Sanja Batelić FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ...oliver.efri.hr/zavrsni/955.B.pdf · Dakle,...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sanja Batelić

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček

Student: Sanja Batelić

Smjer: menadžment JMBAG: 0081129487

Rijeka, srpanj 2015.

Sadržaj

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

2. NEPROFITNI SEKTOR .............................................................................................. 3

2.1. Pojam civilnog društva .......................................................................................... 3

2.2. Institucionalni okvir neprofitnih organizacija ....................................................... 5

3. ZNAČAJKE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ........................................................ 9

3.1. Pojam i obilježja neprofitnih organizacija ............................................................. 9

3.2. Vrste neprofitnih organizacija ............................................................................. 11

3.3. Statusne promjene neprofitnih organizacija ........................................................ 13

3.4. Financiranje neprofitnih organizacija .................................................................. 14

4. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ....................................... 16

4.1. Obilježja računovodstva neprofitnih organizacija ............................................... 17

4.2. Oporezivanje neprofitnih organizacija ................................................................ 19

4.2.1. Porez na dobit ................................................................................................... 19

4.2.2. Porez na dodanu vrijednost .............................................................................. 21

4.3. Računski plan ...................................................................................................... 24

5. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ................. 29

5.1. Registar neprofitnih organizacija ........................................................................ 32

5.2. Revizija financijskih izvještaja ............................................................................ 35

5.3. Poslovne knjige ................................................................................................... 35

5.4. Iskazivanje prihoda i rashoda .............................................................................. 37

5.5. Iskazivanje imovine i obveza .............................................................................. 39

6. PRIMJER NEPROFITNE ORGANIZACIJE - UDRUŽENJE OBRTNIKA LABIN 41

6.1. Značajke Udruženja obrtnika Labin .................................................................... 42

6.2. Računovodstvo Udruženja obrtnika Labin .......................................................... 44

6.3. Financijski izvještaji Udruženja obrtnika Labin .................................................. 45

6.3.1. Bilanca .............................................................................................................. 45

6.3.2. Izvještaj o prihodima i rashodima .................................................................... 52

6.3.3. Bilješke uz financijske izvještaje ...................................................................... 57

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 60

LITERATURA ............................................................................................................... 62

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 66

1

1. UVOD

Civilno društvo bitan je dio demokratskog društva. Potrebno je razlikovati ga od

neprofitnih organizacija koje su njegove sastavnice. Cilj neprofitnih organizacija nije

ostvarenje profita, već ostvarenje društvene koristi i interesa zajednice. Zbog uspješne

provedbe toga cilja, važno je poznavati računovodstvene propise i pravila izvještavanja

neprofitnih organizacija, što će biti opisano u ovom radu. Problem istraživanja su

specifičnosti računovodstva i financijskog izvještavanja neprofitnih organizacija.

Predmet istraživanja je pojasniti pojam i značenje neprofitnih organizacija te opisati

karakteristike računovodstva i financijskog izvještavanja neprofitnih organizacija.

Objekt istraživanja rada je financijsko izvještavanje neprofitne organizacije na primjeru

Udruženja obrtnika Labin. Svrha istraživanja je objasniti način rada neprofitnih

organizacija, njihovo djelovanje, te definirati posebnosti računovodstva i financijskog

izvještavanja neprofitnih organizacija na primjeru Udruženja obrtnika Labin. Cilj ovog

rada je istražiti i pobliže objasniti financijsko izvještavanje i same izvještaje neprofitnih

organizacija. Prilikom izrade ovog diplomskog rada korištene su sljedeće metode:

metoda analize i sinteze, metoda dedukcije, metoda klasifikacije, komparacije,

deskripcije, te metoda kompilacije.

Diplomski rad se sastoji od sedam povezanih dijelova.

U prvom dijelu rada, Uvodu, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, svrha

i cilj rada te znanstvene metode korištene u radu. Uz to, objašnjena je struktura

diplomskog rada.

U drugom dijelu rada, Neprofitni sektor, objašnjava se pojam i razvoj civilnog društva,

neprofitnog sektora te organizacija koje ga čine. Osim toga, definiran je i institucionalni

okvir neprofitnih organizacija u sklopu kojeg su objašnjeni važni propisi i dokumenti te

institucije vezane uz neprofitni sektor.

2

Naslov trećeg dijela rada je Značajke neprofitnih organizacija. U tom poglavlju se

opisuje pojam i obilježja neprofitnih organizacija, te njihove specifičnosti. Prikazane su

i vrste neprofitnih organizacija prema različitim kriterijima, te vrste neprofitnih

organizacija u Republici Hrvatskoj. Također, u trećem poglavlju objašnjavaju se

statusne promjene neprofitnih organizacija te na koji način se financiraju.

U četvrtom poglavlju, Računovodstvo neprofitnih organizacija, opisano je na koji način

funkcionira računovodstvo i po kojim pravilima i zakonima te koja su njegova obilježja.

Pojašnjen je i način oporezivanja neprofitnih organizacija, te u kojim slučajevima su

neprofitne organizacije obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dodanu

vrijednost. Osim toga, objašnjen je propisani računski plan za neprofitne organizacije.

Peto poglavlje s naslovom Financijsko izvještavanje neprofitnih organizacija definirani

su financijski izvještaji, obveznici izrade i predaje, korisnici izvještaja, cilj izvještavanja

i računovodstveno načelo. Opisan je Registar neprofitnih organizacija i način provedbe

revizije financijskih izvještaja. Definirane su poslovne knjige i objašnjen je način

iskazivanja prihoda i rashoda, te imovina i obveza.

U šestom dijelu rada objašnjava se Udruženje obrtnika Labin kao primjer neprofitne

organizacije. Opisane su značajke Udruženja, način na koji funkcionira te njegovo

računovodstvo. Dani su i objašnjeni godišnji financijski izvještaji Udruženja za 2014.

godinu.

Sedmo poglavlje, Zaključak, obuhvaća sintezu istraživanja kojim se postiže ostvarenje

svrhe i cilja diplomskog rada. Daje se pregled važnih zaključaka svih poglavlja ovog

diplomskog rada.

3

2. NEPROFITNI SEKTOR

Sama riječ neprofitno podrazumijeva da osnivanje i djelovanje neprofitnih organizacija

primarno nije s ciljem ostvarivanja profita. Neprofitni sektor odnosi se na organizacije

koje posluju u posebnom području razvoja, ali ne s ciljem ostvarivanja profita, a ukoliko

ga ostvaruju onda ga ponovo ulažu u poslovanje. Potrebno je razlikovati pojam civilno

društvo od pojma neprofitnih organizacija iako one predstavljaju značajni dio civilnoga

društva. Međutim, civilno društvo označava mnogo širi krug subjekata. Osim nevladinih

organizacija, ono obuhvaća i vjerske zajednice, političke stranke, sindikate, različite

neformalne skupine unutar društva. Civilno je društvo oblikovano novom civilnom

kulturom samo-odgovornosti, dobrovoljne zauzetosti i političke participacije (Bežovan,

2005). Neprofitne organizacije kao sastavnice civilnog društva javne su glede njihovih

ciljeva i nastojanja, a privatne u pogledu upravne strukture i procedura rada.

2.1. Pojam civilnog društva

Pojam civilnog društva (lat. societas civilis) potječe još od Aristotela, ali sa drukčijim

značenjem nego danas. Civilno društvo bilo je izjednačeno sa političkom vlasti,

odnosno državom sve do 18. st. Tada se za vrijeme prosvjetiteljstva uvodi uvjerenje da

društvo postoji prije države i da je temeljeno na prirodnoj ljudskoj slobodi, dok se

država zasniva na ugovoru.

Civilno društvo postalo je važan koncept u društvenim znanostima i središnja tema u

politici, a to je potaknuto padom socijalizma u istočnoj Europi te demokratizacijom u

različitim dijelovima svijeta (Anheier u Matančević, 2012). Akademski i istraživački

interes za civilno društvo i neprofitni sektor razvija se 1970-ih, prvenstveno u SAD-u.

Objašnjava se krizom socijalne države koja je dovela u pitanje tradicionalne socijalne

politike i kapacitete države u proizvodnji javnih dobara i usluga. Postavila je nova

očekivanja na organizacije civilnog društva. Osim toga, utjecaj su imale kriza razvoja i

kriza ekologije, ali i rast broja organizacija (Anheier u Matančević, 2012). Od početka

1990-ih bilježi se povećan istraživački interes i zajednica istraživanja u zemljama

istočne Europe. Postoje brojne definicije pomoću kojih se objašnjava pojam i značenje

civilnog društva.

4

Prije svega, civilno društvo uključuje različite organizacije civilnog društva koje se

nazivaju dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom.

Podrazumijeva prostor između obitelji i države, pored tržišta, koje pruža mogućnosti

zajedničkog djelovanja i samoorganizacije. Ono je posrednik između pojedinaca i širih

struktura tržišta i države. To je građansko, demokratsko društvo, društvo pravnog

poretka, zakona i nezavisnih institucija koje štite građanska i ljudska prava i

ravnopravnost svih građana. Civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju

dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće

uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u

svojoj lokalnoj zajednici i društvu. (http://www.civilnodrustvo-istra.hr)

Prema međunarodnom istraživanju, civilno društvo je područje institucija, organizacija,

mreža i pojedinaca smještenih između obitelji, države i tržišta, povezanih nizom civilnih

pravila koja zajedno dijele, u koja se ljudi udružuju dobrovoljno radi zagovaranja općih

interesa (Vidović, 2006).

Pri definiranju civilnog društva, novije analize spominju triangularni model ili trokut

blagostanja. Čine ga država koja raspolaže moći i političkim kapitalom, zatim tržište

koje ima novac i ekonomski kapital, te civilno društvo koje podrazumijeva solidarnost i

socijalni kapital. Zajedno obuhvaćaju prostor u kojem pojedinci zadovoljavaju svoje

potrebe i interese. Dakle, strukturu civilnog društva čine organizacije koje nisu ni

profitne ni vladine, a koje se najčešće nazivaju nevladine organizacije, organizacije

trećeg sektora, dobrovoljna udruženja ili neprofitne organizacije (Vidović, 2006). Pojam

nevladine organizacije podrazumijeva odvojenost od vlade i njenog utjecaja, a treći

sektor područje koje postoji osim države i tržišta. Dobrovoljna udruženja su udruženja

humanitarnog karaktera sa dobrovoljnim radom odnosno volonterstvom.

Civilno društvo može se razmatrati s dva aspekta. U širem smislu, civilno društvo su

sve institucije i skupine koje funkcioniraju odvojeno od države i vlasti, pa su to tržišno-

gospodarski akteri, nezavisni mediji, nezavisni stručnjaci i mreža dobrovoljnih

udruženja. U užem smislu, civilno se društvo se smatra istovjetnim s dobrovoljnim

udrugama građana (Beetham i Boyle u Vidović, 2006). Od klasične države se razlikuje

time što se temelji na dobrovoljnosti, a od privatnih aktivnosti to što se interesi ne

formuliraju prema privatnim interesima, nego prema javnom dobru i interese zajednice

5

(Kregar, 1999). Civilno društvo predstavlja okvir samoorganizacije, slobode

udruživanja i samoregulacije koji stvara socijalni kapital i pruža demokratske

vrijednosti (Bežovan, 2005).

2.2. Institucionalni okvir neprofitnih organizacija

Temeljni dokumenti i propisi koji objašnjavaju slobodu udruživanja te osnivanje i

djelovanje neprofitnih organizacija su Ustav Republike Hrvatske, Zakon o udrugama,

Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o ustanovama i Zakon o humanitarnoj

pomoći. Postoje i zakoni koji se odnose na posebne vrste neprofitnih organizacija kao

što su Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Zakon o političkim strankama, Zakon o

vatrogastvu, Zakon o sportu, Zakon o tehničkoj kulturi, Zakon o radu i Zakon o

pravnom položaju vjerskih zajednica.

Temeljni propis o poslovanju kojega se sve neprofitne organizacije moraju pridržavati

je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji se

počeo primjenjivati 01. siječnja 2015. godine. Ovim se Zakonom uređuje okvir

financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija, i

to načela sustava financijskog poslovanja, izrada i izvršavanje financijskih planova,

izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava, računovodstvena načela i poslovi,

poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, popis imovine i obveza, načela iskazivanja

imovine, obveza i vlastitih izvora te priznavanja prihoda, rashoda, primitaka i izdataka,

financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvještaja, javna objava

godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad financijskim poslovanjem i

računovodstvom i druga područja koja se odnose na financijsko poslovanje i

računovodstvo neprofitnih organizacija (Zakon o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14).

Zakon je predvidio i donošenje triju pravilnika:

1. Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju

financijskih planova neprofitnih organizacija

2. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija

3. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (Jakir-Bajo, RRIF 2015).

6

Pravilnikom o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju

financijskih planova neprofitnih organizacija se utvrđuje način provedbe samoprocjene

funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola i propisuje metodologiju

izrade, izmjena i dopuna financijskog plana te načini i uvjeti izvršavanja financijskog

plana. Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija uređuje se minimalni sadržaj i rokovi dostave izvještaja o potrošnji

proračunskih sredstava te način vođenja, upis, brisanje i promjena podataka u

Registru neprofitnih organizacija. Također se propisuje oblik i sadržaj financijskih

izvještaja i izjave o neaktivnosti, razdoblja za koja se financijski izvještaji sastavljaju te

obveza i rokovi njihovog podnošenja. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i

računskom planu uređuje način vođenja jednostavnog knjigovodstva i primjena

novčanog računovodstvenog načela, raspored i sadržaj te primjena računa u računskom

planu, minimalni sadržaj poslovnih knjiga te propisivanje stope amortizacije prema

skupinama i procijenjenom korisnom vijeku upotrebe dugotrajne imovine (Dremel,

Prilog RRIF-u 12/14).

Neki od važnih strateških dokumenata o odnosu države i udruge su Nacionalna

strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, Uredba o

kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od

interesa za opće dobro koje provode udruge te Program suradnje Vlade RH i

nevladinog, neprofitnog sektora.

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012.

do 2016. godine koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12.

srpnja 2012. godine. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj

civilnoga društva od 2012. do 2016. godine dokument je u kojemu se, na strateškoj

razini, pokušavaju odrediti ciljevi koje Republika Hrvatska u sferi razvoja civilnoga

društva želi postići u tom razdoblju. Ovaj dokument daje smjernice za stvaranje

poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2016. godine kako bi se što više

unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija

civilnoga društva zbog njihovog značaja za društveno-ekonomski razvoj Republike

Hrvatske, te važnosti u oblikovanju i provedbi politika Europske unije

(http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=42).

7

Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i

projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge koju je donijela Vlada

Republike Hrvatske na sjednici 5.ožujka 2015. godine. Uredbom se utvrđuju kriteriji,

mjerila i postupci koje nadležna tijela državne uprave, Vladini uredi i tijela te druge

javne institucije, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom

financiranja i ugovaranja programa ili projekata od interesa za opće dobro koje provode

udruge (NN 26/2015).

Program suradnje Vlade RH i nevladinog, neprofitnog sektora donesen 2000.godine,

usmjeren je na stvaranje djelotvornih mehanizama koji će unaprijediti odnose između

Vlade i Sektora. Temelji se na zajedničkim vrijednostima moderne demokracije i

vrijednostima građanskih, civilnih inicijativa koje su utemeljene na društvenim

promjenama, suradnji, solidarnosti, socijalnoj pravdi, transparentnosti, osobnoj moći i

odgovornosti, sudjelovanju u odlučivanju, uvažavanju osobnosti, samoorganiziranju,

uvažavanju organizacijskih raznolikosti i trajnom učenju (Program suradnje, 2000.).

Institucije vezane za neprofitne organizacije su Ured za udruge, Savjet za razvoj

civilnog društva te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva


Ured za udruge osnovan je Uredbom o Uredu za udruge 1998. godine radi obavljanja

stručnih poslova iz djelokruga Vlade Republike Hrvatske u vezi sa stvaranjem uvjeta za

partnerske odnose i međusektorsku suradnju s neprofitnim sektorom, poglavito s

udrugama u Republici Hrvatskoj. Ured ima širok raspon mogućeg djelovanja, od

suradnje na kreiranju i predlaganju novih zakonskih okvira za djelovanje nevladinog,

neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj, praćenja provođenja usvojenog prijedloga

Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u

Republici Hrvatskoj te predlaganja poboljšanja tog Programa, do izrade programa,

standarda i preporuka za financiranje djelovanja organizacija civilnoga društva iz

državnoga proračuna i drugih javnih izvora, kao i iz pretpristupnih i strukturnih fondova

Europske unije (NN 34/2012).

Vlada Republike Hrvatske je 2009. godine donijela odluku o osnivanju Savjeta za

razvoj civilnog društva. Savjet je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, koje

8

radi na razvoju suradnje Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnoga društva u

Republici Hrvatskoj na provođenju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja

za razvoj civilnoga društva, na razvoju filantropije, socijalnog kapitala i međusektorske

suradnje u Republici Hrvatskoj (NN140/2009).

Hrvatski sabor je 2003. godine donio odluku o osnivanje Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva. Zaklada se osniva sa temeljnom svrhom promicanja i razvoja

civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Radi ostvarivanja svoje temeljne svrhe,

Zaklada pruža stručnu i financijsku potporu programima koji potiču održivost

neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građanske inicijative, filantropiju,

volonterstvo, unapređuju demokratske institucije društva, kao i drugim programima

kojima se ostvaruje temeljna svrha Zaklade (NN 173/2003).

9

3. ZNAČAJKE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Neka od obilježja koja ističu razliku između profitnih i neprofitnih organizacija su

različitost svrhe i cilja osnivanja i djelovanja organizacije, financiranje putem proračuna

i drugih izvora, a ne putem tržišta, rashodi poslovanja se pokrivaju osiguranim

prihodima, a prihodi ne zavise o odnosu ponude i potražnje, zatim potrebno je osigurati

uravnotežen proračun koji je najvažniji financijski dokument, a ne godišnji financijski

izvještaj te nema izraženih vlasničkih interesa. (Granof u Vašiček, 2013).

