SAMOANALIZA - Prirodoslovno-matematički fakultet ... · dodatna priprema za natjecanja iz...

SAMOANALIZA

Split, listopad 2015. godine

Klasa: 003-08/13-02/0007 Urbroj: 355-01-13-5 Zagreb, 13. rujna 2013. godine Na temelju zaključka Akreditacijskog savjeta o izmjenama i dopunama Uputa za sastavljanje samoanalize visokih učilišta u sastavu sveučilišta donesenih na 41. sjednici održanoj 10. rujna 2013. godine, a u vezi s člankom 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 45/09) i člankom 17. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine broj 24/2010) i člankom 7. Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (Narodne novine broj 83/10) te članka 22. i članka 44. stavka 2. Statuta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ravnateljica Agencije dana 13. rujna 2013. godine donosi

Upute za sastavljanje samoanalize visokih učilišta u sastavu sveučilišta - pročišćeni tekst –

Upute za sastavljanje samoanalize visokih učilišta u sastavu sveučilišta primjenjuju se u postupku vrednovanja visokih učilišta u sastavu sveučilišta i integriranih sveučilišta. Mišljenja i ocjene iznesene u samoanalizi odražavaju stavove uprave visokog učilišta na čelu s dekanom. Samoanaliza slijedi iste točke po kojima su strukturirane tablice. Smatrate li da treba detaljnije objasniti određenu tablicu, molimo Vas da je dopunite ili komentirate. U Samoanalizi se treba oslanjati na brojčane podatke u tablicama i iznositi vlastita razmišljanja o primjeni tih parametara u određivanju učinkovitosti rada visokog učilišta. Ako nije drugačije navedeno, razdoblje na koje se odnose tablice, uvijek je posljednjih pet godina, s tim da je posljednja godina ona godina prije početka pisanja samoanalize. Ako se podaci ne odnose na kalendarsku, već na akademsku godinu, posljednjim se datumom smatra 1. listopada (molimo Vas istaknite posebnosti, ako postoje razlike u početku i kraju Vaše akademske godine). U slučaju visokih učilišta iz umjetničkog područja, spominjanje znanstvene djelatnosti u tekstu podrazumijeva i umjetničku djelatnost. Niže navedene natuknice služe kao vodilja u sastavljanju samoanalize, što ne isključuje slobodu uprave visokog učilišta da iznese i dodatne elemente koji mogu biti značajni za analizu rada toga visokog učilišta.

Samoanaliza Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište u Splitu Godina osnutka: 1945. Adresa: Teslina 12, HR-21000 Split Telefon: 021/385-133 Faks: 021/384-086 Mrežna adresa: http://www.pmfst.unist.hr E-pošta: [email protected] Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: prof. dr. sc. Ante Bilušić Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje: Splitska banka, IBAN: HR17 23300031100068831, SWIFT (BIC): SOGE HR22

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu Samoanaliza

1

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete

1.a) Razvoj Fakulteta Ukratko opišite razvoj Vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10 godina (organizacijske

promjene, preseljenja, bitne probleme u radu)

Kratka povijest Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu: bitni događaji

i organizacijske promjene

Današnji Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu nastavak je rada Više

pedagoške akademije koja je najstarija visokoškolska ustanova osnovana Odlukom

Povjerenstva prosvjete Predsjedništva ZAVNOH-a dana 24. ožujka 1945. godine.

Ona je u svojoj je šezdesetogodišnjoj povijesti doživjela nekoliko programskih,

ustrojbenih i statusnih promjena. Kao samostalna institucija s pravnom osobnošću

djelovala od osnutka pod nazivom Viša pedagoška škola i Pedagoška akademija.

1978. god. Pedagoška akademija integrira se s Filozofskim fakultetom u Zadru, a

1983. godine postaje samostalna institucija Filozofskog fakulteta u Zadru s nazivom

OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja. Od 1991.

ulazi u sastav Sveučilišta u Splitu koje je osnovano 1974. godine te do 1996. godine

djeluje pod nazivom Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih

znanosti i odgojnih područja u Splitu. 1996. godine mijenja naziv u Fakultet

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.

