Raymond klibansky, Ervin Panofsky, Fritz Saxl

Saturn i Melankolija

esej o prvom poglavlju Saturn u literalnoj tradiciji

napisao Marko Sianica

Gotovo svi pisci iz kasnog srednjovjekovlja i renesanse smatrali su posve neprijepornom injenicu da melankolija, bila ona patoloka ili prirodna, stoji u nekom posebnom odnosu sa Saturnom te da se upravo Saturna ima okriviti za melankolikov nesretan karakter i sudbinu. Tu sumornu i melankolinu dispoziciju jo se zna opisivati i kao saturnovsku. Za umjetnika 16. st. zadaa da nacrta melankolika bila je isto to i zadaa da nacrta Saturnovo djete. Tu tijesnu i temeljnu povezanost izmeu melankolije i Saturna, zajedno s podudarnim povezanostima izmeu sagvinike dispozicije i Jupitera, kolerika i Marsa, te flegmatika i Mjeseca (ili Venere) prvi put su uspostavili arapski pisci. Abu Ma'ar u knjizi IV svojega Uvoda u Astrologiju povezuje zvijezde sa tjelesnim tekuinama i odgovarajuim bojama. Boja Saturna je tamna i crna, tako da Saturn mora biti hladan i suh po prirodi. Abu Ma'ar razliitim planetima pridaje kvalitete koje se podudaraju s temperamentima, a pripisuje im i utjecaj na fiziko, na emocije i na karakter, utjecaj koji se uvelike podudara s uincima tjelesnih tekuina. Al-Kindi uitelj Abu Ma'ara o Saturnu kae: Slezena zauzima isti poloaj u tijelu kao i Saturn u univerzumu. Jer Saturn u svojim zrakama odailje transcedentne sile koje prodiru u svaki djeli svijeta. Jednako tako proistjee iz slezene mo crne ui koja je hladna i suha i tee skupa s krvlju kroz ile u svaki dio tijela...

Uenja Abu'Maara nisu imali velik utjecaj na zapadu, imale su gotovo nikakav utjecaj. Za zapad je mnogo vaniji bio dogaaj prevoenje Alcabitusa. Alcabitus za Saturn kae kako je on lo, mukog je roda, po danu je hladan, suh, melankolian, vlada nad oevima i starou itd. Ukoliko je Saturn dobar on vlada nad poljodjelstvom i poljoprivredom, nad sposobnou razumijevanja, nad respektabilnim profesijama, nad uvanjem tajni itd. Kada je lo on vlada nad slabim narodima, robovima, slugama, oholou,jadovanjem, alopojkama, zlom milju, strahovima, tvrdoglavosti... Saturnu pripadaju eljezo, hrast, oniks, mumule, kiseli ipak, sve to je crno, koze,volovi, vodene ptice,crne zmije i brda. Za Abu'Maara i Alcabitusa Saturn je bio jedan od 7 planeta obdaren demonskim moima kojemu su davali osobine bia,ljudi,ivotinja,biljaka,prirode, profesija itd.