Neprofitne organizacije imaju i neke zajedničke karakteristike. One su organizirane i

institucionalizirane, odnosno postoji određena unutarnja organizacijska struktura

nevladinih organizacija i one pripadaju određenom tipu pravnih osoba (u razvijenom

svijetu to su najčešće udruge, zaklade i fundacije). Privatne su i institucionalno

odvojene od vlade i njenih organa. To podrazumijeva da ih vladina tijela ne mogu

financirati ili da predstavnik vladinih tijela ne može sjediti u njihovom upravnom

odboru. Karakteristika neprofitnih organizacija je i da ne raspodjeljuju sredstva svojim

članovima ili upravi, a ako u poslovanju ostvare neku dobit, ona se treba koristit za

daljnje djelovanje i ispunjavanje misije organizacije. Transparentnost u poslovanju

jedna je od pretpostavki njihovog legitimiteta. Zatim, imaju vlastitu upravu, te

mogućnost da kontroliraju svoje osnovne aktivnosti internom procedurom upravljanja,

što osigurava utjecaj svim članovima pojedinih organizacija. Osim toga, u svoj rad

uključuju volontere. Dakle, dio se aktivnosti obavlja na volonterskoj osnovi, odnosno za

ostvarivanje programa primaju se donacije. (Bežovan, 2005)

3.1. Pojam i obilježja neprofitnih organizacija

Neprofitna organizacija često se definira kao pravna osoba koja se osniva radi

ostvarivanja određenog javnog, općeg ili zajedničkog interesa pojedinaca, grupe

građana ili šire zajednice pri čemu nije naglašeno ostvarivanje profita niti djelovanje na

tržišnoj osnovi (Vašiček, 2013). Osim što motiv nije profit, neprofitne organizacije

imaju još neke specifičnosti s obzirom na profitne organizacije.

Specifičnosti neprofitnih organizacija su (Antony i Young u Vašiček, 2013):

10

1. Odsustvo mjerenja profita što znači da djelatnost nije usmjerena stvaranju profita,

tako da ta mjera nije nužna.

2. Razlika u poreznim i zakonskim određenjima jer neprofitne organizacije imaju

drugačiji porezni tretman i posebnu zakonsku regulativu s obzirom na profitne

organizacije.

3. Razvoj neprofitnih organizacija usmjeren je većinom na pružanje usluga. Područje

osnivanja i djelovanja neprofitnih organizacija je pružanje usluga koje su pretežno

zajedničke, društvene, općekorisne usluge, a koje se ne mogu u potpunosti pružiti kroz

tržišni model isporuke.

4. Veća su ograničenja neprofitnih organizacija u određivanju ili promjeni ciljeva i

formuliranju strategija što znači da je veća usmjerenost postavljenim strategijama i

ciljevima koje je teže mijenjati.

5. Manja je zavisnost od financijske podrške stranaka. Uspješnost poslovanja profitno

orijentiranih jedinica zavisi od financijske podrške klijenata. Međutim, kod neprofitnih

organizacija ne mora biti tako. Prema načinu financiranja postoje dvije vrste neprofitnih

organizacija: organizacije financirane prodajom usluga čiji prihod i uspješnost zavise od

broja klijenata (privatne škole ili privatne bolnice) i jedinice financirane donacijama i

potporama gdje nema izravne veze između korisnika usluga i izvora financiranja što

znači da uspješnost ne zavisi od financijske podrške korisnika (korisnik ne plaća

primljenu uslugu).

6. Dominantnost visokog stupnja profesionalizma. Članovi i aktivisti neprofitnih

organizacija pretežno su profesionalci u određenim područjima. To obilježje izraženo je

posebno u strukovnim udruženjima (komora liječnika, udruga računovođa i slično ).

7. Različitosti u načinu upravljanja neprofitnim organizacijama. Neprofitne organizacije

nisu čvrsto hijerarhijski organizirane i nemaju strogo određene podjele ovlasti i

odgovornosti. One nemaju izraženo svakodnevno rukovođenje, a često aktivnostima

pristupaju kroz timski rad i projektni pristup.

8. Različitosti u strukturi upravljanja. Neprofitnim organizacijama upravljaju skupštine i

razni odbori koje izvršne ovlasti prenose na imenovane izvršitelje (pojedince ili odbore).

Postoji niz utjecaja na upravljačke strukture iz raznih izvora, te često može doći do

konfliktnosti ciljeva.

11

9. Važnost političkog utjecaja. Neprofitne organizacije mogu biti produžena ruka nečije

političke moći, ali i obrnuto. U neprofitnim organizacijama može se koncentrirati

značajna politička snaga koja će imati utjecaj na tekuća politička zbivanja.

10. Tradicija neprimjerene upravljačke kontrole. Iz ciljeva poslovanja (odsustvo profita

kao motiva poslovanja) i organizacije neprofitnih organizacija (postojanje skupština,

odbora i raznih drugih upravljačkih tijela) proizlazi odsustvo značajne upravljačke

kontrole. To ne znači da kontrole nema, nego da nije izražena u tako značajnom obujmu

kao kod profitno orijentiranih organizacija.

3.2. Vrste neprofitnih organizacija

Obzirom na vlasništvo neprofitne organizacije dijele se na državne i nedržavne

(Vašiček, 2015). Državna (vladina) neprofitna organizacija ili javna neprofitna

organizacija je pravna osoba uključena u javni sektor, netržišno orijentirana, pod

upravljačkom kontrolom države i u državnom vlasništvu. Takve organizacije obavljaju

poslove od općeg interesa, a djelatnost im je podržana od strane države ili lokalne

jedinice, što znači da isporuku dobara i usluga obavljaju u skladu s državnom politikom.

Najčešće su osnovane kao ustanove ili rjeđe kao udruge, a mogu biti i osnovane

posebnim zakonom. Neprofitne organizacije u vlasništvu ili s osnivačkim pravima

države ili lokalnih jedinica osnovane su javnim sredstvima odnosno sredstvima

proračuna. One se financiraju na temelju posebnih propisa (Zakon o proračunu) i

obavljaju neku od funkcija države ili lokalnih jedinica također temeljenu na posebnim

propisima. Državne neprofitne organizacije su tijela državne uprave i državne vlasti,

tijela jedinica lokalne uprave i samouprave, te druge pravne osobe kojima se sredstva za

plaće i izdaci osiguravaju u proračunu jedinica lokalne uprave i samouprave, primjerice

predškolske ustanove, škole, sveučilišta, znanstvene organizacije, socijalne ustanove.

Nedržavna (nevladina) neprofitna organizacija ili privatna neprofitna organizacija je

pravna osoba izvan javnog sektora i upravljačke kontrole države koja je netržišno

orijentirana. Osnovane su kao udruge ili rjeđe ustanove od različitih grupa građana ili

pravnih osoba, radi zaštite njihovih interesa, a financiraju se iz dobrovoljnih priloga,

donacija, dotacija, subvencija, članarina. Osim toga, mogu se financirati iz vlastitih

prihoda ostvarenih na tržištu prodajom proizvoda ili usluga u skladu sa zakonskim

propisima, primjerice prodajom publikacija, ulaznica od raznih priredbi i slično.

12

Neprofitne organizacije mogu biti političke organizacije i političke stranke, sportska

društva, klubovi, savezi, kulturno-umjetnička društva, strukovne udruge, zajednice i

savezi, socijalno-humanitarne društvene organizacije, vjerske zajednice, organizacije i

udruge mladeži, sindikati, udruge građana, druge organizacije osnovane po posebnim

propisima za koje proizlazi da su neprofitne i koje se ne financiraju iz proračuna,

primjerice sindikati, turistička zajednica, gospodarske komore, udruge poslodavaca...

Neprofitne nedržavne organizacije prema načinu financiranja možemo podijeliti na

(Vašiček, 2013):

1) dobrotvorne na osnovi donacija (crkve i druge vjerske zajednice, te humanitarne

organizacije, razne zaklade i slično) ili na osnovi donacija, dotacija i subvencija

(sportski klubovi),

2) članske ( udruge, gospodarske komore, interesne i poslovne udruge, sindikati),

3) subjekti na komercijalnoj osnovi (privatne ustanove, ZOO vrtovi, parkovi i slično).

Prema djelatnosti i ciljnoj skupini korisnika usluga, neprofitne organizacije mogu

djelovati na području kulture i rekreacije, obrazovanja i istraživanja, zdravstva,

socijalnih usluga, okoliša, razvoja i stanovanja, prava, zagovaranja i politike,

filantropskog posredovanja i promoviranja volonterstva, međunarodnih aktivnosti,

religija, poslovnih i strukovnih udruga, sindikata (Vašiček, 2013).

Temeljni oblici neprofitnih organizacija u RH su udruge, zaklade i fundacije, ustanove

te drugi pravni oblici osnovani posebnim zakonima. Osnivanje i prestanak djelatnosti

neprofitnih organizacija određen je Zakonom o ustanovama, Zakonom o udrugama,

Zakonom o zakladama i fundacijama i drugim zakonima, npr. Zakon o pravnom

položaju vjerskih zajednica, Zakon o političkim strankama...

Prema Zakonu o udrugama, udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog

udruživanja više fizičkih i pravnih osoba. Te se osobe udružuju u udruge radi zaštite

nekih zajedničkih vrijednosti, interesa i ciljeva, odnosno radi zaštite ljudskih prava i

sloboda i radi ekoloških, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, nacionalnih,

socijalnih, prosvjetnih, športskih, tehničkih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih

uvjerenja i ciljeva. Razlika između ustanova i udruga je u svrsi njihova osnivanja. Za

osnivanje udruge potrebna je suglasnost najmanje tri osnivača koji su zainteresirani

13

osnovati udrugu kako bi zaštitili svoje interese i probitke, dok se ustanova osniva radi

trajnog obavljanja djelatnosti od javnog interesa pri čemu mora udovoljiti nizu uvjeta

potrebnih za osnivanje ustanove. Sukladno Zakonu o ustanovama, ustanove

predstavljaju osnovne pravne osobe koje su osnovane za trajno obavljanje djelatnosti

odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke

kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,

bez primarne svrhe stjecanja dobiti. Ustanove mogu biti javne i privatne. Prema Zakonu

o zakladama i fundacijama, zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno

prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe

dok je fundacija imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi

ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Osnivači zaklada i fundacija su

pojedinci, fizičke ili pravne osobe koje svoju imovinu izdvajaju trajno za namjene

zaklade, a koje moraju biti općekorisne ili dobrotvorne. Zaklada je neprofitna

organizacija osnovana s vlastitim izvorom sredstava i za razliku od udruga gdje pravnu

osobnost daju članovi u zakladi pravnu osobnost daje imovina zaklade. Jednom kada je

zaklada osnovana i kad je definirana njezina svrha osnivači je ne mogu jednostavno

razvrgnuti. Sredstva zaklade, odnosno njezina imovina izdvojena za namjenu za koju je

zaklada osnovana, koriste se prema programima u korist pojedinaca ili skupina koji su

korisnici sredstava zaklade (Vašiček, 2013).

3.3. Statusne promjene neprofitnih organizacija

Statusne promjene neprofitnih organizacija podrazumijevaju spajanje dvije ili više

neprofitnih organizacija u novu jedinicu, pripajanje jedne ili više neprofitnih

organizacija postojećoj jedinici i podjelu neprofitne organizacije u dvije ili više novih

jedinica. Neprofitne organizacije kod kojih je došlo do statusnih promjena moraju

financijske izvještaje koji se sastavljaju za poslovnu godinu, sastaviti u roku od 60 dana,

s datumom koji prethodi datumu nastanka statusne promjene. Predaju se u roku od deset

dana od dana sastavljanja Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju

Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja (Narodne

novine 121/14).

Ukoliko se radi o spajanju organizacija, financijski izvještaji se konsolidiraju i prema

njima se otvaraju računovodstvene knjige jedinice nastale spajanjem. Ako se odvija

14

pripajanje, organizacije koje se pripajaju postojećoj jedinici sastavljaju izvještaje za

poslovnu godinu s datumom koji prethodi datumu pripajanja. Postojeća jedinica

konsolidira izvještaje pripojenih jedinica i evidentira promjene u svojim

računovodstvenim knjigama. Kod statusne promjene podjele, neprofitna organizacija

koja se dijeli sastavlja financijske izvještaje za poslovnu godinu na dan podjele, a

novonastale jedinice otvaraju nove knjige sa stanjima ovisno o međusobno izvršenoj

podjeli imovine i obveza. Financijske izvještaje, koji su sastavljeni za razdoblje prije

statusnih promjena, potpisuje osoba koja je bila odgovorna za poslovanje neprofitne

organizacije u razdoblju na koji se izvještaji odnose (Zakon o financijskom poslovanju i


3.4. Financiranje neprofitnih organizacija

Financiranje neprofitnih organizacija specifično je kao i cjelokupno njihovo djelovanje i

poslovanje, jer se one primarno ne financiraju prodajom proizvoda i usluga na tržištu

nego raznim donacijama, proračunskim sredstvima, članarinama, i slično. Neke od njih

prihode ostvaruju iz proračuna, a neke od svojih osnivača. Postoje i iznimke kojima je

na temelju propisa utvrđeno plaćanje doprinosa ili članarine. Jedan je dio neprofitnih

pravnih osoba unutar svoje organizacije ustrojio i gospodarsku djelatnost pa takvim

načinom u potpunosti ili značajnom dijelu uspijevaju na načelu pružatelja usluga ili

isporuka dobara ili neke druge protučinidbe, za što naplaćuju svoje usluge, osigurati

sredstva potrebna za svoj rad (Brkanić u Glavota, Prilog RRIF-u 12/14)

Neprofitne organizacije moraju poslovati pozitivno, efikasno i efektivno, ali ne zbog

stjecanja profita i vlastite koristi, već kako bi mogle nastaviti štitit interese zajednice.

Kako bi pribavila sredstva iz što više izvora, neprofitna organizacija treba identificirati

svoje korisnike i istražiti njihove potrebe i želje. Uz to, trebala bi i uvidjeti svoju

konkurentsku prednost pred drugim neprofitnim organizacijama (Vašiček, 2015).

Neprofitna organizacija najčešće ima više izvora financiranja. Osim sredstava osnivača,

nevladine neprofitne organizacije mogu biti djelomično financirane iz proračuna, što se

najčešće provodi putem donacija (Vašiček, 2013). Donacija je prihod ostvaren u novcu i

drugoj imovini koju bez obveze vraćanja neprofitne organizacije dobiju iz državnog

proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od

15

inozemnih vlada i međunarodnih institucija, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,

te od građana i kućanstava (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14). Iz proračuna se može

financirati samo određena djelatnost ili pojedini projekt u okviru ukupne djelatnosti

neprofitne organizacije.

Neprofitne pravne osobe, u pravilu, prihode ostvaruju iz članarine i članskih doprinosa.

Osnovno obilježje članarine je da je ona prema određenim kriterijima jednako utvrđena

za sve članove, što ne znači da mora biti u jednakim svotama za sve vrste članova.

Kriterij za određivanje članarine može biti određen odnosi li se članarina na radno

aktivne članove, na umirovljenike, studente i slično (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14).

Ukoliko se neprofitna organizacija bavi i nekim gospodarskim djelatnostima kao što su

trgovina, ugostiteljstvo, pružanje usluga i ostalo, prihode koje ostvare trebaju isključivo

utrošiti za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti radi koje su osnovane ili one kojima se

ostvaruju njihovi ciljevi predviđeni statutom ili drugim aktom o osnivanju (Glavota,

Prilog RRIF-u 12/14).

16

4. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Neprofitno računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima

točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja. Načelo

točnosti znači da svaka informacija koja se objavi u izvještaju istinito iskazuje

transakcije i druge poslovne događaje. Pouzdana informacija je svaka u kojoj nema

značajne pogreške i pristranosti, odnosno kad vjerno odražava ono što predstavlja.

Osiguravanje prikazivanja podataka pojedinačno po vrstama prihoda, rashoda, te o

stanju imovine, obveza i vlastitih izvora, karakteristika je načela pojedinačnog

iskazivanja pozicija (Jakir-Bajo, RRIF 11/14).

Računovodstveno poslovanje neprofitnih organizacija do početka 2015.godine bilo je

propisano Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija. Odredbe Uredbe uređuju

područje knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, organizacija knjigovodstva,

obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih

izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana, financijsko izvještavanje i

druga područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija. No,

višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog

okvira kojim bi se propisao sustav dobrog financijskog upravljanja i kontrola, ne samo u

dijelu računovodstva nego planiranja i programiranja, izrade financijskih planova,

njihova izvršavanja i izvještavanja. Osim toga, Uredba nije na odgovarajući način

odgovorila na zahtjeve za primjenom načela javnosti i transparentnosti, posebno u dijelu

financijskog izvještavanja (Jakir-Bajo, RRIF 11/14). Stoga je 1. siječnja 2015. na snagu

stupio Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i

prestala je važiti Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija. Međutim, godišnji

financijski izvještaji za 2014. godinu sastavljaju se u skladu s Uredbom o

računovodstvu neprofitnih organizacija, a prvi financijski izvještaji, sukladno

promjenama ovog Zakona, sastavljaju se za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2015.

godine.

Cilj novog Zakona je sveobuhvatno urediti sustav financijskog poslovanja,

računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih

organizacija (Jakir-Bajo, RRIF 11/14). Zakon o financijskom poslovanju i

17

računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje da se poslovanje neprofitne

organizacije treba temeljiti na načelima dobrog financijskog upravljanja i kontrole te

načelima javnosti i transparentnosti. Financijsko upravljanje i kontrole su sustav

unutarnjih kontrola kojim se uz istovremeno upravljajući rizicima, osigurava sigurnost

da će se u ostvarivanju ciljeva neprofitne organizacije sredstva koristiti namjenski,

etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito. Načelo javnosti i transparentnosti

podrazumijeva obvezu osiguranja javnosti financijskih izvještaja (NN 121/14).

