Sanacija Higroskopne Vlage

8/16/2019 Sanacija Higroskopne Vlage

1/21


2/21

SADR)AJ

adr-aj iz knjige po pog&av&jima (a&inar, . /0&aga u povijesnim gra1evinama2...................3

". U0OD..................................................................................................................................%

. A)AI5A IGROKO*)6 07AG6..............................................................................8

.". 9etkanje i ispiranje..........................................................................................................8

.. rtvovana -;uka...........................................................................................................<

.3. *apirnata pu&pa.................................................................................................................<

.4. Asorpcijske g&ine i srodni materija&i..........................................................................""

.#. 6&ektrokineti=ke metode............................................................................................."

.%. anirne -;uke............................................................................................................."4

.8. K&imatizacija.............................................................................................................."#

.

*O*I 7IKA...........................................................................................................................!


3/21


4/21

$( DIJAGNOSTIKA

$(&( V4a0# .reg0e* 2/g49: 1/ra 10age

2.2. 0nstru!entalna !jerenja i analize

2.2.1. dreivanje poroznosti tvari od koje je gran zid

2.2.2. deivanje sadr%aja vlage u zidu

2.2.3. dreivanje !aksi!alne !ogue vlage u zidu

2.2.#. dreivanje higroskopnog (ravnote%nog) sadr%aja vlage u zidu

2.2.&. dreivanje stupnja provla%enosti zida

2.2.. dreivanje preostale sposo$nosti upijanja u zid

2.2.. jerenje vodoupojnosti zida Karstenovi! cilindri!a

2.2.*. jerenje razine vode

2.2.. Testiranje vode

2.2.14. jerenje te!perature i relativne vlage zraka5 te!perature zida i odreivanje rosišta

2.2.11. jerenje i testiranje zra/nih strujanja

2.2.12. Ke!ijske analize štetnih soli u zidu5 zraku i kišnici

2.3. 6inteza rezultata istra%ivanja i izrada sanacijskog ela$orata

8( SANACIJSKI POSTUPCI

8(& Sa#a;!a 0-1*#e 10age

3.1.1. 6anacija kapilarne vlage

3.1.1.1. 7rena%a i zra/ni kanali

3.1.1.2. ehani/ki postupci za horinzontalnu hidroizolaciju

3.1.1.3. Ke!ijska horinzontalna hidroizolacija

3.1.1.#. 0sušivanje zida

3.1.1.&. +ertikalna hidroizolacija

3.1.1.. "idroizolacija poda

3.1.1.. 8lektro9izkalne !etode


5/21

3.1.2. 6anacija prodora kiše

3.".3. anacija v&age od curenja neispravni' vodeni' insta&acija

3.".4. anacija od visoke p&ime i pop&ave

8($( Sa#a;!a :g/s-/.#e 10age

3.2.1. 6anacija higroskopne vlage /etkanje! i ispiranje!

3.2.2. 6anacija higroskopne vlage %rtvovano! %$uko!

3.2.3. 6anacija higroskopne vlage papirnato! pulpo!

3.2.#. 6anacija higroskopne vlage apsorpcijski! glina!a i srodni! !aterijali!a

3.2.&. 6anacija higroskopne vlage elektrokineti/ki! !etoda!a

3.2.. 6anacija higroskopne vlage ke!ijski! pute!

3.2.. 6aniranje higroskopne vlage sanirni! %$uka!a

3.2.*. 6anacija higroskopne vlage kli!atizacijo!

3.2.. 6aniranje higroskopne vlage vakuu!iranje!

8(8( Sa#a;!a -/#*e#e 10age

3.3.1. 6anacija kondezne vlage u grijano!e prostoru sa sla$o! toplinsko! izolacijo!

