Sandra Nikolić - KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA.doc
-
Upload
aleksandar-nikolic -
Category
Documents
-
view
193 -
download
8
description
Transcript of Sandra Nikolić - KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA.doc
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA ČAČAKNASTAVNA BAZA BEOGRAD
PREDMET: MEMADŽMENT RAČUNOVODSTVA
SEMINARSKI RAD
TEMA: KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
Mentor: Student:Prof. dr.Nikola Petrović Sandra Nikolić
Br.indeksa:199-002/11
Beograd, Mart 2012.godine
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
SADRŽAJ:
1. Uvod –....................…………………………………………………………………….. 2
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
2
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
1.UVOD
Preduzeće treba da poseduje neku imovinu da bi moglo da funkcioniše i obavlja svoju delatnost.Sve
poslovne aktivnosti u preduzeću se obavljaju uz dejstvo ljudskih i materijalnih faktora pod koje
spadaju:
Osnovna - (stalna) sredstva
Obrtna - (promenjiva) sredstva
Stalna i obrtna sredstva čine poslovna sredstva preduzeća.Stalnu imovinu čine sredstva koja su
dugoročno vezana za poslovanja preduzeća i čija se nabavka vrši radi korišćenja u poslovanju, a ne
radi prodaje.To su osnovna sredstva preduzeća, različitog oblika (u ne materijalnom, materijalnom i
obliku prava) .Ostali delovi imovine služe za dalju preradu, a potom prodaju.
Po pravilu se sredstva najpre javljaju u obračunskom obliku, a zatim u obliku novca.
I ona imaju svoj kružni tok, tj. Reprodukcioni ciklus, brzinu promene sredstava iz jedne u drugi oblik
merimo koeficijentom promene sredstava.
K= broj dana u godini /dani vezivanja određenih oblika sredstava. Dani vezivanja označavaju
vreme u kome se sredstvo zadržava u određenom obliku.Koeficijent okretanja sredstava su osnova za
podelu sredstava u osnovna (K je manji od 1) i obratna (K je veći od 1).
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
3
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
2. IZVORI POSLOVNIH SRESTAVA
Izvori sredstava predstavljaju način obezbeđivanja sredstava neophodnih za poslovnu delatnost
preduzeća.Razlikuju se prema:
Vlasništvu
Nastanku
Trajanju
2.1 Izvori sredstava prema vlasništvu:
- Sopstveni kapital koji se formira ulozima vlasnika iz sopstvene štednje (akumulacije kapitala).
- Pozamljen ili tuđi kapital koji se formira iz zajedničkih ulaganja, kredita, emisije i prodaje hartija
od vrednosti i sl.
- Drugi izvori kapitala (testamenti, pokloni i sl.)
Preduzeće će stepen svoje finansijske samostalnosti prikazati kroz odnos sopstvenog kapitala prema
ukupnim izvorima sredstava preduzeća a stepen finansijske zaduženosti kroz odnos pozamljenog
kapitala prema ukupnim izvorima preduzeća. S tim u vezi proizilazi činjenica da što je učešće
sopstvenih sredstava veće, veći je i stepen finansijske samostalnosti i obrnuto, što je veće učešće
pozamljenih sredstava i stepen zaduženosti preduzeća je veći.
2.2 Sopstveni izvori finansiranja
Sopstveni izvori finansiranja sredstava preduzeća dele se na:
Interne (akumulirani dobitak i amortizacija)
Ekstern (aksijski kapital)
Pozamljene izvore finansiranja preduzeća čine dugoročni, srednjoročni i kratkoročni dugovi
(odnosno izvori sredstava prema vremenu trajanja). Dugovi su jeftini izvor sredstava od spljnjh
izvora sopstvenih sredstava.Podela dugova na dugoročne,srednjeročne i kratkoročne je pitanje
dogovora.Obično se smatra da su kratkoročni dugovi oni koji moraju biti vraćeni u periodu od jedne
godine, srednjoročni su oni koji dospevaju za vraćanje u periodu od pet godina, dok je rok otplate
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
4
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
dugoročnih dugova više od pet godina.