Saturn u antikoj literaturi se od samoga poetka predouje kao bog Kronos, boanstvo koje se tovalo jo prije vremena klasine Grke. S jedne strane on je bio dobrohodan bog zemljoradnje i vladar Zlatnog doba, s druge strane on je bio mraan,samotan bog prognan u najdublje zemlje i morske puine i ivio je kao utamnienik. S jedne strane Kronos je otac bogova i ljudi , a s druge prodrljitelj djece. On je kastrirao svojeg oca Urana onim istim srpom koji mu je rukom njegova sina bila vraena mjera za mjeru i kojim je taj prokreator vega zauvije uinjen nepolodnim, taj srp koji je pipremila Gea bio je instrument nasilja, a istodobno i etve. Rimljani su Kronu dali ime Saturn i u izvornom obliku bio je definitivno dobar. Mjeanje grkog Kronosa sa rimskim Saturnom dala mu je atribute uvara blaga, nadglednika sustava, kovanja novca i negativnu crtu bjegunca pred potjerom. Kada su Grci poeli stapat Kronosa sa planetom Saturnom vie niu govorili kao Rimljani : Saturn oznaava Vrijeme zato to Vrijeme prodire dogaaje kao to Saturn prodire svoju djecu, ve oni kau: Saturn, zbaen s Olimpa u Had vlada najniim podrujima celestijalnog globusa; Saturn je starac i otac pa on odreuje udbinu staraca i oeva. U pogledu melankolinog karaktera Saturn je poprimio atribute gorine, malodunosti, zgranja novca , uskogrudnosti, pesimizma, usamljenosti, hladnoe. Saturn je kod Vettius Valensa opisan kao stella tenax, vrsta zvijezda to odgovara opisu melankolika kao upornoga i vrstoga. Ptolomej je u u svojem popisu ljudi kojima upravlja Saturn naveo krce,grazmljivce,zgrtae i duboke mislioce. Vettius Valens takoer kae kako su saturnova djeca najnesretnija meu smrtnicima. Neoplatonizam je poeo koristiti ove mitske i znanstvene podatke s namjerom kako bi iznaao metafiziko jedinstvo koje bi dalo smisao cjelokupnoj fizikoj egzistenciji. Kroz neoplatonizam govori se kako Dua snano privuena tjelesnim svijetom sve vie zaboravlja svoju istu i boansku narav te pada prema niim sferama. Dok lebdi kroz te sfere prolazi kroz svijetlost koje utjeu na tu duu. U sferi Saturna dua razvija sposobnost razumnog miljenja i razumijevanja. Kranstvo je bilo sueno navijestiti rat astrolokom gledanju na univerzumi tovanju starih poganskih bogova; zadaa crkvenih Oeva bila je da oslave i isprazne vjerovanje u stara boanstva. Sv. Augustin u svojoj De civitate Dei odbacuje sve uene interpretacije drevnog panteona. U neoplatonizmu Saturn je naio najvii intelekt, ljudi su tovali Jupitera a Saturna smatrali poronim starcem i mudrim tvorcem. Augustinova polemika dosee vrhunac u izgraenom kontrastu izmeu neoplatonike metafizike i pozitivne ideje o Saturnu te astroloke praznovjene i negativne ideje. Augustin Saturna interpretira kao puninu vremena i ironino govori o ljudima koji priznaju da je njihov najvei bog temporalan.Sv. Ambrozije je za razliku od Augustina koji kritizira poganska boanstva prigrlio. 7 bogova (7 planeta) dobili su 7 darova Duha Svetoga.Ovo gledite otvorilo je put kranskoj spekulaciji u pogledu zvijezda: planete se nije promatralo kao raspaivae duhovnih darova (neoplatoniko putovanje due) , ve su sada imali izravan odnos s kranskom etikom. Saturn je dobio boji dar mudrosti. Boccaccio je bio prvi koji e jasno obznanit da su astroloke potavke zavrijedile da ih se stavi tik uz mitoloke potavke koje se tiu Saturna. No, injenicu da je on tuan, star, pokrivene glave, spor, prljav, te oboruan srpom sve to primjenjuje se na planet jednako kao i na osobu Boccaccio se vraa natrag u mitologiju kada govori o astrologiji, zbog toga je Boccaccio dospio pod mnoge kritike. U srednjem vijeku ponajvie u 12. st. pokuava se vratiti horoskop i pronai ljude sposobne za izradu horoskopa iako crkveni oevi strogo zabranjuju astrologiju, William iz Conchesa u raspravama o Saturnu iznosi niz pitanja poput : Ako su zvijezde po svojoj prirodi vatrene, kako je onda mogue izazvat hladnou? Kao odgovor on daje primjer gdje Sunce daje vie toplina u dolinama nego na vrhovima planina; to znai kako se Saturna naziva hladnim ne zato to on proizvodi hladnou nego zato to je sam po sebi hladan. William navodei Plotina utvruje kako planeti ne donose ljudima nikakvu sudbinu ve ukazuju na to hoe li ih zadesiti dobra ili loa sudbina pokuava uvesti razlikovanje izmeu domene planetnih utjecaja i domene ovjekove slobodne volje. William je osigurao metafiziku osnovu za podjelu sfera tako to je uzeo Platonovo objanjenje prema kojemu je formiranje tijela preputeno duhovima i zvijezdanim stvorenima od Bogam dok dua , naprotiv jest izravna Boja kreacija.Sv. Toma Akvinski smatra nekim moguim rezultatom da je neki seljak bolji u uzgajanju neega od drugog seljaka, da je ratnik snalaljiviji od drugog ratnika itd. Toma Akvinski je itao toliko daleko da je smatra kako zvijezde imaju izravni utjecaj na intelekt, ali ljudska volja nije podlona zvijezdama. Bog je stvorio zvijezde, Bog upravlja tim zvijezdama, ali ne upravlja voljom ovjeka pa prema tome ni ljudska volja nije podlona zvijezdama. Zapadna astrologija je proizvela tekstove koji se vrsto dre arapskih autora na primjer prema Guidu Bonattiju Saturn je hladan i suh, upravlja svime to je teko i staro, osobito ocima i praocima. Kae kako Saturn oznaava melankoliju, ta melankolija dolazi s otealou i tromou fizikog tijela, pa se ini da ne moe lako ni hodati ni kakati, a takav onda nee nauiti ni plivati ni ita slino to bi pokazalo lakou tijela, zbog toga Saturn i saturnova djeca imaju neugodan miris koji zaudara po jareem smradu, a melankolija ini ove ljude prodrljiva. Francuski prorok iz 16. st. Nostradamus za djete Saturna je uzao upravo lik jarca. Prema Arapima dobre i loe kvalitete djece Saturna su povezane s dobrim ili loim poloajima planeta Saturna. Bonatti govori kako Saturn kulumnira i s drugim planetima i tako odreuje posebna odreenja tako e npr dijete Saturna i jupitera biti nadareno za izraivanje pergamenata za religijske,astroloke,filozofske i pravne spise.

