 50 godina 50 godina

Korisni vijek upotrebe provjerava se i korigira, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

(j) Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke um-anjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vri-jednosti. Trošak nabakve uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, u zavisnosti od toga što je primjenjivo, samo u onim slučajevima kada postoji vjero-vatnost da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaka i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali.

Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj met-odi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeći procijenjeni korisni vije-kovi se koriste:

Kompjuteri 5 godina

Namještaj i ostala oprema 6,5 – 10 godina

Motorna vozila 6,5 godina

Ulaganja u tuđu imovinu 12 godina. ili kroz vijek trajanja najma, ovisno što je manje

Poslovne zgrade 50 godina

Preostala vrijednost nekretnina i opreme i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja.

Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja.

(k) Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Troškovi razvoja kapitaliziraju se ako zadovoljavaju sve uslove navedene u MRS 38 Nematerijalna imovina.

Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Koriste se sljedeći procijenjeni korisni vijekovi:

Softver 5 godina

Metoda amortizacije i procijenjeni korisni vijek pregledaju se i korigiraju, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

(l) Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvrdilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu


vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira uglavnom neovisne novčane tokove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se ta imovina vezuje.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

(m)Primanja zaposlenih

Kratkoročna primanja zaposlenih

Za račun uposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao i pripadajuće poreze po ovom osnovu za koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnih državnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i transport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi se troškovi priznaju u bilansu uspjeha u razdoblju u kojem su nastali troškovi osoblja.

Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u bilansu uspjeha razdoblja u kojem su nastali.

Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije i bonusi za prijevremeno penzionisanje

Banka isplaćuje u slučaju penzionisanja otpremninu radnicima u iznosu tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine izračunate od strane Federalnog Zavoda za Statistiku u periodu od posljednja tri mjeseca.

Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga da svaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu. i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bi se izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova

koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica.

(n) Rezervisanja

Rezervisanja se priznaju ukoliko Banka ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obavezu proizašlu iz prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje da će Banci stvoriti odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, a moguće je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obaveze, ili kao što je propisano zakonom, u slučaju rezervisanja za neidentificirane gubitke po vanbilansnim izloženostima kreditnom riziku.

Rezervisanja za obaveze i troškove održavaju se na nivou koju Uprava Banke smatra dovoljnom za pokrivanje nastalih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, tekuće ekonomske uslove, karakteristike rizika određenih kategorija transakcija, kao i druge relevantne činjenice.

Rezervacije treba iskorištavati samo za izdatke za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako više nije vjerovatno da će podmirivanje obaveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi rezervisanje se treba ukinuti.

(o)Kapital

Izdani dionički kapital

Dionički kapital obuhvata uplaćene redovne i prioritetne dionice i izražava se u KM po nominalnoj vrijednosti.

Rezerva za kreditne gubitke formirane iz dobiti

Rezerva za kreditne gubitke formirana iz dobiti predstavlja višak rezervacija za umanjenje vrijednosti izračunato u skladu s propisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate prema zahtjevima MSFI-jeva.

Zadržana dobit

Dobit za godinu nakon raspodjele vlasnicima raspoređuje se u zadržanu dobit.


Dividende

Dividende na redovne dionice i prioritetne dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke.

Vanbilansne preuzete i potencijalne obaveze

U okviru redovnog poslovanja. Banka sklapa ugovore kojima preuzima vanbilansne finansijske obaveze i koje vodi u vanbilansnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvataju garancije, akreditive, neiskorištene okvirne kredite i limite po kreditnim karticama. Banka navedene preuzete finansijske obaveze iskazuje u izvještaju o finansijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

(p) Sredstva u ime i za račun trećih osoba

Banka upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i građana. Navedena sredstva ne čine dio imovine Banke te su stoga isključena iz njenog izvještaja o finansijskom položaju. Za pružene usluge Banka ostvaruje naknadu.

(q) Novi standardi i tumačenja, promjene i tumačenja postojećih standarda

Usvojene računovodstvene politike su sukladne prošlogodišnjim, osim u sljedećim standardima i dopunama MSFI-a u koji su u primjeni od 1. januara 2014. godine:

• MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i zajedničkepothvate (izmjene)

•MRS32Financijski instrumenti:prezentiranje-prijebojfinancijske imovine i financijskih obveza (izmjene i dopune MRS-a 32)

• MSFI 10 Konsolidirani financijski izvještaji, MRS 27Odvojeni financijski izvještaji

•MSFI11Ulaganjauzajedničkeposlove

•MSFI12Objavljivanjeudjelaudrugimsubjektima

•MRS 39Financijski instrumenti: priznavanje imjerenje(izmjene i dopune): izmjene i dopune u zamjenama stranaka kod derivativnih ugovora i nastavak računovodstva zaštite

•MRS36Umanjenjevrijednostiimovine(izmjeneidopune)- objave nadoknadivih iznosa za nefinansijsku imovinu

•IFRIC21Pristojbe

Gore navedeni standardi i dopune standarda nisu imali značajan utjecaj na finansijski položaj i poslovanje Banke tijekom godine.

Novi i izmijenjeni standardi koji još uvijek nisu na snazi i koji nisu ranije usvojeni:

MSFI 9 Finansijski instrumenti – priznavanje i mjerenje

MSFI 9 je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2018. godine ili kasnije, a ranija primjena je dopuštena. Konačna verzija standarda odražava sve faze projekta finansijskih instrumenata i zamjenjuje MRS 39 Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje kao i sve prethodne verzije MSFI-ja 9. Standard donosi nove zahtjeve vezane uz klasifikaciju, mjerenje, umanjenje vrijednosti i računovodstvo zaštite. Banka će u nadolazećim razdobljima procijeniti utjecaj ovog standarda na finansijske izvještaje.

MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. januara 2017. godine ili kasnije. MSFI 15 uspostavlja novi model od pet kriterija (s ograničenim iznimkama) za priznavanje prihoda iz ugovora s kupcima neovisno o vrsti prihoda ili industrije. Također, zahtjevi standarda primjenjivati će se na priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje pojedinih stavki nefinansijske imovine koja ne proizlazi iz redovnih aktivnosti društva (npr. prodaja nekretnina, postrojenja i opreme ili nematerijalne imovine). Standard će zahtijevati opsežne dodatne objave. Banka će u nadolazećim razdobljima procijeniti utjecaj ovog standarda na finansijske izvještaje.

Ostali objavljeni i/ili dopunjeni standardi koji još nisu na snazi i koji nisu ranije usvojeni:


Izmjene i dopune MRS-a 16 i MRS-a 38 - Pojašnjenja prihvatljivih metoda

Odnos generiranih prihoda u ukupnim očekivanim prihodima ne mogu koristiti za amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme te se može koristiti samo u ograničenim okolnostima za amortizaciju nematerijalne imovine.

Izmjene MRS-a 19 – Doprinosi zaposlenika

Izmjene i dopune relevantne za doprinose od zaposlenika ili trećih strana prilikom priznavanja definiranih planova naknada koji nemaju efekta na finansijske izvještaje Banke.

Izmjene MRS 27 “Odvojeni finansijski izvještaji” – Metoda udjela u odvojenim finansijskim izvještajima (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.)

Izmjene MSFI 10 “Konsolidovani finansijski izvještaji” i MRS 28 “Ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke poduhvate” – Prodaja i sudjelovanje u imovini između investitora i pridruženog subjekta ili zajedničkog poduhvata (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.)

Izmjene MSFI 10 “Konsolidovani finansijski izvještaji”, MSFI 12 “Objavljivanje udjela u drugim subjektima” i MRS 28 “Ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke poduhvate” – Investicijski subjekti: primjena izuzetka za konsolidaciju (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.)

Izmjene i dopune MSFI-ja 11 Zajednički pothvati - stjecanje udjela u zajedničkim upravljanjima (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016).

MSFI 14 Razgraničenja (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.).

IASB je objavio Godišnja poboljšanja ciklus 2010-2012, koji čine zbirku izmjena i dopuna MRS-a. Izmjene i dopune su na snazi od 1. februara 2015. godine i Banka ne očekuje njihov značajan utjecaj na poslovanje ili finansijska izvješća. Uključuju:

•MSFI2Plaćanjatemeljenanadionicama

•MSFI3Poslovnaspajanja

•MSFI8Operativnisegmenti

•MSFI13Mjerenjefervrijednosti

•MRS16Nekretnine,postrojenjaioprema

•MRS24Objavepovezanihstrana

•MRS38Nematerijalnaimovina

IASB je također objavio Godišnja poboljšanja ciklus 2011-2013, koji čine zbirku izmjena i dopuna MRS-a. Izmjene i dopune su na snazi od 1. februara 2015. godine i Banka ne očekuje njihov značajan utjecaj na poslovanje ili finansijska izvješća. Uključuju:

•MSFI3Poslovnaspajanja

•MSFI13Mjerenjefervrijednosti

•MRS40Ulaganjaunekretnine

Godišnja poboljšanja ciklus 2012-2014 također su objavljena od strane IASB-a. Izmjene i dopune su na snazi od 1. januara 2016. godine. Banka će u nadolazećim razdobljima procijeniti utjecaj ovog standarda na finansijske izvještaje.

• MSFI 5 Dugotrajna imovina raspoloživa za prodaju iprestanak poslovanja

•MSFI7Financijskiinstrumenti:Objave

•MRS19Primanjazaposlenih

•MRS34Financijskiizvještajizarazdobljatokomgodine

MRS 1 Inicijativa za objavama (Dopuna)

Izmjene i dopune MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja dodatno potiče društva da primijene stručnu procjenu u određivanju koje informacije objaviti, te kako ih strukturirati u svojim financijskim izvještajima. Izmjene i dopune su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. januara 2016. godine. Svrha im je pojasniti, umjesto značajno promijeniti, uvjete postojećeg MRS 1. Izmjene se odnose na materijalnost, poredak bilješki, podzbrojeve i razvrstavanje podataka, računovodstvene politike i prezentiranje stavki sveobuhvatne dobiti (OCI) koje proizlaze iz ulaganja po metodi udjela. U nadolazećim razdobljima Banka će procijeniti utjecaj ovog standarda na finansijske izvještaje, ako ih bude.


Uslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika: kreditnom riziku, operativnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku. Tržišni rizik uključuje rizik stranih valuta, kamatne stope rizik cijena i kreditni rizik svih operacija na finansijskom tržištu.

Banka je uspostavila integrisani sistem upravljanja rizicima što uključuje analizu, procjenu, prihvatanje i upravljanje određenim stepenom rizika ili kombinacijom rizika. Prihvatanje rizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativni rizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja.

Uprava je odgovorna za uspostavljanje i nadzor okvira

upravljanja nad značajnim rizima kojima je Banka izložena.

Upravljanje rizikom vrši Direktor za rizike sa odjelima nadležnim za pojedine rizike koji postoje u okviru Banke prema aktima koje je odobrila Uprava i Nadzorni odbor banke.

Ključni odbor za upravljanje rizicima na nivou Banke je RICO (Risk committe). Predsjednik RICO-a je izvršni direktor za rizike.