2.3 Izvori sredstava prema nastanku:
Prema nastanku, izvori sredstava mogu biti iz:
Ulaganja osnivača
Rezultata poslovanja
Zajmova i kredita
Namenske donacije (sredstva solidarnosti, ustupljeni porezi i doprinosi bez obaveze vraćanja,
itd.)
Emisija hartija od vrednosti
Stranih ulaganja i sl.
2.4 Izvori sredstava prema trajanju:
Prema vremenu trajanja, izvori sredstava preduzeća mogu biti:
Kratkoročni (dobijeni od banaka i drugih kreditora) , radi nabavljanja sredstava za rad i
materijala za isplatu radnika.
Dugoročni (zajmovi, obveznice islično), radi nabavke sredstava za rad i poboljšanje strukture
obrtnih sredstava
Trajni , koji mogu biti poslovni fond, fond ulagača i rezervni fond.
Kada kažemo finansiranje, najčešće pomislimo na dugovanje , na pozamljeni novac.U ovaj kontekst
uključen je i invensticioni kapital, jer i dug kao ulaganje, predstavlja spoljno finansirane, koje
pomaže preduzeću da nadoknadi troškove, da se razvija.Korektan proces poslovnog planiranja nužno
će ukazati na jazove, koje treba dopuniti finansiranjem.
3. OSNOVNA (STALNA) SREDSTVA
Stalna sredstva su ona koja u jednom poslovnom ciklusu ne prenesu svoju vrenost na proizvod nove
upotrebne vrednosti, već to čine u nizu tih ciklusa, zadržavajući za sve to vreme svoju upotrebnu
vrednost a stalno i postepeno smanjujući svoju prometnu vrednost. Ona mogi biti materijalna i
nematerijalna.
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
5
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
3.1 Materijalna ulaganja
Materijalna ulaganja dele se na ulaganja u prirodna bogatstva i sredstva za rad.Prirodna bogatstva su
šume i zemljišta (npr. zemljište, zgrade, radna oprema, stada, višegodišnji zasadi) preduzeću
omogućavaju obavljanje njegove delatnosti u ulozi objekvnih uslova rada ili pomoćnih uslva za rad.
3.2 Nematerijalna ulaganja
Dele se na osnivačka ulaganja, patente, licence, koncesije i ostala prava
3.2.1 Ulaganja u istraživanje i razvoj.
Ova ulaganja obuhvataju: ulaganja u sopstveni istraživačko-razvojni rad, od kojih preduzeće očekuje
određene ekonomske koristi (smanjenje troškova ili unapređenje organizacije) , u periodu od jedne
godine.To su ulaganja u istraživanja tržišta i razvoj novih materijala i proizvoda, a obuhvata troškove
materijala utrošene u istraživačko razvojnom poslu, plate istraživačkog tima i dr.
3.2.2 Ulaganje u sticanje prava na koncesije, patente, licence.
Koncesije predstavlja ovlašćenje koje država daje nekom licu (shodno Zakonu o koncesijma)pravo
iskorišćavanja:
1) Prirodna bogatstva
2) Dobara (objekata) opšte upotrebe, tj. izgradnju, eksplataciju i odrežavanje
3.2.3 Patent
Je isprava kojom ovlašćena institucija (Zavod za intelektualnu svojinu Srbije) priznaje autorstvo na
pronalasku određenom licu (ili preduzeću) .Time se vlasnik zakonski zaštićuje od neovlašćenog
korišćenja pronalazaka od strane drugih, na bazi koga se ostvaruje pravo na naknadu pri korišćenju
patenta.
3.2.4 Licenca
Je isprava kojom vlasnik patenta ustupa pravo korišćenja tuđeg zaštićenog pronalaska tuđeg
patenta) , drugome (putem ugovora) , uz odgovarajuću naknadu.
3.2.5 Godvill
Predstavlja razliku između tržišne i knjigovodstvene vrednosti preduzeća
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
6
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
Osnovna sredstva u prelaznom obliku –u obliku prava, kojima se obuhvataju dugoručni finansijski
plasmani, odnosno potraživanja osnovnih sredstava od:kupaca (po osnovu prodatih sredstava) ;
dobavljača (po osnovu datih avansa za nabavku osnovnih sredstava) i sl.