Obveznici primjene Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija su domaće i strane udruge, njihovi savezi, strane udruge, zaklade,

fondacije, ustanove, komore, sindikati, udruge poslodavaca, umjetničke organizacije i

sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti,

za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Političke stranke i

vjerske zajednice su obveznici isključivo jednog dijela odredaba Zakona. Političke

stranke vode poslovne knjige na temelju odredaba ovog Zakona i upisuju se u Registar

neprofitnih organizacija. Međutim, financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor

političkih stranaka uređen je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i financiranju

izborne promidžbe. Vjerske zajednice primjenjuju ovaj Zakon u dijelu sastavljanja i

dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava. Mogu biti subjekti kontrola na

licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava i financijskog nadzora sredstava iz javnih

izvora. One nisu obvezne upisati se u Registar neprofitnih organizacija, voditi poslovne

knjige ni sastavljati financijske izvještaje (Jakir-Bajo, RRIF 11/14).

4.1. Obilježja računovodstva neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije mogu voditi poslovne knjige po načelima jednostavnog ili

dvojnog knjigovodstva. Prve tri godine od osnivanja obvezne su voditi dvojno

knjigovodstvo. Nakon prve tri godine, neprofitna organizacija može donijeti Odluku o

vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako

je vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine

uzastopno manja od 230.000,00 kuna i godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj

od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje (Jakir-Bajo,

RRIF 2/15). Odluku o korištenju ove mogućnosti vođenja knjigovodstva za tekuću

poslovnu godinu donosi zakonski zastupnik neprofitne organizacije u roku predviđenom

18

za podnošenje financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu, a o nastaloj

promjeni izvještava Ministarstvo financija. Ministar financija pravilnikom o

neprofitnom računovodstvu i računskom planu propisuje način vođenja jednostavnog

knjigovodstva i primjenu novčanog računovodstvenog načela. U tom slučaju, u

poslovne knjige se iskazuju poslovne promjene tek kad nastanu prometi gotova novca te

prihodi i rashodi prema novčanom načelu. To podrazumijeva da se učinci transakcija i

ostali događaji ne priznaju kada nastanu nego kad se primi ili isplati novac ili novčani

ekvivalent (Jakir-Bajo, RRIF 11/14).

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, svaku poslovnu promjenu

obavezno evidentira usporedno na dva različita računa iz računskog plana, a na kojima

uzrokuje promjene suprotne prirode. Takve organizacije vode računovodstvo po načelu

nastanka događaja. (Jakir-Bajo, RRIF 11/14). Na taj način, učinci transakcija i ostalih

događaja priznaju se kada nastanu, a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov

ekvivalent. Neprofitna organizacija ima obvezu u svom knjigovodstvu osigurati podatke

pojedinačno, po vrstama prihoda i rashoda, te podatke o stanju imovine, obveza i

vlastitih izvora. U poslovne knjige podaci se unose po nastanku poslovnog događaja, a

najkasnije u roku primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja (Zakon o

financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14).

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija,

neprofitna organizacija dužna je barem jednom, na kraju poslovne godine popisati

imovinu i obveze sa stanjem na datum bilance radi usklađenja knjigovodstvenog sa

stvarnim stanjem (NN 121/14). Računovodstveni propisi nalažu obvezu zakonskog

predstavnika da osnuje povjerenstvo te da odredi datum i rokove obavljanja popisa i

dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Popis se provodi tako da

povjerenstvo utvrdi, mjeri i prebroji predmete popisa, a zatim se dobiveni podaci unose

u popisne liste. Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja utvrđuju se

količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja.

Potrebno je uskladiti knjigovodstveno stanje imovine, obveza i izvora sa njihovim

stvarnim stanjem u popisu. Utvrđene popisne razlike (viškove i manjkove) evidentiraju

se temeljem naloga za knjiženje koje sastavlja voditelj računovodstva, a daje zakonski

predstavnik (Vašiček i Jakir-Bajo, Tim4Pin 12/14). Zakonski zastupnik na temelju

19

izvještaja i priloženih popisnih lista te sukladno ovlastima koje proizlaze iz statuta ili

drugih najviših općih akata neprofitne organizacije odlučuje o nadoknađivanju

utvrđenih manjkova, priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova, otpisu nenaplativih i

zastarjelih potraživanja i obveza te rashodovanju imovine i mjerama protiv osoba

odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja,

zastaru i nenaplativost potraživanja i slično (NN 121/14). Na temelju odluke o

rashodovanju, imovina koja više nije za upotrebu se rashoduje uz navođenje njezine

nabavne i sadašnje vrijednosti te ispravka vrijednosti. Rashodovanu imovinu moguće je

uništiti ili otuđiti odnosno prodati ili donirati. Isknjiženje imovine se ne provodi na

temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o primopredaji pri prodaji ili

donaciji, odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine ili

dokumenta o preuzimanju imovine od strane specijaliziranih subjekata za skrb o otpadu

(Vašiček, Jakir-Bajo, Tim4Pin 12/14).

4.2. Oporezivanje neprofitnih organizacija

Neprofitna organizacija se može definirati kao pravna osoba koja se osniva radi

ostvarivanja određenog javnog, općeg ili zajedničkog interesa pojedinaca, grupe

građana ili šire zajednice pri čemu nije naglašeno ostvarivanje profita niti djelovanje na

tržišnoj osnovi (Vašiček, 2013). Sukladno tome, neprofitne organizacije nisu obveznici

poreza. Međutim, postoje neke iznimke. U nastavku je objašnjeno u kojim slučajevima

neprofitne organizacije postaju obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na

dodanu vrijednost.

4.2.1. Porez na dobit

Prema Zakonu o porezu na dobit, neprofitne organizacije nisu obveznici poreza na

dobit. Obveznici poreza na dobit su trgovačka društva i druge pravne osobe koje

obavljaju gospodarsku djelatnost, samostalno i trajno, radi stjecanja prihoda, dobiti ili

drugih gospodarski procjenjivih koristi. Zakonom o porezu na dobit propisuje se da

državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove

jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke,

sindikati, komore, udruge građana, umjetničke udruge, zaklade i fondacije, sportski

klubovi, sportska društva i savezi, nisu obveznici poreza na dobit (NN 143/14).

20

Pretpostavke koje neprofitne organizacije moraju ispunjavati da bi postale obveznici

poreza na dobitak su obavljanje gospodarske djelatnosti, a neoporezivanje tih

gospodarskih djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu

(Dremel, RRIF 1/15). Poreznim zakonom ne razmatra se primarno na koji se način

neprofitna organizacija koristi viškom prihoda nad rashodima, nego se uzima u obzir

činjenicu da bi neoporezivanje dovelo do povoljnijeg položaja na tržištu od poduzetnika

koji obavlja istu djelatnost ali plaća porez na dobit (Jakir-Bajo, RRIF 11/14).

Ukoliko organizacije ocijene da su postali obveznici poreza na dobit, moraju se prijaviti

odnosno, upisati u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava. Ako se same

ne upišu, a ispunjavaju pretpostavke za stjecanje statusa obveznika poreza na dobitak,

Porezna uprava će im rješenjem utvrditi da su obveznici poreza na dobitak. Postupak za

dodjelu rješenja može pokrenuti sama Porezna uprava, drugi porezni obveznici ili druge

zainteresirane osobe. Porezni obveznik može biti svaka pravna osoba koja obavlja

djelatnost radi stjecanja dobitka, bez obzira na vrstu djelatnosti, njezin pravni status i

njezin računovodstveni status (Dremel, RRIF 1/15).

Važno je naglasiti da neprofitne organizacije koje su obveznici poreza na dobit, ne

oporezuju razliku između prihoda i rashoda koja se ostvari zbog obavljanja

negospodarskih djelatnosti, već se oporezuje samo ona dobit ostvarena obavljanjem

gospodarske djelatnosti, za koju je Porezna uprava izdala rješenje


Prema odredbama Zakona, neprofitna organizacija u roku od osam dana od dana

početka obavljanja takve djelatnosti, mora ju upisati u registar poreznih obveznika. Ako

neprofitna organizacija postane obveznim poreznikom, mora prihvatiti odredbe propisa

kojima je uređen sustav fiskalizacije. Kad bi organizacija prestala obavljat gospodarsku

djelatnost, trebala bi o tome izvijestiti nadležna tijela i prestati biti obveznik poreza na

dobit (Dremel, RRIF 1/15).

Kad je neprofitna organizacija obveznik poreza na dobit, tada mora utvrditi obvezu

poreza na dobit prema pravilima Zakona odnosno Pravilnika, uz primjenu

računovodstvenih standarda u vrednovanju pozicija koji su svojstveni poduzetničkom

računovodstvenom sustavu. Neprofitna organizacija mora poštivati i računovodstvene

21

standarde neprofitnog računovodstva koje se u nekim odredbama razlikuju od

poduzetničkih, pa stoga mora voditi dvije glavne knjige. Jedna glavna knjiga

(neprofitna) temelj je za izvještavanje u sustavu neprofitnog računovodstva, a druga

glavna knjiga (porezna) je temelj za utvrđivanje porezne obveze i podnošenje

odgovarajuće porezne prijave. Porezna pravna knjiga je isječak iz neprofitne glavne

knjige iskazan primjenom pravila poduzetničkog računovodstvenog sustava (Dremel,

RRIF 3/15).

4.2.2. Porez na dodanu vrijednost

Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (PDV), ciljevi neprofitnih pravnih osoba

mogu biti političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge

općekorisne naravi. Većinom su obveznici poreza na dodanu vrijednost trgovačka

društva i fizičke osobe koje obavljaju poduzetničku, gospodarsku djelatnost, odnosno

oni koji svojim kupcima prodaju dobra ili obavljaju usluge uz naknadu. Porez na

dodanu vrijednost je oblik posrednog poreza na potrošnju koji, u ime i za račun države,

od krajnjih potrošača naplaćuju poduzetnici koji potrošačima prodaju dobra i usluge

oporezive PDV-om. Neprofitne organizacije se u pravilu ne bave poduzetničkom

djelatnošću pa stoga najčešće i nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost. Ako

organizacije nisu u sustavu PDV-a, nemaju obvezu da na svoje isporuke obračunavaju

PDV, a nemaju ni pravo da za nabave dobra i usluga priznaju PDV sadržan u

primljenim računima. Smatraju se krajnjim potrošačima jer im PDV u cijelosti ulazi u

trošak nabave. Ukoliko izdaju račun za isporuke dobara i usluga, dužne su naznačiti da

nisu u sustavu PDV-a (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14).

Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznik je svaka osoba koja

samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat

obavljanja te djelatnosti. U tom slučaju, takva organizacija dužna je registrirati se u

sustav PDV-a. Obvezan uvjet za ulazak u sustav PDV-a, izuzev onih za čije su isporuke

definirana oslobođenja PDV-a, je da je ukupna godišnja vrijednost isporučenih

(prodanih) dobara i obavljenih usluga u poduzetničke svrhe ostvarena u iznosu većem

od 230.000,00 kuna (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14). Kriterij od 230.000 kn godišnjeg

prometa za tekuću godinu određuje se od prometa oporezivog porezom na dodanu

22

vrijednost iz prethodne godine. Riječ je o isporukama dobara i usluga, obavljenim uz

plaćanje naknade.

Neprofitne organizacije pravo na odbitak pretporeza ostvaruju samo na poduzetničku

djelatnost zbog koje su postali obveznici PDV-a. Ukoliko primi račun koji se odnosi na

poduzetničku i nepoduzetničku djelatnost obvezna je u knjigovodstvenim i

izvanknjigovodstvenim evidencijama osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na

isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a i na dio koji se odnosi na

poduzetničku djelatnost i koji mogu odbiti kao pretporez


Primitak novca bez izravne protučinidbe ne podliježe oporezivanju PDV-om. To znači

da se na primljene donacije, odnosno potpore za koje se ne obavlja protuusluga ne

zaračunava porez na dodanu vrijednost, pa se one i ne uključuju u kriterij za određivanje

oporezivog prometa (http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=180). Ona može

primati donacije u novcu, uslugama i drugim oblicima materijalne imovine koje imaju

tržišnu vrijednost, a na primljene donacije ne plaća porez. Dakle, ako je darovatelj

donacije obveznik PDV-a, za darovanja u novcu ne obračunava se PDV. Ukoliko daruje

stvari ili usluge obvezan je za vrijednost dara, udruzi izdati račun i u njemu iskazati

poreznu osnovicu i svotu PDV-a obračunanu na tržišnu vrijednost dobra ili usluge. Na

računu za darovanje, treba biti naznačeno da račun služi za obračun PDV-a i da

primatelj po njemu nema obvezu plaćanja. Obračunani PDV se pribraja ukupnoj

vrijednosti dara, a trošak se sastoji od vrijednosti dara i PDV-a. Ako je primatelj dara

obveznik PDV-a, ima pravo koristiti pretporez po primljenom računu, neovisno o tome

što je primljene stvari ili usluge dobila na dar. Također, darovatelj i organizacija koja je

primila račun, mogu se dogovoriti da ona plati račun u svoti PDV-a, zato što ima pravo

priznati pretporez. Nasuprot tome, ukoliko davatelj donacije nije obveznik PDV-a, pri

darovanju u naravi ne obračunava PDV (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14).

Članarine koje su naplaćene od članova neprofitne organizacije sukladno statutu i

drugim aktima, određene po istom kriteriju za sve članove, također ne ulaze u kriterij

oporezivog prometa od 230.000 kn godišnje. Ako je razdoblje poslovanja u prethodnoj

kalendarskoj godini kraće od godinu dana, kriterij za obvezan ulazak u sustav PDV-a

određuje se razmjerno razdoblju poslovanja. Novčana sredstva koja je udruga stječe

23

uplatom članarina, radi ispunjavanja statutom utvrđenih zadaća, predstavljaju imovinu

udruge. Takva članarina nije oporeziva niti jednim porezom. Isto tako, ni udruga koja je

obveznik plaćanja PDV-a, na prikupljena novčana sredstva od članarine ne obračunava

PDV. Ukoliko je udruga obveznik PDV-a, a ona za dobivenu članarinu obavlja

određene isporuke dobara ili usluga, tada članarina predstavlja naknadu za te isporuke,

te udruga plaća PDV. No, ovdje postoji iznimka. Od obračuna PDV-a su oslobođene

usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne organizacije čiji su

ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge

općekorisne naravi obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u

zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to

oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja


Neprofitna organizacija dužna je kao porezni obveznik u sustavu PDV-a izdati račun za

isporuke dobara i usluga koje je obavila drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi

koja nije porezni obveznik. U Hrvatskoj se većina isporučenih dobara i usluga

oporezuje stopom poreza na dodanu vrijednost od 25%. One organizacije koje nisu

obveznici PDV-a ne smiju izdavati račune s posebno iskazanim PDV-om. Osim toga,

neprofitna organizacija koja nije u sustavu PDV-a nema pravo na odbitak pretporeza,

već snose taj porez kao krajnji potrošači. One ne zaračunavaju PDV svojim kupcima pa

su za krajnjeg korisnika njihove isporuke u pravilu jeftinije. Međutim, takve

organizacije ne mogu odbiti pretporez s ulaznih računa za kupljena dobra, odnosno

nabavu, već snose zaračunati PDV kao sastavni dio cijene kupljenih artikala ili usluga.

Zbog toga njihove isporuke ne mogu biti jeftinije za ukupnih 25% u odnosu na iste

organizacije koje su obveznici PDV jer su im rashodi poslovanja veći upravo za PDV

sadržan u ulaznim računima (http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=180).

Zakonom o PDV-u porezni obveznici imaju obvezu za obračunsko razdoblje sami

utvrditi obvezu PDV-a. Prijava se predaje elektroničkim putem do 20. dana u mjesecu

koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja ovisno o tome da li se radi o mjesečnom

ili tromjesečnom poreznom obvezniku. Prijava se predaje nadležnoj ispostavi Porezne

uprave prema sjedištu ili prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog

obveznika. Konačni obračun PDV-a porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi

24

Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu ili ako

je riječ o likvidaciji djelatnosti, u roku od dva mjeseca od završetka poslovanja.

Obračunati i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje plaća se najkasnije do zadnjeg

dana u mjesecu za prethodno obračunsko razdoblje (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14).

4.3. Računski plan

Neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema

rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizacije. Računski plan je

definiran i opisan Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i računskom planu.

Računskim planom za neprofitne organizacije utvrđene su brojčane oznake i nazivi

pojedinih računa po kojima je neprofitna organizacija obvezna knjigovodstveno

iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništva te prihode i rashode. Računi su razvrstani

na razrede, skupine, podskupine i odjeljke. Odjeljci se ovisno o potrebi, mogu

razvrstavati na analitičke i podanalitičke račune (Jakir-Bajo, RRIF 2/15).

Računski plan sadrži sedam razreda. Nefinancijska imovina evidentira se na računima u

razredu 0. Neproizvedena dugotrajna imovina prikazuje se na računima skupine 01, a

može biti materijalna i nematerijalna imovina. Materijalna imovina podrazumijeva

prirodna bogatstva nad kojim neprofitna organizacija ima pravo vlasništva kao što su

zemljište, rudna bogatstva, ostala materijalna prirodna bogatstva i slično. Nematerijalna

imovina obuhvaća patente, koncesije, licence, izdatke za istraživanje i razvoj, osnivačke

izdatke i ostala slična prava. Skupina računa 02 sadrži proizvedenu dugotrajnu imovinu,

a sastoji se od građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava,

knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vrijednosti, višegodišnjih nasada i

osnovnog stada te nematerijalne proizvedene imovine. Skupina računa 03 sadrži

plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti odnosno vrijednosti koje se čuvaju

pohranjene i ne koriste u obavljanju djelatnosti, niti se s njima ostvaruje prihod. U ove

vrijednosti ubrajaju se plemeniti metali, drago kamenje, pohranjene knjige, umjetnička

djela i slično. Sitni inventar koji se sastoji od zaliha sitnog inventara i sitnog inventara u

upotrebi evidentira se na skupini računa 04. Sitni inventar je dugotrajna materijalna

imovina koja se zbog pojedinačne nabavne vrijednosti manje od 3.500 kuna može pratiti

izdvojeno od dugotrajne imovine u skupini računa 02. Otpisuje se jednokratno

25

stavljanjem u uporabu ili kalkulativno razmjerno trošenju. Sitni inventar u upotrebi

zadržava se u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog

načina otuđenja ili uništenja. Skupina računa 05 podrazumijeva nefinancijska imovinu u

pripremi koja obuhvaća ulaganja u tijeku izrade ili nabave proizvedene dugotrajne

imovine. Nakon završetka nabave, imovina se prenosi u odgovarajuću skupinu imovine

u uporabi. Na računima u skupini 06 evidentira se proizvedena kratkotrajna imovina

koja može biti zalihe za obavljanje djelatnosti, proizvodnju i prodaju te robu za daljnju

prodaju.

