Sanela Mašinović - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/859.B.pdf · o nečemu iz stvarnog...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sanela Mašinović

RAZVOJ I UPORABA INFORMACIJSKIH SUSTAVA NA

PRIMJERU BKS BANK D.D.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJ I UPORABA INFORMACIJSKIH SUSTAVA NA PRIMJERU BKS BANK D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi za potporu odlučivanju Mentor: Prof. Dr. Sc. Slavomir Vukmirović Student: Sanela Mašinović

Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG: 0081129599

Rijeka, lipanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ...................................................... 2

1.2. RADNA HIPOTEZA .......................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ............................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ................................................................................ 3

1.5. STRUKTURA RADA ........................................................................................ 3

2. OSNOVNA OBILJEŽJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ................................... 5

2.1. DEFINICIJA POSLOVNOG SUSTAVA I NJEGOVOG INFORMACIJSKOG

SUSTAVA ......................................................................................................................... 5

2.2. KOMPONENTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA ........................................... 7

2.3. VRSTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA .......................................................... 8

2.4. SUVREMENI INFORMACIJSKI SUSTAVI .................................................. 10

2.4.1. VIRTUALNOST TRŽIŠNOG POSLOVANJA ....................................... 12

2.5. RAD INFORMACIJSKOG SUSTAVA U VIRTUALNOM OKRUŽENJU .. 13

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI BANAKA .............................................................. 16

3.1. UPRAVLJANJE KONTROLAMA PRISTUPA .............................................. 17

3.2. KRIPTOGRAFIJA ............................................................................................ 18

3.3. FIZIČKA SIGURNOST ................................................................................... 18

3.4. UPRAVLJANJE OPERATIVNIM I SISTEMSKIM ZAPISIMA ................... 19

3.5. ZAŠTITA OD MALICIOZNOG KODA ......................................................... 19

4. ANALIZA I PRIMJENA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U BKS BANK D.D. . 20

4.1. POVIJEST I POSLOVANJE BKS BANK D.D. .............................................. 20

4.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BKS BANK D.D. ................................. 22

4.3. SUSTAV POSLOVANJA (HIBIS, BANKSOFT) ........................................... 23

4.4. USLUGE PLATNOG PROMETA (DOMAĆI PLATNI PROMET, PLATNI

PROMET U INOZEMSTVU) ......................................................................................... 26

4.5. KARTICE ZA PLATNI PROMET (MAESTRO DEBITNA KARTICA,

MASTERCARD CLASSIC I GOLD) ............................................................................. 28

4.5.1. MAESTRO DEBITNA KARTICA .......................................................... 28

4.5.2. MASTERCARD CLASSIC ..................................................................... 29

4.5.3. MASTERCARD GOLD ........................................................................... 30

4.6. BANKOMATI (ATM) ..................................................................................... 31

4.7. EFT/POS TERMINALI – MALOPRODAJNI TERMINALI .......................... 32

4.8. INFO USLUGE ................................................................................................ 32

4.9. INTERNET BANKARSTVO ........................................................................... 33

4.9.1. INTERNET BANKARSTVO ZA GRAĐANSTVO – BKS ONLINE .... 33

4.9.2. INTERNET BANKARSTVO ZA PRAVNE OSOBE – BKS BANK

ONLINE .................................................................................................................. 40

4.10. MOBILNO BANKARSTVO (BKS MOBILE) ................................................ 49

4.10.1. PRIJAVA U APLIKACIJU .................................................................. 50

4.10.2. POČETNA STRANICA ....................................................................... 51

4.10.3. ODJAVA IZ APLIKACIJE .................................................................. 61

4.10.4. SIGURNOST KORIŠTENJA MOBILNOG BANKARSTVA ............ 61

5. UČINCI UVOĐENJA INTERNET I MOBILNOG BANKARSTVA NA

POSLOVANJE BKS BANK D.D. ................................................................................. 62

6. BUDUĆE AKTIVNOSTI UNAPREĐENJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA BKS

BANK D.D. .................................................................................................................... 63

7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 65

LITERATURA ............................................................................................................... 66

POPIS TABLICA, SHEMA I SLIKA ............................................................................ 69

1

1. UVOD

Uloga informacijskih sustava u bankarstvu od izuzetne je važnosti za cjelokupno

poslovanje. Njihovim se razvojem prelazi sa tradicionalnog načina poslovanja na

suvremene sustave koji su nužni iz mnogo razloga, a među glavnima je neprestana utrka

na tržištu te konkurentsko nametanje trendova. Kako bi bili u korak s konkurencijom i

kako bi mogli udovoljavati potrebama svojih klijenata, svaka banka mora raditi na

stalnom razvoju svojih poslovnih i informacijskih sustava. Da bi se ovo istraživanje

bolje objasnilo, postavljaju se sljedeće tematske jedinice:

1) Problem i predmet istraživanja,

2) Radna hipoteza,

3) Svrha i ciljevi istraživanja,

4) Znanstvene metode i

5) Struktura rada.

2

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Informacijski sustavi u ubrzanom su razvitku i njihova primjena je od životne važnosti

za sva područja rada i živote razvijenih suvremenih društava. Sukladno tome,

informacijski sustavi imaju i veoma snažan utjecaj na poslovanje suvremenih banaka

koje danas više nego ikad moraju voditi računa o prilagođavanju trendovima i tržišnim

uvjetima.

Problem istraživanja ovog diplomskog rada predstavlja utjecaj informacijskih sustava

na uspješnost poslovanja banaka u uvjetima konstantno rastuće konkurencije među

financijskim institucijama. Nadalje, određen je i predmet istraživanja: analiza teoretske i

praktične primjene informacijskih sustava s osvrtom na poslovanje BKS Bank d.d.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Uspjeh poslovanja u velikoj mjeri ovisi o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji

koja je preduvjet modernog načina poslovanja. Banke teže moderniziranju svojih

informacijskih sustava, iz čega proizlazi sljedeća hipoteza: Ulaganje u razvoj

informacijskih sustava bankarskog sektora značajno je za smanjivanje troškova

poslovanja, te povećanje konkurentskih prednosti i uspješnosti poslovanja banaka.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Sukladno problemu i predmetu istraživanja, te postavljenoj radnoj hipotezi, definirani

su svrha i ciljevi istraživanja. Svrha ovog diplomskog rada je bolje upoznavanje s

glavnim obilježjima informacijskih sustava u bankarstvu koji utječu na smanjenje

troškova te povećanje konkurentskih prednosti i uspješnosti poslovanja banke.

Cilj je ukazati na važnost činjenice da je budućnost rasta i razvoja bankarstva usko

povezana uz potrebu za razvojem informacijskih sustava banaka kako bi se što brže i

lakše prilagođavali zahtjevima svojih klijenata.

S ciljem uspješnog rješavanja problema istraživanja, realiziranja predmeta istraživanja i

ispunjenja svrhe i cilja istraživanja, potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

3

- Koja su osnovna obilježja informacijskih sustava?

- Koje su vrste i komponente informacijskih sustava?

- Kako se informacijski sustavi koriste u suvremenom tržišnom okruženju?

- Kako funkcioniraju informacijski sustavi banaka?

- Koje usluge informatičke tehnologije nudi BKS Bank d.d. i kako to utječe na

njezino poslovanje?

1.4. ZNANSTVENE METODE

U formuliranju, znanstvenom istraživanju i i rješavanju problema ovog diplomskog rada

korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda intervjuiranja i metoda promatranja,

induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda dokazivanja, metoda

deskripcije, metoda kompilacije, statistička metoda i metoda studije slučaja.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad podijeljen je na sedam međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, objašnjeni su problem i predmet istraživanja, postavljena je

radna hipoteza, definirani su svrha i ciljevi istraživanja, te su navedene znanstvene

metode koje su se koristile prilikom izrade istraživačkog rada.

U drugom dijelu, OSNOVNA OBILJEŽJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA,

objašnjava se pojam informacijskih sustava i pobliže se opisuju komponente i vrste

informacijskih sustava.

U trećem dijelu, INFORMACIJSKI SUSTAVI BANAKA, govori se o potencijalnim

prijetnjama i sigurnosnim mjerama koje banke poduzimaju kako bi zaštitile svoje

informacijske sustave na što bolji i adekvatniji način.

U četvrtom dijelu, ANALIZA I PRIMJENA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U BKS

BANK D.D., na temelju konkretnog primjera BKS Bank d.d. analiziran je način na koji

se informacijski sustavi koriste u bankarstvu.

4

U petom dijelu, UČINCI UVOĐENJA INTERNET I MOBILNOG BANKARSTVA

NA POSLOVANJE BKS BANK D.D., opisuje se kako su suvremene informacijske

tehnologije i njihovo unapređenje utjecale na uspješnost poslovanja BKS Bank d.d.

U šestom dijelu, BUDUĆE AKTIVNOSTI UNAPREĐENJA INFORMACIJSKIH

SUSTAVA BKS BANK D.D., navedene su aktivnosti i projekti na kojima BKS Bank

d.d. trenutno radi, te koji su njihovi interesi i postupci koje planiraju poduzeti u

budućnosti kako bi povećali broj klijenata i učinili svoje poslovanje još konkurentnijim.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, izložena je sinteza rezultata istraživanja kojim je

potvrđena radna hipoteza.

5

2. OSNOVNA OBILJEŽJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

2.1. DEFINICIJA POSLOVNOG SUSTAVA I NJEGOVOG

INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prošlosti i

sadašnjosti i poslovnih procesa koji ih obrađuju. Taj sustav čine inputi sirovina,

energije, poruka, dokumenata, dok su outputi proizvodi i dokumenti. Dakle, poslovni

sustav karakteriziraju materijalni ulazi i izlazi i informacijski tokovi. Sudionici u

samom procesu transformacije inputa u outpute mogu biti pojedinci, osobe – izvršitelji

posla, razni strojevi i alati. Da bi poslovni sustav mogao obavljati svoju funkciju

neophodne su mu informacije, te iz tog razloga svaki poslovni sustav posjeduje vlastiti

informacijski sustav, kojim se obrađuju podaci o svim segmentima poslovanja.

(Klasić&Klarin, 2009.)

Informacijski sustav dio je svakog poslovnog sustava čiji je zadatak stalna opskrba svih

razina upravljanja, odlučivanja i svakodnevnog poslovanja potrebnim informacijama. S

obzirom na to da se informacijski sustav razvija za realni poslovni sustav, poslovni

procesi realnog sustava su osnovica za modeliranje strukture njegovog informacijskog

sustava. Primjerice, prikupljanje, obrada te korištenje podataka u poslovnim procesima

poduzeća temelj su svakog poslovanja, pri čemu se neki od poslovnih procesa znatno

razlikuju jer ovise o djelatnosti poduzeća, dok je dio njih gotovo jednak za sve. To se u

najvećoj mjeri odnosi na knjigovodstveno računovodstvene postupke, jer sa stajališta

općeg modela poslovnih procesa na logičkoj razini nema znatne razlike u postupcima i

procedurama. Iz navedene činjenice proizlazi da svako poduzeće posjeduje vlastiti

informacijski sustav koji može, ali i ne mora, biti podržan računalom.

Poslovni sustavi su u pravilu složeni sustavi. Jednostavni poslovni sustavi u praksi

znače da se radi o poslovnom sustavu u kojem se razmatra samo jedan dio poslovnih

funkcija, ili je njegova složenost manja zbog cjelokupnog obujma posla koji obavlja

(složenost sustava određena je brojem procesa koji se u njemu obavljaju, ali i količinom

podataka odnosno dokumenata koji se u sustavu rabe).

6

Informacijski sustav koji podržava poslovni sustav sastoji se od niza informacijskih

podsustava, a svaki od njih može se smatrati elementarnim informacijskim sustavom.

Iz toga proizlaze sljedeći zadaci informacijskog sustava (Klasić&Klarin, 2009.):

· Prikupljanje,

· Razvrstavanje,

· Obrađivanje,

· Čuvanje,

· Oblikovanje i

· Raspoređivanje

podataka svim radnim razinama poslovnog sustava.

Veoma je bitno ustanoviti što se obrađuje u informacijskom sustavu. To su većinom

podaci koji sami po sebi nemaju nekakvo posebno značenje. Dakle, podatak je činjenica

o nečemu iz stvarnog svijeta, za razliku od informacije, koja je interpretacija podatka i

ima subjektivno značenje za primatelja. Informacijski sustav pretvara podatke u

informacije tako da podatke obrađuje, organizira i prikazuje na način razumljiv

korisniku, koji onda tako pripremljene podatke interpretira i na temelju njih donosi

odluke u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Zato su ciljevi informacijskog sustava različiti za različite radne razine (tablica 1.).

Najčešće se koristi podjela na tri radne razine: razinu izvođenja, razinu upravljanja i

razinu odlučivanja. Razina izvođenja je operativna razina, gdje se obavljaju aktivnosti

osnovne djelatnosti. Te poslove obavlja najveći broj izvršilaca. Razina upravljanja je

taktička razina, na kojoj se nalazi srednje rukovodstvo koje organizira posao, upravlja

poslovnim procesima i prati uspješnost rada. Razinu odlučivanja ili stratešku razinu čine

najviša poslovodstva poslovnih sustava koja donose smjernice za dalji rast i razvoj

sustava odnosno predstavljaju poslovne ciljeve.