3.3.2. 6anacija kondezne vlage nastale u proljee u negrijano!e prostoru

3.3.3. 6anacija ostalih o$ilka kondezne vlage


6/21

&( UVOD

@ema rada o;ra1ena je po uzoru na knjigu rvoja (a&inara, +laga u povijesni! graevina!a2 u kojoj autor teme&jito o;ja+njava sistematiku, dijagnostiku i sanaciju v&age u

povijesnim gra1evinama. Knjiga je namijenjena stru=njacima iz konzervatorsko B

restauratorske struke, a napisana je na teme&ju oso;nog iskustva autora te znanja skup&janog

tijekom trideset godina rada u konzervatorsko B restauratorskoj struci. Knjiga je podije&jena u

tri pog&av&ja: 0rste v&age u gra1evinama i nji'ovo podrijet&o, Dijagnostika i anacijski

postupci. *rvo pog&av&je ;avi se konkretno vrstama v&age i njenim uzrocima, drugo pog&av&je

koncentrira se na vrste dijagnostike o;ja+njavajuCi raz&i=ita instrumenta&na mjerenja i ana&izete na kraju o;ja+njava i sintezu rezu&tata istra-ivanja i izradu sanacijskoga e&a;orata. U treCem

pog&av&ju opisani su konkretni sanacijski postupci za svaku vrstu v&age. Uz knjigu rvoja

(a&inara, iz knjige Davida ounga, 6alt attack and rising da!p5 : guide to salt da!p in

historic and older $uildings5 !!


7/21

$( SANACIJA HIGROSKOPNE VLAGE

?a otk&anjanje v&age iz zida nije dovo&jno samo odstraniti izvor v&a-enja zida, veC tre;a

otk&oniti i pos&jedice dje&ovanja v&age u zidu kroz du&ji period. Rije= je o akumu&iranimtop&jivim so&ima koje su do+&e pod povr+inu zida te na nju u zoni isparavanja v&age. )avedene

so&i su 'igroskopne. @ijekom v&a-nog vremena nav&a=e v&agu iz zraka i ov&a-uju zidove ;ez

o;zira +to je prvotni izvor v&a-enja odstranjen. Odso&javanje i&i desa&inizacija je postupak

odstranjivanja so&i. Odstranjivanje so&i je iznimno za'tjevan za'vat, a teme&j mu je do;ro

postav&jena dijagnoza. *ostav&janju dijagnoze pret'odi vizua&no motrenje te ana&iza sastava i

ko&i=ina top&jivi' so&i u zidu. U praksi se koriste raz&i=ite metode za odso&javanje. Iz;or

metode ovisi o vrsti so&i te vrsti i sastavu zida. )o, prije odstranjivanja so&i potre;no je

odstraniti primarni izvor v&a-enja Fuzro=nika nakup&janja so&i."

Akumu&irane so&i iz zida se mogu odstraniti na s&ijedeCe na=ine:

• 9etkanjem• Ispiranjem• *apirnatom$ce&u&oznom$pu&pom• rtvovanom -;ukom• 6&ektrokineti=kim metodama• Kemijskim metodama• 0akumom.

*raksa je pokaza&a da je raciona&no kom;iniranje dva i&i vi+e postupka.

$(&( Če


8/21


9/21


10/21

u deioniziranoj vodi te se nanosi na zid. )a taj je na=in iz;jegnuto usitnjavanje papira. 0oda iz

pu&pe kapi&arno prodire u zid i otapa +tetne so&i. 8

)akon nekog vremena pu&pa se po=inje su+iti te to zna=i da v&aga sa so&ima od&azi prema

povr+ini pu&pe. )akon +to se pu&pa potpuno posu+i Fnaj=e+Ce za neko&iko tjedana, tre;a juotk&oniti i zamijeniti novom.

U uzorku odstranjene pu&pe tre;a kvantitativno odrediti sadr-aj so&i. Ovaj postupak tre;a

ponav&jati sve dok se koncentracija so&i ne svede na minimum. Hroj ap&ikacija pu&pe ovisi o

vrsti i koncentracijama so&i. U nekim situacijama dovo&jno je izvesti dvije i&i tri izmjene

pu&pe, no u te-im s&u=ajevima izvodi se vi+e pu&pi.