Vidi se da je astrologiji bilo jednako teko s idejom Saturna kao to je medicini i uenje o temperamentima bilo s idejom melankolika i to dotle doista, da opis jednog odgovara u potpunosti opisu drugog sve do izbora rijei. Opis Saturna (melankolika) je skoro pa kod svih autora kao starac koji je krt i vrlo mudar, koa mu je tamna, smea, on je straljiv, deprimiran, depresivan, zabrinut , lijen, zavidljiv i ovjekomrzac. Saturn je toliko zatrpan svim loim osobinama da se rijetko vrlo teko moe naii na pozitivne vrline Saturna koje su prevladavale u predkranko vrijeme , ponajvie u Grkoj. Saturn je uvijek bio zatitnik onih koji su stari ili su oevi, a sveti Augustin njegovo ime tumai kao poganski bog vremena. Saturn ima u rukama srp koji simbolizira etvu, bavljenje poljoprivredom , ali i smrtonosno oruje. Saturn je vladar Zlatnog doba, kova zlata, mudri vladar Krete, kova zlata, osniva gradova ; ali s druge strane Saturn je hladan, olovan i destruktivan. Saturn je najvei i najnevrijedniji, hladan je, suh i najsporiji u vojoj putanji. Taj planet neprijateljski je naoj naravi u svakom pogledu i kree se u uprotnom smjeru prema istoku, planet je pokvarenih i nedostojnih ljudi, vrlo esto je prikazivan kao prljav i neugodnog mirisa te usporeivan sa jarcem. Djeca Saturna su najomraenija od sve djece. U kranstvu govore o tome kako je Saturn donositelj vremena zla, u vrijeme Saturna Isus je bio izdan i izruen smrti.