7

Tablica 1. Ciljevi informacijskih podsustava

Razina funkcija organizacijskog sustava Cilj informacijskog podsustava

IZVOĐENJE Procesi osnovne djelatnosti Povećanje produktivnosti rada

UPRAVLJANJE Razina odgovorna za

organiziranje, praćenje uspješnosti, otklanjanje

smetnji

Povećanje učinkovitosti

ODLUČIVANJE Razina odgovorna za

postavljanje poslovnih ciljeva

Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja

Izvor: Brumec, J.: Strateško planiranje IS-a, FOI, Varaždin, 1997., str. 18.

2.2. KOMPONENTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Danas, kada se razmatra informacijski sustav (IS) općenito se polazi od toga da se ovaj

sustav sastoji od (Solomun, 2004.):

· Hardvera – strojevi, uređaji i sredstva namijenjeni isključivo ili pretežno

procesiranju informacija

· Softvera – znanje ugrađeno u hardver koje predstavlja predmet procesiranja ili

diktira način procesiranja u sistemu

· Ljudske komponente – sve osobe koje u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom

namjerom sudjeluju u radu sustava i/ili koriste rezultate procesiranja informacija

· Komunikacijske komponente – sredstva i veze prijenosa informacija na daljinu,

telekomunikacijska sredstva i sredstva veze u sistemu

· Organizacijske komponente – sve mjere, metode i politike kojima se usklađuje

(koordinira) rad prethodno navedene četiri komponente da bi se osigurali ciljevi

sistema i njegovo konzistentno funkcioniranje.

Kako se kod informacijskih sustava (IS) često govori o njegovoj kvaliteti treba imati na

umu činjenicu da je kvaliteta IS-a jednaka kvliteti njegove najlošije komponente, iz

čega se može zaključiti da se točni podaci o kvaliteti IS-a mogu steći samo ispitivanjem

kvalitete svih komponenti sistema. U današnjem okruženju, financijske institucije ovise

8

o svojim IS-ovima prilikom pružanja proizvoda i usluga svojim klijentima što znači da i

kvaliteta njihovih usluga ovisi o IS-u. Iz tog je razloga nužno upravljati kvalitetom IS-a,

kroz nekoliko elemenata (Solomun, 2004.):

· Odgovarajuće metode mjerenja kvalitete pojedinih komponenata IS-a

· Odgovarajuća mjerila i kriteriji kvalitete pojedinih komponenata IS-a

· Određivanje načina utvrđivanja općenite kvalitete IS-a s obzirom na analizu

kvalitete njegovih komponenti

· Investiranje u razvoj komponente najslabije kvalitete ili, ako su podjednake

kvalitete, u razvoj svih komponenti imajući na umu trendove u tehnici i

tehnologiji te promjene u konkurentnom okruženju.

2.3. VRSTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Kriteriji za podjelu informacijskih sustava su različiti. Najčešće se koriste podjele prema

konceptualnom ustrojstvu poslovodstva, prema namjeni ili prema modelu poslovnih

funkcija u poslovnom sustavu. U praksi ponekad u jednom poduzeću nema strogih

granica između dva podsustava, koji su u drugom poduzeću strogo odvojeni. S obzirom

da su nadležnosti i zadaci svake razine drugačiji, njihovi informacijski sustavi također

se moraju razlikovati (tablica 2.)

Tablica 2. Vrste informacijskih sustava prema konceptualnom ustroju poslovodstva

Ustroj poslovodstva Vrste IS-a

Poslovodstvo Strateški

nivo

Odlučivanje Sustav potpore

odlučivanju

Izvršno vodstvo

Taktički nivo

Upravljanje Izvršni informacijski

sustavi

Operativno vodstvo Operativni

nivo

Izvođenje Transakcijski

sustavi

Izvor: Brumec, J.: Strateško planiranje IS-a, FOI, Varaždin, 1997., str. 23.

Operativnoj razini namijenjeni su transakcijski sustavi, prikladni za izvođenje procesa

osnovne djelatnosti. To su naprimjer sustavi kojima se knjiže bankarske transakcije ili

9

sustavi kojima se evidentiraju pojedini koraci u proizvodnji. Taktičkoj razini

namijenjeni su izvršni informacijski sustavi koji za rezultat svog djelovanja imaju

izvješća nužna za upravljanje. Strateškoj razini namijenjeni su sustavi potpore

odlučivanju.

Prema namjeni informacijski sustavi dijele se na sustave obrade podataka, sustave

podrške uredskom radu, sustave podrške u odlučivanju i ekspertne sustave (Brumec,

1997.). Sustavi obrade podataka služe za unos, obradu i pohranjivanje podataka o stanju

sustava i poslovnim događajima. Podaci su spremljeni u bazama podataka i kojima se

može pristupiti pomoću specijalnih programa za pretraživanje baze podataka. Na

temelju obrađenih podataka izrađuju se izvješća potrebna za izvođenje procesa osnovne

djelatnosti ali i za upravljanje. Sustavi podrške uredskom radu dijele se na sustave za

podršku u obavljanju administrativnih poslova i na sustave za podršku ljudskog

komuniciranja. Uz sustav za administrativne poslove (primjerice obradu dokumenata)

koriste se dodatni pomoćni sustavi za potporu rada u skupini (primjerice prezentacije),

dok se za podršku komuniciranju koriste elektronička pošta, telekonferencije,

videokonferencije i slično. Kod sustava podrške u odlučivanju primjenjuju se različiti

modeli odlučivanja kojima se stvaraju informacije potrebne za odlučivanje, koje služe

kao podrška pojedincu i grupi. Ekspertni sustavi podrška su stručnjacima i ekspertima,

te služe za rješavanje različitih problema, primjerice konfiguriranja i dijagnosticiranja.

U ovu kategoriju najčešće spadaju i sustavi podrške posebnim problemskim područjima

koji se odnose na podršku učenju, podršku znanstvenom i stručnom radu ili podršku

projektiranju.

Neovisno o tipu i vrsti kojemu informacijski sustav poduzeća pripada, on u sebi sadrži

podatke potrebne za daljnju obradu i izvješćivanje. O kvaliteti tih podataka ovisi i

kvaliteta informacijskog sustava. S obzirom na to da je informacijski sustav dio

poslovnog sustava, o kvaliteti informacijskog sustava ovisi i cjelokupno poslovanje

poduzeća. Bez točno i nedvosmisleno definiranih podataka nema ni kvalitetnog

informacijskog sustava, a bez kvalitetnog informacijskog sustava nema ni kvalitetne

podrške klijentu, što spriječava rast i razvoja poduzeća.

10

Iz tog razloga kvalitetan informacijski sustav mora zadovoljiti sljedeća osnovna načela

(Brumec, 1996.):

· Informacijski sustav je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava

· Podaci su resurs poslovnog sustava

· Temelj razmatranja prilikom određivanja podsustava su poslovni procesi kao

nepromjenjivi dio određene poslovne tehnologije

· Informacijski sustav izgrađuje se integracijom podsustava na osnovi zajedničkih

podataka (modularnost)

· Informacije za upravljanje i odlučivanje izvode se na temelju zbivanja na razini

izvođenja.

Informacijski sustav izgrađen na ovim načelima preslikava poslovnu tehnologiju

određenog poduzeća, te može u potpunosti zadovoljiti svoju zadaću prikupljanja,

obrade, pohrane i distribucije podataka svima kojima je to potrebno, s ciljem

unapređenja poslovanja i ostvarenja pozitivnih rezultata.

2.4. SUVREMENI INFORMACIJSKI SUSTAVI

Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) u ubrzanom je razvitku. Iz

tog razloga može se očekivati da se primjena IKT-a mijenja u svakodnevnim poslovima,

privatnim, javnim i drugim tržišnim aktivnostima. Promjene se događaju s aspekata

različitih načina poslovanja i komuniciranja (primjerice, nagli razvoj interneta,

internetskih tržišta svake vrste, obrazovnog, marketinškog i drugo). Direktna posljedica

ubrzanog razvoja IKT-a i drugih suvremenih tehnologija je nastanak potpuno novih

proizvoda i usluga suvremenog interneta. Internet je svjetska računalna i

komunikacijska „mreža svih mreža“, koja je zaslužna za ubrzanu virtualizaciju tržišta

privatnih, javnih i drugih poslovnih usluga i aktivnosti, u društvenim i gospodarskim

odnosima.

U današnje vrijeme se radi pravovremenog odgovora na suvremene svjetske izazove i

trendove mnoge ustanove prilagođavaju okolini tako što većinu ili sve svoje poslove

prenose iz tradicionalnog u virtualni prostor. Samim time spomenute ustanove

moderniziraju svoje poslovne procese, čime njihovo poslovanje zasigurno postaje brže,

11

efikasnije i isplativije, te postaju znatno konkretniji u globalnoj tržišnoj razmjeni.

Upravo se iz tog razloga u nastavku daje sažeti prikaz funkcioniranja najznačajnijih

modernih informacijskih sustava u virtualnom tržišnom prostoru.

Proces umrežavanja računala započinje već šezdesetih godina 20.stoljeća u SAD-u s

namjenom razmjene informacija u Ministarstvu obrane. Razvijanjem te jednake mreže,

porastom broja umreženih računala, osamdesetih godina 20. stoljeća nastaje takozvana

„mreža svih mreža“ koja postaje dostupna ljudima diljem svijeta. Svoj nagli rast „mreža

svih mreža“ - Internet doživljava devedesetih godina 20. Stoljeća, a prema statistikama

taj se trend nastavlja u svim aktivnostima koje se odvijaju putem njega. Internet je

postao dio svakodnevnih aktivnosti i nametnuo se kao neophodan medij u

svakodnevnim profesionalnim procesima.

Tablica 3. Broj korisnika interneta u svijetu u 2000. i 2014. Godini

Regija Broj korisnika

interneta 2000.

Broj korisnika

interneta 2014.

Porast broja korisnika

interneta 2000.-2014.

Afrika 4.514.400 297.885.898 6.498,6%

Azija 114.304.000 1.386.188.112 1.112,7%

Europa 105.096.093 582.441.059 454,2%

Srednji Istok 3.284.800 111.809.510 3.303,8%

Sjeverna Amerika 108.096.800 310.322.257 187,1%

Južna Amerika 18.068.919 320.312.562 1.672,7%

Australija 7.620.480 26.789.942 251,6%

UKUPNO u svijetu 360.985.492 3.035.749.340 741,0%

Izvor: http//www.internetworldstats.com/, World Internet and usage statistics, 31. Prosinac

2000. i 31. prosinac 2014.godine)

Broj korisnika interneta u svijetu 2014. godine iznosio je ukupno 3.035.749.340

korisnika. Najveći dio u ukupnom broju korisnika bilježe Azija, Europa te Južna

Amerika (koja je svojim porastom od 1.672,7% prestigla Sjevernu Ameriku u odnosu

na 2000. godinu). U Europi je broj korisnika interneta 2000. godine iznosio

105.096.093, a 2014. godine 582.441.059 korisnika, što ukazuje na povećanje broja

korisnika za 454,2%. Prema podacima za 2014. godinu (Internet Usage in European

12

Union, http://www.internetworldstats.com/stats.htm, 20.svibanj 2015.) broj korisnika

interneta u svijetu porasao je za 741%, od čega najveći porast bilježe Afrika (6.498,6%)

i Srednji Istok (3.303,8%).

Internet povezuje ljude diljem svijeta, prelazi geografske i nacionalne granice,

omogućuje brže razmjenjivanje informacija, bržu komunikaciju, služi kao izvor brojnih

podataka, informacija i znanja, te stvara virtualna tržišta koja su brzo i jednostavno

dostupna svim korisnicima. Razvojem raznih tehnologija, osobito informacijsko-

komunikacijskih tehnologija, korištenje i pretraživanje informacija postalo je brže i

jednostavnije no ikad prije, a uspostavljanje kontakta s osobama koje su fizički i

geografski veoma udaljene postalo je moguće obaviti u trenu i bez kompliciranih

priprema. Prije šesdesetak i više godina internet je bio samo vizija, dok je to danas

suvremeni medij koji je olakšao i ubrzao mnoga društvena, socijalna i gospodarska

kretanja, a prema špekulacijama mnogih mogao bi postati i postati središnji oblik svih

vrsta društvenog, privatnog, političkog, ekonomskog, tržišnog, obrazovnog i

znanstvenog djelovanja. Internet je svjetska globalna komunikacijska mreža koja spaja

nebrojivo mnogo manjih i većih mreža diljem svijeta, ali je također i mreža koja

povezuje lokalne i regionalne mreže u jednu globalnu mrežu. Osim društvenih, proizveo

je i ekonomske i druge tržišne učinke. Povezivanjem gospodarskih subjekata te velikim

skupom informacija koje razmjenjuju, stvoreno je virtualno globalno tržište, koje

omogućuje poslovanje sa svim zainteresiranim tvrtkama. Njegove mogućnosti su

prepoznali mnogi poduzetnici koji svoje aktivnosti sve više premještaju iz

tradicionalnog načina poslovanja u suvremeni način poslovanja - prostor virtualnog

tržišnog, tj.elektroničkog poslovanja.