Procesi upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavaju promjenama u operativnom okruženju.

4. Upravljanje rizicima


5. Upravljanje finansijskim rizikom5.1 Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja nemogućnost otplate dospijelog iznosa po ugovorima o kreditiranju od strane dužnika, što može rezultirati finansijskim gubitkom za Banku. Ovakvi rizici se prate kontinuirano i provjeravaju se na mjesečnoj osnovi.

5.1.1 Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizika

Kreditni rizik je najvažniji rizik za poslovanje Banke. Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja svojom izloženošću kreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnosti kreditiranja koje dovode do davanja kredita. Također postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata, kao što su potencijalne obaveze povezane sa kreditima.

Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola smješteni su u Odjelu Credit risk (Corporate and Retail), Odjelu Integrirani risk menadžment Odjelu Risk Manager, Odjelu Naplata i restrukturiranje i Odjelu Integrirani risk menadžment navedeni odjeli odgovaraju Izvršnom direktoru za Upravljanje rizicima.

Proces kreditnog odlučivanja je centraliziran na nivou Banke bez mogučnosti donošenja kreditnih odluka bez minimalno jednog donosioca odluke iz „Risk Manager“ i /

ili Izvršnog direktora za rizike.

Monitoring i analiza kreditnog rizika su primarno locirani u Kredit i Integrirani risk. Prezencacija monitoringa i analiza se vrši minimalno jednom mjesečno na RICO (Risk Committe).

Naplata i restrukturiranje su centralizirani na nivou Banke, u svim segmentima u ranoj i kasnoj fazi.

(a)Kolateral

Banka je u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju ima Pravilnik o osiguranju kredita i potencijalnih plasmana, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

•gotovina; •garancijebankeikorporativnegarancije; •hipotekananepokretnuimovinu; •zalognaposlovnimsredstvimakaoštosuprostorije.inventar i potraživanja •vrijednosnepapire.

(b) Potencijalne obaveze povezane sa kreditima

Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolate-rala i drugog osiguranja u obzir

Bilješke 2014. ‘000 KM

2013.‘000 KM

Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka 15 52.866 36.064

Obavezna rezerva kod Centralne banke 16 49.731 49.122

Zajmovi i potraživanja od banaka 17 36.846 62.213

Zajmovi i potraživanja od komitenata 19 808.810 668.552

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 18 3.988 988

Pretplaćeni porez na dobit 472 517

Obračunata kamata i ostala aktiva 20 11.244 10.902

Vanbilansna izloženost

Kreditne obaveze 33 62.193 62.002

Finansijske garancije i akreditivi 33 51.783 29.128

Ukupno 1.077.933 919.488


nose isti kreditni rizik kao i krediti i osiguravaju se istim zalogom kao krediti.

Za stavke iz izvještaja o finansijskom položaju, izloženost predstavljena u prethodnoj tabeli zasnovana je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti. U ovoj tabeli predstavljena je maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke na dan 31. decembra 2014. i 2013. godine. pri čemu nisu uzeti u obzir postojeći kolaterali ili druga povećanja vrijednosti.

5.1.2 Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti

Banka se osigurava od rizika koji dolazi od druge strane i proizlazi iz kreditnog portfolia tako što formira rezer-visanja za umanjenje vrijednosti kredita. Finansijskom sredstvu ili grupi finansijskih sredstava se umanjuje vri-jednost i gubitak po osnovu umanjenja vrijednosti je nastao ako postoje objektivni dokazi umanjenja vrijed-nosti koji su rezultat jednog ili više događaja do kojih je došlo nakon početnog priznavanja sredstva („gubitak“), a taj gubitak (ili gubici) imaju uticaj na buduće novčane to-kove tog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sreds-tava koji se pouzdano može procijeniti. Banka na svaki datum izvještavanja vrši procjenu postojanja objektiv-nih dokaza umanjenja vrijednosti pojedinog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava.

Metodologija za obračun ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih potraživanja (u daljem tekstu: Metodolo-gija) definiše metode i tehnike koje se koriste u Banci u cilju obračunavanja ispravke vrijednosti bilansnih i van-bilansnih pozicija Banke. Metodologija definiše kriterije za identifikaciju potraživanja koja je potrebno individu-alno procijeniti kao i kriterije za procjenu nadoknadivosti potraživanja koja su predmet grupne procjene.

Za potrebe kreditnog monitoringa i upravljanja kreditnim rizikom Banka kreditni portfolio dijeli u slijedeće grupe:

•Prihodujućikrediti–nedospjelikreditineumanjenevrijednosti •Dospjelikreditizakojenijepriznatoumanjenevrijed-nosti •Kreditizakojejepriznatoumanjenevrijednosti.

Analiza kreditnog porfolija u skladu s navedenim katego-

rijama navedena je u nastavku.

U svrhu određivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja Banka razlikuje tri pristupa:

•Kreditikojisepojedinačnoprocjenjuju •Kreditikojiseprocjenjujunagrupnojosnovi •Kreditikojiseprocjenjujunaportfolioosnovi

Krediti i potraživanja koji se pojedinačno procjenjuju

Krediti koji se pojedinačno procjenjuju su svi krediti kod kojih postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti, tj. faktori koji mogu uticati na sposobnosti i spremnosti svakog pojedinačnog dužnika da ispuni svoju obavezu prema Banci su kako slijedi:

• nepodmirenje ili kašnjenje u plaćanju kamata ili glavnice

• nepoštovanje uslova ugovora • pokretanje stečajnog postupka• konkretne informacije o poteškoćama u poslovanju

(npr. izražene u nedovoljnoj likvidnosti klijenta)• značajne promjene u klijentovom tržišnom

okruženju• opšta ekonomska situacija. Politika Banke propisuje provjeru pojedinačne finansijske imovine koja prelazi zadani prag materijalnosti najmanje jednom godišnje ili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanja za umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju se procjenom nastalog gubitka na dan za svaki slučaj posebno, i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Uz dane kašnjenja, procjena obično obuhvata postojeći zalog (uključujući ponovnu potvrdu njegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost izvedenu iz financijskog kapaciteta dužnika temeljem finansijskih izvještaja dužnika i ostalih dostupnih podataka.

Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi

U svrhu procjene umanjenja vrijednosti kredita koji nisu pojedinačno značajni, krediti se grupišu na bazi sličnih karakteristika kreditnog rizika, tj. npr. na bazi dana kašnjenja, strukturi kolaterala, namjeni i slično te se u


skladu s tim kreiraju umanjenja vrijednosti.

Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi

Banka takođe priznaje umanjenje vrijednosti za gubitke koji su nastali ali još nisu prijavljeni („IBNR“). Ova vrsta ispravke vrijednosti/rezervisanja se obračunava na sve izloženosti Banke za koje ne postoji dokaz o obezvređenju potraživanja. Pomenute izloženosti se grupišu u odgovarajuće homogene grupe, prema istim ili sličnim karakteristikama te se za svaku grupu primjenjuje odgovarajući procenat, uzimajući u obzir period prepoznavanja gubitka.

Reprogramirani krediti i potraživanja

Tokom godine Banka je reprogramirala određene zajmove komitentima s ciljem poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Reprogramiranje se uglavnom provodi zbog pogoršanja ili sprečavanja pogoršanja finansijske pozicije klijenata. Gdje god je to bilo moguće, Banka je uzela dodatne instrumente osiguranja kako bi poboljšala svoju poziciju.

Politika otpisa kredita

Banka otpisuje kredite ukoliko procijeni da je kredit ili kolateral nenaplativ. Otpis kredita provodi se nakon

razmatranja informacija kao što su značajna promjena u klijentovom finansijskom položaju takva da klijent više ne može servisirati obaveze ili ukoliko sredstva iz naplate putem realizovanja kolaterala nisu dovoljna za otplatu kredita. Za kredite koji nisu individualno značajni, odluka o otpisu donosi se na osnovu vrste kredita te istorijskim podacima.

Vrijednost kolaterala

Banka uzima kolaterale za kredite i potraživanja u obliku hipoteke nad nekretninama te drugim osiguranjima nad imovinom i garancijama. Procjene vrijednosti se temelje na vrijednosti kolaterala procjenjenoj od strane ovlaštenih sudskih vještaka tokom davanja zajma, koja je onda umanjena za određeni fiksni procenat u zavisnosti od interne procjene te vrste kolaterala. Kolaterali se u pravilu ne koriste u slučaju kredita i plasmana bankama.

S obzirom na utjecaj finansijske i ekonomske krize postoji značajna neizvjesnost u pogledu vrijednosti kolaterala, uključujući i vrijeme potrebno za njihovu realizaciju, a navedeno ima utjecaj na iznos umanjenja vrijednosti.

Tabela u nastavku prikazuje iznose umanjenja vrijednosti za svaku od predefinisanih rizičnih kategorija kredita:

2014‘000 KM

2013‘000 KM

Krediti Rezervisanja % Krediti Rezervisanja %Prihodujući kreditiKrediti pravnim licima 390.381 (3.404) 0,8 311.564 (1.619) 0,5

Krediti fizičkim licima 390.215 (2.937) 0,8 321.376 (3.730) 1,2

780.596 (6.341) 0,8 632.940 (5.349) 0,9

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednostiKrediti pravnim licima 31.239 (11.749) 37,6 30.355 (9.137) 30,1

Krediti fizičkim licima 26.751 (11.686) 43,7 33.806 (14.063) 41,6

57.990 (23.435) 40,4 64.161 (23.200) 36,1

Ukupno krediti 838.586 (29.776) 3,6 697.101 (28.549) 4,1

Pokrivenost rezervisanjima kod kredita po kojima je priznato umanjenje vrijednosti rezervisanjima iznosi 40,40% (2013.: 36,10%)


U nastavku se nalazi analiza bruto i neto (umanjeno za rezervisanje za umanjenje vrijednosti)

2014 2013'000 KM '000 KM

Pravna licaNedospjeli krediti neumanjene vrijednosti 380.794 291.012

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti 9.587 20.552

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti 31.239 30.355

Bruto izloženost 421.620 341.919Umanjeno za: rezervacije za umanjenje vrijednosti (15.153) (10.756)

Neto izloženost 406.467 331.163Fizička licaNedospjeli krediti neumanjene vrijednosti 357.002 288.071

Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti 33.213 33.305

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti 26.751 33.806

Bruto izloženost 416.966 355.182Umanjeno za: rezervacije za umanjenje vrijednosti (14.623) (17.793)

Neto izloženost 402.343 337.389Ukupna bruto izloženost 838.586 697.101Portfolio umanjenje vrijednosti (IBNR) (6.341) (5.369)

Pojedinačno i grupno umanjenje vrijednosti (23.435) (23.200)

Neto izloženost 808.810 668.552

a) Nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti

Kvalitet portfolia kredita klijentima koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena može se procijeniti na osnovu internog standardnog praćenja. Krediti klijenata

se redovno prate i sistemski pregledavaju sa ciljem otkrivanja nepravilnosti ili znakova upozorenja, Isti su predmet stalnog monitoringa s ciljem preduzimanja pravovremenih akcija koje su usklađene sa poboljšanjem/pogoršanjem rizičnog profila klijenta.