Fakultet je tada organiziran po zavodima i to: Zavod za biologiju, Zavod za fiziku,

Zavod za kemiju, Zavod za matematiku i informatiku, Zavod za politehniku, Zavod

za učitelje, Zavod za predškolski odgoj, Zavod za društveno-humanističke znanosti,

Zavod za likovnu kulturu i Zavod za fizičku kulturu. 1997. godine iz sastava

Fakulteta se izdvajaju Zavodi za likovnu i glazbena kulturu i formiraju današnju

Umjetničku akademiju u Splitu, a 1998. godine izdvajaju se Zavodi za učitelje i

predškolski odgoj i formiraju Visoku učiteljsku školu u Splitu koja se kasnije formira

u Filozofski fakultet u Splitu. Od 2006. godine Fakultet sa ostalim zavodima djeluje

pod nazivom Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu.

Odvajanjem Zavoda za fizičku kulturu 2008. godine u Kineziološki fakultet u Splitu,

Fakultet djeluje pod sadašnjim nazivom Prirodoslovno-matematički fakultet u

Splitu.

Tijekom proteklih desetak godina na PMF-u u Splitu doslo je i do znacajnih promjena

u nastavnoj djelatnosti. Od 2005. godine, kada je u hrvatski prostor visokog

obrazovanja uveden Bolonjski proces, na PMF-u u Splitu razvijeni su studijski

programi preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih sveucilisnih studija, a po

njima su studenti zapoceli studirati u akademskoj godini 2005./2006.

Interdisciplinarni pristup, rad u manjim grupama studenata, projektna nastava, kao

nacela istaknuta upravo u Bolonjskoj reformi, na fakultetu su se primjenjivana i

ranije. Interdisciplinarni pristup posebno je istaknut na nastavnickim studijima, a


2

primjenjuje se i na ostalim preddiplomskim i diplomskim studijima. Navedeno je

vidljivo kroz činjenicu da kolegije, bez obzira na studijski program kojem pripadaju,

izvode odjeli kojima je predmetno područje ujedno i područje istraživanja.

Gotovo svake godine, svi studijski programi PMF-a prolaze kroz postupak izmjena i

dopuna s ciljem njihova unapređenja, a u skladu sa Zakonom o osiguravanju

kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, odgovarajucim provedbenim aktima te

opcim aktima Sveucilista u Splitu i PMF-a u Splitu.

Fakultet je u posljednjem nekoliko godina značajno intenzivirao aktivnosti vezane

uz popularizaciju znanosti, sa naglaskom na STEM područja. Popularizacija znanosti

odvija se kroz organizaciju Festivala znanosti i Noći istraživača, ali i kroz

organizaciju niza predavanja i radionicama namijenjenih prije svega učenicima

osnovnih i srednjih škola. Za učenike osnovnih i srednjih škola organizirana je i

dodatna priprema za natjecanja iz područja matematike, informatike i fizike, čime

se Fakultet dodatno integrira u sredinu. Pored navedenog u suradnji sa agencijom

za odgoj i obrazovanje provodi se organizacija i provedba usavršavanja nastavnika

iz STEM područja.

Na Fakultetu djeluju udruga studenata Lacerta i alumni udruga PMF-a, a fakultet je

usko povezan sa Splitskim matematičkim društvom i Fizikalnim društvom Split.

Odjel za biologiju PMF-a angažiran je na obnovi Botaničkog vrta u Splitu. Posebna

pozornost posvećuje se poticanju i razvijanju kulture njege i zaštite prirode, kao i

edukativnom i znanstveno-istraživačkom radu. Botanički vrt služi za edukaciju

studenata PMF-a i srodnih fakulteta, predškolske djece kao i učenika osnovnih i

srednjih škola. U Botaničkom vrtu se održava terenska nastava, praktikumi,

radionice te znanstveno-istraživački rad. Važno je napomenuti kako bi bez trajnog

angažmana PMF-a botanički vrt u Splitu bilo nemoguće zadržati te nastaviti njegov

daljni razvoj.