2.4.1. VIRTUALNOST TRŽIŠNOG POSLOVANJA

Razvojem interneta stvoren je novi gospodarski prostor, virtualno tržište koje broji više

od milijardu potencijalnih kupaca, a osim svih elemenata klasičnog tržišta posjeduje i

stvara potpuno nove načine poslovanja. Ovisno o načinu organizacije svog poslovanja,

sada poduzetnici mogu djelomično ili u potpunosti svoje poslovne aktivnosti obavljati

putem interneta. Takav oblik poslovanja naziva se danas suvremeno virtualno

13

(elektroničko ili digitalno) tržišno poslovanje, a ponekad i novim pojmom: „e-

poslovanje“ (engl. E-business). (Šimović & Ružić-Baf, 2013.)

Poslovne aktivnosti u virtualnom tržišnom prostoru obavljaju se uz pomoć web-stranica,

elektronske pošte, obrazaca za kupnju putem interneta, internetskog bankarstva i dr.

Profiti poduzeća koja su svoje poslovanje proširile na internet u stalnom su porastu. U

razvijenom svijetu sve je više tvrtki koje svoje poslovanje obavljaju u modernom

virtualnom tržišnom prostoru, putem interneta.

Virtualizirati se mogu gotovo sve gospodarske djelatnosti, a najveću aktivnost ostvaruju

elektronički marketing i oglašavanje, elektronička trgovina, te internetsko bankarstvo.

Svaka djelatnost ostvaruje velike pogodnosti transferom u virtualni prostor, a neke od

njih su značajne uštede u poslovanju te lakše pronalaženje novih kupaca.

Zahvaljujući razvoju brzih veza i odgovora vezanog uz pitanje sigurnosti elektroničkog

plaćanja, internetsko bankarstvo bilježi sve veći porast. Ono pruža korisnicima izravan

pristup njihovim bankovnim računima i obavljanje transakcija kao što su plaćanje

računa i prijenos sredstava između računa. Razvojem Interneta nastala je i nova vrsta

bankarstva. Virtualne banke najnovija su vrsta financijskih institucija koje u ime

klijenta obavljaju novčane transakcije na internetu upotrebom elektroničkog ili

digitalnog novca (engl.e-cash, digital cash). Korisnik svoj realni novac može zamijeniti

u realnoj banci za digitalni novac ili elektronički ček (engl. e-check) kojim može plaćati

kupovinu obavljenu putem interneta.

2.5. RAD INFORMACIJSKOG SUSTAVA U VIRTUALNOM OKRUŽENJU

Za pristup internetu i njegovo korištenje potrebno je udovoljiti (Šimović & Ružić-Baf,

2013.):

· Tehnološkim uvjetima

· Sigurnosnim zahtjevima te

· Zakonskoj regulativi

14

Bitne pretpostavke su također dobra sigurnosna politika, informatička pismenost

korisnika, te razumijevanje engleskog ili drugog stranog jezika.

Tehnološki uvjeti - Za poslovanje putem interneta potrebna je minimalna/osnovna

računalna oprema, aplikacije za obavljanje poslovnih djelatnosti, pristup internetu i Web

poslužitelj. O izboru navedenih elemenata ovisi i kvaliteta poslovanja. Izborom

testiranih i kvalitetnih rješenja osigurava se i kvaliteta i siguran rad putem interneta.

Sigurnosni zahtjevi – korištenje interneta, osim silnih prednosti koje ima, donosi i

određene nedostatke kojima se narušava sigurnost informacijske infrastrukture.

Problemi sigurnosti pri korištenju interneta su računalni virusi, zloupotreba osobnih

informacija, malverzacije pri korištenju kreditnih kartica, neovlašten pristup sustavima i

podacima, prijetnje putem pošte ili softverom, prijave neprofesionalnih i nepouzdanih

trgovaca.

Problemi sigurnosti rješavaju se (Šimović & Ružić-Baf, 2013.):

o Antivirusnom zažtitom

o Antispyware (anti-špijunskom) i

o Antiadware zaštitom

o Firewall-om (vatrenim zidom),

o Kriptiranjem (šifriranjem) podataka, informacija i znanja

o Provjerom identiteta preko digitalnog (elektroničkog) potpisa i certifikatima

o Sigurnosnim kopijama i

o Osiguravanjem sustava besprekidnog napajanja, te

o Osiguravanjem i ostvarivanjem dinamične sigurnosne politike.

Zaštita i provjera obavljaju se u skladu sa Zakonima i normama za sigurnost

elektroničkog poslovanja, prema tehničkim normama i s protokolima za prijenos

podataka.

Zakonska regulativa – Elektroničko poslovanje se uređuje pravnom regulativom koja se

sastoji od niza zakona kojima se regulira elektronička trgovina i zaštita potrošača,

oporezivanje i financije, plaćanje, naplata i izvješćivanje o prihodima i dobiti. Njima se

15

štiti i osobnost i privatnost osobnih informacija na internetu. Zakonima je regulirano

autorsko pravo i intelektualno vlasništvo, elektronička isprava i elektronički potpis, te

informacijska sigurnost i sprješavanje kriminala.

16

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI BANAKA

Informacijski sustavi banaka osnovica su svake banke i njezinog poslovanja. Bez tih

sustava, nebi postojalo internet bankarstvo, kao ni mobilno bankarstvo, a staro klasično

bankarstvo bez potpore tehnologije nebi moglo funkcionirati u današnjem okruženju

stalnog razvoja novih tehnologija. Prije 30 godina kada su ATM bankomati započeli sa

svojim radom, bili su svjetsko čudo i korisnici nisu mogli ni sanjati da će danas svoje

transakcije moći obavljati putem računala i mobilnih telefona u bilo koje doba dana i

noći. Kako se razvija tehnologija, mijenjaju se i potrebe i navike klijenata, što tjera

banke da kontinuirano razvijaju nova rješenja kako bi održavali svoju konkurentnost na

tržištu, pa je razumljivo da svaka banka posebnu pažnju pridaje upravo navedenim

sustavima, razvijajući ih i čineći nepogriješivim, kako bi bili što sigurniji za provođenje

njihovih poslovanja.

Zbog stroge regulative i zahtjeva sigurnosti kontinuiteta poslovanja, potrebno je

osigurati i pričuvni računalni centar, te redundantne telekomunikacije. S obzirom na

veoma bitnu činjenicu da banka raspolaže podacima o klijentima i njihovim

transakcijama, zbog povjerljivosti i integriteta potrebno ih je štititi na adekvatan način,

odnosno stalno unaprjeđivati sigurnost informacijskog sustava. Upravo iz tog razloga

banke koriste velik broj aplikativnih rješenja, različite operativne sustave te robusnu i

telekomunikacijsku infrastrukturu.(Poslovni dnevnik, 2011.)

Bankarski sustavi veoma su privlačna meta hakera te su vrlo često izloženi njihovim

napadima, zbog čega se moraju dobro osigurati kako bi spriječili zlouporabu svojih

podataka i sredstava, kako se negativne posljedice nebi odrazile na njihovo poslovanje.

Sigurnost je zadaća svih upravljačkih razina banke te je vrlo važna u svim fazama

životnog ciklusa informacijskog sustava. Sigurnost informacijskog sustava obuhvaća

sve aspekte povezane s definiranjem, ostvarivanjem i održavanjem temeljnih načela

informacijskih sustava.

Kako bi se postigla i održala adekvatna razina sigurnosti informacijskog sustava, dobre

prakse nalažu rukovođenje sljedećim načelima (HNB, 2006.):

17

1. Načelom zabrane svih radnji koje nisu eksplicitno dopuštene na temelju

dodijeljenih ovlasti

2. Načelom dodjele najmanjih mogućih ovlasti resursima informacijskih sustava

(uključujući osobe, sustave, procese) koje omogućuju djelotvorno poslovanje

Zadatak banke je da donese politiku sigurnosti informacijskih sustava s kojom će

upoznati sve zaposlenike i korisnike informacijskih sustava, te imenovati osobu unutar

banke koja će osiguravati i pratiti provođenje te politike. Cilj politike sigurnosti

informacijskih sustava je osiguranje adekvatne razine sigurnosti informacijskih sustava

banke. Ona bi trebala biti djelotvorna i primjenjiva kako bi se omogućilo ostvarivanje

poslovnih ciljeva banke. Na temelju navedene politike trebali bi se propisati i

primjenjivati interni akti koji se odnose na sve aspekte sigurnosti informacijskih

sustava.

Načini upravljanja sigurnošću informacijskog sustava banke su sljedeći (HNB, 2006.)::

- Upravljanje kontrolama pristupa

- Kriptografija

- Fizička sigurnost

- Upravljanje operativnim i sistemskim zapisima

- Zaštita od maliciznog koda

3.1. UPRAVLJANJE KONTROLAMA PRISTUPA

Kontrole pristupa omogućuju provođenje radnji nad resursima informacijskih sustava u

skladu s dodijeljenim ovlastima. Pristup je svojstvo koje omogućuje obavljanje

odgovarajućih radnji na informacijskom sustavu. Kontrolama pristupa omogućava se,

ograničava ili zabranjuje pristup resursima informacijskog sustava. Cilj uvođenja

kontrole pristupa je sprječavanje neovlaštenog pristupa resursima informacijskog

sustava. Pri njihovoj implementaciji nužno je uzeti u obzir sigurnosne zahtjeve, zahtjeve

poslovnih procesa, te jednostavnost korištenja za korisnike. Kriteriji prema kojima bi

banka trebala kontrolirati pristup informacijskim sustavima su sljedeći (HNB, 2006.):

- Identitet korisnika

18

- Funkcija

- Lokacija

- Vrijeme

- Transakcija

3.2. KRIPTOGRAFIJA

Banke na temelju procjene rizika moraju odrediti adekvatne metode kriptiranja čime će

smanjiti rizike od narušavanja temeljnih načela informacijskog sustava. Osnovne

komponente svake kriptografske metode jesu (HNB, 2006.):

- Kriptografski algoritam (opisuje proces kako se provodi transformacija)

- Jedan ili više kriptografskih ključeva (podatak pomoću kojeg se obavlja

transformacija)

Kriptografske metode omogućuju zaštitu podataka i u onim trenucima kada ti podaci

više nisu u rukama vlasnika. Kriptografija se najčešće upotrebljava za (HNB, 2006.):

- Enkripciju – proces u kojemu se podaci transformiraju u nečitljivu formu iz koje

početne podatke mogu dobiti samo osobe koje imaju kriptografski ključ kojim

će dekriptirati podatke

- Elektroničko potpisivanje – može se dodati bilo kojem podatku u elektroničkom

obliku čime se potvrđuju temeljna načela informacijskog sustava

- Očuvanje integriteta podataka

- Utvrđivanje autentičnosti korisnika

3.3. FIZIČKA SIGURNOST

Fizička sigurnost odnosi se na zaštitu resursa informacijskog sustava od neovlaštenog

fizičkog pristupa, krađe, fizičkog uništenja ili oštećenja. Navedeni rizici mogu se

smanjiti uvođenjem sigurnosnih zona, koje predstavljaju fizičke prostore s posebnim

zahtjevima fizičke sigurnosti.

Fizička sigurnost banke trebala bi uključivati kontrole koje se odnose na (HNB, 2006.):

19

- Kontrole fizičkog pristupa

- Zaštita od požara

- Sustavi za podršku

- Konstrukcija objekta

- Zaštita od utjecaja vode

3.4. UPRAVLJANJE OPERATIVNIM I SISTEMSKIM ZAPISIMA

Operativni i sistemski zapisi omogućuju uvid u aktivnosti resursa informacijskih

sustava (primjerice operativnih sustava, vatrozida, usmjernika). Oni u kombinaciji sa

odgovarajućim internim aktima i procedurama omogućuju postizanje ciljeva banke

povezanih sa sigurnošću i funkcionalnošću. Između ostaloga, služe i za rekonstrukciju

događaja, osobnu odgovornost, otkrivanje neovlaštenog pristupa i radnja na sustavu, te

identifikaciju problema. Zapisi moraju biti adekvatno zaštićeni od neautoriziranog

pristupa, izmjena i brisanja, a osobe odgovorne za njihovo praćenje moraju osigurati

njihovo redovito praćenje u skladu sa svojim organizacijskim zaduženjima i ovlastima.

3.5. ZAŠTITA OD MALICIOZNOG KODA

Maliciozni kod predstavlja bilo koji oblik programskog koda koji djeluje neočekivano i

na potencijalno štetan način (primjerice virus, crv, „trojanski konj“).

Zaštitne mjere i kontrole koje se primjenjuju kako bi se spriječilo djelovanje

malicioznog koda na informacijske sustave banaka uključuju slojevito oblikovanje

sigurnosne infrastrukture – primjenu adekvatne tehnologije, internih akata i edukaciju

zaposlenika. S obzirom na činjenicu da se maliciozni kodovi svakodnevno javljaju u

novim oblicima i u sve većem broju, banke bi trebale najmanje jednom dnevno

provjeravati ažurnost svojih sustava zaštite od malicioznog koda te neuobičajenih i

neovlaštenih radnji.

20

4. ANALIZA I PRIMJENA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U BKS BANK

D.D.

