Univerzitet u Istonom SarajevuSaobraajni fakultet Doboj

Uslovi koje vozila moraju ispunjavati I identifikacija vozila

Seminarski rad iz predmeta Saobraajno pravo

Studenti: Mentori:Slavia vori 858/14 Dr.Dragan JovanoviKopuz Borislav 845/14 Mr.Brankica Popovi

Doboj 2015

Sadraj:

Uvod3Uslovi koja vozila moraju ispunjavati.4Ispitivanje vozila..5Izmjena tehnikog stanja vozila...6Homologacija opreme i dijelovi motornih vozila,,,7.i.8Iindividualizacija motornog vozila u saobraaju.9Registracija vozila9.i.10Registarski broj vozila...10Evidencija registrovanih vozila.11Oznake za identifikaciju motornih I prikljunih vozila.12Znak za raspoznavanje drave u kojoj je vozilo registrovano...........................................13Problemi identifikacije..14Nejasnoe I dileme identifikacije..14Zakljuak15

Uvod

Motorno vozilo ima karakter opasne stvari. Za njegov pogon koristi se relativno velika energija. Zahvaljujui tome, ono se kree relativno velikim brzinama i to na ogranienom prostoru(putu) koji je, kako smo ranije istakli, dostupan velikom broju uesnika u saobraaju. Zahtjevi koji se pred vozilo, u pogledu uslova postavljaju, zavise od opasnosti(rizika) koje to vozilo unosi u saobraaj. Najvei rizik unose motorna vozila pasu i zahtjevi koji se postavljaju u pogledu tehnikih uslova koje ova vozila moraju ispunjavati najvei.

Svaki tehniki pregled vozila mora zapoeti identifikacijom vozila.Tehnika ispravnost motornih i prikljunih vozila definisana je Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini i odredbama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila.

Uslovi koje vozilla moraju ispunjavati

U saobraaju mogu uestovati samo ona vozila koja ispunjavaju propisane uslove. Ovi uslovi nisu isti za sva vozila nego i zavise od vrste i kategorije vozila odnosno od njegovih vozno-dinaminih karakteristika. to je pogonska snaga, brzina kretanja, dimenzije i najvea dozvoljena teina vea, to su po pravilu i uslovi stroij. Da bi se obezbjedili uslovi za uredno i relativno bezbjedno odvijanje saobraaja, neophodno je pored uslova koje moraju ispunjavati putevi i pojedine kategorije uesnika u saobraaju, propisati i uslove koje moraju ispunjavati vozila, a posebno motorna vozila. Uslovi koje vozila moraju ispunjavati odnose se na: Ispitivanje vozila, Izmjena tehnikog stanja vozila i Homologacija opreme i dijelovi motornih vozila

Ispitivanje vozila

Motorna i prikljuna vozila ne mogu se pustiti u promet, a to znai ne mogu se pojaviti na tritu, a time ni u saobraaju, bez odgovarajueg odobrenja (atesta). Ovom odobrenju prethodi ispitivanje u toku koga se utvruje da li ova vozila u pogledu konstrukcionih osobina i ureaja ispunjavaju propisane uslove. Ispitivanju podleu sva motorna i prikljuna vozila bez obzira da li se serijski ili pojedinano proizvode ili prepravljaju. Pored vozila ispitivanju podleu i rezervni dijelovi koji su znaajni sa aspekta bezbjednosti saobraaja, odnosno koji predstavljaju aktivne elemente bezbjednosti vozila kao to su: djelovi ureaja za upravljanje, djelovi ureaja za zaustavljanje, spajanje vunog i prikljunog vozila, osvjetljenje, davanje svjetlosnih znakova itd. Svako motorno vozilo ili prikljuno vozilo, koje se pojedinano proizvodi ili prepravlja, mora biti ispitano (atestirano). Meutim, vozila koja se serijski proizvode ne moraju pojedinano biti ispitana, nego je dovoljno ispitati nekoliko vozila iz serije i ako ispunjavaju uslove odobrenje vai za sva vozila iz te serije koja su proizvedena po istoj tehnikoj dokumentaciji.