Preseljenja

Prirodoslovno-matematički fakultet djeluje u prostorima u Teslinoj ulici br. 12 i 6

te na Kopilici 5. Prostori su to u kojima visokoškolska znanstveno-obrazovna

tradicija traje neprekinuto gotovo već šezdeset godina. U Teslinoj 12 Fakultet dijeli

prostor s Filozofskim fakultetom čiji je dio ostao u istim prostorima i nakon

izdvajanja, a u Teslinoj 6 dijeli dio prostora s Kineziološkim fakultetom kojem je

nakon izdvajanja i prepustio dio prostora Odjela za politehniku. Akademske godine

2008./2009. sporazumom sa Sveučilištem u Splitu dopušteno je korištenje dviju

predavaonica i dviju kancelarija Sveučilišne knjižnice na Kampusu, a zbog dodatnog

nedostatka prostora, nastava se odvija i na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje te Ekonomskom fakultetu u Splitu.


3

Kako je i navedeno, nastava se trenutno odvija na tri udaljene lokacije: u

prostorijama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Teslinoj ulici 12, na

Sveučilišnom kampusu „Visoka“ te u prostorijama Odjela za stručne studije u

Kopilici 5. U Teslinoj ulici na raspolaganju imamo četiri predavaonice kapaciteta do

60 mjesta, jednu predavaonicu kapaciteta 30 mjesta, jednu informatičku učionicu

(po 20 radnih mjesta), četiri manje predavaonice-praktikuma (između 10 i 20

radnih mjesta) te čitaonicu sa ukupno 30 radnih mjesta. Ukupna površina prostora

namijenjenih nastavi na adresi Teslina ulica 12 je 1450 m2. Na raspolaganju imamo

dva znanstveno-istraživačka laboratorija površine 300 m2. Vlasnik ovih prostora je

Sveučilište u Splitu, a korisnik je Fakultet.

Na Sveučilišnom kampusu „Visoka“ u zgradi Sveučilišne knjižnice Fakultet koristi

dvije informatičke učionice s ukupno 40 radnih mjesta ukupne površine 250 m2.

Sporazumima s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te

Ekonomskim fakultetom za potrebe nastave se koristi jedna predavaonica

kapaciteta 110 mjesta, je jedna kapaciteta 30 mjesta. Vlasnici prostora su Sveučilište

u Splitu, odnosno navedene sastavnice (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje te Ekonomski fakultet). Najam se ne plaća.

Na adresi Kopilica 5, u prostorijama Odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu za

potrebe nastave na raspolaganju imamo jednu predavaonicu s 20 radnih mjesta i

ukupne površine 40 m2 te dva laboratorija ukupne površine 60 m2. Vlasnik

prostora je Odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu. Najam se ne plaća.

Bitni problemi u radu

Fakultet na dan 31. prosinca 2014. broji 124 zaposlenika od čega 95 zaposlenika u

nastavi u svim zvanjima te 29 zaposlenika u stručnim i administrativno-tehničkim

službama. U akademskoj godini 2013./2014. broj upisanih studenata na

preddiplomskim studijima je bio 600, a na diplomskim studijima 300. Na

poslijediplomskom sveučilišnom studiju doktorskom studiju Biofizike 10, te na

poslijediplomskom sveučilišnom studiju Istraživanje u edukaciji u području

prirodnih i tehničkih znanosti 30 studenata. Kako se vidi iz navedenoga Fakultet

spada u veće sastavnice Sveučilišta u Splitu te predstavlja kako brojem zaposlenika,

tako i brojem studenata, ne samo respektabilnu instituciju, nego i središnju

instituciju s područja prirodnih znanosti na Sveučilištu u Splitu, gradu Splitu te užoj

i široj regiji.