4.1. POVIJEST I POSLOVANJE BKS BANK D.D.

Sadašnja BKS Bank d.d. osnovana je 1993. godine u Rijeci pod imenom Kvarner

Banka d.d., te je bila prva banka u Republici Hrvatskoj s mješovitim vlasništvom nad

kapitalom. Upisani i uplaćeni temeljni kapital banke iznosi 200 milijuna kuna. Jedini

dioničar Banke je BKS Bank AG iz Klagenfurta, Austrija. Banka posluje na jednakom

mjestu od 2003. godine, u starom predjelu grada Rijeke, na adresi Mljekarski trg 3. U

veljači 2007. godine, najveći pojedinačni dioničar Banke postala je BKS Bank AG iz

Klagenfurta (Austrija). Stvarni nadzor i upravljačku funkciju BKS Bank AG preuzela je

nakon izvanredne skupštine dioničara održane u travnju 2007. godine. Temeljem

Odluke skupštine Banke održane 11.08.2008. godine Banci je promijenjen naziv u BKS

Bank d.d., čime se i formalno označila pripadnost Banke grupaciji BKS Bank (BKS

Bank, 2015).

Kako bi se Banka osposobila za snažniji tržišni nastup, polovinom rujna 2008. godine

započinje s radom prva podružnica Banke u Zagrebu. Istodobno je s navedenim

aktivnostima ulagan i veliki trud, te mnogo novčanih sredstava u jačanje IT podrške.

2007. Godine uvedeno je elektronsko bankarstvo za pravne osobe, implementiran je

program za domaći i platni promet, te je sredinom 2008.godine stavljena u funkciju i

nova aplikativna informatička podrška za cjelovito provodođenje bankarskog

poslovanja koja omogućuje daljnji razvoj i mogućnost širenja na nova tržišta. 2009.

godine implementirani su proizvodi za retail - poslovanje sa stanovništvom. Nakon

2007. godine BKS Bank osniva i svoje leasing društvo, koje je, osim na hrvatskom

tržištu, prisutno i na tržištima u Austriji, Sloveniji i Slovačkoj. 2014. Godine Banka je

osnovala i specijalizirano trgovačko društvo za poslovanje nekretninama u 100%-tnom

vlasništvu BKS Immobilienservice Ger.m.b.H., Austrija, pod nazivom BKS Nekretnine.

Društvo je osnovano koristeći dugogodišnje iskustvo i specijalistička znanja kojima se

pruža visoka razina usluge pri procjeni nekretnina, a s ciljem upravljanja i razvoja

nekretnina na području Republike Hrvatske za BKS Banku i njezine klijente. Sjedište

BKS nekretnina nalazi se u Rijeci, sa dodatnim podružnim uredom u Zagrebu.

21

Sama grupacija BKS Bank osnovana je 1922. Godine u Klagenfurtu, gdje je i danas

njezino sjedište. Poslovna mreža grupacije BKS Bank prostire se na području sljedećih

država (BKS Bank, 2015.):

- Austrija, čije je sjedište u smješteno u Koruškoj. BKS Bank kotira na bečkoj

burzi i raspolaže podružnicama u Koruškoj, Štajerskoj, Gradišću, Beču i Donjoj

Austriji, kao i s leasing društvom. BKS Bank zapošljava 872 djelatnika. Ona je

univerzalna banka koja svoje usluge pruža pravnim i fizičkim osobama, te se

smatra jednom od najuspješnijih austrijskih regionalnih banaka.

- Slovenija, gdje je BKS Bank zastupljena kroz podružnice, poslovnice i leasing

društvo. U Ljubljani je krajem 2004. Godine otvorena prva podružnica izvan

Austrije, koja nastupa na tržištu pod nazivom BKS Bank AG, Bančna

podružnica. Danas se njezino poslovanje odvija na pet lokacija: Ljubljana-

Bežigrad, Ljubljana-Trnovo, Domžale, Maribor i Celje.

- Slovačka, gdje je BKS Banka zastupljena s leasing društvom, te od ožujka 2011.

Godine s jednom podružnicom.

- Italija, gdje je BKS Banka prisutna kroz predstavništvo u Padovi, putem kojeg

svojim klijetima nudi: savjetovanje kod osnivanja poduzeća, pomoć pri izboru

poslovnih partnera, posredovanje pri uspostavljanju kontakta sa odvjetnicima,

financijskim zastupnicima, upravnim službama i organima, te posredovanje kod

izbora poslovnog prostora.

- Mađarska, gdje je BKS Banka kao i u Italiji, od 2005. Godine prisutna kroz

posredništvo u Sopronu

Unatoč kriznim događajima te mnogim zakonskim prohtjevima koji su proteklih godina

nastupili u svijetu (primjerice Uredba EU-a o bonitetnim zahtjevima za kreditne

institucije i investicijska društva, SEPA, krize u Ukrajini i Grčkoj) i utjecali na

poslovanje svih financijskih institucija, grupa BKS Bank u 2014. godini bilježi drugi

najbolji rezultat poslovanja grupacije od početka svojeg postojanja. Za pozitivan

razultat je između ostaloga zaslužno i njihovo hrvatsko društvo kći – BKS Bank d.d.

koje bilježi sljedeće rezultate u 2014. godini (BKS Bank, 2015.):

22

- Povećanje bilančne svote na 171,9 mil. eura (porast od 4,9% u odnosu na

proteklu godinu)

- Porast broja depozita na 86,9 mil.eura (porast od 7,4%)

- Porast kreditnog volumena na 128,9 mil.eura (porast od 15,2%)

- Smanjenje rezervacija za kreditni rizik na 0,9 mil.eura (smanjenje od 59,1%)

- Povećanje neto kamatnog prihoda na 4,6 mil.eura (povećanje od 2%)

Dakle, BKS Bank d.d. je u 2014. godini unatoč svim gospodarskim krizama uspjela

ostvariti pozitivan rezultat poslovanja.

4.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BKS BANK D.D.

Shema 1. prikazuje aktualnu organizacijsku strukturu Banke, koja se kroz projekt

optimizacije poslovanja u proteklih godinu dana mijenjala. Najnovije promjene donijele

su spajanje dvaju odjela, Odjela za platni promet i Odjela za IT podršku, u Odjel za

operativne poslove i IT podršku. Kod načina funkcioniranja (Uprave Banke) zadržao se

manji broj hijerarhijskih razina, iz jednostavnog razloga, kako bi se na zahtjeve i

potrebe klijenata moglo reagirati na brz i fleksibilan način.

BKS Bank d.d. broji ukupno 54 zaposlenika, od kojih je 45 zaposleno u sjedištu u

Rijeci, dok se 9 zaposlenika nalazi u podružnici Banke u Zagrebu. Organizacija Banke

vodi se prema 7 odjela, a u podružnici u Zagrebu u objedinjeni su Odjel za poslovanje s

pravnim osobama i Odjel za poslovanje sa stanovništvom. Za Odjel poslovanja s

pravnim osobama, Odjel poslovanja sa stanovništom, Odjel Riznice i Podružnicu

Zagreb odgovoran je Predsjednik uprave (Goran Rameša), dok je za funkcioniranje i

potrebe Odjela upravljanja kreditnim rizikom i pozadinskim poslovima, Odjela za

operativne poslove i IT podršku, Računovodstva i kontrolinga te za Ureda Uprave

zadužen član Uprave (Christian Peter Pettinger).

23

Shema 1. Organizacijska struktura BKS Bank d.d.

Izvor: Izradila autorica

4.3. SUSTAV POSLOVANJA (HIBIS, BANKSOFT)

BKS Bank d.d. koristi dva osnovna sustava za potporu svom cjelokupnom poslovanju,

Hibis i Banksoft, čiji je sustav implementiran u studenom 2014. godine, kao zamjena za

dugogodišnje korištenje Etnine aplikacije Moneta. Projekt implementacije novog

sustava platnog prometa trajao je dvije godine, te je zahtjevao mukotrpan rad

zaposlenika banke i novih dobavljača, kao i kontinuirano razvijanje i testiranje

aplikacije sve dok se nije dovela do savršenstva.

Hibis je zasnovan na temelju programskog alata ORACLE, te osigurava ostvarivanje

postavljenih ciljeva i udovoljavanje zahtjevima po brzom odazivu i prilagođavanje

potpore poslovanju pojedinačne banke. To je softver koji povezuje nekoliko modula za

pokrivanje više vrsta poslova. Svaki od tih modula omogućuje povezivanje

24

jedinstvenom bazom klijenata, automatizirano kontiranje pojedinačnih poslovnih

događaja i neposredno zatim zapis u glavnu knjigu, pri čemu se u potpunosti uvažavaju

računovodstveni standardi u zemlji te međunarodni računovodstveni standardi. Hibisom

je osigurano povezivanje s financijskim institucijama okoline. Tako zasnovan Hibis

omogućava maskimalnu integriranost podataka svakog poslovnog događaja u realnom

vremenu, modularnost, integriranost pojedinačnih modula, parametriziranost glede na

bankarske produkte, potporu različitim organizacijskim strukturama banke, cjelovitost

pokrivanja poslovnih funkcija, user friendly, najviši stupanj sigurnosti itd.

Trenutna verzija, Hibis v. 13, podržana je u okruženju Oracle Database 11g R2, Oracle

Weblogic 11g R2, Oracle Linux 6 i Oracle VM 3.0. Budući da je to okruženje sastavni

dio Oracle Exadata Database Machine te Oracle Exalogic Elastic Cloud, Hibis je

moguće implementirati i u tim sistemima. Mogu se koristiti i drugi operativni sustavi i

virtualizirana okruženja koja podržava Oracle Database 11g R2 odnosno Oracle

Weblogic 11g R2. (HRC, 2015.)

Shema 2. Hibis sustav

Izvor: http://www.h-rc.si/index.php?option=com_content&view=article&id=367&Itemid=297&lang=hr

25

Shema 2. prikazuje sliku Hibisovog sustava te cjelokupno područje njegova zahvaćanja.

Glavni moduli su platni promet, blagajničko poslovanje, elektronsko bankarstvo,

izvještavanje te sučelja. Platni promet je potpora vršenju plaćanja na osnovu platnih

naloga (prijenos novčanih sredstava) u domovini, sa inozemstvom, prekograničnog

platnog prometa te SEPA platnih naloga. Blagajničko poslovanje je aplikacijski paket

koji omogućuje računalno evidentiranje, vođenje i obrade za poslove fizičkih osoba na

šalteru, te pristup do svih samostalnih modula za to područje. Programska podrška

omogućava unos gotovinskog i bezgotovinskog blagajničkog prometa, razne preglede

(npr. Blagajnički dnevnik), zaključak rada poslovnice i sučelje potrebno za potporu za

automatske blagajne. Elektronsko bankarstvo je kanal koji omogućava pravnim i

fizičkim osobama udobno i jednostavno pružanje bankarskih usluga sa željene lokacije,

bez potrebnih posebnih namještanja kako bi aplikacija djelovala. Modul izvještavanja

namijenjen je pripremi zakonom propisanih izvješća sukladno zahtjevima HNB-a, te

ujedno omogućuje pregled i analizu analitike uključene u izvješća. Sučelje (Grafičko

korisničko sučelje – GUI) je način interakcije čovjeka s računalom kroz manipulaciju

grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstualnih poruka i obavijesti (Wikipedia,

2015.).

Banksoft je dioničko društvo sa sjedištem u Zagrebu čiji je CoreBank sustav od 2014.

godine u BKS Banci zamjenio sustav Monete/JMonete. Njihov je sustav rađen po

modelu organizacije i poslovnih procesa banaka koje su tržišno usmjerene. To je

integralni i modularni informacijski sustav koji predstavlja strateški alat za bankare,

čijom im je primjenom omogućeno pružanje brze i adekvatne usluge svojim klijentima,

ali i mnogo lakši način za kreiranje izvještaja o svome radu čime postaju efikasniji, a

ujedno i oslobođeni monotonih poslova. Na taj način se optimiziraju troškovi, postiže se

bolje funkcioniranje same organizacije, te povećanje konkurentnosti i uspješnosti banke.

Banksoftov CoreBank sustav napravljen je na način da povezuje poslovne procese

banke koristeći Business Process Managemet (BPM) alat i procesirajući razne

financijske transakcije. Istodobno, CoreBank pruža i mogućnost proširenja na Internet i

mobilno bankarstvo, kartično poslovanje, direktne veze prema drugim financijskim i

klirinškim sustavima (uključujući i domaći i devizni platni promet). Banksoft koristi

26

najnaprednije informatičke tehnologije i koncepte koji im osiguravaju visok stupanj

parametrizacije CoreBank sustava i njegovu adaptilnost, što im omogućuje da u što

kraćem vremenskom periodu isporučuju nove proizvode, te optimalno održavaju i

upravljaju sustavom. Od programskih jezika koriste Javu, SQL i C. Ti su se programski

jezici u svijetu pokazali kao najbolje dugoročne opcije razvoja moderne programske

podrške, a vrlo su malo ovisne o platformi. Radne stanice sa Windows operativnim

sustavom i uz korištenje Internet Explorera i drugih alata rasploživih u Windows

okruženju potvrđuju otvorenost i snagu tehničkog koncepta a sve za dobrobit bankara

korisnika i njihovih klijenata. (Banksoft, 2015.)