7 I;id. str., %#

8 I;id. str., %#

9 I;id. str., %#


11/21

*raCenje koncentracije so&i u pu&pi mo-e se napraviti i mjerenjem e&ektri=ne vod&jivosti

vodenog ekstrakta izvaganog uzorka pu&pe. )a taj na=in se ne do;iva koncentracija, veC samo

re&ativni pokazate&ji. )o, rije= je o ;rzom postupku i kontro&a se mo-e provesti na samom

o;jektu. (jerni podaci prikazuju se pomoCu dijagrama.

*ao&o i 7aura (ora i *au& *'i&ipot govore o s&i=noj metodi odstranjivanja so&i iz zida. Oni

umjesto papira i&i ce&u&oze preporu=uju smjesu kao&ina i&i kamenog pra'a s ma&im dodatkom

po&ivini&nog a&ko'o&a i ;iocidnoga sredstva u vodi. Ovakav postupak primjeren je za

desa&inizaciju svoda u ;iv+oj sudnici u Kne-evom dvoru u Du;rovniku. )o, taj se postupak

nije pokazao raciona&nim. Hr-i, u=inkovitiji i jednostavniji je postupak s papirnatom, tj.

ce&u&oznom pu&pom."!

Ovim metodama je srodan postupak odso&javanja zida od opeke injekcijama desti&irane vode i

kompresama F&ika 3..""

10 I;id. str., %#

11 I;id. str., %#

S0-a $= Dijagramski prikaz desa&inizacije Ereske


12/21

$(>( As/r.;!s-e g0#e sr/*# 2a


13/21

napraviti e&ektri=nom mije+a&icom. mjesa se na zid nanosi zidarskim a&atom u de;&jini do

,# cm.

*edeset ki&ograma su'e g&ine dovo&jno je za oko 3 =etvorna metra zida. u+enjem g&ina se

skup&ja te postoji opasnost od &ju+tenja prije nego +to se postigne -e&jeni u=inak apsorpcijeso&i. Kako ;i se to sprije=i&o, mo-e se u g&inenu opeku otisnuti pocin=ana i&i p&asti=na mre-a

koja se pri=vrsti na zid pomoCu postav&jeni' ga&vanizirani' kuka stav&jeni' u Euge kamena i&i

u tip&e. Ako je o;&oga iz&o-ena suncu i&i ki+i, mora se za+tititi tendom. u+enje mo-e trajati od

neko&iko dana do neko&iko tjedana. Ako je umetnuta mre-a, otk&anjanje o;&oge je jednostavno.

Ostatke g&ine tre;a o=etkati i tre;a pomesti t&o da se ne ;i ponovno kontaminira&o so&ima.

*ostupak se ponav&ja sve dok razina so&i u zidu ne postane ne+tetna. *roces desa&inizacije se

kontro&ira kvantitativnom kemijskom ana&izom so&i u zidu i u g&ini."3

$(?( E0e-


14/21

zavodu. *rvi puta je upotrije;&jen za odso&javanje Rangerovi' zidni' s&ika u ;aroknoj crkvi sv.

(arije nje-ne u He&cu F&ika 4.. Rezu&tati su ;i&i zadovo&javajuCi."%

Kontro&a procesa provo1ena je kemijskim ana&izama pBindikatorom mjerenjima e&ektri=ne

vod&jivosti vodenog ekstrakta.