2014 2014’000 ’000

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 288.769 236.359

Stambeni krediti 53.387 39.514

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima 10.286 7.815

Obrtnici 4.560 4.383

Ukupno fizička lica 357.002 288.071Krediti pravnih licaSrednji 335.418 259.953

Micro 45.376 31.059

Ukupno pravna lica 380.794 291.012

2014 '000

Dospjelo do 30 dana

Dospjelo od 30 -60

dana

Dospjelo od 60-90

dana

Dospjelo od 90-365

dana

Dospjelo preko 1

god.UKUPNO

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 25,202 1,788 915 - - 27.905

Stambeni krediti 3,426 84 53 - - 3.563

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

1,048 19437 - - 1.279

Obrtnici 291 25 150 - - 466

Ukupno fizička lica 29.967 2.091 1.155 - - 33.213Krediti pravnih licaSrednji 3.700 3.518 - - - 7.218

Micro 1.801 284 284 - - 2.369

Ukupno pravna lica 5.501 3.802 284 - - 9.587

b) Dospjeli krediti za koje nije priznato posebno umanjenje vrijednosti

Za kredite i potraživanja od komitenata s kašnjenjem do 90 dana ne smatra se da im je umanjena vrijednost,

osim ukoliko ne postoje druge informacije koje ukazuju na suprotno. Bruto iznos dospjelih kredita i potraživanja od komitenata koja su dospjela, neumanjene vrijednosti su kako slijedi:

Pregled bruto izloženosti nedospjelih kredita neumanjene vrijednosti prema vrsti klijenta je kako slijedi:


2013 '000

Dospjelo do 30 dana

Dospjelo od 30 -60

dana

Dospjelo od 60-90

dana

Dospjelo od 90-365

dana

Dospjelo preko 1

god.UKUPNO

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 25.645 1.994 584 164 - 28.387

Stambeni krediti 3.382 97 117 21 - 3.617


651 17844 2 - 875

Obrtnici 265 134 27 - - 426

Ukupno fizička lica 29.943 2.403 772 187 - 33.305Krediti pravnih licaSrednji 15.220 1.912 - 1.012 - 18.144

Micro 1.426 282 700 - - 2.408

Ukupno pravna lica 16.646 2.194 700 1.012 - 20.552


c) Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

Podjela kredita od komitenata kojima je umanjena vrijednost zajedno sa procijenjenom vrijednošću povezanih instrumenata osiguranja

Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku

odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderirana udjelom plasmana u svim zajmovima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti

2014 '000

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

(bruto)

Umanjenje vrijednosti

NetoProcijenjena

vrijednost zaloga

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 21.605 (9.536) 12.069 7.190

Stambeni krediti 3.561 (1.152) 2.409 2.331


492 (326) 166 -

Obrtnici 1.093 (672) 421 262

Ukupno fizička lica 26.751 (11.686) 15.065 9.783Krediti pravnih licaSrednji 23.018 (8.470) 14.548 13.806

Micro 8.221 (3.279) 4.942 4.255

Ukupno pravna lica 31.239 (11.749) 19.490 18.061

2013 '000

Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti

(bruto)

Umanjenje vrijednosti

NetoProcije-njena

vrijednost zaloga

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 27.058 538 15.520 7.275

Stambeni krediti 4.769 442 3.327 2.273


765 (553) 212 2

Obrtnici 1.214 (530) 684 271

Ukupno fizička lica 33.806 (14.063) 19.743 9.552Krediti pravnih licaSrednji 22.162 (6.604) 15.558 12.806

Micro 8.193 (2.533) 5.660 3.836

Ukupno pravna lica 30.355 9.137 21.218 16.642


d) Restrukturirani krediti i potraživanja

Restrukturirani krediti na dan 31. decembra 2014. godine iznosili su ukupno 20.955 hiljada KM (2013.: 22.028 hiljada KM):

2014. 2013.'000 KM '000 KM

Bruto kreditni portfolio 838.586 697.101

Restruktuirani krediti 20.955 22.028

Restruktuirani krediti iskazani kao % kreditnog portfolija 2,50% 3,16%

5.1.4 Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geografskoj lokaciji

Banka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorima i geografskim lokacijama. Portfolio kreditnog rizika ograničen je kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikro i male kredite, te široka geografska

i ekonomska diversifikacija kreditnog portfolia. Analiza takve koncentracije na dan izvještavanja prikazana je u narednim tabelama.

Koncentracija rizika u bruto iznosima bilansne izloženosti po privrednim sektorima je kako slijedi:

31. decembra 2014.

31. decembra

2013.Trgovina 206.222 154.462

Rudarstvo 90.527 73.117

Nekretnine 25.242 18.740

Transport i komunikacije 19.910 18.970

Finansijske institucije 13.177 12.287

Građevinarstvo 11.823 24.356

Turizam 11.043 6.084

Industrija električne energije i plina 7.952 13.062

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 10.953 1.062

Školstvo i ostale javne usluge 1.429 1.696

Ostalo 23.342 18.083

Ukupno preduzeća 421.620 341.919Stambeni krediti 60.442 47.901

Ostali krediti građanima 356.524 307.281

Ukupno građani 416.966 355.182Ukupno zajmovi (prije umanjenja vrijednosti) 838.586 697.101

instrumenta osiguranja, te odgovarajućim haircutom koji je predefiniran za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva,

sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tablici iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja.


Bosna i Hercegovina

OECD zemlje

Zemlje van OECD Ukupno

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KMTekući računi kod Centralne banke i drugih banaka (bilješka 15) 12.797 39.311 758 52.866

Obavezna rezerva kod Centralne banke 49.731 - - 49.731

Zajmovi i potraživanja od banaka - 36.846 - 36.846

Zajmovi i potraživanja od fizičkih lica 421.620 - - 421.620

Zajmovi i potraživanja od pravnih lica 416.967 - - 416.967

Obračunata kamata i ostala aktiva 11.244 - - 11.244

Na dan 31. decembar 2014. 912.359 76.157 758 989.274Na dan 31. decembar 2013. 759.867 93.727 1.807 855.401

Geografska koncentracija rizika odnosi se pretežno na područje Bosne i Hercegovine. Geografska koncentracija u bruto iznosima bilansne izloženosti je kako slijedi:

Struktura kreditnog portfolia redovito se prati unutar Odjela za upravljanje kreditnim rizikom i Odjela risk controling kako bi se uočili potencijalni događaji koji bi mogli značajno utjecati na kreditni portfolio (opći

faktori rizika) te kako bi se, u slučaju potrebe, ograničila izloženost prema određenim sektorima.


5.2 Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnom riziku koji predstavlja rizik da će dolaziti do promjena fer vrijednosti budućih novčanih tokova finansijskog sredstva usljed promjena cijena na tržištu. Tržišni rizik proizlazi iz otvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama tržišnih stopa i cijena kao što su kamatne stope, kurs stranih valuta i cijene kapitala.

Uprava i SBEU AG postavlja ograničenja i daje upute za praćenje i umanjivanje tržišnog rizika, koje redovno nadgledaju Odbori za upravljanje rizikom banke.

5.2.1 Valutni rizik

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i aktivnosti trgovanja i kontrolira se dnevno, prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama, te u ukupnom iznosu za sva sredstva i obaveze denominirane u stranu valutu ili vezane za

stranu valutu.

Dnevno upravljanje valutnom pozicijom Banke, temeljem zakonske regulative i internih pravila, je odgovornost Odjela ALM. Kontrola izloženosti limita na dnevnoj osnovi u odgovornosti je grupe Tržišni rizik.

U cilju učinkovitog upravljanja valutnim rizikom Banka prati ekonomske i druge poslovne promjene u okruženju, radi predviđanja mogućih promjena u aktivnostima vezanim uz strane valute, kursevima i riziku stranih valuta.

U table na sljedećoj strani, prikazana je izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 2013. godine. U tabeli je uključena aktiva i pasiva Banke po iskazanoj vrijednosti klasifikovana po valutama. Banka ima velik broj ugovora sa valutnom klauzulom. KM vrijednost glavnice kod takvih ugovora određena je kretanjem kursa stranih valuta. Saldo glavnice vezane za valutnu klauzulu uključen je u tabeli u nastavku u koloni „EURO povezane“.

Na dan 31. decembar 2014. EURO EURO Povezane EURO Total USD

Ostale strane valute

KM Ukupno

Aktiva ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMGotovina i ekvivalenti gotovine 40.808 - 40.808 4.590 4.568 22.359 72.325

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 49.731 49.731

Zajmovi i potraživanja od banaka 30.412 - 30.412 6.434 - - 36.846

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju - - - - - 3.988 3.988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 10.182 551.188 561.370 - - 247.440 808.810

Pretplaćeni porez na dobit - - - - - 472 472

Obračunata kamata i ostala aktiva 321 - 321 21 - 10.902 11.244

Ulaganja u pridružena pravna lica - - - - - 580 580

Ulaganja u nekretnine - - - - - 1.873 1.873

Nekretnine, oprema i nematerijalna imovina - - - - - 20.134 20.134

Ukupno aktiva 81.723 551.188 632.911 11.045 4.568 357.479 1.006.003Obaveze, kapital i rezerveTekući računi i depoziti banaka 233.124 - 233.124 - - 6.013 239.137

Tekući računi i depoziti komitenata 258.546 94.429 352.975 11.013 4.365 151.316 519.669

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 73.471 - 73.471 - - 213 73.684

Obračunata kamata i ostale obaveze - 4.984 4.984 35 7 12.448 17.474

Rezervisanja za obaveze i troškove - - - - - 1.507 1.507

Odgođene poreske obaveze - - - - - 745 745

Dionički kapital i rezerve - - - - - 153.787 153.787

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 565.141 99.413 664.554 11.048 4.372 326.029 1.006.003Neto devizna pozicija (483.418) 451.775 (31.643) (3) 196 31.450 -

Koncentracija valutnog rizika bilansne i vanbilansne imovine i obaveza Domaća valuta (KM) putem Valutnog Odbora vezana je za Euro. Banka je imala sljedeće značajne devizne pozicije:

Na dan 31. decembar 2014. EURO EURO Povezane EURO Total USD

Ostale strane valute

KM Ukupno

Aktiva ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMGotovina i ekvivalenti gotovine 4.593 - 4.593 413 5.158 42.593 52.757

Obavezna rezerva kod Centralne banke - - - - - 49.122 49.122

Zajmovii potraivanja od banaka 50.743 - 50.743 9.792 - 1.678 62.213

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju - - - - - 988 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 10.790 478.297 489.087 . - 179.465 668.552

Pretplaćeni porez na dobit - - - - - 517 517

Obračunata kamata i ostala aktiva 243 - 243 5 - 10.654 10.902

Ulaganja u pridružena pravna lica - - - - - 580 580

Ulaganja u nekretnine - - - - - 1.915 1.915

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina - - - - - 14.337 14.337

Ukupno aktiva 66.369 478.297 544.666 10.210 5.158 301.849 861.883Obaveze, kapital i rezerveTekući računi i depoziti banaka 189.298 - 189.298 - - 15.254 204.552

Tekući računi i depoziti komitenata 236.034 76.353 312.387 10.730 4.836 123.475 451.428

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 68.830 - 68.830 - - 233 69.063

Obračunata kamata i ostale obaveze 4.053 - 4.053 27 7 11.318 15.405

Rezervisanja za obaveze i troškove - - - - - 1.152 1.152

Odgođene poreske obaveze - - - - - 455 455

Dionički kapital i reserve - - - - - 119.828 119.828

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 498.215 76.353 574.568 10.757 4.843 271.715 861.883Neto devizna pozicija (431.846) 401.944 (29.902) (547) 315 30.134 -

Pad od 10% u valutama osim EUR u odnosu na KM (a da pri tom sve ostale varijable ostanu iste) ne bi bio značajan i rezultirao bi smanjenjem dobiti prije oporezivanja za ovu godinu od 14 hiljada KM (2013. godine: povećanje od 27 hiljada KM).