4.4. USLUGE PLATNOG PROMETA (DOMAĆI PLATNI PROMET,

PLATNI PROMET U INOZEMSTVU)

Prema zakonu o platnom prometu, platnim uslugama smatraju se (Zakon o platnom

prometu, 2007.):

a) Usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje, uključujući

sve postupke potrebne za vođenje računa za plaćanje

b) Usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje, uključujući

sve postupke potrebne za vođenje računa za plaćanje

c) Usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na

račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog

pružatelja platnih usluga:

o Izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

o Izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva

o Izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;

d) Usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena

kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

o Izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja

o Izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva

o Izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;

27

e) Usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata

f) Usluge novčanih pošiljaka

g) Usluge izvršenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršenje platne

transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom, digitalnim ili

informatičko-tehnološkim uređajem, a plaćanje se obavlja telekomunikacijskom ili

mrežnom operateru, ili operateru informatičko tehnološkog sustava, koji djeluje

isključivo kao posrednik između korisnika platnih usluga i dobavljača robe i

usluga.

S ciljem poboljšanja i kontinuiranog unapređivanja usluga platnog prometa, BKS Banka

je od veljače 2005. godine započela samostalno obavljati poslove platnog prometa, te se

od onda u Banci mogu vršiti plaćanja računa uz male naknade, i prijenos sredstava na

račune fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu. Sredstvo koje Banka koristi za

provođenje gotovinskog i bezgotovinskog platnog prometa je nalog za plaćanje, koji

obuhvaća nalog za uplatu, nalog za isplatu i nalog za prijenos. Oni mogu biti zadani na

sljedeće načine (BKS Bank, 2015.):

a. Na obrascima platnog prometa u papirnatom obliku

b. Pismeno (bez obrasca) ako su sadržani svi propisani elementi

c. Preko BKS online ili BKS mobile usluge

d. Na temelju posebnog Ugovora o trajnom nalogu

Plaćanje na eksterne račune (račune koji nisu u vlasništvu BKS Banke) obavlja se

putem dva sustava plaćanja:

1. Nacionalni klirinški sustav (NKS) - platni sustav za obračun naloga za prijenos

između njegovih sudionika na neto multilateralnom načelu (HNB, n.d.)

2. Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) - platni sustav za namiru naloga za

prijenos novčanih sredstava u realnom vremenu na bruto načelu, pri čemu se

namira na računima sudionika tijekom obračunskog dana u HSVP-u provodi

pojedinačno (nalog po nalog), u trenutku kada je pojedinačni nalog zaprimljen

(HNB, n.d.)

28

4.5. KARTICE ZA PLATNI PROMET

BKS Bank d.d. u svojoj ponudi za fizičke osobe nudi tri vrste kartica:

4.5.1. MAESTRO DEBITNA KARTICA

Maestro debitna kartica je međunarodno prihvaćena kartica koju je moguće

upotrebljavati na svim prodajnim i isplatnim mjestima u domicilnoj zemlji i

inozemstvu koja imaju istaknutu oznaku Maestro u okviru raspoloživih sredstava na

pripadajućem računu. Navedenom se karticom mogu besplatno podizati novčana

sredstva na svim bankomatima EGCP mreže u državi, te se njome mogu koristiti svi

vlasnici i opunomoćenici po tekućem računu. Za karticu postoji odobreni limit za

bezgotovinska plaćanja na mjestima u zemlji i inozemstvu, te za podizanje sredstava na

bankomatima u zemlji i inozemstvu. Prilikom korištenja za kupnju ili isplatu gotovine,

korisnik potvrđuje svoju radnju (izvršenje i autorizaciju transakcije) unosom PIN-a, koji

je poznat isključivo vlasniku/korisniku kartice. Ukoliko se kartica izgubi ili dođe do

krađe, korisnik je navedeno dužan prijaviti Banci kako bi se izvršila blokada i kako bi

se mogao izdati zahtjev za novom karticom.

Najvažnije prednosti korištenja BKS Maestro debitne kartice su (BKS Bank, 2015.):

- jednostavno i brzo podizanje gotovine na bankomatima s oznakom Maestro

- gotovina se može podignuti 24 sata na dan na bankomatima diljem zemlje i

inozemstva neovisno o radnom vremenu Banke

- korištenje Maestro debitne kartice jednostavnije je i sigurnije od nošenja

gotovine

- plaćanje u valutama različitih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti

određene zemlje

- mogućnost kupnje GSM prepaid bonova na svim bankomatima s oznakom

Maestro

- provjera raspoloživog stanja tekućeg računa na bankomatima s oznakom Maestro

- promjena PIN-a na bankomatima BKS Banke

29

Slika 1. Maestro debitna kartica

Izvor: BKS Bank d.d.

4.5.2. MASTERCARD CLASSIC

MasterCard kartica je BKS Banke koja nudi mogućnost plaćanja na 22 milijuna

prodajnih mjesta u svijetu. Banka pruža mogućnost odabira između klasične ili

zlatne kreditne kartice, od kojih svaka ima individualni limit potrošnje.

Najvažnije prednosti MasterCard Classic kartice su sljedeće (BKS Bank 2015.):

- plaćanje proizvoda i usluga bez korištenja gotovine u skladu s pridruženim

limitom potrošnje

- plaćanje troškova učinjenih kreditnom karticom jednom mjesečno prema

odabranom datumu dospijeća

- 24- satni pristup gotovini na bankomatima u zemlji i inozemstvu s oznakom

MasterCard


određene zemlje

- dodatne pogodnosti za korisnike kreditnih kartica (osiguranje od nezgode i

zlouporabe kartice)

Dodatna pogodnost ove kartice je činjenica da su njezini korisnici osigurani od

osiguravajuće tvrtke Croatia osiguranje d.d. u slučaju nesretnih slučajeva i šteta nastalih

zloupotrebom kartice od strane neovlaštenih osoba.

30

Slika 2. MasterCard Classic


4.5.3. MASTERCARD GOLD

Najvažnije prednosti korištenja MasterCard Gold kreditne kartice su (BKS Bank

2015.):

- plaćanje proizvoda i usluga bez korištenja gotovine u skladu s pridruženim

limitom potrošnje

- plaćanje troškova učinjenih kreditnom karticom jednom mjesečno prema

odabranom datumu dospijeća

- 24- satni pristup gotovini na bankomatima u zemlji i inozemstvu s oznakom

MasterCard


određene zemlje

- veći limit potrošnje u odnosu na MasterCard Classic kreditnu karticu

- dodatne pogodnosti za korisnike kreditnih kartica (osiguranje od nezgode,

zlouporabe i putno osiguranje)

Za razliku od MasterCard Classic kreditne kartice, gdje su korisnici osigurani od

šteta nastalih zloupotrebom kartica od strane neovlaštenih osoba, korisnici

MasterCard Gold osigurani su i od šteta nastalih zbog kašnjenja/gubitka osobne

31

prtljage, kašnjenja putovanja ili otkazivanja letova, ali samo ako je putovanje

uplaćeno putem MasterCard Gold kartice BKS Banke.

Slika 3. MasterCard Gold


4.6. BANKOMATI (ATM)

BKS Banka u svom vlasništvu posjeduje dva bankomata koja se nalaze na sljedećim

lokacijama:

o Sjedište BKS Bank d.d. (Rijeka), Užarska ulica 21

o Podružnica BKS Bank d.d. (Zagreb), Ivana Lučića 2a

Navedeni bankomati omogućuju usluge:

o Podizanja gotovine s kartica koje imaju oznaju Maestro, MasterCard, American

Express te Diners

o Provjeravanje raspoloživog stanja na tekućem računu otvorenom u BKS Bank

d.d.

o Kupnju GSM prepaid bonova

o Promjenu PIN-a kartice

32

4.7. EFT/POS TERMINALI – MALOPRODAJNI TERMINALI

Maloprodajni terminali (sistemi elektronskih plaćanja u maloprodaji) predstavljaju

najčišći elektronski prijenos sredstava. EFT/POS terminali su uređaji putem kojih se

trgovci direktno obraćaju banci i traže odobrenje izvršenja određenog iznosa

transakcije, odnosno potvrdu da klijent na računu ima dovoljan iznos sredstava da bi se

transakcija mogla izvršiti.

BKS Banka članica je EGCP mreže bankomata. Erste Group Card Processor d.o.o. je

novo ime kompanije MBU d.o.o. od 04.02.2014. MBU d.o.o. je osnovan krajem

1993.godine kao zajednička platforma za razvoj kartičnog poslovanja u Hrvatskoj. Od

lokalnih početaka MBU d.o.o. se postepeno i paralelno sa razvojem kartičnog

poslovanja proširio i van granica Hrvatske. 2007.godine Erste Group postaje većinski

vlasnik MBU d.o.o. Slijedom toga MBU d.o.o. postaje zajednički servisni centar

kartičnog procesiranja za banke Erste Grupe na području centralne i istočne Europe.

Osnovna djelatnost Erste Group Card Processor d.o.o. uključuje kartično

procesiranje, izdavanje debitnih, kreditnih i prepaid kartica te prihvat kartica na ATM i

POS terminalima kao i e-trgovinu. Brzo rastuća kartična industrija je inovativna i

podložna stalnim promjenama tehnologije što usmjerava banke ka nužnosti

konkuriranja sa novim proizvodima, visokokvalitetnim uslugama i optimalnim cijenama

procesiranja. (EGCP, 2015.)

EGCP mreža omogućuje korisnicima podizanje gotovine bez plaćanja naknade na svim

bankomatima s oznakom EGCP.

4.8. INFO USLUGE

Korisnicima koji otvaraju tekuće (transakcijske) račune u BKS Banci nudi se

mogućnost ugovaranja BKS SMS Info usluge, koja osigurava da se (ukoliko je došlo do

promjena po računu) jednom dnevno korisnika obavještava o trenutnom stanju i

raspoloživom saldu računa. Iako BKS Banka nema poseban kunski i poseban devizni

račun, već nudi multivalutni račun, podaci o promjeni stanja po računu šalju se samo za

domaću valutu (HRK). Navedena se usluga može ugovoriti za sve tipove mobilnih

uređaja, kao i za sve mrežne operatere.

33

4.9. INTERNET BANKARSTVO

Internet bankarstvo (eng. Online Banking) je financijski servis banke koji omogućava

korisniku osobno i izravno obavljanje i pregled financijskih transakcija i stanja, a pritom

korisi Internet kao kanal distribucije po kojem se vrši bankarska aktivnost. (Wikipedia,

2015.)

BKS Banka uslugu internet bankarstva nudi fizičkim i pravnim osobama.

4.9.1. INTERNET BANKARSTVO ZA GRAĐANSTVO – BKS ONLINE

BKS Online je usluga internet bankarstva za građanstvo koja pruža mogućnost

obavljanja i provođenja financijskih transakcija bez obaveze odlaska u poslovnicu

Banke. Pristup korisnikovim bankovnim računima dostupan je u bilo kojem trenutku

dnevno s bilo kojeg mjesta u svijetu, a potrebni su računalo, sigurnosna kartica (token)

te pristup internetu.

Korisnik i Banka ugovaraju korištenje internet bankarstva popunjavanjem pristupnice

koja se može preuzeti u poslovnici Banke, a uvjet je da korisnik vlasnik transakcijskog

računa te iste Banke. Korisnik može ovlastiti jednu ili više fizičkih osoba za korištenje

BKS online usluge, no svaka od njih mora imati svojstvo ovlaštenika (opunomoćenika)

po korisnikovom računu.

Tehnički preduvjeti za korištenje BKS Online-a (BKS Bank, 2015.):

o podržani operativni sustavi: Microsoft Windows 98 SE/ ME/ 2000/ XP i noviji

o potrebna količina radne memorije: 1GB RAM

o potreban prostor na čvrstom disku: 300 MB

o Internet Explorer (najmanje verzija 6.0)

o Acrobat Reader (najmanje verzija 6.0.2.)

o grafički prikaz: najmanji broj boja 256

o najmanja rezolucija: 800x600, preporučljivo 1024x768

o ISDN 128Kb ili ADSL

Mogućnosti koje nudi BKS Online:

34

o Plaćanje svih vrsta računa u domaćoj valuti (HRK) na području Republike

Hrvatske

o Pregled salda i svih transakcija po računima, štednim ulozima, oročenim

depozitima, kreditima, trajnim nalozima, kreditnim karticama otvorenim u BKS

Banci

o Unos platnih naloga s datumom valute u budućnosti

o Povoljne naknade za uslugu platnog prometa

o Kupoprodaja deviza

o Arhiviranje naloga

o Ispis naloga

Slika 4. BKS Online prijava


35

Na slici 4. Vidi se maska koja se prikazuje korisniku prilikom njegove prijave na

internet bankarstvo za fizičke osobe, gdje je potrebno upisati korisničko ime i lozinku,

te sigurnosni kod koji se dobije upisom PIN-a u token.

Nakon ulaska internet bankarstvo otvara se početna stranica gdje se s lijeve strane

prikazuje izborni meni (slika 5.).

Slika 5. Izbornik


Klikom na Početak korisnik se uvijek vraća na početnu stranicu gdje mu se prikazuje

glavni izbornik, osnovne poruke koje banka objavljuje, te njegovo ime, prezime i datum

ulaska u aplikaciju.

U izborniku BKS (slika 6.) pirkazuju se odabrani računi gdje postoje opcije pregleda

svih računa, pregleda oročenja, štednih uloga, kredita, trajnih naloga i kartica.