Osnovna sredstva se u reprodukcionom procesu mogu koristiti potpuno i nepotpuno.
Potpuno korišćenje osnovih sredstava znači celovito korišćenje njegovih kapaciteta i tako se
ostvaruje njegovo njegovo racionalno korišćenje.
Nepotpuno korišćenje znači iskorišćenje ispod sopstvenih kapaciteta tj. neracionalno.Pri
tome, kapacitet predstavlja tehničku moć proizvodnje nekog objekta.
3.3 Osnovne karakteristike
Da se koriste u poslovnim aktivnostima preduzeća u dužem vremenskom periodu (minimum
godinu dana).
U toku veka upotrebe ne menjaju svoj fizički oblik
Postepeno se troše-vrednosno, tako što deo svoje vrednosti prenose na gotove proizvode ili
usluge.
3.4 Podela osnovnih sredstava
Sa aspekta funkcije dele se na:
Osnovna sredstva u pripremi i izgradnji.To su novčana ulaganja u sredstva čije
pribavljanje i izgradnja još uvek nisu završeni, a nose se na računima „Zemljište u
pribavljanju“; „Šume u pribavljanju; „Višegodišnji zasad u pribavljanju“ ili „Osnovno
sredstvo u pripremi (ukoliko je građevinski objekat u fazi izgradnje, ili ako se priprema
montira i sl.)
Osnovna sredstva u funkciji (upotrebi). To su novčana ulaganja izvršena u nabavku i i
izgradnju sredstava, sa kojima preduzeće već raspolaže i koja može da koristi u obavljanju
delatnosti (bez obzira dali rade ili ne). Obuhvataju se na računu „Zemljište“ (poljoprivredno,
građevinsko itd); „Šume“ (lišćare, četinari itd.); Građevinski objekti (na kome se obuhvataju
ulaganja preduzeća u sve vrste zgrada); „Oprema“ (ulaganja u sredstva za rad sa dužim
vekom upotrebe od jedne godine, kao mašine, uređaji i sl.)
Osnovna sredstva izvan upotrebe. To su npr. rezervne mašine u skladištu koje su potpuno
otpisane ili je njihovo korišćenje, zbog moralne zastarelosti, postalo ekonomski neracionalno.
Ova sredstva možda mogu biti od koristi drugim preduzećima ili ne služiti nikome.Njihovo
držanje izaziva troškove, iako su izvan upotrebe.Naime, ona podlažu amortizaciji, a time
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
7
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
povećavaju poslove rashode preduzeća. Zato se ova sredstva izlažu prodaji ili se otuđuje na
dreuge načine.
3.5 Vrednost osnovnih sredstava
Fakturna vrednost
Je vrednost po kojoj su osnovna sredstva kupljenja od dobavljača i ona je naznačena na fakturi
dobavljača.
Zavisni troškovi nabavke
Obuhvataju:carine i druge uvozne dažbine, poreze, troškove utovara, prevoza i istovara, troškove
osiguranja i ostali troškovi do skladišta kupca.U zavisne troškove nabavke spadaju i troškovi
dovođenja u stanje radne pripravnosti, a to su izdaci u vezi sa pribavljanjem dozvola za priključak
struje, vode, gasa i slično.
Nabavna vrednost
Čini fakturna vrednost uvećana za iznos zavisnih troškova nabavke.Nabavna vrednost se koristi za
evidenciju osnovnih sredstava u knjigovodstvu kao i osnovica za obračun amortizacije.
Sadašnja vrednost osnovnih sredstava
Dobija se kada se nabavna vrednost umanji za iznos obračunate amortizacije (otpisana vrednost).
Tržišna vrednost osnovnih sredstava
Predstavlja vrednost osnovnih sredstava koja se podiže njihovom prodajom na tržištu.Može biti
jednaka, veća ili manja od sadašnje vrednosti osnovnih sredstava.