Rast od 10% tih valuta (osim EUR) bi rezultirao povećanjem dobiti prije oporezivanja za ovu godinu, ne bi bio značajan a iznosio bi 14 hiljada KM (2013. godine: smanjenje od 27 hiljadu KM).

31. decembar 2014. Beskamatno Manje od 1 mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina Ukupno

Fiksna kamatna

stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMAktiva Gotovina i ekvivalenti gotovine 72.325 - - - - - 72.325 -

Obavezna rezerva kod Centralne banke 49.731 - - - - - 49.731 -

Zajmovi i potraživanja od banaka - 36.846 - - - - 36.846 -

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju - - 3.988 - - - 3.988 -

Zajmovi i potraživanja od komitenata 1.351 59 592.277 158.740 56.265 118 808.810 34.317

Pretplaćeni porez na dobit 472 - - - - - 472 -

Obračunata kamata i ostala aktiva 11.244 - - - - - 11.244 -

Ulaganja u pridružena pravna lica 580 - - - - - 580 -

Ulaganja u nekretnine 1.873 - - - - - 1.873 -

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina 20.134 - - - - - 20.134 -

Ukupno aktiva 157.710 36.905 596.265 158.740 56.265 118 1.006.003 34,317Tekući računi i depoziti banaka 144 - - 238.993 - - 239.137 111.864

Tekući računi i depoziti komitenata 144.826 55.323 33.944 106.472 170.881 8.223 519.669 -

Finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha - - - 73.684 - - 73.684 173

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 17.474 - - - - - 17.474 -

Obračunata kamata i ostale obaveze 1.507 - - - - - 1.507 -

Rezervisanja za obaveze i troškove 745 - - - - - 745 -

Tekuća obaveza poreza na dobit 153.787 - - - - - 153.787 -

Odgođene poreske obaveze 745 - - - - - 745 -

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 318.483 55.323 33.944 419.149 170.881 8.223 1.006.003 112.037Kamatni rizik (160.773) (18.418) 562.321 (260.409) (114.616) (8.105) - -

5.2.2 Kamatni rizik Poslovanje Banke je pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obaveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenutcima ili u različitim iznosima.

Većina datih kredita pravnim licima i stanovništvu su sa varijabilnom kamatnom stopom. Varijabilna kamatna stopa sa kojom su ugovoreni ovi krediti podliježe usklađivanju dva

puta godišnje i to prateći 4 indikatora koja mogu utjecati na promjenu kamatne stope.

Kamatna osjetljivost imovine i obaveza Dolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnom riziku na kraju godine. Sredstva i obaveze Banke su u tabeli prikazani po knjigovodstvenoj vrijednosti i kategorizovane prema ranijem od ugovorenih datuma dospijeća ili ugovorenih promjena kamatne stope.

31. decembar 2013. Bes-kamatno

Manje od 1 mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


Fiksna kamatna

stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMAktiva Gotovina i ekvivalenti gotovine 16.691 36.066 - - - - 52.727 -

Obavezna rezerva kod Centralne banke - 49.122 - - - - 49.122 -

Zajmovi i potraživanja od banaka - 62.213 - - - - 62.213 -

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 988 - - - - - 988 -

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha - - - - - - - -

Zajmovi i potraživanja od komitenata 620 - 591.738 58.931 17.263 - 668.552 19.200

Obračunata kamata i ostala aktiva 11.419 - - - - - 11.419 -

Ulaganja u pridružena društva 580 - - - - - 580

Ulaganja u nekretnine 1.915 - - - - - 1.915 -

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina 14.337 - - - - - 14.337 -

Ukupno aktiva 46.550 147.401 591.738 58.931 17.263 - 861.883 19.200 Tekući računi i depoziti banaka - 25.426 179.126 - - - 204.552

Tekući računi i depoziti komitenata 20.876 128.665 12.025 99.811 182.148 7.903 451.428 -

Finansijske obaveze po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha - - - - - - - -

Uzeti zajmovi i subordinirani dug - - - 69.063 - - 69.063 233

Obračunata kamata i ostale obaveze 15.405 - - - - - 15.405 -

Rezervisanja za obaveze i troškove 1.152 - - - - - 1.152 -

Odgođene poreske obaveze 455 - - - - - 455 -

Dionički kapital i rezerve 119.828 - - - - - 119.828 -

Ukupno obaveze, kapital i rezerve 157.716 154.091 191.151 168.874 182.148 7.903 861.883 233 Kamatni rizik (111.166) (6.690) 400.587 (109.943) (164.885) (7.903) -


Sljedeća tabela prikazuje osjetljivost na moguću promjenu kamatnih stopa (uz sve ostale pokazatelje nepromijenjene) i utjecaj na bilans uspjeha i kapital.

Osjetljivost na bilans uspjeha je efekat uticaja pretpostavljenih promjena kamatnih stopa (+/- 100 bp i +/-200 bp) na godišnji račun dobiti i gubitka, na temelju referentnih kamatnih stopa za netrgovinsku finansijsku imovinu i finansijske obveze koje se drže na dan 31. decembra.

Osjetljivost kapitala računa se procijenom svih kamatno osjetljivih pozicija banke na dan 31. decembra uz uticaj pretpostavljenih promjena kamatnih stopa. Ukupna osjetljivost kapitala temelji se na pretpostavkama da postoje paralelni pomaci krivulje prinosa. Pozicije referentnih kamatnih stopa su mapirane na slijedeći datum promijene kamatne stope, pozicije s fiksnom kamatnom stopom su raspoređene po dospijeću instrumenta, a pozicije sa varijabilnom kamatnom stopom se mapiraju temeljem historijskih predpostavki.

Kamatna stopa za valutu

Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima

2012

Utjecaj na bilans uspjeha 2014 Utjecaj na kapital 2014

hiljade KM hiljade KMEUR 100/(100) (1.901)/1.901 (3.685)/3.685

BAM 100/(100) 3.537/(3.537) (532)/532

EUR 200/(200) (3.802)/3.802 (7.371)/7.371

BAM 200/(200) 7.074/(7.074) (1.064)/1.064

USD 100/(100) - (157)/157

USD 200/(200) - (315)/315

Kamatna stopa za valutu

Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima

2013

Utjecaj na bilans uspjeha 2013 Utjecaj na kapital 2013

hiljade KM hiljade KMEUR 100/(100) (2.238)/2.238 (4.225)/4.225

BAM 100/(100) 2.259/(2.259) 1.440/(1.440)

EUR 200/(200) (4.475)/4.475 (8.449)/8.449

BAM 200/(200) 4.518/(4.518) 2.880/(2.880)

USD 100/(100) - (30)/30

USD 200/(200) - (60)/60


5.3. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti nastaje u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Vezano uz rizik likvidnosti Banka vodi svoje operacije u skladu sa relevantnim odlukama i internim politikama usmjerenim na održavanje rezervi likvidnosti, harmonizaciju sredstava i obaveza sa indikatorima i limitima likvidnosti.

Banka ima pristup različitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita građana i pravnih lica, uzete kredite i depozite od finansijskih institucija i dionički kapital. Navedeno povećava fleksibilnost izvora finansiranja ograničava ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru i općenito umanjuje trošak finansiranja.


Tabela u nastavku prikazuje preostale ugovorne ročnosti Bančine imovine i obaveza na dan 31. decembra 2014. godine i 2013. godine. Ulaganja u pridružena pravna lica

i ostale pozicije aktive i pasive koje nemaju ugovoreno dospijeće raspoređeni su u razdoblje dospjeća preko 5 godina.

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


31. decembar 2014. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Aktiva Gotovina i ekvivalenti gotovine 72.325 - - - - 72.325

Obavezna rezerva kod Centralne banke 49.731 - - - - 49.731

Zajmovi i potraživanja od banaka 36.846 - - - - 36.846

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 3.988 - - - - 3.988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 51.022 53.989 174.103 366.239 163.457 808.810

Obračunata kamata i ostala aktiva 11.244 - - - - 11.244

Ulaganja u pridružena društva - - - - 580 580

Ulaganja u nekretnine - - - - 1.873 1.873

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina - - - - 20.134 20.134

Ukupno aktiva 225.628 53.989 174.103 366.239 186.044 1.006.003Obaveze, kapital i rezerve

Tekući računi i depoziti banaka 34.566 32.426 45.016 127.129 - 239.137

Tekući računi i depoziti komitenata 200.149 33.944 106.472 170.881 8.223 519.669

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 2 1.507 5.780 55.358 11.037 73.684

Obračunata kamata i ostale obaveze 10.971 1.977 2.954 1.562 10 17.474

Rezervisanja za obaveze i troškove 1.507 - - - - 1.507

Odgođene poreske obaveze 745 - - - - 745

Dionički kapital i rezerve - - - - 153.787 153.787

Ukupno obaveze. kapital i rezerve 247.940 69.854 160.222 354.930 173.057 1.006.003Neusklađenost ročne strukture (22.312) (15.865) 13.881 11.309 12.987 -


Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5

godina


31. decembar 2013. ’000 KM

’000 KM

’000 KM

’000 KM

’000 KM

’000 KM

Aktiva Gotovina i ekvivalenti gotovine 52.757 - - - - 52.757

Obavezna rezerva kod Centralne banke 49.122 - - - - 49.122

Zajmovi i potraživanja od banaka 62.213 - - - - 62.213

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 988 - - - - 988

Zajmovi i potraživanja od komitenata 49.483 39.005 177.851 260.841 141.372 668.552

Obračunata kamata i ostala aktiva 11.419 39.005 177.851 260.841 141.372 668.552

Ulaganja u pridružena društva - - - - - 11.419

Ulaganja u nekretnine - - - - - 580

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina - - - - 1.915 1.915

Ukupno aktiva 226.562 39.005 177.851 260.841 157.624 861.883Tekući računi i depoziti banaka 5.012 29.926 42485 127.129 - 204.552

Tekući računi i depoziti komitenata 149.541 12.025 99.811 182.148 7.903 451.428

Uzeti zajmovi i subordinirani dug 753 753 3.650 44.348 19.559 69.063

Obračunata kamata i ostale obaveze 10.434 1.554 2.391 1.022 4 15.405

Rezervisanja za obaveze i troškove 1.152 - - - - 1.152

Odgođene poreske obaveze - - - 455 - 455

Dionički kapital i rezerve - - - - 119.828 119.828

Ukupno obaveze. kapital i rezerve 166.892 44.258 148.337 355.102 147.294 861.883Neusklađenost ročne strukture 59.670 (5.255) 29.514 (94.261) 10.330 -

Budući novčani tokovi po kamatonosnim obavezamaTTabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po finansijskim obavezama,

projektovan od strane Banke te uključuje finansijske obaveze na dan 31. decembra 2014. i na dan 31. decembra 2014. godine i očekivane buduće kamate.