Temeljem SWOT analize provedene prilikom izrade Strategije razvoja Fakulteta za

razdoblje 2015-2017. (12. siječnja 2015.) uočeni su problemi u radu (slabosti,

strahovi). Jedan od značajnih problema Fakulteta je nedostatak prostora, ali i

nastavnog i znanstvenog osoblja za pojedina područja. Izražena je preopterećenost

znanstveno-nastavnih djelatnika nastavom i posebice administrativnim poslovima.

Utvrđeno je kako je za kvalitetno provođenje nastave nužno uposliti dodatne

asistente. Također je utvrđeno kako je mobilnost studenata i nastavnika nedostatna,


4

a činjenica se objašnjava preopterećenosti nastavnog osoblja, ali i nedovoljnom

informairanosti studenata. Mobilnost bi se dodatno povećala kada bi se povećao

broj međunarodnih, interdisciplinarnih projekata, ali je za to nužno smanjiti

opterećenje znanstvenika administrativnim poslovima i to kroz zapošljavanje

dodatnog administrativnog osoblja. Još jedan od problema koji se ističe je slaba

suradnja s industrijom u područjima istraživanja koje Fakultet provodi, a zbog

izuzetno loše gospodarske situacije u široj regiji.

Iako je u posljednjem desetljeću broj nastavnika i asistenata značajno povećan,

iznimno ubrzan razvoj područja za koje Fakultet obrazuje studente (računalne

znanosti, politehniku, fiziku, matematiku, biologiju, kemiju i nutricionizam),

rezultirali su povećanim interesom studenata, pa se opterećenost postojećih

nastavnika dodatno povećava. Također, studiranje prema Bolonjskom procesu

povećao je znanstveno-nastavnom kadru značajno količinu rada koji se ne odnosi

izravno na nastavu (priprema i izvođenje predavanja i vježbi), već i na sve postupke

intenzivnog praćenja rada studenata (priprema i ispravljanje međuispita, domaćih i

seminarskih radova, projektnih zadataka i slično). Budući da je za obrazovanje

studenata i kasnije uspješno zapošljavanje iznimno važan samostalan rad u

laboratorijima po principu jedan student jedno mjesto, značajan je problem

kontinuirana nabava laboratorijske i računalne opreme, koja se često istovremeno

koristi u nastavnoj, ali i znanstveno istraživačkoj djelatnosti. Posebno je izražen

problem provođenja laboratorijskih vježbi na kolegijima iz područja kemije i

biologije kod kojih se prilikom provođenja vježbi troši materijal za vježbe, što

predstavlja značajno financijsko opterećenje. Kroz dosadašnji način financiranja

studija od strane Ministarstva, ne uzimaju se u obzir specifičnosti pojedino

studijskog programa, pa su prirodoslovni studiji u neravnopravnom položaju, s

obzirom da se na troškove kvalitetnog provođenja nastave troši više od dobivenih

sredstava. Iz navedenog proizlazi kako je za kvalitetan nastavni proves nužno

osiguravanje financiranja sredstava za provođenje nastave (upitan i nesiguran način

financiranja visokog školstva, nedovoljna izdvajanja za znanost iz državnih i

privatnih fondova i zaklada, nepovoljna struktura gospodarstva i time nedovoljan

broj tehnoloških projekata).

U raspoloživim prostorima uspijevamo organizirati nastavu, ali na vrlo nepovoljan

način, kako po studente, tako i po nastavnike. Nerijetko studenti u istome danu

moraju putovati iz Tesline ulice na Kampus ili Kopilicu (ili obratno), za što treba

najmanje 40 minuta. Nastava na udaljenim lokacijama isključuje mogućnost prikaza

demonstracijskih pokusa uživo, što smanjuje kvalitetu nastave predmeta s

prirodoslovnom ili tehničkom pozadinom.