3.6 Pribavljanje osnovnih sredstava
Preduzeće mogu nabaviti osnovna sredstva na sledeći način:
Besplatnim prijemom
Kupovinom
1) Kupovina predstavlja najčešći oblik pribavljanja sredstava za rad.Obavlja se javnim
nadmetanjem, pisanim ponudama i direktnom pogodbom.
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
8
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
2) Kupovinom upotrbljivih osnovnih sredstava, gde je kupovina jednaka sadašnjoj
(knjigovodstvenoj) vrednosti, i kada je kupovina vrednost niža od sadašnje-neotpisane vrednosti.
3) Da je kupovina vrednost viša od sadašnje vrednosti osnovnog sredstva
4) Prilikom kupovine upotrebljivog osnovnog sredstva dešava se da na sredstvu moraju izvršiti
određene popravke, montaža i sl.
3.7 Izgradnja ili izrada osnovnog sredstva.
Ukoliko preduzeće pribavlja osnovna sredstva izgradnjom tada se visina potrebnih novčanih
sredstava određuje na osnovu podataka sadržanih u investicionom programu i tehničkoj
dokumentaciji. U odluci upravnih organa preduzeća mora biti navedena predračunska vrednost
izgradnje, montaže, i drugih izdataka vezanih za izgradnju i puštanje u rad osnovnog sredstva, kao i
izvori iz kojih su obezbeđena sredstva za finansiranje izgradnje. Izgradnja osnovnih sredstava može
se poveriti preduzećima koja se bave delatnošću izgradnje, ili se može izvesti u sopstvenoj režiji,
ukoliko ima službu koja se izgradnjom bavi, ili je to osnovna delatnost preduzeća. Najčešći oblik je
izgradnja u tuđoj režiji i u tom slučaju pojavljuju se: investitor (preduzeće za koje se radovi izvode),
izvođač (preduzeće koje radove izvodi), i banka (kao kreditor ukoliko investitor nema dovoljno
sopstvenih sredstava).
Izvođačima radova se u najvećem broju slučajeva stavlja na raspolaganje ugovorom
predviđen određeni deo sredstava (avans), za započinjanje radova. Avansi se evidentiraju na računu
„Avansi za osnovna sredstva“, sa aspekta investitora predstavljaju potraživanje od izvođača, dok se
za isplaćeni iznos odobrava konto „Tekući račun“, ukoliko je isplata izvršena iz sopstvenih sredstava,
odnosno „Dugoročni krediti“, ako se isplata vrši iz dugoročnog kredita. Ugovorom se precizira i
način gašenja avansa.
Obračun izvršenih radova obavlja se podnošenjem situacija koje predstavljaju fakture
izvođača radova. Mogu biti:
privremene (u toku radova), situacije su fakture u kojima izvođač radova iskazuje
vrednost izvršenih radova na objektu, i to od početka radova pa do momenta sastavljanja situacije,
konačne
po završetku radova. Situacije su obično kumulativne, odnosno sadrže vrednosti od početka radova
do momenta podnošenja situacije, pa se pri knjiženju mora voditi računa, da se bruto iznos podnete
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
9
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
situacije umanji za vrednost prethodnih situacija, a neto iznos situacije knjiži i isplaćuje.
Primer:
1.Preduzeće „LITISTIL“ Beograd sklopilo je ugovor sa građevinskim preduzećem
„GRATEST“ d.o.o. Beograd o izgradnji magacina.
2. Predračunska vrednost je 2.400.000 din. Sredstva su preneta na tekući račun, i sa njega je
izvođaču isplaćen avans u iznosu od 800.000 din.
3. Primljena je privremena situacija koja glasi na 2.360.000 din. (usluga 2.000.000 din. i PDV
360.000 din.), i plaćena sa posebnog računa.
4. Primljena je konačna situacija koja glasi na 2.360.000 din. (usluga 2.000.000 din. i PDV
360.000 din)
Red. br.