Ukupno očekivani odliv Knjigo-vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2014.

Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca 3 mj. do 1 godine 1 do 5 godina Preko 5 godina Ukupno

’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KMFinansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka

36120 53.018 21.303 3.935 128.414 242.790 239.137

Tekući računi i depoziti komitenata

201.919 61.389 87.580 123.655 74.430 548.973 519.669

Uzeti zajmovi i subordinirani dug

801 3060 5.932 31.150 44.575 85.518 73.684

Ukupno očekivani odliv

238.840 117.467 114.815 158.740 247.419 877.281 832.490

Ukupno očekivani odliv Knjigo-vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2013.

Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca 3 mj. do 1 godine 1 do 5 godina Preko 5 godina Ukupno

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka

14 33.413 42.010 64.505 67.348 207.290 204.552

Tekući računi i depoziti komitenata

158.325 51.686 63.766 139.833 85.676 499.286 451.428

Uzeti zajmovi i subordinirani dug

754 984 5.585 22.587 49.444 79.354 69.063

Ukupno očekivani odliv

159.093 86.083 111.361 226.925 202.468 785.930 725.043


5.4 Dospijeće vanbilansnih stavki

(a) Kreditne obaveze

Ročnost ugovornih iznosa vanbilansnih pozicija Banke prikazani su u donjoj tablici.

(b) Finansijske garancije i akreditivi

Finansijske garancije i akreditivi su također prikazani u

narednoj tablici po najranijem ugovorenom datumu dospijeća.

(c) Obaveze operativnog lizinga

U slučaju kada je Banka zakupac, buduće minimalne uplate zakupnine po osnovi neraskidivog operativnog lizinga prikazane su u dolje navedenoj tablici.

Ne kasnije od 1 godine 1 do 5 godina Preko 5

godina Ukupno

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KMNa dan 31. decembra 2014.Kreditne obaveze 57.833 4.360 - 62.193

Finansijske garancije i akreditivi 36.434 15.348 1 51.783

Obaveze operativnog lizinga 3.475 8.978 1.271 13.724

Ukupno 97.742 28.686 1.272 127.700Na dan 31. decembra 2013.

Kreditne obaveze 37.818 3.253 - 41.071

Finansijske garancije i akreditivi 22.234 6.894 - 29.128

Obaveze operativnog lizinga 3.088 10.129 1.477 14.694

Ukupno 63.140 20.276 1.477 84.893

5.5 Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku.

Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima. Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank. Politike za upravljanje operativnim rizikom usvojene od strane Nadzornog Odbora predstavljaju krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom.

Za kontrolu i upravljanje operativnim rizikom u Banci se koriste alati koji omogućavaju razumjevanje prikupljenih informacija i provođenje odgovarajućih korektivnih mjera. Neki od alata koji se koriste su mjere podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima.

Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka.

Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena.


U oblasti upravljanja kontinuitetom poslovanja Banka je pored Plana oporavka („Disaster Recovery Plan“) usvojila i Plan za vanredne situacije („Business Continuity Plan“), čiji je osnovni cilj osiguranje kontinuiranog rada Banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole Banke.

5.6 Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obaveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uslovima. Gdje su informacije dostupne, fer vrijednosti se zasnivaju na tržišnim cijenama. Međutim, za značajan dio finansijskih instrumenata Banke ne postoje lako dostupne tržišne cijene. U uslovima kada tržišne cijene nisu lako dostupne, fer vrijednost se procjenjuje korištenjem modela diskontovanih novčanih tokova ili ostalim prikladnim tehnikama određivanja cijena. Promjene u pripadajućim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće novčane tokove, značajno utiču na procjene. Zato se izračunate fer tržišne procjene možda ne mogu realizirati pri prodaji finansijskih instrumenata u tekućem periodu, posebno uzimajući u obzir utjecaj globalne finansijske krize i nedostatka likvidnog tržišta u Bosni i Hercegovini.

Gotovina i ekvivalenti gotovine, zajmovi i potraživanja od banaka

Za neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o plasmanima s vrlo kratkim dospijećem.

Gotovina i ekvivalenti gotovine

Za neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima.

Zajmovi i potraživanja od komitenata

Fer vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontovanjem novčanih tokova primjenom trenutnih važećih kamatnih stopa na

kredite sličnih uslova i obilježja. S obzirom da Banka ima mali iznos ukupnog kreditnog portfolia sa fiksnom kamatnom stopom i dugoročnim datumom dospijeća, fer vrijednost zajmova i potraživanja ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednosti kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovno preispituje i kod kojih nisu zapažene značajne promjene u kreditnom riziku, uglavnom su približne knjigovodstvenim iznosima i izračunavaju se na temelju analize diskontovanih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa uvećanih za maržu kreditnog rizika, kako bi se uvažio uticaj specifičnog kreditnog rizika protustrane na vrednovanje.

Depoziti komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnim dospjećem i sa promjenjivom kamatnom stopom temelji se na diskontovanim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim za depozite sličnog preostalog dospijeća, a približna je knjigovodstvenom iznosu na datum izvještavanja. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzimajući u obzir prosječne tržišne kamatne stope na depozite pravnih osoba 3,27% i građana 2,9% (2013.:pravne osobe 4,12% i građani 4,2%) i uvažavajući posljednja događanja na tržištu, očekivani budući novčani tokovi na dugoročne depozite pravnih i fizičkih lica s fiksnom kamatnom stopom su diskontirani na sadašnju vrijednost.

U tabeli na narednoj stranici prikazana je knjigovodstvena vrijednost i fer vrijednost depozita komitenata:


Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost31. dec 2014

‘000 KM31. dec 2013

‘000 KM31. dec 2014

‘000 KM31. dec 2014

‘000 KMTekući računi i depoziti komitenata 519.669 451.428 529.475 465.262

Uzeti krediti i depoziti banaka

Fer vrijednost uzetih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom koja se redovno mijenja, sa neznatnom promjenom kreditnog rizika približno predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost. Fer vrijednost uzetih kredita sa fiksnom kamatnom stopom određuje se analizom diskontovanih budućih novčanih tokova, koristeći kamatnu stopu koja se trenutno nudi za kredite sa sličnim uslovima i dužnicima sa sličnim kreditnim bonitetom. Fer vrijednost uzetih kredita se ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Za neto knjigovodstvene vrijednosti depozita banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o izvorima s vrlo kratkim dospijećem.

Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraća na kraju u cijelosti, a fer vrijednost duga izračunava se diskontovanjem uz primjenu trenutne vrijednosti euribora u trenutku izračuna. Na izvještajni datum nema značajne razlike između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti.


Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Banke koje se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj osnovi:

31. decembar 2014. 31. decembar 2013.

Nivo fer vrijednosti

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Finansijska imovinaZajmovi i potraživanja od banaka Nivo 3 36.846 36.846 62.213 62.213

Zajmovi i potraživanja od komitanata Nivo 3 808.810 808.810 668.552 668.552

Ostala finansijska imovina (obračunata kamata i ostala aktiva)

Nivo 3 11.244 11.244 10.902 10.902

Ukupno 856.900 856.900 741.667 741.667Tekući računi i depoziti banaka Nivo 3 239.137 239.137 204.552 204.552

Tekući računi i depoziti komitenata Nivo 3 519.669 529.475 451.428 465.262

Obaveze po uzetim kreditima i subordinisani dug

Nivo 3 73.684 73.684 69.063 69.063

Obračunata kamata i ostale obaveze Nivo 3 17.474 17.474 15.405 15.405

Ukupno 849.964 859.770 740.448 754.282

5.7. Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke pri upravljanju kapitalom, koji je širi koncept od „dioničkog kapitala“ iz izvještaja o finansijskom položaju, jesu:

•bitiuskladusakapitalnimuslovimakojesupostaviliregulatori bankarskog tržišta u domaćem okruženju;

•čuvatisposobnostBankedanastaviposlovatiuskladus načelom vremenske neograničenosti poslovanja kako bi nastavila osiguravati povrat dioničarima i dobit drugima koji posjeduju udio;

•održatijakukapitalnuosnovuuciljurazvojaposlovnihaktivnosti.


Uprava Banke redovno nadgleda adekvatnost i stanje kapitala na osnovu odgovarajućih internih akata i regulativa koje propisuje Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine („Agencija“).

Banka je na dan 31. decembra 2014. godine bila usklađena sa svim regulatornim zahtjevima vezanim za kapital te je u skladu s lokalnom regulativom ostvarila stopu adekvatnosti kapitala u iznosu od 15,4% (31. decembra 2013. godine: 14,8%).

Neto kapital u svrhu izračuna adekvatnosti kapitala prema propisanoj metodologiji Agencije sastoji se od:

• osnovnog kapitala banke (dionički kapital, dioničkapremija, zadržana dobit i rezerve nastale temeljem

zadržane dobiti, umanjeno za nematerijalnu imovinu;

•dopunskogkapitalabanke–opšterezervezapokrićekreditnih gubitaka za aktivu banke procijenjenu kao dobra aktiva, obračunata dobit u tekućoj godini revidirana i potvrđena od strane eksternog revizora i subordinirani dug;

•odbitnihstavkiodkapitala(iznosnedostajućihrezerviza kreditne gubitke u odnosu na regulatorni zahtjev).

Tabela u nastavku (informacije o rizičnoj aktivi nisu revidirane na datum izdavanja ovog izvještaja) prikazuje strukturu neto kapitala i kapitalne pokazatelje.

2014 2013

'000 KM '000 KMOsnovni kapital bankeDionički kapital 76.337 47.000

Dionička premija 27.773 27.773

Rezerve 20.240 17.516

Nematerijalna imovina (9.203) (5.511)

Ukupno osnovni kapital 115.147 86.778Dopunski kapital bankeOpšte rezerve – u skladu sa propisima Agencije 17.202 12.847

Revidirana dobit za godinu (nije uključena u izračun) - -

Subordinirani dug 24.448 14.669

Ukupno dopunski kapital banke 41.650 27.516Regulatorne rezerve za kreditne gubitke za godinu (Bilješka 6(a)) (17.321) (9.814)Neto kapital banke 139.476 104.480Kreditnim rizikom ponderisana aktiva (2014 nerevidirano) 856.214 658.194

Ostala ponderisana aktiva (2014 nerevidirano) 48.256 46.481

Ukupna ponderisana rizična aktiva 904.470 704.675Stopa adekvatnosti kapitala (%) 15,42% 14,83%

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema odlukama Agencije iznosi 12%.


6. Računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni računovodstvenih politika

Uprava upotrebljava procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se provjeravaju, a zasnivaju se na historijskom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali uprkos tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena umanjenja vrijednosti kreditnog portfolia Banke, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnih usklađenosti knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u narednoj finansijskoj godini, opisani su u nastavku.

(a) Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i izvanbilansne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se mjesečno.

Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost zajmova pravnim osobama i građanima, te kao rezervacije za obaveze

i troškove koje proizlaze iz vanbilansne izloženosti komitentima, uglavnom u vidu neiskorištenih okvirnih kredita, garancija i akreditiva, te kao rezervacije za obračunatu kamatu i ostalu aktivu.

Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik.

Banka procjenjuje umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi za sve izloženosti gdje postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Imovina koja nije materijalno značajna procjenjuje se na grupnoj (portfolio) osnovi za umanjenje.

Banka procjenjuje umanjenja vrijednosti u slučajevima kada prosudi da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog umanjenja budućih procijenjenih gotovinskih tokova imovine ili portfolia imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije finansijskih poteškoća uzimatelja zajma te nepovoljne promjene u ekonomskim uslovima u kojima zajmoprimci posluju i u vrijednosti ili naplativosti instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s navedenim nepoštivanjem uslova.

Umanjenje vrijednosti Bilješka‘000 KM

2014‘000 KM

2013 ‘000 KM

Zajmovi i potraživanja od klijenata 5, 19 29.776 28.549

Obračunata kamata i ostala potraživanja 20 730 576

Rezervisanja za vanbilansnu kreditnu izloženost 29 969 550

31.475 675

Pored umanjenja vrijednosti izračunatog i priznatog u skladu sa MSFI, Banka također obračunava umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije, dok se višak rezervacija obračunatih u skladu s porpisima Agencije u odnosu na rezervacije za umanjenje vrijednosti izračunate

u skladu sa MSFI. koristi pri izračunu adekvatnosti kapitala.

Tabela u nastavku prikazuje umanjenje vrijednosti izračunato u skladu sa zahtjevima Agencije:


Umanjenje vrijednosti 31.12.2014.‘000 KM

31.12.2013.‘000 KM

Zajmovi i potraživanja od klijenata 69.396 60.327

Rezervisanja za vanbilansnu kreditnu izloženost 2.414 1.439

71.810 61.766

31.12.2014. ‘000 KM

31.12.2013 ‘000 KM

31.12.2012. ‘000 KM

Umanjenje vrijednosti u skladu sa propisima Agencije 71.810 61.766 55.686

Umanjenje vrijednosti u skladu sa MSFI 31.604 29.802 27.834

Višak na kraju godine 42.135 34.628 31.407

Višak na početku godine 24.814 24.814 24.814

Promjena 17.321 9.814 6.593

2014.’000 KM

2013.’000 KM

Preduzeća Građani Ukupno Preduzeća Građani UkupnoBruto izloženost 31.239 26.751 57.990 30.395 33.806 64.201

Umanjenje vrijednosti (11.749) (11.686) (23.435) (9.137) (14.063) (23.200)Stopa umanjenja 37,61% 43,68% 40,41% 30,06% 41,60% 36,14%

Regulatorne rezerve formirane iz dobiti za kreditne gubitke na dan 31. decembra:

Na dan 31. decembra 2014. godine kumulativni iznos viška potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa propisima Agencije iznad potrebnog umanjenja vrijednosti u skladu sa MSFI je iznosio 34.628 hiljada KM (2012: 31.407 hiljada KM). Razlika između početnog i završnog stanja za 2013. godinu je iznosila 9.814 hiljada KM (2012:6.593 hiljada KM). U skladu sa propisima Agencije, za iznos razlike viška za 2011. godinu (za 2.530 hiljada KM) povećana je rezerva za kreditne gubitke (transferom iz zadržane dobiti u 2012. godini). Banka nije u obavezi da provodi daljnji transfer u rezerve za kreditne gubitke iz zadržane dobiti za iznos

promjene viška u 2014., 2013. i 2012. godini.

Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja kada ocjenjuje umanjenje te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima kada su razmotreni podaci potrebni za procjenu umanjenja ograničeni.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja (neprihodujući krediti) te stope priznatih umanjenja izračunatih sukladno MSFI bili su kako slijedi:

(b)Porezi

Banka priznaje poreznu obavezu u skladu s poreznim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obveznika.

(c) Regulatorni zahtijevi

Agencija je ovlaštena da vrši inspekciju poslovanja Banke i zahtijeva izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa odgovarajućom regulativom.


a)Raščlanjivanje po izvorima Ukupan prihod od kamata potiče iz sljedećih izvora:

U stavku “prihod od kamata od banaka i drugih finansijskih institucija“ uključuju se i prihodi po osnovi kamata na obaveznu rezervu kod Centralne banke.

b) Raščlanjivanje po poslovima

Prihodi od kamata raščlanjuju se po bankarskim poslovima kako slijedi:

7. Prihod od kamata

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMPreduzeća 23.526 17.961

Građani 31.031 29.993

Banke i druge finansijske institucije 104 129

54.661 48.083

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMZajmovi komitentima 54.557 47.954

Obavezna rezerva kod Centralne banke 65 52

Plasmani i zajmovi drugim bankama 39 77

54.661 48.083


a) Raščlanjivanje po primateljima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi:

b) Raščlanjivanje po poslovima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po bankarskim poslovima kako slijedi:

8. Rashod od kamata

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMBanke i druge finansijske institucije 6.863 5.137

Građani 6.103 5.247

Preduzeća 5.874 4,609

Ostalo 13 13

18.853 15.006

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMTekući računi i depoziti banaka 3.869 4.360

Tekući računi i depoziti građana 6.103 5.247

Tekući računi depoziti preduzeća i drugih organizacija 5.874 4.610

Uzeti zajmovi 2.994 777

Ostalo 13 13

18.853 15.006


9. Prihod od naknada i provizija

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMNaknade po poslovima kupoprodaje deviza 922 1.058

Naknade po poslovima inozemnog platnog prometa 2.181 1.735

Naknade po poslovima unutrašnjeg platnog prometa 1.395 1.234

Naknade po poslovima sa tekućim računima 1.646 947

Naknade po poslovima izdavanjima garancija i akreditiva 1.194 666

Naknade po kartičnom poslovanju 341 325

Naknade po ostalim poslovima 2.970 1.828

10.649 7.793


10. Ostali prihodi

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMDividende od vlasničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju - 130

- 130

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMNeto dobici od kupoprodaje valuta 1.356 960

1.356 960

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMOstali prihodi iz poslovanja 1.187 2.250

1.187 2.250

a) Prihodi od dividendi

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi:

b) Neto dobici od finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i kupoprodaje valuta, te tečajnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

c) Ostali prihodi


11. Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMNeto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

za zajmove (bilješka 19) 7.351 6.551

za rezervisanja za vanbilans i pasivne sudske sporove (bilješka 29) 421 439

za obračunatu kamatu i ostalu aktivu (bilješka 20) 154 (74)

7.926 6.916

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija priznati u bilansu uspjeha analizirani su kako slijedi:


12. Troškovi zaposlenih

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMNeto plate zaposlenih 7.675 6.744

Porezi i doprinosi 5.715 4.980

Ostala dugoročna primanja zaposlenih (bilješka 30) 1.553 1.374

Topli obrok i prijevoz 501 213

Ostalo 24 47

15.468 13.358

Troškovi zaposlenih uključuju 2.760 hiljada KM (2013.: 2.449 hiljada KM) obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje. Doprinosi se računaju kao postotak bruto plate zaposlenih. Na dan 31. decembra 2014. godine Banka je imala 435 zaposlenih (31. decembra 2013.: 396 zaposlenih).

Troškovi zaposlenih uključuju 818 hiljada KM (2013.: 1.166 hiljada KM) plaćenih naknada članovima Uprave. U navedene troškove uključeno je 165 hiljada KM obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje (2013: 239 hiljada KM).


13. Ostali troškovi

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMAdministrativni troškovi i troškovi marketinga 7.302 7.353

Najamnina 3.520 3.239

Administrativni troškovi i troškovi konsultantskih usluga 2.233 2.132

Troškovi osiguranja depozita 1.094 912

Sudske i administativne takse 367 434

Naknade za povremene poslove 202 10

Donacije 37 9Rezervacije po rješenjima kontrolnih organa - 673Ostali troškovi 1.753 2.908

16.508 17.670


14. Trošak poreza na dobit

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMTekući porez 243 206

Odgođeni porez (bilješka 30) 289 156

Ukupni trošak poreza na dobit 532 362

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMDobit prije poreza 5.154 3.087

Porez obračunat po stopi od 10% 515 309

Porezno nepriznati troškovi 11 19

Porezno nepriznata rezervisanja i otpisi 6 38

Neoporezivi prihod - (4)

Trošak poreza na dobit 532 362Prosječna efektivna stopa poreza na dobit 10% 12%

Porez na dobit priznat u bilansu uspjeha sadrži tekući porez i odgođeni porez. Trenutna stopa poreza na dobiti iznosi 10% (2013.:10%).

a) Troškovi poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha

b) Dobit prije poreza


15. Gotovina i ekvivalenti gotovine

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMNovac u blagajni 19.457 16.691

Instrumenti u postupku naplate 2 2

Tekući računi kod drugih banaka 40.499 33.941

Žiro račun kod Centralne banke 12.367 2.123

72.325 52.757

Iznos gotovine i ekvivalenata gotovine ujedno predstavlja i novac i ekvivalente novca za potrebe sastavljanja izvještaja o novčanom toku.


16. Obavezna rezerva kod Centralne banke Obavezna rezerva predstavlja iznos koji obvezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH („Centralna banka“). Osnovicu za obračun obavezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva bez obzira u kojoj se valuti sredstva izraze.

Stopa izdvajanja obavezne rezerve tokom 2013. i 2014. godine iznosi:

•10%nadepoziteipozajmljenasredstvasaugovorenimrokom dospijeća do jedne godine (kratkoročni depoziti i pozajmljena sredstva)

•7%nadepozite ipozajmljenasredstvasaugovorenimrokom dospijeća preko jedne godine (dugoročni depoziti i pozajmljena sredstva).

Centralna banka obračunava naknadu na sredstva na računu rezervi kako slijedi:

•naiznosobaveznerezervepostopikojaseutvrđujenaosnovu prosjeka kamatne stope koju je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na prekonoćne depozite;

•naiznossredstavaiznadobaveznerezervepostopikojase utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.