Financijska imovina evidentira se na računima u razredu 1, a obuhvaća novac u banci i

blagajni, zatim depozite, jamčevne pologe i potraživanja od zaposlenih te za više

plaćene poreze i ostalo, zajmove klasificirane prema primateljima, vrijednosne papire

prema vrstama financijskih instrumenata, dionice i udjele u glavnici, potraživanja za

prihode poslovanja te rashode budućih razdoblja i nedospjele naplate prihoda (aktivna

vremenska razgraničenja).

Obveze se bilježe na računima u razredu 2. Skupina računa 24 obuhvaća obveze za

rashode, koji sadrži obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao rashod na računima

razreda 4 – Rashodi, a to su obveze za: radnike, materijalne rashode, financijske

rashode, prikupljena sredstva pomoći, kazne i naknade šteta te ostale tekuće obveze.

Obveze za prikupljena sredstva pomoći evidentiraju se u trenutku primitka novca ili

druge vrste imovine. Kada neprofitna organizacija prikupljena sredstva pomoći

proslijedi krajnjim korisnicima priznaju se rashodi za danu donaciju i prihodi od

donacija. Skupina računa 25 obuhvaća obveze za vrijednosne papire, klasificirane

prema vrstama financijskih instrumenata. Na skupina računa 26 evidentiraju se obveze

za kredite i zajmove, koje sadrže obveze koje neprofitna organizacija ima za primljene

kredite i zajmove. U skupini računa 29 nalazi se odgođeno plaćanje rashoda i prihodi

budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja), koje obuhvaća: rashode koji nisu

fakturirani, a terete tekuće razdoblje te prihode koji su naplaćeni ili obračunani u

tekućem razdoblju, a odnose se na iduće obračunsko razdoblje.

Prihodi se evidentiraju na račune u razredu 3. Prva skupina računa 31 sadrži prihode od

prodaje roba i pružanja usluga koji obuhvaćaju prihode koje neprofitna organizacija

26

ostvari od kupaca prodajom roba i/ili pružanjem usluga. Prihodi od članarina i članskih

doprinosa se evidentiraju na skupini računa 32, a podrazumijevaju prihode koji se

ostvaruju od obveznih kontinuiranih uplata članova neprofitne organizacije. Skupina

računa 33 obuhvaća prihode po posebnim propisima, a sadrže prihode po posebnim

propisima iz proračuna i iz ostalih izvora. Prihodi po posebnim propisima iz proračuna

su prihodi koje neprofitna organizacija ostvaruje u skladu sa zakonima i drugim

propisima iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave. Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora jesu prihodi koje

neprofitna organizacija ostvaruje u skladu sa zakonima i drugim propisima od pravnih

i/ili fizičkih osoba. Prihodi od imovine se nalaze u skupini računa 34 i obuhvaćaju

prihode od financijske i prihode od nefinancijske imovine. Prihodi od financijske

imovine su kamate, pozitivne tečajne razlike, dividende, dobit trgovačkih društava,

banaka i ostalih financijskih institucija. Prihodi od nefinancijske imovine

podrazumijevaju prihode od zakupa i iznajmljivanja imovine te ostale prihode od

nefinancijske imovine. Skupina računa 35 sadrži prihode od donacija, dakle novac i

drugu imovinu koju, bez obveze vraćanja ili protučinidbe, neprofitna organizacija dobije

iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

od inozemnih vlada i međunarodnih institucija, od trgovačkih društava i drugih pravnih

osoba te od građana i kućanstava. Skupina računa 36 obuhvaća ostale prihode koji

podrazumijevaju prihode od naknade šteta i refundacija te prihode od prodaje

dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. Na skupini računa 37 evidentiraju se

prihodi od povezanih neprofitnih organizacija koji sadrže tekuće i/ili kapitalne prijenose

koje neprofitna organizacija ostvari od drugih neprofitnih organizacija s kojima je

povezana osnivačkim, odnosno drugim općim aktima. U razredu 3 posljednja je skupina

računa 39 sa rasporedom prihoda koja sadrži račune za raspored rezultata koji služe za

zaključivanje razreda 3 na kraju izvještajnog razdoblja.

Rashodi se klasificiraju na račune u razredu 4. Na skupini računa 41 evidentiraju se

rashodi za radnike, sadrži plaće (u bruto iznosu), ostale rashode za radnike: bonus za

uspješan rad, nagrade (jubilarne nagrade, prigodne godišnje nagrade, posebne nagrade i

slično), darove (radnicima, djeci radnika i slično), otpremnine, naknade za bolest (za

bolovanje duže od 90 dana), invalidnost i smrtni slučaj te doprinose na plaće. Skupina

računa 42 podrazumijeva materijalne rashode, obuhvaća troškove korištenja usluga i

27

dobara potrebnih za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnosti. Naknade troškova

radnicima, uključuju rashode za službena putovanja, rashode za prijevoz, rad na terenu i

odvojeni život te rashode za stručno usavršavanje radnika. Osim toga, evidentiraju se i

naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa što podrazumijeva naknade za rad i

davanja uz naknade za rad (porezi, doprinosi i sl.), naknade za službena putovanja te

ostale naknade. Tekuće i investicijsko održavanje, podrazumijeva kontinuirane

aktivnosti kojima se imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje (servisiranje

uređaja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih

dijelova, periodični remonti postrojenja i opreme i slično). Rashodi amortizacije na

skupini 43 obuhvaćaju trošak nabave dugotrajne imovine koja se amortizira u vijeku

uporabe prema propisanim stopama amortizacije. Amortizacija se počinje obračunavati

od prvog idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je imovina predana u uporabu. Na

skupina računa 44 evidentiraju se financijski rashodi koji obuhvaća rashode za kamate

za izdane vrijednosne papire i za primljene kredite i zajmove, rashode za bankarske

usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i efekte primjene valutne

klauzule, zatezne kamate te ostale nespomenute financijske rashode. Tečajna razlika

nastaje isključivo u transakcijama u stranoj valuti uslijed promjene u valutnom tečaju

između datuma transakcije i datuma podmirenja stavki proizašlih iz transakcije ili

datuma usklađenja vrijednosti novčanih sredstava izraženih u stranoj valuti. Pozitivna

tečajna razlika evidentira se kao prihod, a negativna kao rashod. Skupine računa 45

obuhvaćaju donacije koje mogu biti tekuće i kapitalne, razvrstane prema primateljima.

Donacije su tekući i/ili kapitalni prijenosi sredstava inozemnim vladama i

međunarodnim organizacijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave, građanima i kućanstvima, poduzetnicima te ostalim krajnjim korisnicima.

Tekuće donacije uključuju i prijenose u naravi kao što su: hrana, odjeća, pokrivači,

lijekovi koje neprofitna organizacija može davati krajnjim korisnicima (Pravilnik o

neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 01/15) . Ostali rashodi se nalaze na

skupini računa 46 i obuhvaćaju kazne, penale i naknade štete, neotpisanu vrijednost i

druge rashode otuđene i rashodovane dugotrajne imovine, otpisana potraživanja,

rashode za ostala porezna davanja te ostale nespomenute rashode. Na skupini računa 47

evidentiraju se rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija, a

obuhvaća tekuće i/ili kapitalne prijenose sredstava drugim neprofitnim organizacijama s

28

kojima je neprofitna organizacija povezana osnivačkim, odnosno drugim općim aktima.

Raspored rashoda evidentira se na skupini računa 49, a sadrži račune za raspored

rezultata koji služe za zaključivanje razreda 4 na kraju izvještajnog razdoblja.

U razredu 5 bilježe se vlastiti izvori na računu 51 i rezultat poslovanja na računu 52.

Promjene u vrijednosti (revalorizacija) su događaji koji utječu na razliku između

imovine i obveza, a nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija. Učinci revalorizacije

evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine i obveza, a u korist ili na teret

revalorizacijske rezerve. Na kraju izvještajnog razdoblja rezultat se utvrđuje tako da se

za ukupan iznos rashoda odobravaju računi rasporeda rashoda u skupini 49 i zadužuju

računi obračuna prihoda i rashoda skupine 52. Za ukupnu svotu prihoda zadužuju se

računi rasporeda prihoda u skupini 39 i odobravaju računi obračuna prihoda i rashoda

skupine 52. Ako je potražna strana na računu obračuna prihoda i rashoda skupine 52

veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i rashoda

poslovanja i odobrava odgovarajući račun viška prihoda u skupini 52. Ako je dugovna

strana na računu obračuna prihoda i rashoda skupine 52 veća od potražne za utvrđenu

razliku odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i zadužuje račun manjka prihoda

u skupini 52. Na kraju godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju. Saldo na kraju

godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka. Stanja

utvrđena na osnovnim računima podskupine 522 i iskazana u financijskim izvještajima

za poslovnu godinu raspodjeljuju se u sljedećoj poslovnoj godini u skladu s Odlukom o

raspodjeli rezultata (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN

01/15). U razredu 6 se evidentiraju izvanbilančni zapisi koji obuhvaćaju stavke koje su

vezane, ali nisu uključene u bilančne kategorije, a to su tuđa materijalna imovina, prava

i vrijednosni papiri.

29

5. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA

Financijsko izvještavanje važan je dio računovodstvenog ciklusa jer daje pregled stanja

i promjena u poslovanju pojedinih organizacija u određenom razdoblju. Financijski

izvještaji su finalni produkt računovodstvenog sustava. Oni se sastavljaju i podnose na

razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njezinih organizacijskih

dijelova. Sukladno članku 2. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija obveznici izrade i predaje izvještaja su: domaće i strane udruge,

njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, komore, sindikati, udruge

poslodavaca, umjetničke organizacije i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj

osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su

neprofitnog karaktera (NN 121/14).

Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i

poslovanja neprofitne organizacije, za što odgovara zakonski zastupnik. Izvještaji se

sastavljaju na hrvatskom jeziku i iskazuju u kunama. To su izvještaji o stanju i strukturi

te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, vlastitih izvora, obveza, prihoda i

rashoda. Oblik i sadržaj financijskih izvještaja je propisan. Financijski izvještaji sadrže

poslovne informacije koje omogućuju upravljanje i kontrolu poslovanja neprofitne

organizacije. Informacije moraju biti odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne radi

učinkovite komunikacije na svim razinama neprofitne organizacije, izgradnje

prikladnoga upravljačkog sustava informacija, s točno određenom ulogom svakoga

zaposlenika uključenog u financijsko upravljanje i kontrole te dokumentiranja svih

procesa i transakcija (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija, NN 121/14).

Ciljevi financijskog izvještavanja definirani su u okviru Međunarodnih standarda

financijskog izvještavanja, a oni su slijedeći:

1. Pružanje informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama

financijskog položaja subjekta, što je korisno širokom krugu korisnika u donošenju

ekonomskih odluka.

30

2. Financijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti menadžmenta za

povjerene im resurse. Korisnici informacija trebaju financijske izvještaje zbog ocjene

efikasnosti menadžmenta kao i ocjene njihove odgovornosti.

3. Financijski izvještaji služe za donošenje odluka, kao što su: da li ulagati u neke

poslovne subjekte, prodati ulaganje (dionice, udjele) subjekta ili ih zadržati, da li dati

povjerenstvo menadžmentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim menadžmentom,

itd. (Narodne novine 140/06).

Korisnici informacija financijskih izvještaja su upravni odbori i upravljačka tijela,

investitori i kreditori, građani i članovi organizacija, donatori i sponzori, regulatorne

agencije, zaposlenici i drugi zainteresirani. Prema Međunarodnom standardu

financijskog izvještavanja najvažniji korisnici financijskih izvještaja jesu: sadašnji i

potencijalni ulagači, zaposlenici, zajmodavci, dobavljači i ostali vjerovnici, kupci,

država i njezine agencije te opća javnost.

Financijski izvještaji sastavljeni su na temelju računovodstvenog načela nastanka

događaja. Oni pružaju informacije o prošlim transakcijama, dakle isplaćenim i

primljenim novčanim sredstvima, te o obvezama i resursima u budućnosti. Zbog toga su

vrlo značajni za korisnike pri donošenju ekonomskih odluka.

Iako cilj poslovanja neprofitnih organizacija nije usmjeren na ostvarivanje profita i s tim

povezano povećanje uloženog kapitala, već na zadovoljenje općih interesa i zajedničkih

potreba šire zajednice isporukom dobara i usluga, u cilju je i neprofitnih organizacija i

onih koji ih financiraju utvrđivanje jasnog financijski položaja i uspješnosti rada

neprofitne organizacija radi održivosti poslovanja (Uredba o računovodstvu neprofitnih

organizacija, NN 109/07)

Gotovo sve neprofitne organizacije moraju podnositi financijske izvještaje. Financijski

izvještaji predaju se Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo

financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja. Izvještaji koje se odnose

na 2014. godinu trebali su se predati Financijskoj agenciji, instituciji ovlaštenoj za

obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku, te

Državnom uredu za reviziju (Dremel, Prilog RRIF-u 12/14). Prema Zakonu o

financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, financijski izvještaji

31

za 2015. godinu podnosit će se Ministarstvu financija, ali ne više i Državnom uredu za

reviziju.

Neprofitna organizacija koja tijekom poslovne godine nije imala poslovnih događaja,

niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je u propisanim

rokovima za predaju godišnjih financijskih izvještaja Ministarstvu financija dostaviti

izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu, pa nije obvezna dostaviti

financijske izvještaje (Jakir-Bajo, RRIF 11/14).

Uvođenjem Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija, neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo morati će

predavati godišnji financijski izvještaj o primitcima i izdacima, počevši od 2015. godine

(Dremel, Prilog RRIF-u 12/14). Također, svi financijski izvještaji će se morati javno

objaviti osim izvještaja sindikata i udruga poslodavaca. Ova promjena se dogodila kako

bi se povećala transparentnost poslovanja neprofitnih organizacija i omogućilo

članovima i široj javnosti da imaju uvid u samo financijsko poslovanje.

Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku poslovne godine čuvaju se do predaje

financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji financijski izvještaji

čuvaju se trajno i u izvorniku. Objava izvještaja će se vršiti putem Registra neprofitnih

organizacija. Neprofitne organizacije koje ostvaruju sredstva iz proračunskih i javnih

izvora moraju nadležnom tijelu proračuna odnosno javne ovlasti predavati izvještaj o

potrošnji proračunskih sredstava (Narodne novine, 121/14). Taj izvještaj se obavezno

sastavlja za poslovnu godinu, ali može i za razdoblja tijekom poslovne godine, u slučaju

da to zatraži davatelj sredstava.

Financijski izvještaji mogu biti godišnji i polugodišnji i višemjesečni. Godišnji

financijski izvještaji koje treba sastaviti za razdoblje od 1.siječnja do 31.prosinca su

bilanca, račun dobiti i gubitka te bilješke uz bilancu. Predaju se u roku od 60 dana od

isteka poslovne godine. Polugodišnje, za razdoblje od 1.siječnja do 30.lipnja se sastavlja

izvještaj o prihodima i rashodima. On se predaje u roku od 30 dana od isteka

polugodišta. Organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo, ne sastavljaju

polugodišnje financijske izvještaje (Jakir-Bajo i Dremel, RRIF 7/15). Osim toga

sastavlja se i skraćeni račun prihoda i rashoda, za razdoblje od tri ili devet mjeseci.

32

Neprofitna organizacija uz financijske izvještaje, predaju i referentnu stranicu ovjerenu

potpisom zakonskog zastupnika i pečatom. Ona je jednaka za sve financijske izvještaje,

pa tako i za godišnje izvještaje o primicima i izdacima neprofitnih organizacija koje

vode jednostavno knjigovodstvo.

5.1. Registar neprofitnih organizacija

Registar neprofitnih organizacija je središnji izvor podataka o neprofitnoj organizaciji

potrebnih za utvrđivanje i praćenje obveze sastavljanja i podnošenja financijskih

izvještaja, utvrđivanja financijskog položaja i poslovanja te namjenskog korištenja

sredstva proračuna (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija, NN 121/14). Registar neprofitnih organizacija ustrojava i vodi

Ministarstvo financija. Već je 2008. godine, tijekom prve godine primjene Uredbe,

uočena potreba za većom i ažurnijom kontrolom dostave financijskih izvještaja

neprofitnih organizacija Ministarstvu financija i Državnom uredu za revizija. Za to je

bilo nužno osigurati cjelovite podatke o obveznicima primjene neprofitnog

računovodstva te se razmišljalo o povezivanju postojećih matičnih registara. No, osim

što je takav projekt bio informatički i cjenovno zahtjevan, postojeći registri nisu

sadržavali elemente dovoljne za praćenje financijskih podataka organizacija na razini

sektora kao cjeline. Stoga se odlučilo stvoriti novi registar, čije je ustrojavanje i obveza

upisa neprofitnih organizacija, propisana prvim izmjenama i dopunama Uredbe

2009.godine (Jakir-Bajo, RRIF 4/15).

Ministar financija Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru

neprofitnih organizacija utvrđuje način vođenja Registra neprofitnih organizacija i

propisuje izgled i sadržaj prijave za upis. Registar se vodi u elektroničkom obliku, a

podaci su javni i dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

Neprofitna organizacija obvezna je upisati se u Registar neprofitnih organizacija.