Broj kontaO P I S
IZNOSD. P. Duguje Potražuje
12423 Izdvojena novč. sred. za investicije
2.000.000
2.000.0002410 Tekući račun
2028 Avansi
800.000
800.0002423 Izdvojena novč. sred. za investicije
302712702
Investicione nekretn. u pripremiPDV
2.000.000360.000
2.360.000433 Dobavljači
4433 Dobavljači
2.360.000
800.0001.560.000
0282423
AvansiIzdvojena novč. sred. za investicije
502712702
Investicione nekretn. u pripr.PDV
2.360.000424.800
2.784.800433 Dobavljači
6433 Dobavljači
2.784.800
2.784.8002423 Izdvojena novč. sred. za investicije
7022 Građevinski objekti
3.000.000
3.000.0000271 Investicione nekretn. u pripr.
Prijemom privremenih situacija zadužuje se račun Osnovna sredstva u pripremi, a potražuje
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
10
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
račun Dobavljači.
Po okončanju radova prenosi se vrednost završenog OS sa računa Osnovna sredstva u
pripremi na račun Osnovna sredstva.
Isplata obaveza za primljene situacije se vrši iz datog avansa, sa tekućeg računa ili iz
odobrenih dugoročnih kredita.
Odluku o nabavci osnovnih sredstava donosi organ upravljanja preduzeća na osnovu investicionog
(ulagačkog) plana (nacrta).
Dokumenta o nabavci osnovnih sredstava su:
račun dobavljača,
račun o kupovini osnovnih sredstava,
porez,
obračun,
rešenje o besplatnom prijemu (izveštaji i zapisnici o besplatnom prijemu)...
Izvori finansiranja osnovnih sredstava mogu biti:
sopstveni
tuđi
3.8 Knjigovodstvena evidencija osnovnih sredstava
Preduzeća su u obavezi da vode evidenciju o stanju i promenama osnovnih sredstava
(nekretnina, postrojenja, opreme i bioloških sredstava) tako da se u svakom momentu može utvrditi
nabavna, amortizovana (otpisana) i sadašnja vrednost osnovnih sredstava, i to za ukupna sredstva sa
kojima preduzeće raspolaže i za svako preduzeće ponaosob. Radi toga, u preduzeću se vode
evidencije o promenama (kretanju ) osnovnih sredstava kroz:
Glavnu knjigu - se vodi sintetička evidencija za sredstva u celini (preko računa „Osnovna
sredstva ) i sintetička evidencija po grupama sredstava ( npr. „Zemljišta“ , i“Građevinski objekti“ i
sl.). Na sintetičkim računima prati se stanje i kretanje osnovnih sredstava samo po vrednosti
(finansijska evidencija).
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
11
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
Knjigu osnovnih sredstava - (vodi se za celo preduzeće) i to je oblik analitičke evidencije.
Ona je obavezno povezana i ne može se voditi u slobodnim listovima. Knjiga mora biti povezana
jemstvenikom i overena od strane ovlašćenog lica, uz navođenje broja stranice knjige.Ova knjiga je
osnovna evidencija u koju se hronološkim redom upisuje svako osnovno sredstvo, sa podacima o
opštem stanju i promenama (tehničkim i ekonomskim), što nije slučaj sa ostalim evidencijama.
Analitičke kartice osnovnih sredstava - vode se na slobodnim listovima- karticama. Za svako
osnovno sredstvo otvara se posebna kartica. Na prednjoj strani kartice upisuju se osnovni podaci o
osnovnom sredstvu sadržani u knjizi iventara i to: inventarni broj, nomenklaturni broj, naziv
osnovnog sredstva, dobavljač, datum stavljanja sredstava u upotrebu. Na poleđini kartice, knjiže se
stanje i promene u vrednosti osnovnog sredstva (nabavna, otpisana i sadašnja vrednost). Skup
analitičkih kartica čini kartoteku osnovnih sredstava.
4. OBRTNA (PROMENLJIVA) SREDSTVA
Obrtna sredstva preduzeća predstavljaju imovinu preduzeća i deo poslovnih sredstava koja se u
celosti utroše u procesu reprodukcije preduzeća. Pod obrtnim sredstvima se smatraju ona poslovna
sredstva koja se jednokratnim upotrebama troše u poslovnim procesima preduzeća i čija se supstanca
(vrednost) menja najmanje jednom godišnje.