Uz ograničene prostore za odvijanje nastave, situacija za bavljenje znanstvenim

radom je još nepovoljnija, što bitno smanjuje kompetitivnost Fakulteta u

znanstveno-istraživačkom radu, odnosno pri prijavama na projekte i suradnju s

gospodarstvom.


5

Navedeni problemi trebali bi se riješiti konačnim preseljenjem u Zgradu tri fakulteta

na Kampusu. Ne dođe li do realizacije projekta na Kampusu, Fakultetu je

onemogućen bilo kakav značajniji znanstveno-istraživački razvojni iskorak.

Posljedica toga je da niti sveučilišni studijski programi koje Fakultet izvodi neće

moći pratiti moderne znanstvene trendove radi čega će postajati sve neprivlačniji

potencijalnim studentima.

1.b) Interna organizacijska struktura Prikažite dijagramom interne organizacijske strukture Vašega visokog učilišta (vijeće, zavodi, katedre

i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. U dodatku dijagrama

kratko opišite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Navedite u kojim su elementima

upravljačke strukture uključeni drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu

i doprinos

Organizacijsku strukturu Fakulteta pojednostavljeno je moguće prikazati

dijagramom kako slijedi:


6

Prema Statutu Fakulteta - Statut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu,

objavljen je na oglasnoj ploči u sjedištu Fakulteta i na službenim internetskim

stranicama Fakulteta dana 8. prosinca 2007. tijela Fakulteta su: Dekan, fakultetsko

vijeće te druga stalna i privremena tijela dekana i Fakultetskog vijeća predviđena

Statutom. Ustrojbene jedinice Fakulteta su odjeli, samostalna katedra za društveno-

humanističke znanosti i zajedničke službe Fakulteta.

Tijela Fakulteta čine:

dekan;

Fakultetsko vijeće;

Pri

rod

osl

ov

no

-matem

atički fak

ultet

(bro

j za

po

sle

nih

12

5)

Odjel za biologiju16 zaposlenih

Odjel za kemiju12 zaposlenih

Odjel za fiziku25 zaposlenih

Odjel za informatiku10 zaposlenih

Odjel za matematiku22 zaposlenih

Odjel za politehniku 8 zaposlenih

Samostalna katedra za društveno-humanističke

znanosti4 zaposlenih

Zajedničke službe28 zaposlenih

Tajništvo5 zaposlenih

Računovodstvo

3 zaposlena

Studentska služba3 zaposlenih

Knjižnica2 zaposlenih

Računski centar3 zaposlenih

Pomoćne službe12 zaposlenih


7

stalna i privremena tijela dekana i Fakultetskog vijeća predviđena

Statutom.

Dijagram 1 : Shematski priaz organizacije Fakulteta

Dekan:

ustrojava i koordinira rad i poslovanje Fakulteta;

donosi akt o ustroju radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeća;

predlaže Fakultetskom vijeću izbor prodekana;

skrbi o nastavnom procesu, znanstvenom i stručnom radu i o

obavljanju obveza nastavnika i suradnika;


8

obavlja odluke Fakultetskog vijeća i drugih organa Fakulteta;

odgovora za zakonitost rada Fakulteta;

donosi pojedinačne akte iz polja radnih odnosa;

priprema, saziva, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskog vijeća;

osniva i imenuje povjerenstva za obavljanje poslova iz svog

djelokruga;

odlučuje i redovito izvješćuje o financijskom planu, završnom računu

te tekućem investicijskom održavanju Fakulteta;

na prijedlog Fakultetskog vijeća raspisuje natječaj za izbor

nastavnika i suradnika;

zaključuje ugovore o radu za znanstveno-nastavna, nastavna i

suradnička radna mjesta uz suglasnost Fakultetskog vijeća;

zaključuje ugovore o radu za druga radna mjesta te ostale ugovore

bez zasnivanja radnog odnosa;

donosi druge opće akte utvrđene ovim Statutom i drugim propisima;

obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, Statutom Sveučilišta i

ovim Statutom;

sudjeluje u radu Fakultetskog vijeća bez prava glasa.