Izmjena tehnikog stanja vozila

U praksi se esto ne pravi jasna razlika izmeu izmjene tehnikog stanja i prepravke vozila. Ova razlika nije formalne i terminoloke nego sutinske prirode. Kod izmjene tehnikog stanja nije potrebno vriti ispitivanje (atestiranje) vozila dok kod prepravke jeste. Ako se u staro vozilo (npr. Zastava 101 ) ugrauje nov motor proizveden za isti tip vozila onda je to izmjena tehnikog stanja, vozilo ne treba zbog toga ispitivati, nego se samo na osnovu isprave (rauna) izvri promjena u saobraajnoj dozvoli. Meutim, ako se u to vozilo ( Zastava 101 ) ugrauje motor proizveden za drugi tip vozila (npr. Mercedes ) onda je to prepravka i u postupku ispitivanja mora se utvrditi kako je to ugraivanje izvreno, da li ureaji i djelovi na vozilu mogu podnijeti sile koje proizvodi novi motor ( mjenja, deferencijal i dr. ) itd.

Homologacija opreme I dijelovi motornih vozila

Potreba izjednaavanja izrade I kvaliteta djelova, ureaja I opreme za motorna vozila na meunarodnom planu, doprinijela je da se zakljui Sporazum o jednoobraznim uslovima za homologaciju I uzajamno priznavanje homologacije opreme I djelova motornih vozila. Zemlje potpisnice Sporazuma utvruju jednoobrazne uslove za homologaciju opreme I djelova motornih vozila, oznake homologacije I sprovode postupak meusobnog priznavanja odobrenih homologacija. Najmanje dvije drave potpisnice mogu izdati nacrt pravilnika o uslovima homologacije odreenog ureaja ili opreme motornih vozila I dostaviti ga drugim dravama preko Generalnog sekretara UN. Nacrte pravilnika razmatra grupa eksperata za konstrukciju vozila (WP 29) Evropske ekonomske komisije (ECE) I preporuuje ih vladama radi prihvatanja. Drava moe prihvatiti ili neprihvatiti predloeni pravilnik. Do sada je donijeto preko 100 pravilnika o jodnoobraznim uslovima za homologaciju pojedinih djelova I opreme za motorna vozila. Srbija (ranije Jugoslavija) je ratifikovala najvei broj ovih pravilnika dok se jedan broj nalazi u postupku retifikacije.Prema navedenom Sporazumu postupak obaveznog atestiranja (homologacije) odnosi se na odreene bitne vitalne karakteristike (ureaje I djelove) vozila. Ispitivanju I postupku homologacije ne podlijeu sve nego samo one karakteristike koje su bitne za bezbjednu eksploataciju motornoog vozila u saobraaju. Motorno vozilo je sloen proizvod , a ovi propisi o homologaciji ne odnose se na njega kao cjelinu u eksploataciji nego samo na odreene ureaje I djelove. Moglo bi se desiti da I pored ispitanih djelova I ureaja u montai nastane greka.

Ne samo prije ukljuivanja u saobraaj nego I u toku eksploatacije vozilo mora ispunjavati propisane uslove. Propisima su predvieni instrumenti koji obezbeuju da se I u toku eksploatacije vri elekcija vozila ukoliko prestanu ispunjavati potrebne uslove.

Jedna od mjera drutvene intervencije kojom se to postie je I tehnoki pregled. Redovni tehniki pregled motornih I prikljunih vozila vre se periodino (za veinu vozila jednom godinje, a za neke svakih 6 mjeseci). Pored toga vozilo se moe uputiti I na vanredni tehniki pregled, ako se osnovano posumnja u tehniku ispravnost za bezbjednost znaajnih ureaja I sklopova, oteenja u saobraajnoj nezgodi itd. U okviru kontrole saobraaja vre se I kontrola tehnike ispravnosti vozila I u zavisnosti od utvrenog stanja preduzimaju se propisne mjere. Jedna od ovih mjera je I iskljuenje vozila iz saobraaja ukoliko zbog tehnike neispravnosti ugroava uesnike u saobraaju.