36

Slika 6. Početna stranica Moj BKS


Odabirom opcije Plaćanje korisniku daje mogućnost unosa i/ili pregleda naloga. Nalog

se može unijeti izborom na jednu od dvije mogućnosti: kao opći nalog za prijenos (slika

7.) i kao interni nalog (slika 8.) – nalog za prijenos sredstava sa računa unutar BKS

Bank d.d. čiji je vodeći broj banke 2488001.

Slika 7. Opći nalog za prijenos


37

Slika 8. Interni nalog


Jedna od mogućnosti internet bankarstva je također i kupoprodaja deviza (slika 9.) Kod

kupnje deviza otvara se interni nalog gdje je potrebno odabrati kunski račun koji se želi

teretiti za iznos kuna, upisati željeni iznos kupnje, te odabrati račun na koji se želi

uplatiti odabrana valuta kupnje. Kod prodaje deviza otvara se interni nalog preko kojeg

se može vršiti prodaja valuta koje postoje na nekom od računa po kojima je korisnik

vlasnik ili opunomoćenik, gdje se odabire devizni račun koji se želi teretiti za iznos

valute, upisuje se iznos prodaje željene valute te se odabire račun na koji se uplaćuje

domaća valuta (HRK).

38

Slika 9. Kupoprodaja deviza


Ono što je veoma bitno za obavljanje transakcija putem Interneta je njegova sigurnost

korištenja, što mu osigurava sigurnosna kartica (token). Njome se vodi briga o

autoriziranom pristupu usluga, te se njome financijske transakcije digitalno potpisuju.

Ako se sigurnosna kartica izgubi ili je ukradena, korisnik mora što prije obavijesiti

Banku putem telefona ili e-pošte, nakon čega Banka blokira pristup online usluzi (ako je

obavijest poslana u vrijeme redovnog rada banke). Drugi način je da si korisnik sam

blokira pristup na način da četiri puta uzastopno unese krivu lozinku putem logiranja,

što je dužan napraviti ukoliko je do navedenog događaja došlo izvan redovnog vremena

rada Banke. Pored sigurnosnog koda, korisnik pri aktiviranju usluge dobiva korisničko

39

ime, dok sam kreira lozinku kao identifikacijski broj koji je poznat samo njemu i služi

mu za prijavu u aplikaciju. Njegov je zadatak te podatke držati u tajnosti i poduzeti sve

mjere kako oni nebi došli u posjed treće osobe, odnosno kako bi spriječio neovlašteni

pristup, otuđivanje ili nepravilnu uporabu. U slučaju da korisnik sumnja u

krađu/saznanje njegove lozike, može ju u svakom trenutku promijeniti.

Slika 10. Uređaji potrebni za ulazak u internet bankarstvo (identifikacija)

Izvor: Uputa BKS Banke BKS Banke o sigurnosnom korištenju identifikacijskih uređaja

Kako bi bili sigurni da javni ključ pripada određenom korisniku te da nije

zloupotrebljen od druge osobe, i da korisnik zaista komunicira sa svojom bankom,

koriste se certifikati koji služe za identifikaciju. Proces certifikacije korisnika odvija se

osobno i obuhvaća pouzdano identificiranje korisnika prije nego što mu se izda pametna

kartica s certifikatom. Pomoću pametne kartice i instaliranog čitača pametnih kartica,

korisnik se prijavljuje u BKS Bank Online aplikaciju te potpisuje svaki dokument

(financijski ili nefinancijski nalog) koji se razmjenjuje s BKS Bank d.d.

U Web sustavima algoritmi se koriste u konkretnim proizvodima za zaštitu podataka

tijekom prolaska Internetom. Jedan od njih je Secure Socket Layer (SSL) kojeg koristi i

40

BKS Banka, da bi se podaci koji se razmjenjuju zaštitili od neovlaštenog čitanja.

Uporabom navedenog protokola svi podaci koje korisnik izmjenjuje s Bankom u

svakom su trenutku enkriptirani. Enkripcija podataka obavlja se pomoću tajnog ključa

koji na slučajan način kreira korisnikov pretraživač i to prigodom svakog spajanja na

poslužitelj. Tajni ključ dostavlja se poslužitelju zsštićen tehnikom enkripcije javnim i

privatnim ključevima. Za uspješno uspostavljanje SSL veze s provjeroma autentičnosti

poslužitelja korisnik mora koristiti pretraživač novijeg datuma. Korisnik može provjeriti

odgovara li njegov pretraživač zahtjevima tako da unutar naslovne web stranice klikne

mišem na sličicu za provjeru pretraživača.Indikator uspješno uspostavljene SSL veze

prikazuje se kao sličica zatvorenog lokota u krajnjem donjem dijelu korisnikova

pretraživača. Također, razvijen je i sustav Transport Layer Security (TLS) pomoću

kojeg se nastoje riješiti problemi vezani uz sigurnost. Protokol HTTP nadovezuje se na

sigurnosni sloj TLS i naziva se HTTPS ili Secure HTTP. (BKS Bank Online sigurnost,

2015.)

Svaki nalog koji se kreira prije izvršavanja potpisuje jedan ili više korisnika, tj

opunomoćenika. Time se osigurava neporecivost, odnosno onemogućava pobijanje

činjenice o kreiranju i slanju naloga.

Kao dodatna sigurnost služi i automatska odjava, što znači da ako se usluga ne koristi

duže od 15 minuta, BKS Bank Online automatski odjavljuje korisnika, koji se mora

ponovo prijaviti ukoliko želi nastaviti s radom. Na taj se način spriječava uvid treće

osobe u podatke na računima kada korisnik nije prisutan na računalu.

4.9.2. INTERNET BANKARSTVO ZA PRAVNE OSOBE – BKS BANK

ONLINE

BKS Bank Online je skupina usluga koje klijentu pružaju mogućnost rada s Bankom

putem Interneta. Namijenjena je pravnim osobama koje su klijenti BKS Banke.

Tehnički preduvjeti za korištenje BKS Bank Online usluge (BKS Bank 2015.):

o Podržani operativni sustavi:

- Windows 8

41

- Windows XP (sa SP1 ili više)

- Windows Vista

- Windows 7

o Potrebna količina radne memorije:

- Minimalno: 512 MB

- Preporučeno: 1GB ili više

o Potreban prostor na čvrstom disku:

- 500 MB

o Raspoloživi USB port

o Podržani internet preglednici:

- Internet Explorer (preporučena zadnja verzija)

- Mozilla Firefox (preporučena zadnja verzija)

- Google Chrome (preporučena zadnja verzija)

o Acrobat Reader (preporučena zadnja verzija)

o JAVA (najmanje verzija 1.3.1., preporučena zadnja verzija)

Za pristupanje BKS Bank Online potrebno je ispuniti:

- Zahtjev za izdavanje certifikata

- Ugovor o obavljanju usluge certificiranja

- Pristupnicu

- Priložiti identifikacijski dokument na kojemu je vidljiv JMBG ili OIB

Svi potrebni dokumenti mogu se pronaći na web stranicama Banke.

Mogućnosti koje ova usluga nudi svoji korisnicima su sljedeće (BKS Bank, 2015.):

o Pregled salda transakcijskih računa

42

Slika 11. Početna stranica


Slika 12. Mogućnosti izbornika Korisnik


43

Na početnoj stranici (slika 11.) korisnik vidi sve račune kojima raspolaže te njihovo

trenutno stanje, uključujući i rezervirana sredstva, sredstva u redu čekanja te neobrađena

sredstva po računu. Na prikazanoj masci vidljivi su i limiti po računu, posljednjih sedam

izvadaka, te krediti ukoliko korisnik ima kredit u BKS Banci. Ostale mogućnosti su još

i samostalna promjena korisničkih postavki (postavke lozinke, e-mail adrese itd.),

detaljan pregled i odabir računa po kojemu se želi raditi (ukoliko je korisnik ovlaštenik

po nekoliko računa različitih namjena ili različitih poduzeća), pregled posljednjih

prijava na BKS Bank Online, te InfoBKS postavke (odabir info usluge putem SMS-a

i/ili e-maila). (Slika 12.)

o Pregled prometa po transakcijskim računima

Slika 13. Izbornik Promet


U izborniku Promet (slika 13.) korisnik može pretraživati koje je transakcije provodio

toga danu, pretraživati promet po svome računu, uvidjeti blokade, te sve prilijeve iz

inozemstva. Maska Pretraživanje prometa (slika 14.) pruža različite načine

pretraživanja: prema nazivu/IBAN-u primatelja/platitelja, opisu plaćanja, datumu

valute, rasponu iznosa odobrenja/terećenja, odabiru opcije prilijev/odlijev itd.

44

Slika 14. Izbornik Pretraživanje prometa


o Pregled i ispis izvoda po transakcijskim računima

Slika 15. Izvadci


45

Maska Izvadci (slika 15.) omogućuje pretraživanje izvadaka prema godini, mjesecu i

određenom vremenskom rasponu, gdje se svaki od prikazanih izvadaka može skinuti u

PDF-formatu, ispisati direktno sa stranice, te otvoriti/spremiti na lokalno računalo u

formatu propisanom od FINA-e u dokumentu „magnetni izvadak za korisnike“.

o Plaćanje kunskih i deviznih naloga

Slika 16. Unos platnog naloga


Na slici 16. Prikazan je izgled maske unosa Platnog naloga, gdje se korisniku

automatski popunjavaju polja Ime i prezime, Ulica i Mjesto platitelja, a sva ostala

obvezna polja klijent sam popunjava (Ime i Prezime, Ulica i Mjesto primatelja,

iznos i valuta plaćanja, model i poziv na broj platitelja i primatelja, IBAN

primatelja, šifru namjene, opis plaćanja, datum izvršenjam, te valutu pokrića i

46

troškovnu opciju ukoliko se radi o deviznom nalogu). Na samom dnu platnog naloga

klijent može označiti kvačicom opciju „Dodaj među primatelje“ te navedenog

primatelja uvrstiti među primatelje i predloške, nakog čega ubuduće može jednim

klikom ponovo plaćati jednak nalog, izmjenjujući samo polja koja je potrebno

promijeniti (slika 17.).

Slika 17. Primatelji


o Pregled i kontrola svih naloga za plaćanje

Slika 18. Arhiva platnih naloga


47

U Arhivi platnih naloga (slika 18.) osim samog pregleda svih naloga, klijent može

pojedinačno pogledati svaki nalog koji je unesen, isprintati isti nalog, ponovo ga unijeti

jednim klikom, te spremiti u PDF formatu.

o Istovremeno autoriziranje većeg broja naloga

o Uvid u aktualnu tečajnu listu BKS Bank d.d. i Hrvatske narodne banke

Slika 19. Tečajnica BKS Bank d.d. i Hrvatske narodne banke


o Zadavanje naloga za plaćanje unaprijed, uz mogućnost opoziva/storiranja naloga

prije datuma izvršenja

o Trenutno provođenje plaćanja na račune drugih sudionika platnog prometa koji

imaju otvoren račun u BKS Banci

o Mjenjačnicu

48

Slika 20. Mjenjačnica


Mjenjačnica (slika 20.) korisniku omogućuje kupoprodaju deviza, odnosno kupnju bilo

koje valute koja kotira na tečajnoj listi BKS Banke, ili promjenu devizne valute (koju

posjeduje na svom multivalutnom računu) u domaću valutu.

Sigurnost korištenja BKS Bank-online usluge osigurana je 128-bitnom enkripcijom,

FINA e-karticom i autentifikacijom korisnika prilikom pokretanja svake operacije.

Ukoliko korisnicima internet bankarstva (građanstvo i pravne osobe) u bilo kojem

trenutku zatreba pomoć i podrška Banke, na raspolaganju im stoji Help Desk koji se,

nakon što korisnik na vrlo jednostavan način skine aplikaciju „Fastviewer“ sa web

stranice Banke, može putem udaljenog pristupa spojiti na računalo klijenta i pružiti mu

potrebnu pomoć. Djelatnici Help Deska mogu u potpunosti upravljati računalom nakon

što im korisnik pruži suglasnost (klikom miša na „Accept-Share all applcations“), no taj

je proces i dalje vrlo siguran i bezopasan za korisnika jer se svaka sesija snima, te

postoji mogućnost njezina pregledavanja ukoliko dođe do ikakvih poteškoća i

49

prigovora, a klijent u svakom trenutku može preuzeti kontrolu nad konzolom i ponovo

sam upravljati svojim računalom.

4.10. MOBILNO BANKARSTVO (BKS MOBILE)

BKS Mobile usluga je mobilnog bankarstva namijenjena domaćim fizičkim osobama

koje imaju otvoren tekući račun u BKS Banci. Usluga korisnicima daje mogućnost

provođenja financijskih transakcija gdje god se nalazili, sve dok je to mjesto pokriveno

mobilnim signalom. Za ovu uslugu nisu potrebni nikakvi dodatni uređaji, i može se

koristiti u bilo koje doba dana. Usluga se ugovara u bilo kojoj poslovnici BKS Banke.