Fakultetsko vijeće čine:

dekan;

predstavnici zaposlenika znanstveno-nastavnih ustrojstvenih

jedinica izabranih u znanstveno-nastavnim zvanjima;

jedan predstavnik nastavnika u nastavnim zvanjima;

jedan predstavnik zaposlenika u suradničkim zvanjima;

predstavnici studenata;

Fakultetsko vijeće:

donosi odluke o akademskim, znanstvenim i stručnim pitanjima;

bira i razrješava dekana i prodekane;

donosi Statut Fakulteta i druge opće akte;

bira predstavnike Fakulteta u tijelima Sveučilišta;

donosi odluke o raspolaganju prostorom Fakulteta;


9

donosi etički kodeks;

pokreće i provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja;

pokreće i provodi postupak izbora u znanstveno-nastavna, nastavna,

stručna i suradnička zvanja i za odgovarajuća radna mjesta;

analizira i ocjenjuje rezultate znanstveno-nastavnog, znanstveno-

istraživačkog, nastavnog i stručnog rada;

brine o razvoju znanstveno-nastavnih i nastavnih kadrova na

Fakultetu;

odlučuje o drugim pitanjima značajnima za znanstveni, nastavni i

stručni rad;

razmatra i usvaja godišnje izvješće dekana;

odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente;

raspravlja i usvaja financijska izvješća i završni račun;

osniva radne grupe za obavljanje poslova iz svog djelokruga rada;

provodi postupak stjecanja doktorata znanosti;

daje suglasnost dekanu na akt o unutarnjem ustroju radnih mjesta;

brine i donosi odluke u cilju osiguranja kvalitete studija i znanstvenog

rada;

brine o poboljšanju uvjeta nastavnog i istraživačkog procesa;

osniva povjerenstva u skladu sa Statutom;

odlučuje o suradnji s domaćim i inozemnim ustanovama i

organizacijama;

odlučuje o izdavačkoj djelatnosti;

osigurava uvjete za slobodnu inicijativu pojedinaca, skupina

nastavnika i studenata u znanstvenim, nastavnim i stručnim

djelatnostima;

sudjeluje u izradbi i daje mišljenje o prijedlogu sveučilišnih nastavnih

planova i programa u cjelini ili u dijelovima iz područja svojega

djelovanja te brine o provedbi nastavnog programa;

daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi kapitalne opreme na

Sveučilištu iz područja svojega djelovanja;


10

obavlja druge poslove utvrđene Zakonom, ovim statutom ili drugim

općim aktom.

Stalna i privremena povjerenstva Fakulteta su:

Stručno povjerenstvo dekana

Stručno povjerenstvo dekana je tijelo koje pomaže dekanu u koordinaciji rada

ustrojbenih jedinica Fakulteta.

Stručno povjerenstvo dekana čine: dekan, prodekani i čelnici znanstveno-nastavnih

ustrojbenih jedinica, a po potrebi u njegovom radu sudjeluju tajnik Fakulteta,

voditelj računovodstva, voditelj studentske službe te studentski predstavnik

Etičko povjerenstvo

Etičko povjerenstvo imenuje Fakultetsko vijeće. Etičko povjerenstvo ima pet

članova. Četiri člana iz redova zaposlenika predlaže Fakultetsko vijeće. Jednog člana

iz redova studenata predlaže podružnica Studentskog zbora Fakulteta. Predsjednika

Etičkog povjerenstva biraju članovi između sebe. Mandat članova Etičkog

povjerenstva je dvije godine.

Etičko povjerenstvo Fakulteta predlaže Etički kodeks Fakulteta koji donosi

Fakultetsko vijeće.