Kada je rije o uslovima koje motorna vozila moraju ispunjavati u saobraaju, treba imati u vidu da danas postoje ozbiljni zahtjevi za dalje poboljanje bezbjednosti saobraaja, utedu sve skuplje energije I smanjenje emisije stetnih gasova I buke. Ovi zahtjevi su doprinjeli razvoju novih tehnologiija I tehnikih propisa to je, izmeu ostalog, uslovilo I smanjenje teine vozila. To je izazvalo aktuelnu polemiku o perfomansama, isplativosti I prilagodljivosti ovih vozila nekim uslovima savremenog saobraaja.

U uskoj vezi sa bezbjednou vozila je I teret koji se na vozilu prevozi. Vrste I domaaji opasnosti tereta u saobraaju mogu biti razliiti. Jednu vrstu ine tereti koji sami po sebi nisu opasni (po svojim svojstvima), ali to postaju u saobraaju zbog toga to nisu privreni, pravilno sloeni, rasporeeni ili je vozilo preoptereeno itd. Drufu vrstu ine tereti koji po svojim svojstvima inae predstavljaju poveanu opasnost za okolinu bez obzira gdje se nalaze. Radi se prije svega o opasnim materijama ija se opasnost u saobraaju moe jo vie potencirati.

Individualizacija motornog vozila u saobraaju

Po meunarodnim I unutranjim propisima svako motorno vozilo u saobraaju mora biti individualizovano. Individualizacija se sastoji od registracije, registarskih oznaka, oznaka za identifikaciju, a u meunarodnom saobraaju od oznaka za raspoznavanje drave u kojoj je vozilo registrovano.

Registracija vozila

Njavanija pravna posledica registracije je da ona daje pravo uea, sa ragistrovanim vozilom, u saobraaju. Za registrovano vozilo izdaje se isprava o registaciji (saobraajna dozvola) I spoljne oznake (registarske tablice). Isprava o registraciji je document punovaan za uee u meunarodnom I unutranjem saobraaju. U ovu ispravu podaci o vozilu mogu se upisivati iz fabrike dokumentacije ili iz odobrenja za putanje vozila u promet (atesta) koje se izdaje poslije ispitivanja vozila. Izmjena podataka u ispravi o registraciji vri se na osnovu iste dokumentacije. To iskljuuje mogunost improvizacije I zloupotreba.

Slika 1 (primjer saobraajne dozvole)https://www.google.ba/search?q=primjer+saobraajne+dozvole+slika&espv=2&biw

Registarski broj vozila

Konvencija o saobraaju na putevima predvia da registarski broj vozila mora biti sastavljen od brojeva ili brojeva I slova. Brojevi moraju biti arapski, a slova velika slova latinice. Mogu se upotrebiti I drugi brojevi ili slova, ali onda registarski broj mora biti ponovljen arapskim brojevima I velikim slovima latinice. Da se nebi stvarao dvostruki system registacije (meunarodni I unutranji saobraaj) unutranje pravo je usklaeno sa meunarodnim. Zahvaljujui tome registarske oznake su jednoobrazne za meunarodni I unutranji saobraaj.

Evidencija registrovanih vozila

O registrovanim vozilima vode se odgovarajue evidencije. Izmeu ostalog, u ove evidencije upisuje se vlasnik vozila. Poto se radi o javnim evidencijama postavlja se pitanje pravnog efekta tog upisa. Da li ova evidencija ima konstitutivan karakter, pogotovo to postoji obaveza da se promjena podataka prijavi (pa I podaci o vlasniku) I da se zahtjevu priloe isprave kojima se to dokazuje. Da bi ova evidencija imala konstitutivan karakter morao bi postojati izriit doprinos koji kod nas za sada ne postoji. Meutim, ne moe se rei da ova evidencija nema znaaja za utvrivanje kome vozilo pripada. Upis u ovu evidenciju prezumptivan karakter, a to znai da e se, dok se suprotno ne dokae, smatrati da je vlasnik vozila lice koje je u nju upisano. Radi se o oborivoj pretpostavki. Podatke u ovim evidencijama pobijati svako ji za to ima pravni interes.