Njihov vek upotrebe je kraći od jedne godine, a njihova vrednost se obrne u jednom ciklusu
reprodukcije. Obrtna sredstva stalno menjaju svoj oblik i po pravilu nikad nemaju jedan oblik.
Pretežni deo obrtnih sredstava čine predmeti rada. Pored predmeta rada u obrtna sredstva se ubrajaju
i novčana sredstva, gotovi proizvodi, poluproizvodi, nedovršeni proizvodi, zalihe, kratkoročna
potraživanja i sl.
4.1 Vrste i karakteristike obrtnih sredstava
Prema pojavnim oblicima obrtna sredstva bi se mogla svrstati u tri osnovne grupe i to:
obrtna sredstva u novčanom obliku
obrtna sredstva u materijalnom obliku
obrtna sredstva u prelaznom obliku
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
12
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
4.1.1 Obrtna sredstva u novčanom obliku
Obrtna sredstva u novčanom obliku javljaju se kao gotov novac u blagajni i žiro-računima, namenjen za kupovinu raznovrsnih sredstava potrebnih za poslovanje preduzeća, ili pak određene finansijske transakcije preduzeća na tržištu. To su čekovi, menice, akceptni nalozi, obveznice, blagajnički zapisi i ostala efektivna novčana sredstva.
4.1.2 Obrtna sredstva u materijalnom obliku
Obrtna sredstva u materijalnom obliku čine: sirovine i ostali materijali za proizvodnju, nedovršena proizvodnja i poluproizvodi, zalihe gotovih proizvoda, inventara i ambalaže. Sirovine i ostali repromaterijali javljaju se u obliku osnovnih, pomoćnih, energetskih i potrošnih materijala. Prema stepenu izvršenja obrade, predmeti rada se pojavljuju u vidu materijala, poluproizvoda, delova i nedovršenih proizvoda. Prema svrsi kojoj služi, reprodukcioni materijal može biti osnovni, pomoćni i sporedni. Osnovni materijal ulazi naturalno svojom supstancom u proizvod i čini njegovu osnovnu supstancu. Za razliku od materijala koji je već bio predmet određene delatnosti, sirovine su predmeti uzeti iz prirode koji nisu pretrpeli bitne promene u odnosu na početni izgled i stanje. Sirovine su predmeti rada u ekstraktivnoj industriji i poljoprivredi (rude, nafta, pamuk i dr.), dok je materijal predmet rada u prerađivačkoj industriji.
4.1.3 Obrtna sredstva u prelaznom obliku
Obrtna sredstva u prelaznom obliku javljaju se u vidu potražnje od kupaca, za isporučenu, a nenaplaćenu robu, ili usluge. Prema načinu pribavljanja i njihovom korišćenju obrtna sredstva mogu biti kreditno trajna, tj. sredstva za obavljanje redovnog poslovanja i obrtna sredstva za investiciona ulaganja.
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
13
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
Slika. 1.Vrste i karakteristike obrtnih sredstava
Obrtna sredstva u prelaznom obliku se mogu pojaviti u obliku potražnje i u obliku razgraničenja.
Prelazni oblici potražnje mogu biti u smislu transformacije:
iz robne u novčani oblik sredstava
iz novčanog u robni oblik sredstava
Prvi slučaj nastaje u slučaju da robu ili proizvode prodajemo na kredit, kojom prilikom nastaje
potražnja koja će nestati u momentu kada dužnik – kupac doznači, odnosno isplati dužni iznos.
Prelazni oblik iz novčanog u robni se javlja u slučaju kada potražnja nastaju po osnovu unapred
plačenog iznosa – akontacije isporučiocu robe u svrhu pravovremenog obezbedjenja da isporuka robe
bude na vreme i u traženoj količini ili nekim drugim kupoprodajnim uslovima. Ovaj oblik obrtnih
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
14
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
sredstava će se ugasiti u momentu kada isporučilac – dobavljač isporuči preduzeću robu, pri čemu će
se od prodajne vrednosti oduzeti iznos unapred date akontacije.