17. Zajmovi i potraživanja od banaka

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMPlasmani s dospijećem do mjesec dana 36.846 62.213

36.846 62.213


18. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMVlasničke vrijednosnice 988 988

Blagajnički zapisi FBiH 3.000 -

3.988 988

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju predstavlja vlasničko ulaganje u Sberbank a.d. Banja Luka (vlasnički udio 0,58%), te u vlasničko ulaganje u Registar vrijednosnih papira (vlasnički udio 0,69%). Navedeni vlasnički vrijednosni papiri ne kotiraju na aktivnom tržištu i evidentiraju se po trošku ulaganja, a na 31.12.2014. godine iznose 988 hiljada KM (31.12.2013. godine: 988 hiljada KM). Za navedene vrijednosnice ne postoji aktivno tržište.

Blagajnički zapisi spadaju u nivo 2 hijerarhije fer vrijednosti na kraju 2014. godine.

Banka koristi sljedeću hijerarhiju za objavu fer vrijednosti

financijskih instrumenata:

Nivo 1: kotirajuće (nekorigirane) cijene na aktivnim tržištima za identičnu imovinu i obaveze

Nivo 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi na tržištu, izravno ili neizravno

Nivo 3: tehnike koje koriste inpute koji nisu temeljeni na vidljivim tržišnim podacima a koji značajno utječu na fer vrijednost


19. Zajmovi i potraživanja od komitenata

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMPreduzeća

- u KM i valutna klauzula 411.056 330.517

- u stranoj valuti 10.563 11.402

Ukupno preduzeća 421.619 341.919Građani


Ukupno građani 416.967 355.182Ukupno bruto zajmovi 838.586 697.101Rezervacije za umanjenje vrijednosti (29.776) (28.549)

Ukupno neto zajmovi 808.810 668.552Procenat rezervacije za umanjenje vrijednosti u odnosu na bruto zajmove komitentima 3,56% 4,10%

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMStanje 1. januara 28.549 26.947Otpuštanje diskonta („unwinding“) (3.049) (3.541)

Neto rashod u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 7.351 6.551

Od toga povećanje rezervisanja 13.055 14.055

Od toga smanjenja rezervisanja (5.704) (7.504)

Prodana potraživanja (2.937) -

Smanjenja stanja rezervisanja za po kreditima po kojima je banka preuzela nekretnine (138) (1.408)

Stanje 31. decembra 29.776 28.549

a) Raščlanjivanje po poslovima

b) Promjene u rezervisanjima za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po zajmovima komitentima, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:


20. Obračunata kamata i ostala aktiva

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMImovina stečena po nenaplaćenim kreditima 5.353 4.689

Obračunata dospjela kamata 2.227 2.388

Obračunata nedospjela kamata 1.959 1.944

Obračunata naknada 264 157

Unaprijed plaćeni troškovi 580 656

Sitan inventar 190 304

Ostala aktiva 1.401 1.340

11.974 11.478Umanjenje vrijednosti (730) (576)

Ukupno 11.244 10.902

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMStanje 1. Januara 576 650

Neto rashod/(prihod) u bilansu uspjeha (Bilješka 11) 154 (74)

Stanje 31. Decembra 730 576

Namjera je Banke da proda imovinu stečenu po nenaplaćenim kreditima u odgovarajućem tržišnom trenutku.

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti po obračunatoj kamati i ostaloj aktivi, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:


21. Ulaganja u pridružena društva

Postotak vlasništva Djelatnost

Ulaganje (trošak

umanjen za umanjenje vrijednosti)

‚000 KM

2014. 20,03%ostale srodne

računarske djelatnosti

580

2013. 20,03%ostale srodne

računarske djelatnosti

580

Ulaganje Banke u pridružena društva se odnosi na ulaganje u Bamcard d.o.o. Sarajevo.


22. Ulaganja u nekretnine

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMNabavna vrijednost Stanje na dan 1. januara 2.094 2.094

Stanje na dan 31. decembra 2.094 2.094Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti

Stanje na dan 1. januara 179 137

Trošak za godinu 42 42

Stanje na dan 31. decembra 221 179Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 1. januara 1.915 1.957

Na dan 31. decembra 1.873 1.915

Uprava vjeruje da fer vrijednost ulaganja u nekretnine, izračunato prema sadašnjim cijenama za slične nekretnine na istoj lokaciji i u sličnom stanju kao što je nekretnina

Banke klasifikovana u poziciju ulaganja u nekrentine ne odstupa značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.


23. Nekretnine i oprema

Zgrade Računari

Uredska oprema i motorna

vozila

Ulaganja u tuđu

imovinu

Sredstva u

pripremiUkupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMTrošak NabaveStanje na dan 1. januara 2014. 2.499 7.216 9.316 6.776 - 25.807Povećanja - - - - 6.905 6.905

Transferi 150 3.522 1.016 2.217 (6.905) -

Otuđenja i otpisi (487) (205) - - - (691)

Stanje na dan 31. decembra 2014. 2.163 10.533 10.332 8.993 - 32.021Stanje na dan 1. januara 2013. 2.499 6.029 8.122 4.681 - 21.331Povećanja - - - - 7.414 7.414

Transferi - 1.510 2.409 3.495 (7.414) -

Otuđenja i otpisi - (323) (1.215) (1.400) - (2.938)

Stanje na dan 31. decembra 2013. 2.499 7.216 9.316 6.776 - 25.807AmortizacijaStanje na dan 1. januara 2014. 208 5.327 6.214 2.806 - 14.555Trošak za godinu 49 787 681 576 - 2.093

Otuđenja i otpisi (49) (204) - - - (253)

Stanje na dan 31. decembra 2014. 208 5.910 6.895 3.382 - 16.395Stanje na dan 1. januara 2013. 158 5.162 6.869 3.479 - 15.668Trošak za godinu 50 485 526 398 - 1.459

Otuđenja i otpisi - (320) (1.181) (1.071) - (2.572)

Stanje na dan 31. decembra 2013. 208 5.327 6.214 3.479 - 15.668Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 1. januara 2014. 2.291 1.889 3.102 3.970 - 11.252

Stanje na dan 31. decembra 2014. 1.955 4.623 3.437 5.611 - 15.626

Na dan 31.12.2014. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a amortizovana je do 31.12.2014. godine, iznosi 14.895 hiljada KM. Na dan 31.12.2013. vrijednost imovine koja je

u upotrebi, a amortizovana je do 31.12.2013. godine iznosi 12.233 hiljada KM.


24. Nematerijalna imovina

Softver Sredstva u pripremi Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KMTrošak nabaveStanje na dan 1. januara 2014. 7.490 396 7.886Povećanja 1.740 521 2.261

Stanje na dan 31. decembra 2013. 9.230 917 10.147Stanje na dan 1. januara 2013. 6.639 151 6.790Povećanja 851 245 1.096

Stanje na dan 31. decembra 2013. 7.490 396 7.886AmortizacijaStanje na dan 1. januara 2014. 4.801 - 4.801Trošak za godinu 838 - 838

Stanje na dan 31. decembra 2014. 5.639 - 5.639Stanje na dan 1. januara 2013. 4.038 - 4.038Trošak za godinu 763 - 763

Stanje na dan 31. decembra 2013. 4.801 - 4.801Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 1. januara 2013. 2.689 396 3.085

Stanje na dan 31. decembra 2013. 3.591 917 4.508


25. Tekući računi i depoziti banaka

2014. 2013.

’000 KM ’000 KMTekući računi

- u KM 31 4

- u stranoj valuti 112 8

Oročeni depoziti

- u KM 12.900 15.250


239.137 204.552


26. Tekući računi i depoziti komitenata

2014. 2013.

’000 KM ’000 KM

Preduzeća

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti



Ukupno preduzeća 252.468 203.469Građani

Depoziti po viđenju



Oročeni depoziti



Ukupno građani 267.201 247.959Ukupno 519.669 451.428

27. Uzeti zajmovi i subordinirani dug

Uzeti zajmovi Kamatna stopa Dospijeće 31.12.2014. 31.12.2013.

’000 KM ’000 KM

Federalno Ministarstvo Finansija Fiksna kamatna stopa 2017. 173 173

European Investment Bank (“EIB“) 3M EURIBOR + marža 2018. 12.036 15.045

European Bank for Reconstruction and Development (“EBRD”) 6M EURIBOR + marža 2019. 19.558 19.558

European Fund for South(East Europe (EFSE) 6M EURIBOR + marža 2021. 17.428

Federalno Ministarstvo Finansija/Odraz 6M LIBOR + marža 2017. 41 60

Ukupno uzeti zajmovi 49.236 54.394Subordinirani dug

Sberbank Europe AG 3M EURIBOR + marža 2020. 24.448 14.669

Ukupno subordinirani dug 24.448 14.669Sveukupno uzeti zajmovi i subordinirani dug 73.684 69.063

Krajem 2013. godine je potpisan ugovor o novom subordiniranom dugu sa Sberbank Europe AG u iznosu EUR 12.5 miliona, na period od 6 godina, od čega je prvi dio u iznosu od EUR 7.5 miliona povučen u 2013. godini, dok je preostali iznos bio povučen u 2014. godini. Marže za subordinirana sredstva su više od marži po kreditnim linijama i kreću se u rasponu od 3,8% do 5,2%.

Subordinirani dug je uključen u dodatni kapital Banke kod obračuna adekvatnosti kapitala u skladu s regulativom. Otplata subordiniranog duga je podređena svim ostalim obavezama Banke.


28. Obračunata kamata i ostale obaveze

2014. 2013.

’000 KM ’000 KM

Obračunata kamata – nedospjela 6.780 5.194

Obračunata kamata - dospjela 1 68

Odgođeni prihodi 3.246 3.800

Unaprijed naplaćeni krediti 3.237 2.737

Obaveza za neiskorištene godišnje odmore 25 117

Ostale obaveze 4.201 3.488

17.474 15.404


29. Rezerva za obaveze i troškove

UkupnoRezervacije za godišnje odmore

Rezervacije za otpremnine

Rezervacije za vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne sudske sporove

’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2014. 117 358 550 127 1.152Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (91) 25 419 2 355

Od toga povećanje rezervisanja 8 52 2.344 3 2.407

Od toga smanjenja rezervisanja (99) (27) (1.925) (1) (2.052)

Stanje na dan 31. decembra 2014. 26 383 969 129 1.507

UkupnoRezervacije za godišnje odmore

Rezervacije za otpremnine

Rezervacije za vanbilansne stavke

Rezervacije za pasivne sudske sporove

’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2013. 259 331 176 63 829Neto rashod /(prihod) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (142) 27 375 64 324

Od toga povećanje rezervisanja 7 39 501 64 611

Od toga smanjenja rezervisanja (149) (12) (126) - (287)

Stanje na dan 31. decembra 2013. 117 358 550 127 1.152


30. Odgođena poreska obaveza Prema Zakonu o porezu na dobit Federacije Bosne i Hercegovine za poreske svrhe nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u

kojoj je izvršena nabavka. Banka priznaje odgođeni porez na osnovu privremene razlike između porezne osnove i knjigovodstvene vrijednosti hadvera i softvera.

Kretanje odgođenih poreskih obaveza je prikazano u tabeli ispod:

2014. 2013.