Oznake za identifikaciju motornih I prikljunih vozila

Oznake za identifikaciju motornih I prikljunih vozila obuhvataju: marku ili oznaku proizvoaa vozila, fabriki broj proizvodnje ili serijski broj fabrike na asiji ili na karoseriji (ukoliko vozilo nema asiju). Slova I brojevi od kojih je sastavljen a oznaka za identifikaciju moraju biti postavljeni na vidnim mjestima, lako itljivi I takvi da ih je teko mjenjati ili unititi. Prema Konvenciji ova oznaka treba biti napisana iskljuivo latinicom ili engleskim kurzivom I arapskim brojevima ili treba biti ponovljena na ovaj nain.

Slika 2. ( oznaka za identifikaciju motornih vozila)https://www.google.ba/search?espv=2&biw=1152&bih=773&tbm=isch&sa=1&q=primjer+oznake+za+identifikaciju+vozila+slika&01

Znak za raspoznavanje drave u kojoj je vozilo registrovano

Svako vozilo u meunarodnom saobraaju treba da nosi na zadnjem djelu, pored registarske oznake I oznaku zemlje u kojoj je registrovano. Ova oznaka sastoji se od jednog do tri slova pisanim velikim slovima latinice, crnom bojom, na bijeloj ploi elipsastog oblika. Znak za raspoznavanje ddrave u kojoj je vozilo registrovano ne moe biti ukljuen u registarski broj niti postavljen tako da se moe pomjeati sa ovim brojem ili nakoditi njegovoj itljivosti. Nacionalna pripadnost vozila znaajnaje radi utvrivanja domena primjene pojedinih meunarodnih konvencija ili drugih meunarodnih ugovora. U meunarodnom saobraaju vano je da li vozilo iuma nacionalnu pripadnost jedne od drava potpisnica knvencije ili nekog drugog multilateralnog ili biletaralnog ugovora.

Slika 3. (Znak za raspoznavanje drave u kojoj je vozilo registrovano)https://www.google.ba/search?q=znak+za+raspoznavanje+drave+u+kojoj+je+vozilo+registrovano+slike&espv=2&biw

Problemi identifikacije

Problemi identifikacije ogledaju se u sledeim sluajevima: Otuena ploica, Slaba vidljivost utisnute VIN oznake (vieslojni premaz laka) Oteenja VIN oznake (korozija, mehanika oteenja) Vozila mirovnih snaga i vojna vozila (nedostatak osnovnih podataka)

Nejasnoe i dileme identifikacije

Nejasnoe i dileme identifikacijeogledaju se u razliitosti jezika pojedinih proizvoaa vozila i razliitim tumaenjem nekih stavki pojedinih dokumenata. Zbog toga i imamo netanih naziva za marke i tipove vozila. Vozni park Bosne i Hercehovine ine vozila proizvoaa sa raznih kontinenata. Proizvoai oznaavaju vozila na dominantnimjezicima za pojedine kontinente.

Zakljuak

Identifikacija vozila u optem smislu predstavlja praenje validnosti podataka karakteristinih za vozila. Poto ne postoji jedinstven izvor koji omoguava potpunu identifikaciju vozila, neophodno je stalno praenje i auriranje sopstvene baze podataka. Problem vezan za identifikaciju vozila ima opte-drutveni karakter.

Literatura

1. Propisi u oblasti saobraaja. Dr. Dragan Jovanovi,dr. Milan Ini, Novi Sad,20092. https://www.google.ba/search?q=znak+za+raspoznavanje+drave+u+kojoj+je+vozilo+registrovano+slike&espv=2&biw3. https://www.google.ba/search

16