Organizacija se upisuje u Registar neprofitnih organizacija na temelju prijave

dostavljene Ministarstvu financija najkasnije 60 dana od upisa u matični registar. Pod

matičnim registrom u smislu Zakona smatra se odgovarajući registar u Republici

Hrvatskoj u koji je neprofitna organizacija upisana prilikom osnivanja. Prijava na

obrascu RNO se popunjava i predaje samo jednom kod upisa u Registar neprofitnih

33

organizacija. One neprofitne organizacije koje nisu upisane u Registar neprofitnih

organizacija ne mogu ostvarivati sredstava iz državnog proračuna, proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih javnih izvora, izuzev političkih

stranaka i vjerskih zajednica. Prilikom upisa u Registar, neprofitnoj organizaciji se

dodjeljuje redni broj upisa (RNO broj) koji je jedinstven i neponovljiv i bez kojeg nije

moguća predaja financijskih izvještaja. Ministarstvo financija ne izdaje rješenje o upisu

u Registar, već je kao dokaz o upisu, dovoljno isprintati stranicu registra sa RNO

brojem organizacije (Jakir-Bajo, RRIF 4/15)

Neprofitna organizacija ima obvezu dostaviti Ministarstvu financija promjenu podataka

iz Registra neprofitnih organizacija, na način da podnese prijavu za upis promjene na

obrascu RNO-P u roku od sedam radnih dana od upisa promjene u matični registar.

Ukoliko se promjena ne upisuje u matični registar, organizacija ima rok za podnijeti

prijavu od 30 radnih dana od nastanka promjene. Ministar financija pravilnikom o

izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija određuje

izgled i sadržaj prijave za upis promjene. Neprofitna organizacija izvještava

Ministarstvo financija o Odluci vođenja jednostavnog knjigovodstva i primjeni

novčanog računovodstvenog načela na obrascu Promjene u Registru neprofitnih

organizacija, u roku predviđenom za predaju godišnjih financijskih izvještaja za

prethodnu poslovnu godinu, odnosno 60 dana od isteka poslovne godine. Na isti način,

neprofitna organizacija izvještava i ako je odlučila voditi dvojno knjigovodstvo, a

udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva (Zakon o financijskom

poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14).

Prema Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih

organizacija, Registar sadrži sljedeće podatke o neprofitnoj organizaciji (Jakir-Bajo,

RRIF 4/15):

1. Opće podatke: naziv neprofitne organizacije, skraćeni naziv neprofitne organizacije,

osobni identifikacijski broj (OIB), matični broj, pravno ustrojbeni oblik, broj

organizacijskih dijelova (podružnica), naziv matičnog registra, broj iz matičnog registra,

adresa sjedišta, poštanski broj, mjesto, šifra djelatnosti, račun, statistička oznaka

grada/općine, statistička oznaka županije, osoba za kontakt, telefon/faks, e-mail/web-

stranica

34

2. Podatke o zakonskom zastupniku/osobama ovlaštenim za zastupanje

3. Podatke relevantne za bazu financijskih izvještaja.

Osim navedenih podataka, obrazac RNO sadrži i godinu osnivanja, potpis zakonskog

zastupnika, pečat neprofitne organizacije te mjesto i datum sastavljanja obrasca.

Također je potrebno izjasniti se ako je neprofitna organizacija obveznica vođenja

dvojnog knjigovodstva, jednostavnog knjigovodstva ili ako je odlučila voditi dvojno te

sastavljati i predati financijske izvještaje za dvojno, iako udovoljava uvjetima za

vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Neprofitna organizacija briše se iz Registra neprofitnih organizacija brisanjem iz

matičnog registra. Obavijest o brisanju iz matičnog registra Ministarstvu financija

dostavlja voditelj odgovarajućeg registra po službenoj dužnosti najkasnije 30 dana od

dana nastanka promjene. Ministar financija propisuje uvjete i način brisanja neprofitne

organizacije iz Registra neprofitnih organizacija (Zakon o financijskom poslovanju i


Sukladno članku 46. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija, propisano je da se prvi godišnji financijski izvještaji neprofitne

organizacije koji se javno objavljuje putem Registra neprofitnih organizacija odnose na

2013. godinu. Godišnji financijski izvještaji za 2014. godinu sastavljaju se u skladu s

Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija, a prvi financijski izvještaji,

sukladno promjenama Zakona, sastavljaju se za izvještajna razdoblja od 1. siječnja

2015. godine. Ukoliko je neprofitna organizacija upisana u Registar neprofitnih

organizacija prije stupanja na snagu ovog Zakona ne dostavlja prijavu za ponovni upis u

Registar neprofitnih organizacija. Neprofitna organizacija osnovana prije stupanja na

snagu ovoga Zakona, a koja nije upisana u Registar neprofitnih organizacija, dužna je u

roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona dostaviti Ministarstvu financija

prijavu za upis u Registar neprofitnih organizacija. U suprotnom će biti brisana po sili

zakona od strane Ministarstva financija. Neprofitna organizacija koja nije obveznica

primjene Zakona dužna je u roku 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona podnijeti

prijavu za brisanje iz Registra neprofitnih organizacija. Neprofitna organizacija čiji su

godišnji financijski izvještaji javno objavljeni putem Registra neprofitnih organizacija

nije dužna dostavljati iste na zahtjev (Narodne novine 121/14).

35

5.2. Revizija financijskih izvještaja

Revizija godišnjih financijskih izvještaja je obveza neprofitne organizacije koja je u

prethodnoj godini imala ukupan prihod iznad 3 milijuna kuna. Za organizacije čiji je

ukupan godišnji prihod od 3 do uključivo 10 milijuna kuna obavljat će se revizijski uvid

što je obujmom kraći postupak, ali i jeftiniji od punog postupka revizije. Za one čiji je

ukupan godišnji prihod iznad 10 milijuna kuna obavljat će se postupak revizije.

Sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija,

neprofitne organizacije dužne su do 30. lipnja tekuće godine objaviti na svojim

internetskim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih

izvještaja, odnosno uvid u financijske izvještaje za prethodnu godinu. (Narodne novine

121/14).

Objava financijskih izvještaja odnosi se na sve neprofitne organizacije osim na sindikate

i udruge poslodavaca. Sindikati i udruge poslodavaca su sukladno članku 32. stavku 5.

Zakona dužne do 30. lipnja tekuće godine dostaviti Ministarstvu financija revizorsko

izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno uvid u

financijske izvještaje za prethodnu godinu. Također, sindikati i udruge poslodavaca

mogu dostaviti izvještaje i svakoj zainteresiranoj strani ako se ne narušava njihovo

slobodno kretanje i neovisno djelovanje. Prvi godišnji financijski izvještaji koji se daju

na uvid, odnosno revidiraju putem ovlaštenog revizora odnose se na 2015. godinu

(Narodne novine 121/14).

5.3. Poslovne knjige

Neprofitna organizacija dužna je prikupljati podatke i sastavljati knjigovodstvene

isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje na način kojim se

omogućava provjera poslovnih događaja, utvrđivanje financijskog položaja i poslovanja

neprofitne organizacije, poštujući pri tome temeljna načela urednog knjigovodstva.

Knjigovodstvo neprofitnih organizacija vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a

prema rasporedu računa iz Računskog plana za neprofitne organizacije. Iznimno,

zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju

jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je

vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine

36

uzastopno manja od 230.000,00 kuna i godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj

od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje. (Zakon o

financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14)

Neprofitne organizacije dužne su u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno

po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora. Podaci se u

poslovne knjige unose po nastanku poslovnog događaja, a najkasnije u roku

primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja. Ministar financija pravilnikom o

neprofitnom računovodstvu i računskom planu propisuje minimalan sadržaj poslovnih

knjiga.

Poslovne knjige dvojnog knjigovodstva koje su obvezne su dnevnik, glavna knjiga i

pomoćne knjige. Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom

vremenskog nastanka. Glavna knjiga čini sustavnu knjigovodstvenu evidenciju

poslovnih promjena nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i

rashodima. Pomoćne knjige podrazumijevaju analitičke knjigovodstvene evidencije

poslovnih događaja koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne

evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja

poslovanja. Unos podataka u glavnu knjigu provodi se po unaprijed pripremljenom

računskom planu. Računskim planom za neprofitne organizacije utvrđene su brojčane

oznake i nazivi pojedinih računa po kojima su neprofitne organizacije obvezne

knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništva te prihode i rashode

(Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 121/14)

Neprofitne organizacije obvezno vode sljedeće pomoćne knjige: dugotrajne

nefinancijske imovine, kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda

i robe), financijske imovine i obveza, zatim knjigu (dnevnik) blagajni i evidenciju

putnih naloga i korištenja službenih vozila. Osim toga, vodi i posebne pomoćne knjige

koje podrazumijevaju evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija, knjigu ulaznih

računa, knjigu izlaznih računa te ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima

i svojim potrebama. Posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije ne moraju se voditi

ako se izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osiguravaju potrebni podaci


37

Od 1.siječnja 2015. godine, poslovne knjige koje je obvezna voditi neprofitna

organizacija koja vodi knjigovodstvo po načelima jednostavnog knjigovodstva, su

knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih

računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine (Dremel, Prilog RRIF-u 12/14).

Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini.

Otvaraju se na početku poslovne godine ili danom osnivanja, a zaključuju na kraju

poslovne godine. Početna stanja glavne knjige na početku poslovne godine moraju biti

ista kao zaključna stanja na kraju prethodne poslovne godine. Rok čuvanja poslovnih

knjiga počinje teći istekom poslovne godine na koju se poslovne knjige odnose.

Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje jedanaest godina, a pomoćne knjige

najmanje sedam godina. Trajno se čuvaju isplatne liste i analitičke evidencije o plaćama

isplaćenim zaposlenicima u radnom odnosu. U slučaju jednostavnog knjigovodstva,

knjiga primitaka i izdataka čuva se najmanje jedanaest godina, a knjiga blagajne, knjiga

ulaznih računa, knjiga izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine

najmanje sedam godina (Dremel, Prilog RRIF-u 12/14).

5.4. Iskazivanje prihoda i rashoda

Prihod je povećanje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog

razdoblja u obliku pritjecanja imovine bez istodobnog povećanja obveza ili smanjenja

obveza bez istodobnog odljeva imovine. Rashod je umanjenje ekonomskih koristi ili

uslužnog potencijala u obliku smanjenja imovine ili povećanja obveza bez istodobnog

povećanja financijske imovine. Prihodi i rashodi priznaju se uz primjenu

računovodstvenog načela nastanka događaja (Dremel, RRIF 2/15). To znači da se

recipročni prihodi odnosno prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga, priznaju u

izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o

naplati. Nerecipročni prihodi koji podrazumijevaju prihode po posebnim propisima,

donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostale slične prihode priznaju se u izvještajnom

razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do

trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Za iskazivanje prihoda

važno je odrediti kojem razdoblju pripadaju, odnosno na koje razdoblje se odnose. Ako

oni ne pripadaju izvještajnom obračunskom razdoblju, evidentiraju se kao odgođeni

prihodi u skupini 29. Sa te skupine se u razred 3, odnosno prihode izvještajnog

38

razdoblja uključuju kad nastupi razdoblje na koje se odnose (Dremel i Glavota, Prilog

RRIF-u 12/14).

Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) priznaju

se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja

razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa. U svoti iskazanih rashoda koji se

odnose na provedbu tog projekta otpuštaju se odgođeni rashodi tako da se tereti

odgođeno priznavanje prihoda i odobri odgovarajuća skupina računa prihoda 35.

Donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira, priznaju se u bilanci

kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj

osnovi razmjerno troškovima upotrebe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja

(Jakir-Bajo, RRIF 11/14). Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se

odnose neovisno o plaćanju, a rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine

priznaju se u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Troškovi nabave dugotrajne

imovine se kapitaliziraju, a u rashode se priznaju tijekom korisnog vijeka upotrebe.

U slučaju prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine zadužuje se

odgovarajući račun potraživanja od kupaca u skupini 16 i odobrava računa prihoda od

prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u skupini 36. Uz to, istovremeno

se odobrava račun prodane dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u razredu 0 i

zadužuju odgovarajući račun ispravka vrijednosti imovine u razredu 0 i račun rashoda

za prodanu dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu – neotpisana vrijednost u

skupini 46 (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 121/14).

Višak prihoda neprofitnih organizacija pretežno služi za financiranje poslovanja u

sljedećoj godini ili dužim vremenskim razdobljima. Njegova namjena je određena ako

prihodi potječu od namjenskih prihoda ili konkretnu namjenu svojim odlukama interno

definiraju tijela udruge, primjerice za investicije, razvojni projekt, donacije i slično.

Pritom je bitno da se višak prihoda, neovisno od koje djelatnosti potječe, nikako ne

može rasporediti članovima udruge i trećim osobama. Najčešće višku prihoda nije

određena namjena, pa će se automatizmom koristiti za financiranje rashoda u narednoj

poslovnoj godini. U tom slučaju, višak prihoda će se zadržati na računu 5221-Višak

prihoda-preneseni, sve do utvrđivanja rezultata sljedeće poslovne godine, kad će biti

39

sučeljen s novim financijskim rezultatom. Ukoliko taj rezultat bude pozitivan, preneseni

višak će se uvećati. Ako financijski rezultat bude negativan, manjak prihoda će se

pokriti prenesenim viškom iz prethodnih godina, što znači da se prenesenim viškovima

financiraju rashodi tekućeg razdoblja. Kad preneseni viškovi nisu dovoljni ili su viškovi

izrazito namjenskog karaktera, nadležno tijelo udruge može odlučiti o pokriću

iskazanog manjka, ako u tom smislu namjerava poduzeti konkretne aktivnosti. Načini

pokrića mogu biti povećani prihodi iz aktivnosti sljedećeg razdoblja, smanjeni rashodi i

dodatne uplate osnivačima za pokriće manjka, primjerice povišene članarine, donacije i

slično (Vašiček, Tim4Pin 4/14).

5.5. Iskazivanje imovine i obveza

Imovina, obveze i vlastiti izvori određuju financijski položaj neprofitne organizacije.

Imovina su resursi koje neprofitna organizacija kontrolira kao rezultat prošlih događaja i

od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se klasificira po

svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti, te je podijeljena na financijsku i

nefinancijsku. Prema svojoj funkciji i vijeku uporabe može biti dugotrajna i kratkotrajna

imovina. Pojavni oblik imovine čine stvari, prava i ulaganja, pa se dijeli na

nematerijalnu i materijalnu imovinu. Nematerijalna imovina je nefinancijska imovina

koja se može identificirati, ali bez fizičkog obilježja. Materijalna imovina može biti

proizvedena i neproizvedena. Obveze su neizmirena dugovanja proizašla iz prošlih

događaja, za čiju namiru se očekuje odljev resursa (Dremel, RRIF 2/15). Klasificiraju se

prema namjeni i ročnosti. Vlastiti izvori su ostatak vrijednosti imovine nakon odbitka

svih obveza. Tuđa imovina prati se u izvanbilančnoj evidenciji.

Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja. Imovina

se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti), odnosno po procijenjenoj

vrijednosti. Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek

upotrebe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik.

Dugotrajna nefinancijska materijalna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave

(nabavna vrijednost) niži od 3500,00 kuna može se otpisati jednokratno, stavljanjem u

upotrebu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili

40

daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana. Trošak nabave (nabavnu vrijednost)

nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze,

troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave

i osposobljavanja za početak upotrebe. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine knjiži

se zaduženjem odgovarajućeg računa dugotrajne imovine u razredu 0 - Nefinancijska

imovina i odobrenjem računa Obveze prema dobavljačima. Pritom nije bitno ako je

račun plaćen (Glavota, Prilog RRIF-u 12/14)

Vrijednost pojedinog predmeta dugotrajne nefinancijske imovine se amortizira, odnosno

ispravlja linearnom metodom u korisnom vijeku upotrebe počevši od prvog dana

mjeseca nakon mjeseca u kojem je imovina predana u uporabu do trenutka potpunog

otpisa, odnosno povlačenja iz uporabe radi rashoda ili otuđenja. Razred 4 tereti se za

obračunanu amortizaciju za onu imovinu kojoj se pri nabavi nije priznao rashod, a

razred 5 za onu imovinu pri čijoj je nabavi bio iskazan rashod. Vrijednosti zemljišta,

obnovljivih prirodnih bogatstava, knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih

vrijednosti te plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti ne amortiziraju se,

odnosno ne ispravljaju se. Osnovica za ispravak vrijednosti dugotrajne imovine jest

njezin početni ili revalorizirani trošak nabave (nabavna vrijednost), odnosno

procijenjena vrijednost. Ministar financija pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i

računskom planu propisuje stope amortizacije prema skupinama dugotrajne imovine i

procijenjenom korisnom vijeku upotrebe dugotrajne imovine. Učinak revalorizacije

dugotrajne imovine pripisuje se vlastitim izvorima (Zakon o financijskom poslovanju i

neprofitnom računovodstvu, NN 121/14).

Obveze se bilježe na knjigovodstvenim računima u razdoblju u kojem su nastale. Knjiže

se kad nastane poslovna promjena koja je vezana za nastajanje obveze, primjerice

primljena stvar, korištena usluga i slično. Svota obveze može se knjižiti u okviru računa

nekog dobavljača ili neke druge prirodne vrste obveze za koju bi trebalo otvoriti

analitički račun. Svota po kojoj se obveza knjiži je vrijednost ugovorenog posla.

Dugovnu stranu prometa obveza čine namirenja obveza (Dremel i Glavota, Prilog

RRIF-u 121/14).

41

6. PRIMJER NEPROFITNE ORGANIZACIJE - UDRUŽENJE

OBRTNIKA LABIN

Udruženje obrtnika osniva više obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne

samouprave, radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više

obrtnika. Udruženja se upisuju u Registar Udruženja obrtnika Hrvatske obrtničke

komore kojeg vodi područna obrtnička komora. Registar udruženja je javan i vodi se u

elektroničkom obliku jedinstvenom za sva udruženja obrtnika Hrvatske obrtničke

komore. Prema Pravilniku o osnivanju udruženja, udruženje prestaje sa radom kada

trajno ne udovoljava nekom od kriterija kojima se ocjenjuje ispunjenje uvjeta za

osnivanje udruženja obrtnika, o čemu odluku donosi područna obrtnička komora kojoj

teritorijalno pripada udruženje obrtnika, zatim ako skupština udruženja donese odluku o

prestanku rada udruženja, te ako skupština udruženja donese odluku o spajanju više

udruženja u jedno udruženje. Rješenje o prestanku rada udruženja obrtnika i njegovom

brisanju iz Registra udruženja donosi područna obrtnička komora. Članovi udruženja

moraju redovito uplaćivati doprinos udruženju u visini i na način određen odlukom,

koju u skladu sa Zakonom o obrtu i statutom udruženja donosi skupština udruženja, a

potvrđuje Hrvatska obrtnička komora.