Etičkim kodeksom utvrđuju se etička načela u visokom obrazovanju, znanstvenom i

istraživačkom radu na Fakultetu, objavljivanju rezultata, odnosima među

znanstvenicima, nastavnicima i drugim sudionicima u znanstvenom, nastavnom i

istraživačkom procesu, postupcima i radnjama vezanima za tržišno natjecanje te

odnosi prema javnosti i sredstvima javnog priopćavanja.

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost

Temeljna zadaća Povjerenstva za izdavačku djelatnost jest pridonošenje razvitku

nastavnih, znanstvenih, obrazovnih i drugih djelatnosti Fakulteta te poticanje

stvaralaštva u njima. Ono ima tri člana. Povjerenstvo za izdavačku djelatnost

imenuje Fakultetsko vijeće.

Odbor za unaprjeđenje kvalitete

Odbor za unapređenje kvalitete djeluje zajednički s Upravom Fakulteta i dijeli

odgovornost za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete u svim područjima djelovanja

Fakulteta. Odbor Fakulteta ima stručnu i savjetodavnu ulogu. Odbor za unapređenje

kvalitete imenuje Fakultetsko vijeće.

Odbor u okviru svoje nadležnosti:


11

organizira širenje kulture unaprjeđenje kvalitete u akademskoj javnosti,

te promiče kulturu unaprjeđenja kvalitete u široj društvenoj zajednici,

definira standarde i kriterije kvalitetnog djelovanja Fakulteta,

razvija postupke vrednovanja i samovrednovanja kvalitete obrazovanja,

predlaže Upravi mjere i aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete na

Fakultetu,

provodi institucijsko istraživanje kvalitete,

prikuplja podatke relevantne za upravljanje kvalitetom,

istražuje uzroke neučinkovitog i predugog studiranja,

potiče međunarodnu suradnju i znanstvenu kompetitivnost,

uključuje studente u programe upravljanja kvalitetom,

osigurava djelotvornost postupaka i nadzire učinkovitost provedbe

sustava za kvalitetu,

koordinira rad sa službama Fakulteta, a posebno koordinira provođenje

studentskih anketa

potiče stručno usavršavanje nastavnog i nenastavnog osoblja.

Odbor izrađuje i predlaže plan aktivnosti unaprjeđenja kvalitete Fakulteta. Odbor

podnosi izviješća o svom radu i djelovanju. U sastavu Odbora su:

voditelj Odbora koji je ujedno i predsjednik Odbora,

članovi Odbora: predstavnici Odjela Fakulteta, predstavnik stručnih

Službi i predstavnik studenata.

Odbor donosi odluke o strateškim dokumentima i smjernicama u svezi osiguranja i

unaprjeđenja kvalitete, usko surađuje s relevantnim fakultetskim tijelima kao i s

Centrom za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu.

Stegovno povjerenstvo za provođenje postupka utvrđivanja stegovne

odgovornosti studenata Fakulteta

Stegovno povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. Fakultetsko vijeće imenuje

predsjednika i dva člana Stegovnog povjerenstva iz reda nastavnika te dva člana iz

reda studenata. Predstavnici studenata imenuje se na prijedlog Studentskog zbora

Fakulteta. Mandat Stegovnog povjerenstva traje dvije godine, a broj mandata nije

ograničen. Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata utvrđen je način

postupanja i provedbe stegovnog postupka.


12

Vijeće za obrazovne studije

Članovi vijeća za obrazovne studije su članovi samostalne katedre za društveno-

humanističke znanosti i nastavnici metodika s ostalih odjela.

Djelokrug rada vijeća za obrazovne studije je:

koordiniranje nastavne prakse;

organizacija zajedničkog obrazovnog dijela preddiplomskih, diplomskih

i poslijediplomskih studija;

organizacija dopunskog pedagoško-didaktičko-psihološko-metodičkog

obrazovanja nastavnika.