Bankarske usluge koje omogućuje BKS mobile (BKS Bank 2015.):

- Pregled stanja i prometa po svim korisnikovim računima otvorenim u BKS Banci

- Pregled stanja i prometa po svim računima po kojima je korisnik opunomoćen

- Pregled stanja i promet kunskih i deviznih štednih uloga i oročenja

- Pregled podataka o kreditu i kreditnim karticama

- Opći i interni nalozi za prijenos

- Kupoprodaja deviza

- Pregled i kontrola platnih naloga

- Mogućnost kreiranja i storniranja naloga za budući datum valute

- Informativni izračun rate kredita, kamate na depozit, konverzija valuta

- Pronalaženje trenutne lokacije, popis bankomata i poslovnica s GPS koordinatama,

navođenje do najbližeg bankomata/ poslovnice

- „Slikaj i plati“ opciju automatskog popunjavanja naloga čitanjem otisnutog digitalnog

koda na nalogu za plaćanje

- PFM – mogućnost praćenja trendova potrošnje kroz odabrano razdoblje uz grafički

prikaz

50

Tablica 4. Tehnički preduvjeti za korištenje BKS Mobile:

Android iOS (iPhone)

Pametni telefon s mobilnom

platformom:

Android 2.2 i noviji iOS 5.0. i noviji

Dostupnost aplikacije GooglePlay AppStore

Veličina potrebne memorije 10 MB 10 MB

Pristup Internetu Trenutno uređaj mora imati

SIM karticu (GSM/CDMA) i

stražnju kameru

Minimalno iPhone 3GS, iPad

1; tablet ne mora imati SIM

karticu – dovoljan je WiFi


Rad u BKS mobile aplikaciji opisati će se u nastavku.

4.10.1. PRIJAVA U APLIKACIJU

Nakon ugovaranja usluge u poslovnici Banke, na mobilni uređaj stiže SMS poruka s

aktivacijskim ključem i linkom za preuzimanje aplikacije sa GooglePlay-a ili AppStore-

a. Aktivacijski ključ je šesnaestoznamenkasti broj koji se unosi samo prilikom prvog

ulaska u aplikaciju, a nakon toga se upisuje lozinka (PIN) koja je poznata samo

korisniku i služiti će mu za svaku sljedeću prijavu u aplikaciju, a mora sadržavati četiri

brojčane znamenke. U slučaju da se tri uzastopna puta pogrešno upiše PIN, aplikaciji će

se automatski blokirati pristup, nakon čega je potrebno kontaktirati BKS mobilnog

administratora.

51

Slika 21. Prijava u aplikaciju BKS Mobile


4.10.2. POČETNA STRANICA

Slika 22. Početna stranica


52

Glavni izbornik sadrži sljedeće opcije:

- Stanja

- Plaćanja

- Predlošci

- Nalozi

- Tečajna lista

- Lokacije

- Kontakti

- Kalkulator valute

- Kalkulator kredita

- Postavke

- Pomoć

4.10.2.1. Stanja

Slika 23. Stanja računa, štednje i kreditnih računa


Kod izbornika stanja otvara se pregled transakcijskih računa, štednih računa te

pregled kredita (ukoliko korisnik ima otvoren kredit). Odabirom pojedinog računa

53

moguće je vidjeti detalje svakog računa, pregledavati promet po računu u proteklih

30 dana i pokrenuti link za brza plaćanja s odabranog računa.

4.10.2.2. Plaćanja

Slika 24. Izbornik Plaćanja


U izborniku plaćanja moguće je odabrati plaćanja između računa, nalog za plaćanje,

kupnju i prodaju deviza, plaćanje iz kreiranih predložaka, pregled naloga te buduće

obveze.

Plaćanja između računa koriste se za prijenos sredstava između računa po kojima je

korisnik ove osluge vlasnik ili opunomoćenik. Prijenos je moguće vršiti samo s

računa u istoj valuti, a naloge je moguće unositi s datumom valute najviše 14 dana

unaprijed.

54

Nalog za plaćanje koristi se za plaćanja u domaćoj valuti izvan BKS Banke i za

račune unutar BKS Banke za koje će se informativno prikazati naknada koja će se

obračunati za svaki nalog. Prilikom ulaska popunjeni su podaci o platitelju koje je

moguće promijeniti, a dodatno se unosi broj računa u formi IBAN-a, ili se odabire

banka primatelja i upisuje račun primatelja, te opis plaćanja koji je obvezno polje.

Ako aplikacije ne pronađe račun primatelja u jedinstvenom registru računa (JRR),

korisnik mora samostalno popuniti naziv, adresu i mjesto primatelja plaćanja.

Nakon unosa naloga, isti se mora autorizirati unosom PIN-a.

Kupoprodaju deviza moguće je izvršiti za bilo koju valutu koja kotira na tečajnoj

listi BKS Banke prema tečaju za devize koji je u tom trenutku važeći. Odabire se

račun u valuti koja se želi kupiti/prodati, račun koji će se teretiti, opcija kupnja ili

prodaja devize, te se upisuje opis transakcije i iznos u domaćoj ili deviznoj valuti

koji se želi kupiti/prodati. Autorizacija se također vrši unosom PIN-a.

Iz prethodno kreiranih predložaka moguće je odabrati opcije plaćanja, brisanja i

uređivanja. Predloške je moguće kreirati ulaskom u izbornik Predlošci i unosom

svih potrebnih podataka, kao i iz već unesenih naloga, jednostavnim odabirom

provedenog naloga i odabirom opcije Predlošci.

Kod pregleda moguće je odabrati datume perioda koji se želi pretraživati

(maksimalno 30 dana), razne statuse naloga (obrađeni, neobrađeni, odbijeni) te broj

računa po kojemu se želi vršiti pretraga. Ulaskom u svaki od naloga moguće je

vidjeti detalje naloga te iz njega kreirati predložak. Ukoliko je nalog unesen s

budućim datumom valute i još uvijek nije proveden (status neobrađenih naloga),

moguće ga je stornirati.

55

Slika 25. Izbornik Pregled naloga


Buduće obveze je izbornik koji prikazuje trajne naloge i obveze po kreditima koje

dospijevaju u sljedećih 30 dana. Klikom na svaku obvezu moguće je napraviti

podsjetnik u kalendaru mobilnog uređaja.

4.10.2.3. Slikaj i plati

Ovaj izbornik nudi mogućnost slikanja/skeniranja 2D koda na platnom nalogu,

kojim se u aplikaciji automatski popune svi potrebni elementi za plaćanje naloga.

Nakon što se kod uslika, potrebno je pričekati 2-3 sekunde dok se obrazac naloga

popuni, te se odmah može izvršiti i plaćanje naloga, uz moguću izmjenu podataka o

platitelju.

4.10.2.4. Kartice

Ukoliko korisnik posjeduje kreditnu karticu Banke, u ovom se izborniku prikazuju

osnovni podaci o kartici. Odabirom detalja iz dodatnog izbornika prikazuje se vrsta

kartice, broj transakcijskog računa na teret koje se provodi naplata troškova

napravljenih kreditnom karticom, broj kartice, naziv korisnika, datum ugovaranja,

56

datum dospijeća, iznos za naplatu, odobreni limit, iskorišteni limit. Odabirom opcije

Povijest moguće je vidjeti promet po kartici.

4.10.2.5. Trend

Opcija trend pruža mogućnost uvida i praćenja trendova potrošnje kroz odabrano

razdoblje uz grafički prikaz. U dodatnom izborniku odabirom oznake + unose se i

spremaju razne kategorije prema sklonostima plaćanja potrošača (troškovi

osiguranja, štednja, pričuva itd.). Prilikom unosa naloga, a neposredno prije

plaćanja, moguće je odabrati određenu kategoriju i na taj način pridružiti nalog

određenoj skupini sličnih naloga. Na početnoj masci izbornika Trend prikazuje se

grafikon s trendovima potrošnje prema kategorijama.

Slika 26. Izbornik Trend


57

4.10.2.6. Tečajna lista

Prikazani su tečajevi valuta koje kotiraju na tečajnoj listi BKS Bank d.d. i to

kupovni za devize, srednji i prodajni za devize.

Slika 27. Izbornik Tečajna lista


4.10.2.7. Lokacije

Aplikacija prikazuje na karti trenutnu lokaciju korisnika, poslovnice i bankomate na

kojima je moguće podizati gotovinu bez naknade. Putem dodatnog izbornika može

se odabrati bankomat iz mreže EGCP (prethodni MBU) koristeći točnu adresu i

grad. Ukoliko mobilni uređaj podržava GPS, aplikacija će korisnika voditi do

željene lokacije poslovnice/bankomata.

58

Slika 28. Izbornik Lokacije


4.10.2.8. Kontakti

Izbornik Kontakti prikazuje kontakte i e-mail adresu BKS Banke s mogućnosti

izravnog pozivanja/slanja e-mail poruke.

Slika 29. Izbornik Kontakti


59

4.10.2.9. Kalkulator valute

Opcija kalkulatora valute omogućuje informativni preračun valuta po tečaju za

kupoprodaju deviza.

Slika 30. Izbornik Kalkulator valute


4.10.2.10. Kalkulator kredita

U izborniku Kalkulaator kredita moguće je odabrati opciju informativnog izračuna

kredita i informativnog izračuna depozita.

Slika 31. Izbornik Kalkulator kredita


60

Kalkulator kredita nakon upisa potrebnih podataka (Glavnica, godišnja kamatna

stopa, period plaćanja u mjesecima) prikazuje izračun anuiteta te ukupnog iznosa

kredita.

Kalkulator depozita nakon upisa potrebnih podataka (Glavnica, godišnja kamatna

stopa, period plaćanja u mjesecima) prikazuje iznos kamate te ukkupan iznos

glavnice uvećan za kamatu po dospijeću depozita.

4.10.2.11. Postavke

U izborniku postavke moguće je promijeniti PIN, odabrati korištenje aplikacije na

hrvatskom ili engleskom jeziku te promijeniti e-mail adresu.

Slika 32. Izbornik Postavke


4.10.2.12. Pomoć

Klikom na opciju Pomoć prikazuju se osnovni podaci o funkcionalnosti BKS mobile

aplikcije.

61

Slika 33. Izbornik Pomoć


4.10.3. ODJAVA IZ APLIKACIJE

Pri pristupu mobilnoj aplikaciji na Android mobilnoj platformi, odjava se vrši pritiskom

na tipku back. Ako se izađe iz aplikacije samo pritiskom na tipku Home, aplikacija će i

dalje biti aktivna sve do trenutka automatske odjave. Koristi li se iOS platforma za

pristup aplikaciji, odjava se vrši pritiskom na opciju Odjava. Ako se iz aplikacije izađe

pritiskom na središnju tipku Home, također će ostati aktivna sve do trenutka automatske

odjave. Do automatske odjave dolazi u slučaju neaktivnosti korisnika u trajanju od 5

minuta.

4.10.4. SIGURNOST KORIŠTENJA MOBILNOG BANKARSTVA

Sva komunikacija između mobilnog uređaja i gateaway aplikacijskog poslužitelja

zaštićena je korištenjem SSL/TLS kriptiranog protokola, a sam pristup osiguran je sa

standardnim metodama autentifikacije kao što su tokeni, Tan tablice, SMS

autentifikacija itd. Sigurnost ove aplikacije osigurava činjenica da pristup svim

funkcionalnostima i financijskim podacima u aplikaciji nije moguć bez PIN-a kojeg zna

samo korisnik i generiranog One Time Password-a (OTP). Ako korisnik izgubi mobilni

uređaj ili sumnja na zlouporabu PIN-a, dužan je što prije obavijestiti banku i zatražiti

blokadu usluge.(BKS Mobile korisničke upute, 2015.)

62

5. UČINCI UVOĐENJA INTERNET I MOBILNOG BANKARSTVA NA

POSLOVANJE BKS BANK D.D.

Ključni razlozi uvođenja internet i mobilnog bankarstva u poslovanje BKS Banke

zapravo su logični i odnose se na kontinuirano praćenje trendova tehnološkog i

svjetskog razvoja. Time se opravdava imidž inovativnosti koji omogućava banci da

svojim klijentima ponudi najnovija tehnološka rješenja. Ujedno se nude se bolje i veće

mogućnosti interakcije s klijentom. Dotada je to bilo moguće samo u vrijeme dok je

poslovnica banke bila otvorena, dok je to sada moguće i putem Interneta, što čini to

vrijeme neograničenim. Razvojem informatizacije svojeg poslovanja, Banka

automatizira procese provođenja transakcija, što smanjuje potrebu za ručnim radom i

zapošljavanjem dodatnih službenika. Internet omogućuje i pokrivanje većeg

geografskog područja, što predstavlja još jedna pogodnost koja će privući nove klijente

u Banku. Dodatne prednosti koje pruža uvođenje internet i mobilnog bankarstva su

smanjenje vremena čekanja u redovima na šalterima banaka, upravljanje računima s bilo

koje lokacije, mogućnost korištenja bankovnih usluga 24 sata dnevno i slično.

Konkretan podatak je i činjenica da je, uz smanjivanje naknada i provizija, uvođenje e-

poslovanja u BKS Banku utjecalo je i na povećanje broja transakcija u poslovanju

Banke, što se vidi iz podataka prikazanih u tablici 5. Internet bankarstvo za pravne

osobe uvedeno je 2006. godine, te se dosada njime koristi 450 klijenata. Internet

bankarstvo za fizičke osobe uvedeno je 2009. godine i broji oko 300 korisnika, dok je

mobilno bankarstvo implementirano 2013. godine i zasada ga koristi oko 40 građana.