Udruženje može imati obvezne, dobrovoljne i počasne članove udruženja. Obvezni

članovi udruženja obrtnika su obrtnici koji imaju sjedište obrta na području

teritorijalnog obuhvata udruženja i obavljaju obrtničku djelatnost u skladu sa Zakonom

o obrtu, bez obzira na broj i mjesta izdvojenih pogona obrta. Dobrovoljni članovi

udruženja obrtnika mogu biti fizičke i pravne osobe koje svojom djelatnošću unapređuju

rad i poslovanje obrta. Oni imaju aktivno izborno pravo odnosno pravo da biraju, te

druga prava utvrđena statutom udruženja obrtnika. Za razliku od njih, počasni članovi

udruženja obrtnika imaju pravo prisustvovati svečanim sjednicama udruženja, ali

nemaju ni aktivno ni pasivno izborno pravo. Oni mogu biti ugledni i časni obrtnici, kao

i drugi pojedinci i institucije koji su svojim djelovanjem dali značajan doprinos razvoju

obrtništva. Udruženja obrtnika mogu se osnivati po teritorijalnom ili strukovnom

principu, a na istom području može postojati samo jedno udruženje obrtnika.

42

U Hrvatskoj na razini općina i gradova postoji 115 udruženja obrtnika. Udruženje

obrtnika stječe svojstvo pravne osobe danom upisa u Registar udruženja obrtnika koji

vodi područna obrtnička komora. Udruženja se grupiraju u područne obrtničke komore,

koje djeluju na razini županija, a u Hrvatskoj ima 20 takvih komora. Konačno, područne

obrtničke komore udružuju se u Hrvatsku obrtničku komoru.

Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba koja obavlja javne ovlasti. To je samostalna

stručno poslovna organizacija obrtnika koja je osnovana radi promicanja, usklađivanja i

zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Stručne, administrativne, pomoćne i druge

poslove u Komori obavljaju Ured predsjednika kojim rukovodi Glavni tajnik Komore i

Komorski ured. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obavezno, a njezini članovi

su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske. Zadaci Hrvatske

obrtničke komore su: promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa obrtnika pred

državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, davanje mišljenja i prijedloga

državnim tijelima kod donošenja zakona u području obrtništva, osnutak povjerenstava

za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita, djelovanje obrtnika, osnutak arbitražnog

vijeća, vođenje knjige obrtnika, vođenje evidencije ugovora o nauku, pružanje pomoći

obrtnicima prilikom osnutka i poslovanja obrta, obavljanje drugih zadataka određenih

zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore (http://www.hok.hr/o_hok_u/ustroj).

Kako bi se uskladila i rješavala stručna pitanja gospodarske grane kojoj pojedini obrtnik

pripada, obrtnici organiziraju svoj strukovni rad po sekcijama na razini udruženja

obrtnika te cehovima na razini područne obrtničke komore i na razini Hrvatske

obrtničke komore. Na taj način, cehovi HOK-a okupljaju istorodne cehove područnih

obrtničkih komora, cehovi područnih komora okupljaju sekcije, a udruženja obrtnika

okupljaju sekcije istorodne struke.

6.1. Značajke Udruženja obrtnika Labin

Udruženje obrtnika Labin kao stručno-poslovna organizacija obrtnika u skladu sa

Zakonom o obrtu promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtnika

na području Grada Labina i općina Raša, Sv. Nedjelja, Kršan i Pićan. Registrirano je 03.

ožujka 1969.g kad je na tom području bilo aktivno 120 obrta sa 29 zaposlenih radnika u

širokom rasponu djelatnosti, osim trgovine što zakonom nije bilo dozvoljeno. Danas

43

Udruženje obrtnika ima više od 730 članova okupljenih u 6 strukovnih sekcija. To su

sekcija za ribarstvo, za trgovačke djelatnosti, za ugostiteljstvo i turizam, sekcija

uslužnih djelatnosti, prijevozničke i proizvodnih djelatnosti

(http://www.uolabin.hr/povijest.php). Udruženje je član Obrtničke komore Istarske

županije. Udruženje obrtnika ima svoj statut. Statut je temeljni opći akt udruženja kojeg

donosi skupština većinom glasova svih članova skupštine udruženja i koji se

primjenjuje kada ga, uz prethodno mišljenje Obrtničke komore Istarske županije,

potvrdi Hrvatska obrtnička komora. Ostali opći i drugi akti koje udruženje donosi

moraju biti u skladu sa statutom. Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja komorskog

sustava kao cjeline, Udruženje mora dostavljati Obrtničkoj komori Istarske županije

program rada, financijski proračun, izvješće o radu, godišnji obračun te druge podatke i

akte. Udruženje u svom radu surađuje neposredno sa tijelima jedinica lokalne

samouprave u izgradnji gospodarskog sustava, određivanja razvojne i tekuće

gospodarske politike i rješavanja drugih pitanja od značaja za obrtništvo i

poduzetništvo, te ukupno gospodarstvo jedinica lokalne samouprave. Ono putem

Obrtničke komore Istarske županije surađuje sa Istarskom županijom i drugim

organizacijama, koje djeluju na razini Županije. Osim toga, surađuje sa znanstvenim,

istraživačkim, stručnim, obrazovnim i drugim organizacijama i njihovim zajednicama,

gdje se primjena suvremenih i znanstvenih dostignuća može dovesti u funkciju razvoja i

postizanju boljih rezultata u proizvodnji i poslovanju obrtništva i poduzetništva. Uz

dogovor sa Obrtničkom komorom Istarske županije i Hrvatskom obrtničkom komorom,

a u interesu svojih članova, Udruženje će surađivati i povezivati se sa ostalim

udruženjima u županiji, zemlji i inozemstvu i drugim asocijacijama obrtnika te

organizirati različite oblike suradnje.

Tijela udruženja su predsjednik i potpredsjednik, upravni odbor, skupština i nadzorni

odbor. Predsjednika Udruženja imenuje i razrješava Skupština iz redova članova

Udruženja, a na prijedlog Upravnog odbora ili trećine članova Skupštine. On ne može

biti član Upravnog ni Nadzornog odbora Udruženja. Predsjednik Udruženja za svoj rad

odgovara Skupštini, a na njegov prijedlog ona imenuje i razrješava potpredsjednika

Udruženja iz redova članova Udruženja. Predsjednika Udruženja u njegovoj odsutnosti

zamjenjuje potpredsjednik sa svim pravima i obvezama koje ima predsjednik. Sjednicu

Upravnog odbora saziva i njome predsjedava bez prava odlučivanja Predsjednik

44

Udruženja. Upravni odbor se sastoji od 11 članova, a to su 9 predsjednika cehova i 2

člana koje imenuje Skupština na prijedlog predsjednika Udruženja.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Udruženja. Sačinjavaju je predstavnici članova

Udruženja. Izbor predstavnika u Skupštinu obavljaju Cehovi Udruženja, vodeći računa

o brojčanoj, strukovnoj i teritorijalnoj zastupljenosti članova. Sastav i način izbora

predstavnika u Skupštinu uređuju se odlukom o raspisivanju izbora. Skupština odlučuje

većinom glasova nazočnih članova, a ukoliko se donose odluke o Statutu, raspisivanju

izbora, iznosu za plaćanje doprinosa, financijskom proračunu ili o ponovnom

odlučivanju na prijedlog predsjednika Udruženja, potrebna je većina glasova svih

članova Skupštine. Odluke Skupštine i njenih tijela obvezatne su za sve članove

Udruženja i sve oblike strukovne organiziranosti obrta.

Nadzorni odbor se sastoji od predsjednika i dva člana koje imenuje Skupština na četiri

godine. Ista osoba ne može istovremeno biti član Nadzornog odbora i Upravnog odbora.

Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika na svojoj prvoj sjednici.

Nadzorni odbor podnosi Skupštini izvješće o radu Nadzornog odbora, te financijskom i

materijalnom poslovanju Udruženja, najmanje jedanput godišnje, kad se prihvaća

godišnje izvješće o radu i završni račun Udruženja.

6.2. Računovodstvo Udruženja obrtnika Labin

Računovodstvo Udruženja obrtnika odvija se putem Jedinstvenog informatičkog

sustava. Dio poslova računovodstva Udruženja obrtnika Labin obavlja knjigovođa

administrator koji je ujedno i tajnik udruženja. Poslovi podrazumijevaju podmirivanje i

ispostavljanje računa, briga o njihovoj naplati, obračun i isplata plaće i naknada

radnicima, izrada i predaja svih propisanih izvješća i obrazaca vezane za materijalno

financijsko poslovanje Udruženja, prijem i otprema pošte, vođenje urudžbenog

zapisnika i arhive Udruženja, poslovi pripreme materijala za tijela Udruženja, vođenje

kadrovske evidencije i dokumentacije radnika te ostali administrativni poslovi

Udruženja kao što su pisanje zapisnika, odluka, komunikacija putem telefona,

elektroničke pošte ili telefaxa. Ostali dio računovodstva se odvija u Komorskom uredu

Obrtničke komore Istarske županije u Puli koja obavlja stručne, administrativne,

45

pomoćne i druge poslove, te pruža podršku radu tijela Obrtničke komore Istarske

županije.

6.3. Financijski izvještaji Udruženja obrtnika Labin

Financijski izvještaji sastavljeni za poslovnu godinu predali su se u elektronskom obliku

Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja. Za

razdoblje od 1.siječnja do 31.prosinca 2014, rok predaje bio je 02. ožujka 2015.

(Ministarstvo financija, 2015.). Izvještaji su se predali i FINA-i, instituciji ovlaštenoj za

obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku.

Udruženje obrtnika sastavlja godišnje financijske izvještaje bilancu i izvještaj o

prihodima i rashodima, te bilješke uz financijske izvještaje. Neprofitne organizacije u

FINA-u predaju samo bilancu i izvještaj o prihodima i rashodima bez bilješki.

Financijski izvještaji sadrži podatke o financijskom stanju odnosno imovini, obvezama i

vlastitim izvorima, zatim ostvarenom financijskom rezultatu, dakle prihodima,

rashodima i višku odnosno manjku prihoda, te o broju zaposlenih. Osim toga sastavlja

se i skraćeni račun prihoda i rashoda koji podrazumijeva sustavni pregled prihoda i

rashoda te financijskog rezultata za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja

do 30. rujna, čiji je rok za predaju 20 dana nakon isteka promatranog razdoblja.

Financijsko poslovanje Udruženja obrtnika Labin u 2014. godini obavljalo se u skladu s

propisima za računovodstvo neprofitnih organizacija, Uredbe o računovodstvu

neprofitnih organizacija, kao i ostalih propisa.

U slijedećim tablicama prikazane su bilanca i račun dobiti i gubitka Udruženja obrtnika

Labin za 2014. godinu.

6.3.1. Bilanca

Bilanca podrazumijeva sustavni pregled imovine, obveza i vlastitih izvora na određeni

datum. Obuhvaća razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca, a rok predaje obrasca u

poslovne jedinice FINA-e bio je 60 dana nakon isteka izvještajnog razdoblja, odnosno

2.ožujak 2015. (Ministarstvo financija, 2015). U nju se unose podaci iz glavne knjige. U

Obrazac BIL-NPF upisuje se broj računa iz računskog plana, naziv računa, AOP

oznaka, stanje 1. 1. godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno na dan početka

46

poslovanja u toku godine, stanje 31. 12. godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno

na dan prestanka poslovanja, te indeks promjene stanja.

Tablica 1: Bilanca Udruženja obrtnika Labin na dan 31.prosinca 2014.godine

Bilanca

NEPROFITNE ORGANIZACIJE Obrazac BIL-

NPF

stanje na dan 31.12. 2014.

Naziv obveznika:

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE-UDRUŽENJE OBRTNIKA LABIN

Poštanski

broj: 52220 AOP ozn. razdoblja: 2014-12

Mjesto: LABIN OIB: 25872823066

Adresa

sjedišta: RUDARSKA 1 RNO: 0029190

Žiro račun: Šifra

županije: 18

Matični

broj: 03076687

Šifra općine:

222

Šifra

djelatnosti: 9411

Stanje

kontrola: Sve su kontrole zadovoljene Verzija Excel datoteke: 3.0.1.

Djelatnost: Djelatnosti poslovnih organizacija i organizacija poslodavaca Vrsta

posla: 708

Račun iz rač. plana

OPIS AOP Stanje 1. siječnja

Stanje 31.

prosinca

Index (5/4)

1 2 3 4 5 6

IMOVINA

IMOVINA (AOP 002+074) 001 427.223 429.002 100,4

0 Nefinancijska imovina (AOP 003+018+047+051+055+064)

002 39.912 32.584 81,6

01 Neproizvedena dugotrajna imovina (AOP 004+008-017)

003 0 0 -

011 Materijalna imovina – prirodna bogatstva (AOP 005 do 007)

004 0 0 -

0111 Zemljište 005 -

0112 Rudna bogatstva 006 -

0113 Ostala prirodna materijalna imovina 007 -

47

012 Nematerijalna imovina (AOP 009 do 016) 008 0 0 -

0121 Patenti 009 -

0122 Koncesije 010 -

0123 Licence 011 -

0124 Ostala prava 012 -

0125 Goodwill 013 -

0126 Osnivački izdaci 014 -

0127 Izdaci za razvoj 015 -

0128 Ostala nematerijalna imovina 016 -

019 Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine 017 -

02 Proizvedena dugotrajna imovina (AOP 019+023+031+034+039+042-046)

018 39.912 32.584 81,6

021 Građevinski objekti (AOP 020 do 022) 019 39.223 39.223 100,0

0211 Stambeni objekti 020 39.223 39.223 100,0

0212 Poslovni objekti 021 -

0213 Ostali građevinski objekti 022 -

022 Postrojenja i oprema (AOP 024 do 030) 023 62.981 62.981 100,0

0221 Uredska oprema i namještaj 024 60.546 60.546 100,0

0222 Komunikacijska oprema 025 2.435 2.435 100,0

0223 Oprema za održavanje i zaštitu 026 -

0224 Medicinska i laboratorijska oprema 027 -

0225 Instrumenti, uređaji i strojevi 028 -

0226 Sportska i glazbena oprema 029 -

0227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 030 -

023 Prijevozna sredstva (AOP 032+033) 031 0 0 -

0231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 032 -

0232 Ostala prijevozna sredstva 033 -

024 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti (AOP 035 do 038)

034 0 0 -

0241 Knjige u knjižnicama 035 -

0242 Umjetnička djela (izložena u galerijama, muzejima i slično)

036 -

0243 Muzejski izlošci i predmeti prirodnih rijetkosti 037 -

0244 Ostale nespomenute izložbene vrijednosti 038 -

025 Višegodišnji nasadi i osnovno stado (AOP 040+041) 039 0 0 -

0251 Višegodišnji nasadi 040 -

0252 Osnovno stado 041 -

026 Nematerijalna proizvedena imovina (AOP 043 do 045) 042 2.782 2.782 100,0

0261 Ulaganja u računalne programe 043 2.782 2.782 100,0

0262 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 044 -

0263 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 045 -

029 Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine 046 65.074 72.402 111,3

03 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti (AOP 048)

047 0 0 -

031 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti (AOP 049+050)

048 0 0 -

0311 Plemeniti metali i drago kamenje 049 -

0312 Pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vrijednosti 050 -

48

04 Sitni inventar (AOP 052+053-054) 051 0 0 -

041 Zalihe sitnog inventara 052 -

042 Sitni inventar u uporabi 053 -

049 Ispravak vrijednosti sitnog inventara 054 -

05 Nefinancijska imovina u pripremi (AOP 056 do 059+062+063)

055 0 0 -

051 Građevinski objekti u pripremi 056 -

052 Postrojenja i oprema u pripremi 057 -

053 Prijevozna sredstva u pripremi 058 -

054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi (AOP 060+061)

059 0 0 -

0541 Višegodišnji nasadi u pripremi 060 -

0542 Osnovno stado u pripremi 061 -

055 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 062 -

056 Ostala nefinancijska imovina u pripremi 063 -

06 Proizvedena kratkotrajna imovina (AOP 065+070+073)

064 0 0 -

061 Zalihe za obavljanje djelatnosti (AOP 066 do 069) 065 0 0 -

0611 Zalihe za preraspodjelu drugima 066 -

0612 Zalihe materijala za redovne potrebe 067 -

0613 Zalihe rezervnih dijelova 068 -

0614 Zalihe materijala za posebne potrebe 069 -

062 Proizvodnja i proizvodi (AOP 071+072) 070 0 0 -

0621 Proizvodnja u tijeku 071 -

0622 Gotovi proizvodi 072 -

063 Roba za daljnju prodaju 073 -

1 Financijska imovina (AOP 075+083+100+105+125+133+142)

074 387.311 396.418 102,4

11 Novac u banci i blagajni (AOP 076+080+081+082) 075 194.066 201.368 103,8

111 Novac u banci (AOP 077 do 079) 076 194.066 201.368 103,8

1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka 077 194.066 201.368 103,8

1112 Novac na računu kod inozemnih poslovnih banaka 078 -

1113 Prijelazni račun 079 -

112 Izdvojena novčana sredstva 080 -

113 Novac u blagajni 081 -

114 Vrijednosnice u blagajni 082 -

12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo (AOP 084+087+088+089+095)

083 192.450 192.450 100,0

121 Depoziti u bankama i ostalim financijskim institucijama (AOP 085+086)

084 190.000 190.000 100,0

1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama

085 190.000 190.000 100,0

1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim financijskim institucijama

086 -

122 Jamčevni polozi 087 -

123 Potraživanja od radnika 088 -

124 Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose (AOP 090 do 094)