’000 KM ’000 KM

Odgođene poreske obaveze 745 455

Odgođene poreske obaveze

’000 KM

Na dan 1. januara 2013. 299Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) 156

Stanje na dan 31. decembra 2012. godine 455Na dan 1. januara 2014. 455Povećanje obaveze priznato u bilansu uspjeha (bilješka 14) 289

Stanje na dan 31. decembra 2013. godine 745


Vlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2014. i 31. decembra 2013. izgleda kako slijedi:

SBERBANK EUROPE AG 100%

Dana 17. januara 2013. godine prihvaćena je odluka o konverziji preferencijalnih u obične dionice na sjednici skupštine Sberbank BH d.d. (pravnog sljedbenika Volksbank BH d.d.).

Tijekom 2014. godine, Banka je povećala dionički kapital izdavanjem 293.734 obične dionice Sberbank Europe AG. Ukupan iznos od KM 29.337 hiljade u potpunosti je isplaćen u novcu.

31. Dionički kapital

Odobrene i izdane

Klasa ARedovne dionice Ukupno

’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2014. 47.000 47.000

Stanje na dan 31. decembra 2014. 76.337 76.337

Nominalna vrijednost (KM) 1.000

Broj dionica 76.337 76.337


32. Dionička premija

Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.


33. Potencijalne i preuzete obaveze Ukupni iznos garancija, akreditiva i neiskorištenih okvirnih zajmova na kraju godine bio je:

2014. 2013.

’000 KM ’000 KM

Platežne garancije

- u KM 15.423 4.531


Činidbene garancije

- u KM 13.543 9.708


Akreditivi

- u stranoj valuti 993 -

Neiskorišteni okvirni krediti

- u KM 94.129 62.002

- u stranoj valuti - -

145.913 91.130


34. Transakcije s povezanim osobama Banka smatra da su joj izravno povezane osobe njezini ključni dioničari i njihove podružnice; pridružena pravna lica; članovi Nadzornog odbora i članovi Uprave (zajedno „ključno rukovodstvo“); članovi porodica ključnog rukovodstva te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim uticajem ključnog rukovodstva i članova njihovih užih porodica.

Transakcije sa povezanim osobama predstavljaju dio redovonog poslovanja Banke.

Pregled transakcija sa povezanim osobama na dan 31. decembra 2014. godine i za godinu koja je tada završila dat je kako slijedi:

Okvirni ugovor sa Sberbank Rusija je potpisan 20.12.2012. a maksimalni mogućeg plasiranja sredstava u banci od strane Sberbank Rusija je 140 miliona EUR na kraju 2014. i na kraju 2013. godine.

Naknade članovima Uprave objavljene su u Bilješci 12, a Banka nije vršila isplate prema članovima Nadzornog odbora.

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KM31. decembar 2014.

1. Krajnje matično društvo Sberbank – Rusija 563 152.782 2 2.482

2. Matično društvo Sberbank Europe AG 16.214 32.871 1 3.427

3. Pridružena pravna lica Sberbank a.d. Banja Luka 4.277 7112 159 27

4. Ostale članice Sberbank grupe 22.156 66.664 37 182

Ukupno Sberbank grupa 43.210 259.429 199 6.118Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 120 - - 1.166

Ukupno povezane osobe 43.330 259.429 199 6.118

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi

'000 KM '000 KM '000 KM '000 KM31. decembar 2013.

1. Krajnje matično društvo Sberbank – Rusija 1.598 127.151 12 3.030

2. Matično društvo Sberbank Europe AG - 51.409 - 2.400

3. Pridružena pravna lica Sberbank a.d. Banja Luka 4.316 143 159 -

4. Ostale članice Sberbank grupe 12.153 24.474 53 120

Ukupno Sberbank grupa 18.067 203.177 224 5.550Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 37 - - 1.166

Ukupno povezane osobe 18.104 203.177 224 6.716


Organi upravljanja

UpravaEdin Karabeg, Direktor (od 1.10.2012.)

Jasmin Spahić, Izvršni direktor (od 1.6.2014.)

Senad Tupković, Izvršni direktor (od 1.10.2012.)

Denis Hasanić, Izvršni direktor (od 1.10.2012.)

Nadzorni odborAndrás Hámori, predsjednik (do 17.9.2014.)

David O‘Mahoney, predsjednik (od 17.9.2014)

Ivanka Petrova, zamjenik predsjednika (do 22.5.2014.)

Marek Hiller, zamjenik predsjednika (od 22.5.2014.)

Elizabeth Friedl, član (do 22.5.2014.)

Sandra Šimundža Bilandžić, član (od 22.5.2014.)

David Vadnal, član

Irene Eckart, član

Odbor za revizijuReinhard Kaufmann Jovo Vilendečić Karl Schlagenhaufen David Krepelka Martina Vučković

Edin Karabeg Direktor

Regionalni centri RegijeSME / Corporate Poslovna mreža Finansije Operacije

Globalna tržištaPoslovno

izvještavanje i odlučivanje

ALM Tehnička podrška

Personal Upravljanje i razvoj proizvoda

Risk IT

SigurnostPravo i

Compliance

Partnerstvo, bankoosiguranje i

digitalni kanali

AML Marketing

Naplata i restrukturiranje

Jasmin Spahić Izvršni direktor Retail

Denis Hasanić Izvršni direktor CRO/CFO

Senad Tupković Izvršni direktor CIO/COO

Organizaciona struktura


Mreža poslovnicaStanje na dan 31.12.2014.

Sjedište

Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-700

Poslovne jedinice

Sarajevo

Poslovnica Marijin Dvor Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-732

Poslovnica Stari Grad Štrosmajerova 3 71000 Sarajevo 033/250-000

Poslovnica Centar Danijela Ozme 18 71000 Sarajevo 033/564-670

Poslovnica Ilidža Butmirska cesta 14 71210 Ilidža 033/776-250

Poslovnica Alipašino Polje Trg solidarnosti 2a 71000 Sarajevo 033/775-280

Poslovnica Novo Sarajevo Kolodvorska 11 71000 Sarajevo 033/954-917

Poslovnica Grbavica Hasana Brkića b.b. 71000 Sarajevo 033/722-730

Poslovnica Dobrinja Dobrinjske bolnice br. 9 71000 Sarajevo 033/294-941


Mostar

Poslovnica Mostar 1 Dr. Ante Starčevića b.b. 88000 Mostar 036/334-000

Poslovnica Mostar 2 Fejićeva b.b. 88000 Mostar 036/501-672

Poslovnica Mostar 3 Petra Krešimira IV b.b. 88000 Mostar 036/333-227

Široki Brijeg

Poslovnica Široki Brijeg Trg Ante Starčevića 6 88220 Široki Brijeg 039/700-137

Tuzla

Poslovnica Tuzla 1 Maršala Tita 2a-2b 75000 Tuzla 035/300-900

Poslovnica Tuzla 2 Univerzitetska b.b. 75000 Tuzla 035/310-380

Živinice

Poslovnica Živinice Alije Izetbegovića 4 75270 Živinice 035/740-990

Banovići

Poslovnica Banovići Alije Izetbegovića 31 75290 Banovići 035/871-415

Gradačac

Poslovnica Gradačac Huseina Kapetana Gradaščevića b.b. 76250 Gradačac 035/822-780

Lukavac

Poslovnica Lukavac Mehmedalije Maka Dizdara b.b. 75300 Lukavac 035/550-680

Gračanica

Poslovnica Gračanica Ul. Hajdarovac b.b. 75320 Gračanica 035/708-741

Orašje

Poslovnica Orašje XIV ulica 97 76270 Orašje 031/719-442

Brčko

Poslovnica Brčko Bulevar mira 3 76100 Brčko 049/235-853

Zenica

Poslovnica Zenica Trg Alije Izetbegovića 69 72000 Zenica 032/448-162

Visoko

Poslovnica Visoko Hazima Dedića 1 71300 Visoko 032/730-370

Tešanj

Poslovnica Tešanj Maršala Tita b.b. 74260 Tešanj 032/665-170

Poslovnica Kraševo TC VF Komerc 74260 Tešanj 032/699-670

Kakanj

Poslovnica Kakanj Alije Izetbegovića 157 72240 Kakanj 032/552-760

Vitez

Poslovnica Vitez PC 96 72250 Vitez 030/547-174

Bihać

Poslovnica Bihać V korpusa 3 77000 Bihać 037/329-100

Cazin

Poslovnica Cazin Lojićka b.b., 77220 Cazin 037/539-246

Sanski Most

Poslovnica Sanski Most Muse Ćazima Ćatića b.b. 79260 Sanski Most 037/688-500


Sberbank Europe AG

Austrija

Sberbank Europe AG Schwarzenbergplatz 3, 1010 Vienna T +43 (0) 1227320 [email protected] www.sberbank.at

Bosna i Hercegovina

Sberbank BH d.d. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo T +387 (0)33 954 700 F +387 (0)33 26 38 32 [email protected] www.sberbank.ba

Sberbank a.d. Banja Luka Jevrejska 71, 78 000 Banja Luka T +387 (0)51 241 100 F +387 (0)51 213 391 [email protected] www.sberbankbl.ba

Češka

Sberbank CZ, a.s. Na Pankráci 1724/129, 140 00 Praha 4 T +42 (0)221 969 911 F +42 (0)221 969 951 [email protected] www.sberbankcz.cz

Hrvatska

Sberbank d.d. Varšavska 9, 10000 Zagreb T +385 (0)1 4801 300 F +385 (0)1 4801 365 [email protected] www.sberbank.hr

Mađarska

Sberbank Magyarorszag Zrt. Rákóczi út 7, 1088 Budapest T +36 (0)1 328 66 66 F +36 (0)1 328 66 60 [email protected] www.sberbank.hu

Njemačka

Sberbank Direct P.O. Box 620 45956 Gladbeck T: +496 966 777 54 777 F: +496 966 777 45 799 [email protected]. www.sberbankdirect.de

Slovačka

Sberbank Slovensko, a.s. Vysoká 9, P.O. Box 81, 81000 Bratislava T +421 (0)2 5965 1111 F +421 (0)2 5441 2453 [email protected] www.sberbank.sk

Slovenija

Sberbank banka d.d. Dunajska 128a, 1000 Ljubljana T +386 (0)1 53 07 400 F +386 (0)1 53 07 555 [email protected] www.sberbank.si

Srbija

Sberbank Srbija a.d. Beograd Bulevar Mihaila Pupina 165g, 11070 Beograd T +381 (0)11 225 74 98 F +381 (0)11 201 32 70 [email protected] www.sberbank.rs

Ukrajina

PJSC VS Bank Hrabovskoho str. 11, 79000 Lviv T +380 (0)32 297 13 82 F +380 (0)32 297 05 83 [email protected] www.vsbank.com.ua

Sberbank BH d.d. · SBERBANK BH | GODIŠNJI IZVJEŠTAJ đćžč 5 O Sberbank Sberbank Europe Group...

Documents

Transcript of Sberbank BH d.d. · SBERBANK BH | GODIŠNJI IZVJEŠTAJ đćžč 5 O Sberbank Sberbank Europe Group...