A6@ e&ektrokineti=ki postupak podrazumijeva ugradnju niz pose;no izra1eni' anoda u

zaso&jeni zid. 5edinstvena katoda ugra1uje u t&o. ustav se stav&ja pod napon od %!0

istomjerne struje. )a anodu putuju anioni top&jivi' so&i, a prema katodi kationi. Anioni se na

anodi pretvaraju u odgovarajuCe kise&ine i potom s odre1enim reagensima u netop&jive

produkte i&i se u tekuCem o;&iku cijede u pose;nu posudu da ne ;i kontaminira&i zid. Kationi

16 I;id. str., %%

S0-a >( Desa&inizacija Ereske


15/21

se kod katode zaustav&jaju i pre&aze u 'idrokside te u kar;onate. Ovom metodom se posti-e

desa&inizacija i isuJivanje zida F&ika #.."8

$('( Sa#r#e +b4-e

Uk&anjanjem primarnog v&a-enja zida i saniranjem 'igroskopne v&age jo+ uvijek nije sve u

potpunosti rije+eno. 6kstrakcija top&jivi' so&i kao uzro=nika 'igroskopne v&age i&i nji'ova

kemijska pretvor;a u netop&jive spojeve, u praksi se te+ko mo-e u razumnom vremenu postiCi

sa stopostotnim u=inkom. U ve&ikom ;roju zidova uvijek Ce ;iti zaosta&i', rezidua&ni' so&i

koje s vremenom mogu prouzro=iti +tete. )avedene +tete tre;a svesti na najmanju moguCu

mjeru. @o se posti-e -;ukanje zida sanirnom -;ukom. vojstva ove -;uke su:

v&agonepropusnost, paroprousnost i ve&iki porni prostor. U dugom procesu prirodnog su+enja

17 I;id. str., %8

S0-a ?( Dvije ina=ice A6@ e&ektrokineti=kog postupka odso&javanja zida


16/21

zida nakon e&iminacije primarnog izvora v&a-enja i odso&javanja zaosta&e Ce so&i po&ako

pre&aziti prema povr+ini zida.

Ako -;uka ima ve&iki porni prostor Fa sanirna -;uka ga tre;a imati te Ce se so&i zadr-avati u

pornom prostoru koji je dovo&jno ve&ik da se krista&izacijski i 'idratacijski t&akovi ne Ce prenositi na stijenke pora. Ako je sanacija 'igroskopne v&age ;i&a do;ro izvedena, proces Ce se

sam zaustaviti jer zid nema neiscrpno puno so&i. ?id o;ra1en na ovaj na=in ne smije se &i=iti

disperzivnim ;ojama, veC se moraju koristiti minera&ne ;oje."<

Uko&iko se nije mog&a dovo&jno do;ro provesti sanacija 'igroskopne v&age, sanirna Ce -;uka

puno du&je izdr-ati od o;i=ne -;uke koja nema navedena svojstva. I kada nije izveden nikakav

sanacijski za'vat na uk&anjanju primarne i 'igroskopne v&age, sanacijska Ce -;uka trajati puno

du-e od o;i=ne -;uke. )aj&o+ije je da se zid o-;uka jakom cementnom i&i produ-enom

-;ukom.

Kod neki' sanirni' -;uka postoji odre1ena manjkavost. Osim vapna sadr-e i port&andB

cementa koji sadr-i +tetne a&ka&ijske kar;onate. *roizvo1a=i ;i za vezivo tre;a&i ra;iti vrste

cementa s minima&nim ko&i=inama kontraindicirajuCi' tvari.">

$(@( K02a


17/21

*revisoka re&ativna v&a-nost zraka mo-e se na -e&jenu razinu sniziti i su+a=ima zraka. )a

tr-i+tu postoje re&ativno ma&i pokretni su+a=i zraka koji se sastoje od venti&atora, kondenzatora

i 'igrostata. 0enti&ator usisava zrak i tjera ga kroz ras'&adna re;ra kondenzatora. )a

ras'&adnim re;rima nastaje kondenzacija i kondenzirana se voda cijedi u podmetnutu posudu.

)a taj je na=in smanjena apso&utna v&aga, a&i je isto tako sni-ena i re&ativna v&aga.