089 0 0 -

1241 Potraživanje za više plaćenje poreze 090 -

1242 Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod 091 -

49

obveznika

1243 Potraživanja za više plaćene carine i carinske pristojbe 092 -

1244 Potraživanja za više plaćene ostale poreze 093 -

1245 Potraživanja za više plaćene doprinose 094 -

129 Ostala potraživanja (AOP 096 do 099) 095 2.450 2.450 100,0

1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju 096 2.450 2.450 100,0

1292 Potraživanja za naknade štete 097 -

1293 Potraživanja za predujmove 098 -

1294 Ostala nespomenuta potraživanja 099 -

13 Zajmovi (AOP 101+102+103-104) 100 0 0 -

131 Zajmovi građanima i kućanstvima 101 -

132 Zajmovi pravnim osobama koji obavljaju poduzetničku djelatnost

102 -

133 Zajmovi ostalim subjektima 103 -

139 Ispravak vrijednosti danih zajmova 104 -

14 Vrijednosni papiri (AOP 106+109+112+115+118+121-124)

105 0 0 -

141 Čekovi (AOP 107+108) 106 0 0 -

1411 Čekovi-tuzemni 107 -

1412 Čekovi-inozemni 108 -

142 Komercijalni i blagajnički zapisi (AOP 110+111) 109 0 0 -

1421 Komercijalni i blagajnički zapisi – tuzemni 110 -

1422 Komercijalni i blagajnički zapisi – inozemni 111 -

143 Mjenice (AOP 113+114) 112 0 0 -

1431 Mjenice – tuzemne 113 -

1432 Mjenice – inozemne 114 -

144 Obveznice (AOP 116+117) 115 0 0 -

1441 Obveznice – tuzemne 116 -

1442 Obveznice – inozemne 117 -

145 Opcije i drugi financijski derivati (AOP 119+120) 118 0 0 -

1451 Opcije i drugi financijski derivati – tuzemni 119 -

1452 Opcije i drugi financijski derivati – inozemni 120 -

146 Ostali vrijednosni papiri (AOP 122+123) 121 0 0 -

1461 Ostali tuzemni vrijednosni papiri 122 -

1462 Ostali inozemni vrijednosni papiri 123 -

149 Ispravak vrijednosti vrijednosnih papira 124 -

15 Dionice i udjeli u glavnici (AOP 126+129-132) 125 0 0 -

151 Dionice i udjeli u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija (AOP 127+128)

126 0 0 -

1511 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija

127 -

1512 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih banaka i ostalih financijskih institucija

128 -

152 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava (AOP 130+131)

129 0 0 -

1521 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava 130 -

1522 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava

131 -

159 Ispravak vrijednosti dionica i udjela u glavnici 132 -

50

16 Potraživanja za prihode (AOP 134 do 137+140-141) 133 795 2.600 327,0

161 Potraživanja od kupaca 134 -

162 Potraživanja za članarine i članske doprinose 135 2.600 -

163 Potraživanja za prihode po posebnim propisima 136 -

164 Potraživanja za prihode od imovine (AOP 138+139) 137 0 0 -

1641 Potraživanja za prihode od financijske imovine 138 -

1642 Potraživanja za prihode od nefinancijske imovine 139 -

165 Ostala nespomenuta potraživanja 140 795 0,0

169 Ispravak vrijednosti potraživanja 141 -

19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (AOP 143+144)

142 0 0 -

191 Rashodi budućih razdoblja 143 -

192 Nedospjela naplata prihoda 144 -

OBVEZE I VLASTITI IZVORI

OBVEZE I VLASTITI IZVORI (AOP 146+195) 145 427.223 429.002 100,4

2 Obveze (AOP 147+174+182+190) 146 21.983 23.205 105,6

24 Obveze za rashode (AOP 148+156+164+168+169+170)

147 21.983 21.405 97,4

241 Obveze za radnike (AOP 149 do 155) 148 14.485 12.601 87,0

2411 Obveze za plaće – neto 149 -

2412 Obveze za naknade plaća – neto 150 8.279 7.314 88,3

2413 Obveze za plaće u naravi – neto 151 -

2414 Obveze za porez i prirez na dohodak iz plaća 152 1.779 1.288 72,4

2415 Obveze za doprinose iz plaća 153 2.515 2.150 85,5

2416 Obveze za doprinose na plaće 154 1.912 1.849 96,7

2417 Ostale obveze za radnike 155 -

242 Obveze za materijalne rashode (AOP 157 do 163 ) 156 5.098 8.804 172,7

2421 Naknade troškova radnicima 157 280 0,0

2422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstavima i slično

158 -

2423 Naknade volonterima 159 -

2424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 160 -

2425 Obveze prema dobavljačima u zemlji 161 4.818 8.804 182,7

2426 Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 162 -

2429 Ostale obveze za financiranje rashoda poslovanja 163 -

244 Obveze za financijske rashode (AOP 165 do 167) 164 2.400 0 0,0

2441 Obveze za kamate za izdane vrijednosne papire 165 -

2442 Obveze za kamate za primljene kredite i zajmove 166 -

2443 Obveze za ostale financijske rashode 167 2.400 0,0

245 Obveze za prikupljena sredstva pomoći 168 -

246 Obveze za kazne i naknade šteta 169 -

249 Ostale obveze (AOP 171 do 173) 170 0 0 -

2491 Obveze za poreze 171 -

2492 Obveze za porez na dodanu vrijednost 172 -

2493 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze

173 -

25 Obveze za vrijednosne papire (AOP 175+178-181) 174 0 0 -

251 Obveze za čekove (AOP 176+177) 175 0 0 -

51

2511 Obveze za čekove – tuzemne 176 -

2512 Obveze za čekove – inozemne 177 -

252 Obveze za mjenice (AOP 179+180) 178 0 0 -

2521 Obveze za mjenice – tuzemne 179 -

2522 Obveze za mjenice – inozemne 180 -

259 Ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire 181 -

26 Obveze za kredite i zajmove (AOP 183+186-189) 182 0 0 -

261 Obveze za kredite banaka i ostalih kreditora (AOP 184+185)

183 0 0 -

2611 Obveze za kredite u zemlji 184 -

2612 Obveze za kredite iz inozemstva 185 -

262 Obveze za robne i ostale zajmove (AOP 187+188) 186 0 0 -

2621 Obveze za zajmove u zemlji 187 -

2622 Obveze za zajmove iz inozemstva 188 -

269 Ispravak vrijednosti obveza za kredite i zajmove 189 -

29 Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (AOP 191+192)

190 0 1.800 -

291 Odgođeno plaćanje rashoda 191 -

292 Naplaćeni prihodi budućih razdoblja (AOP 193+194) 192 0 1.800 -

2921 Unaprijed plaćeni prihodi 193 -

2922 Odgođeno priznavanje prihoda 194 1.800 -

5 Vlastiti izvori (AOP 196+199-200) 195 405.240 405.797 100,1

51 Vlastiti izvori (AOP 197+198) 196 9.067 403.766 4.453,

1

511 Vlastiti izvori 197 9.067 403.766 4.453,

1

512 Revalorizacijska rezerva 198 -

5221 Višak prihoda 199 396.173 2.031 0,5

5222 Manjak prihoda 200 -

IZVANBILANČNI ZAPISI 61 Izvanbilančni zapisi – aktiva 201 -

62 Izvanbilančni zapisi – pasiva 202 0 0 -

Izvor: Udruženje obrtnika Labin

U bilanci se primjećuje da je imovina za 2014.godinu iznosila 429.002 kn, od čega je

nefinancijska imovina 32.584 kn, a financijska imovina 396.418 kn. Neproizvedene

dugotrajne imovine nije bilo, a od proizvedene najviše su iznosili poslovni objekti od

39.223 kn, postrojenja i oprema 62.981 kn, ulaganja u računalne programe 2.782 kn, te

ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine od 72.402 kn. Od financijske

imovine najviše je iznosio novac u banci i blagajni od 201.368 kn te depoziti u

tuzemnim bankama i financijskim institucijama od 190.000 kn i potraživanja za

naknade koje se refundiraju od 2.450 kn. Osim toga, postoje i potraživanja za članarine i

52

članske doprinose u vrijednosti od 2.600 kn. Imovina je krajem godine bila veća nego

na početku kad je iznosila 427.223 kn. Obveze i vlastiti izvori su isto bili veći u odnosu

na početak 2014. i iznose 429.002 kn. Obveze su bile 23.205 kn, pri čemu je vrijednost

naplaćenih prihoda budućih razdoblja iznosila 1.800, a obveze za rashode 21.405 kn. Od

toga, obveze za radnike su iznosile 12.601 kn, obveze za materijalne rashode 8.804 kn.

Vlastiti izvori su 403.766 kn, te je ostvaren višak prihoda od 2.031 kn. U prikazanoj

bilanci vidljivo je da se povećala vrijednost imovina i obveza u odnosu na prethodnu

godinu. Na kraju razdoblja ostvaren je višak prihoda, manji nego u početku razdoblja.

6.3.2. Izvještaj o prihodima i rashodima

Izvještaj o prihodima i rashodima može bili polugodišnji i godišnji. To je sustavni

pregled prihoda i rashoda, te financijskog rezultata za razdoblje od 1. siječnja do 30.

lipnja i od 1. siječnja do 31. prosinca. Rok za predaju polugodišnjeg izvještaja je 30

dana nakon isteka izvještajnog razdoblja, odnosno 30.srpanj. Rok za predaju godišnjeg

izvještaja bio je 2.ožujka 2015. (Ministarstvo financija, 2015.). U Obrazac PR-RAS-

NPF upisuje se broj računa iz računskog plana, naziv računa, AOP oznaka, ostvareno u

izvještajnom razdoblju prethodne godine, ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće

godine, te indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 2: Izvještaj o prihodima i rashodima Udruženja obrtnika Labin za razdoblje od

01. siječnja do 31.prosinca 2014.godine

Obrazac PR-

RAS-NPF

IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014.

za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014. Naziv

obveznika:

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE-UDRUŽENJE OBRTNIKA LABIN

AOP ozn. razdoblja2)

: 2014-12

Poštanski

broj: 52220

Kontrolni broj:

46.280.105,94

Mjesto: LABIN Osobni

identifikacijski broj (OIB):

25872823066

Adresa

sjedišta: RUDARSKA 1

53

Žiro

račun:

Žup.: ISTARSKA

Šifra županije:

18

Matični

broj: 03076687 RNO: 0029190

Općina/grad: LABIN

Šifra općine:

222

Šifra

djelatnosti:

9411

Stanje

kontrola: Sve su kontrole zadovoljene Verzija Excel datoteke: 3.0.1.

Djelatnost: Djelatnosti poslovnih organizacija i organizacija poslodavaca Vrsta posla:

708

Račun iz rač.

plana OPIS AOP

Ostvareno prethodne

godine

Ostvareno tekuće

razdoblje

Index (5/4)

1 2 3 4 5 6

PRIHODI

3 PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041) 001 563.902 243.155 43,1

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga (AOP 003+004) 002 6.850 8.970 130,9

3111 Prihodi od prodaje roba 003 700 0,0

3112 Prihodi od pružanja usluga 004 6.150 8.970 145,9

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa (AOP 006+007) 005 513.810 207.148 40,3

3211 Članarine 006 -

3212 Članski doprinosi 007 513.810 207.148 40,3

33 Prihodi po posebnim propisima (AOP 009+010) 008 0 0 -

3311 Prihodi po posebnim propisima iz proračuna 009 -

3312 Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 010 -

34 Prihodi od imovine (AOP 012+021) 011 7.026 6.004 85,5

341 Prihodi od financijske imovine (AOP 013 do 020) 012 7.026 6.004 85,5

3411 Prihodi od kamata za dane zajmove 013 -

3412 Prihodi od kamata po vrijednosnim papirima 014 -

3413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 015 7.026 6.004 85,5

3414 Prihodi od zateznih kamata 016 -

3415 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 017 -

3416 Prihodi od dividendi 018 -

3417 Prihodi od dobiti trgovačkih društava, banaka i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima

019 -

3418 Ostali prihodi od financijske imovine 020 -

342 Prihodi od nefinancijske imovine (AOP 022+023) 021 0 0 -

3421 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 022 -

3422 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 023 -

35 Prihodi od donacija (AOP 025+028 do 031) 024 25.500 16.000 62,7

351 Prihodi od donacija iz proračuna (AOP 026+027) 025 4.000 16.000 400,0

3511 Prihodi od donacija iz državnog proračuna 026 -

3512 Prihodi od donacija iz proračuna jedinica lokalne i 027 4.000 16.000 400,0

54

područne (regionalne) samouprave

352 Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija 028 -

353 Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 029 21.500 0,0

354 Prihodi od građana i kućanstava 030 -

355 Ostali prihodi od donacija 031 -

36 Ostali prihodi (AOP 033+036+037) 032 10.716 5.033 47,0

361 Prihodi od naknade štete i refundacija (AOP 034+035) 033 0 0 -

3611 Prihodi od naknade šteta 034 -

3612 Prihod od refundacija 035 -

362 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine 036 -

363 Ostali nespomenuti prihodi (AOP 038 do 040) 037 10.716 5.033 47,0

3631 Otpis obveza 038 -

3632 Naplaćena otpisana potraživanja 039 -

3633 Ostali nespomenuti prihodi 040 10.716 5.033 47,0

37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija (AOP 042+043)

041 0 0 -

3711 Tekući prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 042 -

3712 Kapitalni prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 043 -

RASHODI

4 RASHODI (AOP 045+057+098+099+110+115+126) 044 495.638 241.124 48,6

41 Rashodi za radnike (AOP 046+051+052) 045 310.854 160.000 51,5

411 Plaće (AOP 047 do 050) 046 217.114 134.691 62,0

4111 Plaće za redovan rad 047 217.114 134.691 62,0

4112 Plaće u naravi 048 -

4113 Plaće za prekovremeni rad 049 -

4114 Plaće za posebne uvjete rada 050 -

412 Ostali rashodi za radnike 051 60.739 2.900 4,8

413 Doprinosi na plaće (AOP 053 do 056) 052 33.001 22.409 67,9

4131 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 053 29.310 20.119 68,6

4132 Doprinosi za zapošljavanje 054 3.691 2.290 62,0

4133 Doprinosi za mirovinsko osiguranje koje plaća poslodavac 055 -

4134 Posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

056 -

42 Materijalni rashodi (AOP 058+062+067+072+077+087+092)

057 172.849 72.634 42,0

421 Naknade troškova radnicima (AOP 059 do 061) 058 14.781 7.003 47,4

4211 Službena putovanja 059 4.251 3.783 89,0

4212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 060 10.530 3.220 30,6

4213 Stručno usavršavanje radnika 061 -

422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično (AOP 063 do 066)

062 21.311 225 1,1

4221 Naknade za obavljanje aktivnosti 063 21.311 0,0

4222 Naknade troškova službenih putovanja 064 225 -

4223 Naknade ostalih troškova 065 -

4224 Ostale naknade 066 -

423 Naknade volonterima (AOP 068 do 071) 067 0 0 -

4231 Naknade za obavljanje djelatnosti 068 -

4232 Naknade troškova službenih putovanja 069 -

55



424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa (AOP 073 do 076)

072 2.890 0 0,0

4241 Naknade za obavljanje aktivnosti 073 -

4242 Naknade troškova službenih putovanja 074 2.890 0,0



425 Rashodi za usluge (AOP 078 do 086) 077 94.640 44.786 47,3

4251 Usluge telefona, pošte i prijevoza 078 12.989 9.132 70,3

4252 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 079 22.642 4.226 18,7

4253 Usluge promidžbe i informiranja 080 48.678 21.921 45,0

4254 Komunalne usluge 081 2.835 2.918 102,9

4255 Zakupnine i najamnine 082 671 0,0

4256 Zdravstvene i veterinarske usluge 083 -

4257 Intelektualne i osobne usluge 084 -

4258 Računalne usluge 085 -

4259 Ostale usluge 086 6.825 6.589 96,5

426 Rashodi za materijal i energiju (AOP 088 do 091) 087 26.717 10.285 38,5

4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 088 9.345 0,0

4262 Materijal i sirovine 089 2.170 65 3,0

4263 Energija 090 4.553 2.891 63,5

4264 Sitan inventar i auto gume 091 10.649 7.329 68,8

429 Ostali nespomenuti materijalni rashodi (AOP 093 do 097) 092 12.510 10.335 82,6

4291 Premije osiguranja 093 2.419 2.474 102,3

4292 Reprezentacija 094 8.135 5.905 72,6

4293 Članarine 095 1.956 1.956 100,0

4294 Kotizacije 096 -

4295 Ostali nespomenuti materijalni rashodi 097 -

43 Rashodi amortizacije 098 673 5.854 869,8

44 Financijski rashodi (AOP 100+101+105) 099 2.174 2.136 98,3

441 Kamate za izdane vrijednosne papire 100 -

442 Kamate za primljene kredite i zajmove (AOP 102 do 104) 101 0 0 -

4421 Kamate za primljene kredite banaka i ostalih kreditora 102 -

4422 Kamate za primljene robne i ostale zajmove 103 -

4423 Kamate za odobrene, a nerealizirane kredite i zajmove 104 -

443 Ostali financijski rashodi (AOP 106 do 109) 105 2.174 2.136 98,3

4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 106 2.174 2.136 98,3

4432 Negativne tečajne razlike i valutna klauzula 107 -

4433 Zatezne kamate 108 -

4434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 109 -

45 Donacije (AOP 111+114) 110 5.500 0 0,0

451 Tekuće donacije (AOP 112+113) 111 5.500 0 0,0

4511 Tekuće donacije 112 5.500 0,0

4512 Stipendije 113 -

452 Kapitalne donacije 114 -

56

46 Ostali rashodi (AOP 116+121) 115 3.588 500 13,9

461 Kazne, penali i naknade štete (AOP 117 do 120) 116 0 0 -

4611 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 117 -

4612 Penali, ležarine i drugo 118 -

4613 Naknade šteta radnicima 119 -

4614 Ugovorene kazne i ostale naknade šteta 120 -

462 Ostali nespomenuti rashodi (AOP 122 do 125) 121 3.588 500 13,9

4621 Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine

122 -

4622 Otpisana potraživanja 123 -

4623 Rashodi za ostala porezna davanja 124 -

4624 Ostali nespomenuti rashodi 125 3.588 500 13,9

47 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija (AOP 127+128)

126 0 0 -

4711 Tekući rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

127 -

4712 Kapitalni rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

128 -

Stanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda na početku razdoblja

129 -

Stanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda na kraju razdoblja

130 -

Povećanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda (AOP 130-129)

131 0 0 -

Smanjenje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda (AOP 129-130)

132 0 0 -

UKUPNI RASHODI (AOP 044-131 ili 044+132) 133 495.638 241.124 48,6

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) 134 68.264 2.031 3,0

MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) 135 0 0 -

5221 Višak prihoda – preneseni 136 327.909 0,0

5222 Manjak prihoda – preneseni 137 -

Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134-135+136-137)

138 396.173 2.031 0,5

Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136)

139 0 0 -

DODATNI PODACI

11 Stanje novčanih sredstava na početku godine 140 151.198 194.066 128,4

11-dugovno

Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne 141 589.352 250.694 42,5

11-potražno

Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni 142 546.484 243.392 44,5

11 Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja (AOP 140+141-142)

143 194.066 201.368 103,8

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

144 2 1 50,0

Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj) 145 2 1 50,0

VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU

AOP

Ostvarena vrijednost

Indeks (5/4)

u istom razdoblju prethodne

godine

u izvještajno

m razdoblju

051 Građevinski objekti u pripremi 146 -

052 Postrojenja i oprema u pripremi 147 -

053 Prijevozna sredstva u pripremi 148 -

054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi 149 -

57

055 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 150 -

056 Ostala nefinancijska imovina u pripremi 151 -

AOP Stanje 1. siječnja

Stanje na kraju

izvještajnog

razdoblja

Indeks (5/4)

Stanje zaliha 152 -

Kontrolni zbroj (AOP 144 do 152) 153 4 2 50,0

Izvor: Udruženje obrtnika Labin

U prethodnim slikama prikazan je Izvještaj o prihodima i rashodima Udruženja

obrtnika Labin za 2014.godinu. Prihodi su iznosili 243.155 kn, što je dosta manje od

prethodne godine kad je ostvareno 563.902 kn. Prihodi od prodaje roba i pružanja

usluga su 2014. iznosili 8.970 kn, prihodi od članarina i članskih doprinosa 207.148 kn,

prihodi od financijske imovine su 6.004 kn, prihodi od donacija iz proračuna jedinica

lokalne i područne samouprave 16.000 kn, te ostali prihodi od 5.033 kn. Rashodi su

2014. bili 241.124 kn, što je manje od rashoda iz 2013. godine kad su iznosili 495.638

kn. Rashodi za radnike su 160.000 kn, a uključivali su plaće radnika i doprinose.