Obrtna sredstva u obliku razgraničenja predstavljaju prvenstveno prelazni oblik novca u troškove
koji su predmet razgraničenja u kratkoročnom periodu. Za primer može poslužiti slučaj kada
preduzeće unapred plaća osiguranje za tekuću godinu ili zakupninu ili sl. U tom slučaju na relaciji
transformacije novčanih sredstava u troškove nastaju kratkoročna razgraničenja kao sastavni element
grupacije obrtnih sredstava.
4.2 Brzina obrtanja obrtnih sredstava
Obrtanje obrtnih sredstava započinje nabavkom potrebnih materijala (sirovina ili poluproizvoda u
industriji, namirnica, pića u ugostiteljstvu itd) i to je pretpostavka za početak prizvodnje. Preduzeće
mora najpre posedovati vrednost u obliku novca pa se kruženje obrtnih sredstava može prikazati i
ovako:
Slika.2 Kruženje obrtnih sredstava
Obrtna sredstva se u jednom proizvodnom ili poslovnom ciklusu količinski utroše i vrednosno ulaze
u nove proizvode. Ciklus obrtanja sredstava započinje se novcem, koji služi za kupovinu sirovina,
repromaterijala i drugih materijala potrebnih za rad i poslovanje preduzeća. Uz pomoć ostalih faktora
reprodukcije (radna snaga i osnovna sredstva) u procesu rada (tehnološkom procesu) stvara se gotov
proizvod ili usluga. Gotovi proizvodi se prodaju – realizuju na tržištu – i za to se dobijaju novčana
sredstva, koja se, ponovo, upotrebljavaju za nabavku predmeta rada i drugih faktora proizvodnje. Na
taj način se zatvara krug kretanja obrtnih sredstava preduzeća i to na početnoj tački - novčanim
sredstvima, kao univerzalno raspoloživih za bilo koju namenu.U svakom obrtnom ciklusu obrtna
sredstva u preduzeću prolaze kroz tri faze: fazu nabavke, fazu prizvodnje, fazu realizacije.
Brzinu obrtanja obrtnih sredstava merimo koeficijentom obrta, koji nam pokazuje koliko se u
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
15
memadžment računovodstva KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA POSLOVNIH SREDSTAVA U PREDUZEĆU
odredjenom periodu obrnu obrtna sredstva iz novčanog preko robnog oblika i obratno.
Koeficijent
Primer:
U odredjenom periodu preduzeće A je imalo 600.000 din rashoda, za koji je potraživalo 100.000 din
obrtnih sredstava.
K=600.000din/100.000din=6
U tom periodu su se obrtna sredstva transformisala (obrnula) 6x.
Prosečno vreme trajanja 1 obrta = 360 dana/6 = 60 dana
Nakon 60 dana obrtna sredstva se opet vraćaju u novčani oblik.
Prosečno potrebna vrednost obrtnih sredstava = 600.000 din / 6 = 100.000 din
Ako je preduzeće A imalo u tom periodu 600.000 din rashoda i koeficijent obrta 6, za finansiranje tog
poslovanja je potrebno 100.000 din obrtnih sredstava.
Proračun vrednosti trajnih obrtnih sredstava je pored proračuna vrednosti osnovnih sredstava važan
faktor u proceni potrebnih ukupnih sredstava za ulaganje u preduzetnički poduhvat.
Iskustvo u poslovanju dokazuje kako brojni preduzetnički poduhvati propadaju radi podcenjivanja
značaja trajnih obrtnih sredstava. Podaci potrebni za proračun dela investicije koja se odnosi na
trajna obrtna sredstva odnose se na buduće događaje. Zbog toga su to nesigurne veličine i svaki
rezultat računskih operacija s takvim veličinama sadrži određenu dozu nesigurnosti, tj. rizika. Kod
donošenja odluke na bazi nesigurnih veličina treba voditi računa o tome da li je raspon u kojem se
mogu očekivati kritične vrednosti za odlučivanje prihvatljiv ili ne. Kako bismo smanjili mogućnost
donošenja loše odluke, kao prvo je potrebno prepoznati moguće uzroke rizika i kao drugo pokušati
delovati na potencijalne uzroke neželjenih događaja.
Student: Sandra Nikolić | Br.indeksa:199-002/11
16