2006. godine Banka je provela 2.354.943 transakcija. 2009. godine taj se broj popeo na

2.716.321, dok je u 2014. Godini dosegao broj od 2.887.773 transakcije. Od početka

ulaganja u internet i mobilno bankarstvo ukupan broj porastao je za 532.830 transakcija,

što bilježi porast od 18,45%..

Tablica 5. Broj transakcija u 2006., 2009. I 2014. godine (u mil.)

Godina 2006. 2009. 2014.

Broj transakcija 2.354,94 2.716,3 2.887,8


63

6. BUDUĆE AKTIVNOSTI UNAPREĐENJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

BKS BANK D.D.

Tijekom 2014. godine najveći projekt u BKS Banci bio je promjena arhitekture

postojeće infrastrukture informacijskog sustava kroz Projekt „POP – Payment Operation

Project“ gdje se postojeći dobavljač usluge platnog prometa ETNA d.o.o. zamijenio sa

dobavljačima HRC d.o.o. i Banksoft d.o.o. Također, u 2014. godini uvedena je i

aplikacija mobilnog bankarstva za građanstvo, na što su klijenti pozitivno reagirali.

Razvoj Banke tu nije stao, već ona radi na kontinuiranom prošrenju ponuda svojih

usluga, na što ukazuje i činjenica da trenutno radi na implementaciji novog rješenja

internet bankarstva za građanstvo s korištenjem Soft Tokena (putem mobilnih uređaja) i

dvostrukom autorizacijom svakog naloga (putem OTP – One Time Password ili

Challenge Response modela). Također, u skoroj budućnosti planira se i ponuda

kreditnih kartica za pravne osobe.

Veoma važan dio Bankovne prilagodbe europskim standardima i propisima je

implementacija SEPA projekta, koji je također u razvitku. SEPA (Single Euro Payments

Area) prdstavlja područje na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti

mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i

obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. Cilj SEPA inicijative je uspostava jedinstvenog

sustava platnog prometa. Države koje obuhvaća područje SEPA-e su sljedeće:

- Sve članice Europske Unije

- Island

- Lihtenštajn

- Norveška

- Švicarska

- Monako

- San Marino

Kako je Repulika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine pristupila Europskoj Uniji, i još

uvijek spada među države članice koje ne koriste euro kao svoju domaću valutu, krajnji

64

rok za migraciju na SEPA platne instrumente je 31. listopada 2016. godine, što BKS

Bank d.d. ima u planu implementirati do veljače 2016. Godine.

U cjelokupnom poslovanju, težište Banke biti će na privlačenju novih klijenata, naročito

u segmentu poslovanja sa stanovništvom, čemu će provedba sadašnjih projekata

zasigurno biti od velike pomoći i koristi.

65

7. ZAKLJUČAK

Informacijski sustavi mijenjaju način poslovanja suvremenih poduzeća, pa tako i

suvremenih bankarskih institucija. Za sve subjekte koji se ne prilagode novonastalim

promjenama u tehnološkom okruženju dovodi se u pitanje njihova egzistencija i

preživljavanje na tržištu, kao i mogućnost udovoljavanja zahtjevima klijenata i

nametnutim kriterijima konkurenata. Iz navedenog razloga je logično da ulaganje u

informacijske sustave predstavlja najveći dio bankovnih investicija.

Unapređenjem informacijske tehnologije proširuje se spektar usluga koje banke nude, a

one koje su se na primjeru BKS Bank d.d. pokazale najzahvalnijima za pozitivan rast

uspješnosti poslovanja jesu uvođenje internet i mobilnog bankarstva. Prije svega,

elektronsko bankarstvo utjecalo je na smanjenje troškova poslovanja. Njegovim

korištenjem klijenti sve manje dolaze u poslovnice banaka, smanjuju se redovi čekanja

na šalterima, povećava se automatizirano obavljanje transakcija, povećava se dostupnost

i provjerljivost informacija o računima i prometima klijenata sa bilo kojeg mjesta na

kojem se nalaze, čime i česti posjeti banci postaju prošlost. Navedeno utječe na

smanjenje broja administrativnih i operativnih poslova čime se uklanja potreba za

zapošljavanjem dodatnih kadrova u šalterskom poslovanju, što ujedno sa svim ostalim

prednostima pridonosi povećanoj profitabilnosti Banke. Također, poslovanje s platnim

karticama uvelike je olakšano kroz direktnu vezu s EGCP sustavom, koji ne ograničava

korisnike kartica BKS Banke samo na korištenje njihovih bankomata, već omogućuje

korištenje svih ATM bankomata u navedenoj mreži bez plaćanja naknade za korištenje i

autorizaciju za EFT-POS terminale u realnom vremenu. Navedenim prednostima

potvrđuje se hipoteza istraživanja, i može se sa sigurnošću reći da je ulaganje u

informacijske sustave jedan od ključnih segmenata uspješnosti poslovanja banaka.

Poznati britanski fizičar Stephen William Hawking izjavio je kako je „budućnost utrka

između rastuće moći tehnologije i mudrosti s kojom je koristimo“. BKS Bank d.d.

svijesna je svih pozitivnih učinaka koje joj je ulaganje u informacijsku tehnologiju

donijelo, te u budućnosti planira nastaviti kontinuirano ulagati u svoju informatizaciju i

modernizaciju, smatrajući to glavnim segmentom njihovog tehnološkog razvoja.

66

LITERATURA

1) KNJIGE

1. KLASIĆ, KLARIN: Informacijski sustavi, načela i praksa, INTUS, Zagreb, 2009.

2. BRUMEC, J.: Strateško planiranje IS-a, FOI, Varaždin, 1997.

3. SOLOMUN, R.:Priručnik za unutarnju reviziju i kontrolu u bankama 2003.,

Protecon, Zagreb, 2004.

4. BRUMEC, J.:Projektiranje i metodike razvoja IS-a, Euro Data, Zagreb, 1996.

5. ŠIMOVIĆ. RUŽIĆ-BAF: Suvremeni informacijski sustavi, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2013.

6. FRANJIĆ, M.: Digitalna ekonomija:Internet – budućnost poslovanja, Digimark,

Zagreb, 1999.

7. BAČA M.: Uvod u računalnu sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2004.

2) WEB IZVORI

1. Internet World Stats, World Internet and usage statistics, dostupno na:

http//www.internetworldstats.com/, 31. Prosinac 2000. i 31. prosinac 2014. Te

godine (Preuzeto: 21.05.2015.)

2. Poslovni dnevnik, Bez IT sustava nije moguće poslovati, dostupno na: http://www.poslovni.hr/tehnologija/bez-it-sustava-nije-moguce-poslovati-

177496# (preuzeto 17.04.2015.)

3. BKS Bank, Povijest BKS Bank d.d., dostupno na:

http://www.bks.hr/BKSWebp/BKS/bks_hr/o_nama/poslovanje/Povijest/index.js

p (preuzeto 25.04.2015.)

4. BKS Bank, Poslovna mreža grupacije BKS Bank, http://www.bks.hr/BKSWebp/BKS/bks_hr/o_nama/poslovanje/Grupacija/Poslov

na_mreza/index.jsp (preuzeto 25.04.2015.)

5. BKS Bank, Priopćenje za javnost, 2015., dostupno na: http://bks.hr/BKSWebp/BKS/Informationsobjekte/PDFs/HR/Dokumente/novosti

/Bilanzpressetext_15.pdf (preuzeto: 25.04.2015.)

67

6. HRC Informacijski inženiring d.o.o., dostupno na: http://www.h-

rc.si/index.php?lang=hr (preuzeto 25.04.2015.)

7. Wikipedia, Grafičko korisničko sučelje, dostupno na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Grafi%C4%8Dko_korisni%C4%8Dko_su%C4%8D

elje (preuzeto 26.04.2015.)

8. Banksoft d.o.o., dostupno na: http://www.banksoft.hr/banksoft/banksoft-

suvremeno-bankarsko-okruzenje (preuzeto 19.04.2015.)

9. Pročišćeni tekstovi zakona, 2015., Zakon o platnom prometu, dostupno na:

http://www.zakon.hr/z/86/Zakon-o-platnom-prometu, (preuzeto: 29.04.2015.)

10. HNB, Nacionalni klirinški sustav, dostupno na: http://hnb.hr/platni-

promet/medubankovni-platni-statistika/nks/h-nacionalni_klirinski_sustav-1.htm,

(preuzeto 30.04.2015.)

11. HNB, HSVP, dostupno na: http://www.hnb.hr/platni-promet/medubankovni-

platni-statistika/hsvp/h-sustav-velikih-placanja.htm, (preuzeto 30.04.2015.)

12. BKS Bank, Maestro debitna kartica, dostupno na:

http://www.bks.hr/BKSWebp/BKS/bks_hr/Gradanstvo/Racuni__karticno_poslo

vanje/Karticno_poslovanje/Maestro_debitna_kartica/index.jsp, (preuzeto

02.05.2015.)

13. BKS Bank, MasterCard Classic, dostupno na:


vanje/Karticno_poslovanje/MasterCard_Classic/index.jsp, (preuzeto

02.05.2015.)

14. BKS Bank, MasterCard Gold, dostupno na:


vanje/Karticno_poslovanje/MasterCard_Gold/index.jsp, (preuzeto 02.05.2015.)

15. Erste Group Card Processor, dostupno na: http://www.egcp.com/hr/EGCP,

(preuzeto: 02.05.2015.)

16. Wikipedia, Internet bankarstvo, dostupno na:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetsko_bankarstvo, (preuzeto: 03.05.2015.)

17. BKS Bank, Građanstvo: BKS Online, dostupno na:


vanje/BKS_online/index.jsp, (preuzeto: 02.05.2015.)

68

18. BKS Bank, Pravne osobe: BKS Online, dostupno na:

http://www.bks.hr/BKSWebp/BKS/bks_hr/Pravne_osobe/Racuni/OnlineBankin

g/index.jsp, (preuzeto: 02.05.2015.)

19. BKS Bank, BKS Mobile, dostupno na:


vanje/BKS_mobile/index.jsp, (preuzeto: 02.05.2015.)

3) OSTALO

1. Smjernice za upravljanje informacijskim sustavom u cilju smanjenja operativnog

rizika, HNB, Ožujak 2006.

2. BKS Bank Online sigurnost, BKS Bank priručnik

3. BKS Mobile korisničke upute

69

POPIS TABLICA, SHEMA I SLIKA

1) POPIS TABLICA

Naziv tablice Broj stranice

Tablica 1: Ciljevi informacijskih sustava 7

Tablica 2: Vrste informacijskih sustava

prema konceptualnom ustroju

poslovodstva

8

Tablica 3: Broj korisnika interneta u

svijetu u 2000. i 2014. Godini

11

Tablica 4: Tehnički preduvjeti za

korištenje BKS Bank d.d.

50

Tablica 5: Broj transakcija u 2006., 2009. i

2014. godini

62

2) POPIS SHEMA

Naziv sheme Broj stranice

Shema 1: Organizacijska struktura BKS

Bank d.d.

23

Shema 2: Hibis sustav 24

3) POPIS SLIKA

Naziv slike Broj stranice

Slika 1: Maestro debitna kartica 29

Slika 2: MasterCard Classic 30

Slika 3: MasterCard Gold 31

Slika 4: BKS Online prijava 34

Slika 5: Izbornik 35

Slika 6: Početna stranica Moj BKS 36

Slika 7: Opći nalog za prijenos 36

Slika 8: Interni nalog 37

Slika 9: Kupoprodaja deviza 38

70

Slika 10: Uređaji potrebni za ulazak u

Internet bankarstvo (identifikacija)

39

Slika 11: Početna stranica 42

Slika 12: Mogućnosti izbornika Korisnik 42

Slika 13: Izbornik Promet 43

Slika 14: Pretraživanje prometa 44

Slika 15: Izvadci 44

Slika 16: Unos platnog naloga 45

Slika 17: Primatelji 46

Slika 18: Arhiva platnih naloga 46

Slika 19: Tečajnica BKS Bank d.d. i

Hrvatske narodne banke

47

Slika 20: Mjenjačnica 48

Slika 21: Prijava u aplikaciju BKS Mobile 51

Slika 22: Početna stranica 51

Slika 23: Stanja računa, štednje i kreditnih

računa

52

Slika 24: Izbornik Plaćanja 53

Slika 25:Izbornik Pregled naloga 55

Slika 26: Izbornik Trend 56

Slika 27: Izbornik Tečajna lista 57

Slika 28: Izbornik Lokacije 58

Slika 29: Izbornik Kontakti 58

Slika 30: Izbornik Kalkulator valute 59

Slika 31: Izbornik Kalkulator kredita 59

Slika 32: Izbornik Postavke 60

Slika 33: Izbornik Pomoć 61

71

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAZVOJ I UPORABA

INFORMACIJSKIH SUSTAVA NA PRIMJERU BKS BANK D.D. izradio/la

samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Slavomira Vukmirovića. U radu sam

primijenio/la metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio/la literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo/la u diplomskom

radu citirala sam na uobičajen, standardan način. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasan/na sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Sanela Mašinović - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/859.B.pdf · o nečemu iz stvarnog...

Documents

Transcript of Sanela Mašinović - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/859.B.pdf · o nečemu iz stvarnog...