Materijalni rashodi su iznosili 72.634 kn. Od toga, naknade troškova radnicima su

iznosile 7.003 kn te su obuhvaćale službena putovanja i naknade za prijevoz, rad na

terenu i odvojeni život. Naknade troškova službenih putovanja su bile 225 kn. Rashodi

za usluge su iznosile 44.786 kn, a rashodi za materijal i energiju 10.285 kn. Bankarske

usluge i usluge platnog prometa su iznosile 2.136 kn. Ostali rashodi su 500 kn. Višak

prihoda 2014. godine je iznosio 2.031 kn, koji je ujedno i raspoloživ u sljedećem

razdoblju. Stanje novčanih sredstava na početku 2014. godine je 194.066 kn. Na kraju

razdoblja stanje novčanih sredstava je 201.368 kn, što je veće za 7.302 kn s obzirom na

2013.godinu. Osim toga, može se vidjet i prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem

izvještajnog razdoblja koji iznosi jednog radnika kao i na osnovi sati rada. Izvještaj o

prihodima i rashodima ukazuje na smanjenje prihoda i povećanje rashoda s obzirom na

2013. godinu. Stanje na kraju godine bilo je pozitivno i veće nego u prethodnoj godini,

što ukazuje na uspješno poslovanje.

6.3.3. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje su detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilance i

računa prihoda i rashoda. One mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Njima se

pojašnjavaju bitni podaci kako bi se financijski izvještaji pravilno razumjeli i

58

protumačili. Bilješke se ne predaju FINA-i već se čuvaju u arhivi neprofitne

organizacije koja ih je dužna na zahtjev dostaviti Ministarstvu financija i Državnom

uredu za revizije.

U bilješkama Udruženja obrtnika Labin su zabilježene osnovne značajke godišnjih

financijskih izvještaja. Imovina je na dan 31.12.2014. godine iznosila 429.002 kn, od

čega je nefinancijska imovina 32.584 kn, a financijska imovina 396.418 kn. Iznos

nefinancijske imovine u potpunosti otpada na proizvedenu imovinu, od čega su

evidentirani poslovni objekti u iznosu od 39.223 kn, postrojenja i oprema 62.981 kn,

ulaganja u računalne programe 2.782 kn, te ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne

imovine od 72.402 kn. Financijsku imovinu najvećim dijelom je iznosio novac u banci

i blagajni od 201.368 kn te depoziti u tuzemnim bankama i financijskim institucijama

od 190.000 kn. Obveze i vlastiti izvori su iznosili 429.002 kn. Obveze su bile 23.205 kn,

koje većim dijelom otpadaju na obveze za rashode 21.405 kn koje su činile obveze za

radnike i obveze za materijalne rashode. Vlastiti izvori su bili 403.766 kn, te je ostvaren

višak prihoda od 2.031 kn.

Temeljni izvori prihoda Udruženja u 2014. godini su komorski doprinos u paušalnom

iznosu, kojeg su plaćali članovi Udruženja u iznosu od 23,00 kuna mjesečno što

sveukupno iznosi 207.148,60 kuna. Pored tih prihoda ostvareni su prihodi od pružanja

usluga obrtnicima udruženja što je podrazumijevalo prijave i odjave zdravstvenog i

mirovinskog osiguranja i slično u iznosu od 8.970,00 kuna. Prihodi od financijske

imovine činile su kamate na oročena sredstva i zateznih kamata u iznosu od 6.003,98

kuna. Osim toga, evidentirani su i prihodi od donacija jedinica lokalne samouprave u

svoti od 16.000,00 kuna koji čine sredstva dobivena od OTP banke, Obrtničke komore

Istarske županije i Grada Labina za manifestaciju Gastro okusi Istre. U ostale

nespomenuti prihodi, u iznosu od 5.032,64 kuna spadaju sredstva doznačena od

Obrtničke komore Istarske županije za refundaciju jedne trećine komorskog doprinosa

od dohotka dobiti ili plaće za četvrti kvartal 2013. godine. Prihodi Udruženja obrtnika

Labin u 2014.godini ostvareni su u iznosu od 243.155,22 kuna.

Rashode su karakterizirali funkcionalni izdaci za rad tijela Udruženja, informatizaciju

Udruženja, nastupe na sajmovima, održavanje nekretnine u vlasništvu Udruženja, te rad

59

ureda Udruženja obrtnika Labin. Rashodi Udruženja obrtnika Labin za 2014. godinu

ostvareni su u iznosu od 241.124,38 kuna.

U razdoblju od 01.01. do 31.12.2014. godine ostvaren je višak prihoda nad rashodima u

iznosu od 2.030,84 kuna.

60

7. ZAKLJUČAK

Ovim diplomskim radom dan je pregled posebnosti neprofitnih organizacija s

naglaskom na financijsko izvještavanje. Započet je pojmom civilnog društva koji uz

tržište kao privatni sektor i državu kao javni sektor čini treći sektor. Sastavni dio

civilnog društva su neprofitne organizacije kojima cilj nije profit. Nakon što je

objašnjen njihov institucionalni okvir, navedena su obilježja i značajke tih organizacija.

Svrha osnivanja neprofitnih organizacija motivirana je ostvarenjem i poticanjem nekog

društveno korisnog cilja ili interesa određene skupine građana ili skupine pravnih osoba.

U radu je dan pregled vrsta neprofitnih organizacija te statusne promjene koje se mogu

dogoditi tokom poslovanja. Neprofitne organizacije mogu se financirati na razne načine,

kao što su donacije, članarine, proračunska sredstva, a mogu i prodajom robe ili

pružanjem usluga.

Nakon toga, objašnjene su specifičnosti računovodstva neprofitnih organizacija koje se

od 01. siječnja 2015. vodi prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija. Navedeni su obveznici primjene i cilj novog zakona.

Neprofitne organizacije mogu voditi poslovne knjige po načelima jednostavnog ili

dvojnog knjigovodstva, no prve tri godine od osnivanja obvezne su voditi dvojno

knjigovodstvo. Zatim, ovisno o visini godišnjeg prihoda i vrijednosti imovine u

posljednje tri godine, može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i

primjeni novčanog računovodstvenog načela ili nastaviti sa dvojnim knjigovodstvom i

voditi računovodstvo po načelu nastanka događaja. Većina neprofitnih organizacija nisu

obveznici poreza na dodanu vrijednost. Neprofitne organizacije, izuzev onih za koje je

na temelju Zakon o porezu na dodanu vrijednost navedeno da se ne smatraju poreznim

obveznicima i onih za čije su isporuke propisana oslobođenja poreza na dodanu

vrijednost, ako ne obavljaju neku poduzetničku djelatnost, još uvijek ne obračunavaju

porez na dodanu vrijednost. Ukoliko se radi o donacijama za koje neprofitna

organizacija ne pruža nikakvu protuuslugu davateljima tih donacija, one nisu oporezive.

Porezno postupanje je određeno Zakonom o porezu na dobit koji ostaje zakonski akt na

temelju kojeg se utvrđuju obveznici i obveza poreza na dobitak. Pri procjeni

gospodarske djelatnosti, Porezna uprava utvrđuje obavlja li se gospodarska djelatnost

61

samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobitka ili drugih koristi te dovodi li

neoporezivanje te djelatnosti do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Neprofitne

organizacije vode knjigovodstvo prema rasporedu računa iz računskog plana koji se

sastoji od sedam razreda, a to su nefinancijska imovina, financijska imovina, obveze,

prihodi, rashodi, vlastiti izvori i rezultat poslovanja te izvanbilančni zapisi.

Kao završni dio računovodstva opisano je financijsko izvještavanje. Financijski

izvještaji pružaju uvid u financijski položaj neprofitne organizacije. Osim ciljeva,

objašnjen je i način sastavljanja izvještaja. Oni mogu biti godišnji, polugodišnji te

višemjesečni. Godišnji financijski izvještaji su bilanca, izvješće o prihodu i rashodu te

bilješke. Svi financijski izvještaji se moraju javno objaviti, osim izvještaja sindikata i

udruga poslodavaca. Neprofitna organizacija obvezna je upisati se u Registar

neprofitnih organizacija, nakon čega joj se dodjeljuje redni broj upisa (RNO broj) bez

kojeg nije moguća predaja financijskih izvještaja. Registru se dostavljaju i podaci

ukoliko dođe do promjena u neprofitnim organizacijama te eventualnom brisanju iz

Registra. Revizija godišnjih financijskih izvještaja je obavezna za neprofitne

organizacije koje su u prethodnoj godini imale ukupan prihod iznad 3 milijuna kuna. U

svom knjigovodstvu neprofitne organizacije moraju osigurati podatke pojedinačno po

vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora. Podaci se u

poslovne knjige unose po nastanku poslovnog događaja, a najkasnije u roku

primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja. Obvezne poslovne knjige dvojnog

knjigovodstva su dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. Nakon opisa poslovnih

knjiga, objašnjeni su načini iskazivanja prihoda i rashoda, te imovine i obveza.

Na kraju diplomskog rada, dan je primjer neprofitne organizacije Udruženje obrtnika

Labin. Nakon što je opisan način funkcioniranja udruženja i njegova računovodstva,

prikazani su i objašnjeni financijski izvještaji Udruženja za 2014.godinu.

Kako bi neprofitne organizacije poslovale uspješno, važno je dobro razumjeti

računovodstvo i pravila njihova izvještavanja. Financijsko ostvarenje na kraju godine

treba ponovo uložiti u svoje poslovanje, a samim time i u društvene koristi. Neprofitne

organizacije važne su za današnji svijet, jer se fokusiraju na interese i zadovoljstvo

građana, a ne na vlastiti novčani uspjeh. Pravi uspjeh neprofitnih organizacija se sastoji

u uspješnom zadovoljavanju potreba svojih članova te ispunjenju njihovih interesa.

62

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Bežovan, G. 2005., Civilno društvo, Globus, Zagreb

2. Kregar, J. i suradnici, 1999., Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj-modeli suradnje

države i udruga, Ured za udruge, Zagreb

2) ČLANCI

1. Dremel, N. 2014, 'Smjernice računovođama za rad s neprofitnim organizacijama',

Prilog časopisu Računovodstvo, revizija i financije, br.12, Zagreb

2. Dremel, N. 2014, 'Financijski izvještaji u neprofitnom računovodstvu za 2014.',


3. Dremel, N. 2014, 'Što neprofitne organizacije ne smiju zaboraviti', Prilog časopisu

Računovodstvo, revizija i financije, br.12, Zagreb

4. Dremel, N., Glavota M. 2014, 'Računovodstvene provjere prije sastavljanja

financijskih izvještaja za 2014. u neprofitnom računovodstvu', Prilog časopisu


5. Dremel, N. 2015, 'Oporezivanje dobitka neprofitnih organizacija', Računovodstvo,

revizija i financije, br.1, Zagreb

6. Dremel, N. 2015, 'Knjigovodstveni sažetak neprofitnog računovodstva',


7. Dremel, N. 2015, 'Knjigovodstvena evidencija oporezivanja dobitka kod neprofitnih

organizacija', Računovodstvo, revizija i financije, br.3, Zagreb

8. Glavota, M. 2014, 'Obračun amortizacije kod neprofitnih organizacija', Prilog

časopisu Računovodstvo, revizija i financije, br.12, Zagreb

9. Glavota, M. 2014, 'Stjecanje poduzetničkih prihoda kod neprofitnih organizacija',


63

10. Jakir-Bajo, I. 2014, 'Prikaz Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija', Računovodstvo, revizija i financije, br.11, Zagreb

11. Jakir-Bajo, I. 2015, 'Novi pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom

planu', Računovodstvo, revizija i financije, br.2, Zagreb

12. Jakir-Bajo, I. 2015, 'Novi sustav izvještavanja u neprofitnom računovodstvu za

2015. godinu', Računovodstvo, revizija i financije, br.4, Zagreb

13. Jakir-Bajo, I., Dremel, N. 2015, 'Polugodišnji financijski izvještaj za neprofitne

organizacije za 2015. godinu', Računovodstvo, revizija i financije, br.7, Zagreb

14. Vašiček, D. 2014, 'Status i postupanje s financijskim rezultatom udruge', Tim4Pin,

br.4, Zagreb

15. Vašiček, D., Jakir-Bajo, I. 2014, 'Pripreme za godišnji popis u proračunskim i

neprofitnim organizacijama', Tim4Pin, br.12, Zagreb

16. Vidović, D. 2006, 'Nevladine organizacije kao oblik civilnog društva', Status, br.10,

Zagreb

3) INTERNET IZVORI

1. Hrvatska obrtnička komora, http://www.hok.hr/o_hok_u/ustroj

2. Matančević, J. 2012, Analiza pristupa i metodologije međunarodnih komparativnih

istraživanja civilnog društva,

http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/03%20Matancevic.pdf

3. Pojmovnik Civilnog društva, http://www.civilnodrustvo-istra.hr/korisno/pojmovnik-

civilnog-drustva/#sthash.m30wi2YR.dpuf

4. Propisi o institucionalnom okviru http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=43

5. Računovodstvo udruga, http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=179

6. Strateški dokumenti o odnosu države i udruga,

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=42

64

7. Udruge u poreznom i carinskom sustavu,

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=180

8. Udruženje obrtnika Labin, http://www.uolabin.hr/povijest.php

9. Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, Narodne novine 109/07,

http://www.uzuvrh.hr/UserFiles/1-03%281%29.pdf

10. Vašiček, V. 2013, Definicija, obilježje i vrste neprofitnih organizacija,

http://web.efzg.hr/dok/RAC//vvasicek/rno/definicija,%20obilje%C5%BEja%20i%20vrs

te%20NGO.2013.pdf

11. Vašiček, V. 2015, Obilježja djelatnosti neprofitnih organizacija,

http://web.efzg.hr/dok/RAC/vvasicek//obilje%C5%BEja%20djelatnosti%20neprofitnih

%20organizacija%20FINAL%202015.pdf

12. Vašiček, V. 2015 Računovodstvo neprofitnih organizacija,

http://web.efzg.hr/dok/RAC//vvasicek/rno/RA%C4%8CUNOVODSTVO%20NGO%20

UVOD%202015.pdf

4) PRAVNI IZVORI

1. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija, Narodne novine 121/14, Zagreb http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_31_626.html

2. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, Narodne Novine 121/14,

Zagreb http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_1_14.html

3. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, Narodne

novine 121/14, Zagreb http://www.zakon.hr/z/746/Zakon-o-financijskom-poslovanju-i-

ra%C4%8Dunovodstvu-neprofitnih-organizacija

4. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine 143/14, Zagreb

http://www.zakon.hr/z/99/Zakon-o-porezu-na-dobit

5. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine 143/14, Zagreb

http://www.zakon.hr/z/186/Zakon-o-porezu-na-dodanu-vrijednost

6. Zakon o udrugama, Narodne novine 74/14, Zagreb http://www.zakon.hr/z/64/Zakon-

o-udrugama

65

7. Zakon o ustanovama, Narodne novine 35/08, Zagreb

http://www.zakon.hr/z/313/Zakon-o-ustanovama

8. Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine 64/01, Zagreb

http://www.zakon.hr/z/164/Zakon-o-zakladama-i-fundacijama

66

POPIS TABLICA

Tablica 1: Bilanca Udruženja obrtnika Labin na dan 31.prosinca 2014.godine ............ 46

Tablica 2: Izvještaj o prihodima i rashodima Udruženja obrtnika Labin za razdoblje od

01. siječnja do 31.prosinca 2014.godine......................................................................... 52

Sanja Batelić FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ...oliver.efri.hr/zavrsni/955.B.pdf · Dakle,...

Documents

Transcript of Sanja Batelić FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ...oliver.efri.hr/zavrsni/955.B.pdf · Dakle,...