?rak niske re&ativne v&age izuzetno je +tetan prigodom ar'eo&o+ki' iskopavanja zidova s

Ereskama i&i drveni' predmeta iz v&a-ne zem&je. Kada je rije= o v&a-nom zidu, stvar je ne+to

druga=ija. ?id s Ereskom koji je dugo vremena ;io zatrpan u v&a-noj zem&ji u sta;i&nim

uvjetima ;io je konzerviran. Iskopavanjem je ;io iz&o-en procesu isu+ivanja. 0&aga iz zida

isparava, a top&jive so&i iz t&a i&i inicija&ne so&i po=inju se u zoni isparavanja akumu&irati i

dje&ovati razorno na njegovu strukturu. Da ;i se navedeno sprije=i&o, potre;no je poduzetiza+titne mjere. *rije nego +to se postignu uvjeti za njegovu desa&inizaciju i konso&idaciju, zid

nakon rada tre;a prekriti p&asti=nim Eo&ijama te Ce se na taj na=in sprije=iti +tetno isu+ivanje.

)akon zavr+etka iskopavanja tre;a procijeniti moguCnost njegove trajne za+tite.

Rje+enje za trajno o=uvanje vrijednog &oka&iteta je izved;a kva&itetne drena-e, periodi=no

praCenje eventua&ni' novi' akumu&acija so&i te prema potre;i povremeno ponav&janje

postupka desa&inizacije i konso&idacije.3

$(( Va-42ra#!e

5edna od manje poznati' metoda sanacije 'igroskopne v&age je desa&inizacija pomoCu

vakuma. *&o'a koju tre;a desa&inizirati nav&a-i se deioniziranom vodom te se na nju postavi

usisni ure1aj prik&ju=en na jaku vakumsku sisa&jku. Otop&jene so&i iz zida putuju s v&agom

prema povr+ini gdje i' usisni ure1aj si+e iz zida.4

22 I;id. str., 8!

23 I;id. str., 8"

24 I;id. str., 8"


18/21

$(( Os


19/21

8( ZAKLJUČAK

Hrojne gra1evine imaju pro;&ema s v&agom. 0&aga uni+tava prostor, +teti onima koji se na&aze

u tim gra1evinama, a&i i onome +to je u nji' smje+teno. *ro;&em s v&agom =esto se uo=ava ikod gra1evina s povijesnom vrijedno+Cu, odnosno gra1evina koje su sagra1ene u da&ekoj

pro+&osti.

Kod suvremene gradnje potre;no je pose;nu pozornost posvetiti materija&ima od koji' Ce se

sagraditi gra1evine. )o, kada je rije= o starim gra1evinama, nag&asak je na kva&itetnom

otk&anjanju v&age.

*ri&ikom restauracije va-no je koristiti materija&e koji Ce sprije=iti +irenje v&age. ?atim je ;itno

da se koriste materija&i koji ne Ce ponovno potaknuti iz;ijanje v&age. @ako1er, nag&asak tre;a

staviti i na na=in na koji je neki o;jekt sagra1en te na na=in kojim Ce se o;jekt restaurirati.


20/21

LITERATURA

". (a&ina, . /0&aga u povijesnim gra1evinama/, (inistarstvo ku&ture B Uprava zaza+titu ku&turne ;a+tine, ?agre;, !!3.

. David oung and Dona&d 6&&smore ;6alt attack and rising da!p : guide to salt da!p

in historic and older $uildings


21/21

POPIS SLIKA

&ika ". kidanje papirnate pu&pe s Ereske u crkvi sv. (arka u ?agre;u3

&ika : Dijagramski prikaz desa&inizacije Ereske.......................................................................4

&ika 3. Odso&javanje zida od opeke injekcijama vode i kompresama.......................................#

&ika 4. Desa&inizacija Ereske......................................................................................................8

&ika #. Dvije ina=ice A6@ e&ektrokineti=kog postupka odso&javanja zida................................

Sanacija Higroskopne Vlage

Documents

Transcript of Sanacija Higroskopne Vlage