Ostala povjerenstva - povremena povjerenstva

Sukladno odredbama Statuta Fakulteta za proučavanje pojedinih predmeta i

pripremanje sjednica ili prijedloga odluka te za obavljanje drugih poslova iz svojega

djelokruga Fakultetsko vijeće imenuje stalna ili povremena povjerenstva. Sastav i

zadaci povjerenstva određuju se odlukom o njihovu imenovanju.

Ustrojbene jedinice

Ustrojbene jedinice su:

odjeli;

samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti;

zajedničke službe.

Ustrojbene jedinice postoje radi ustrojavanja i izvođenja studija, znanstvenog i

visokostručnog rada u više znanstvenih i obrazovnih područja i polja te radi

obavljanja stručnih poslova.

Unutarnji ustroj Fakulteta pobliže se uređuje posebnim pravilnikom koji na dekanov

prijedlog donosi Fakultetsko vijeće.

Odjeli i katedra

Radi usklađivanja i izvođenja djelatnosti Fakulteta te razmatranja pitanja od

zajedničkog interesa za izvođenje znanstvenog, stručnog i nastavnog rada, Fakultet

ima znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice.


13

Znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice Fakulteta su odjeli i samostalna katedra

za društveno – humanističke znanosti. Odjeli mogu formirati niže ustrojbene

jedinice: katedre, laboratorije i urede.

Odjeli i samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti su znanstveno-

nastavne ustrojbene jedinice koje ustrojavaju, koordiniraju i realiziraju znanstvenu,

nastavnu i stručnu djelatnost.

Zadaci znanstveno-nastavnih ustrojbenih jedinica su:

donošenje odluke o ustroju znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice i

pravilnika o unutarnjem redu;

razmatranje svih pitanja iz znanstveno-nastavnog i stručnog rada iz

znanstvenih polja iz svoga djelokruga i poduzimanje potrebne inicijative za

rješavanje problema pred nadležnim organima Fakulteta;

utvrđivanje znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata;

poticanje i praćenje stručnog i znanstvenog usavršavanja nastavnika i

suradnika znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice;

utvrđivanje planova sudjelovanja nastavnika na kongresima, simpozijima i

studijskim dopustima;

planiranje nabavke opreme i potrošnog materijala za uredno izvođenje

nastave;

kreiranje kadrovske politike znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice te

predlaganje Fakultetskom vijeću ustroja radnih mjesta;

usklađivanje prijedloga reda predavanja za studijske programe u kojima

sudjeluje;

organiziranje nastave iz svog polja u skladu s nastavnim planovima i

programima i praćenje njezine realizacije za potrebe studijskih programa

znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice;

utvrđivanje redova predavanja i izvedbenih nastavnih programa u okviru

djelokruga znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice;

poticanje izrade skriptā i udžbenika;

predlaganje voditelja poslijediplomskih studija s dopusnicama za koje se

brine znanstveno-nastavna ustrojbena jedinica;

praćenje zapošljavanja diplomiranih studenata, analiza stanja na tržištu rada

i predlaganje upisnih kvota;


14

predlaganje i imenovanje voditelja svake godine studija;

predlaganje pripreme studentskih ekskurzija i određivanje vodstva

ekskurzija;

uvođenje studenata u znanstveni rad;

planiranje, ustrojavanje i praćenje izvršenja radnih obveza nastavnika i

suradnika;

stručne usluge – vještačenja, stručni ispiti, izrada stručnih elaborata,

ekspertiza, primjena znanstvenih dostignuća za rješavanje konkretnih

zadataka te druge djelatnosti u skladu sa Zakonom i Statutom Sveučilišta.

Na Fakultetu postoje odjeli za biologiju, fiziku, informatiku, kemiju, matematiku,

politehniku te samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti, kako je

prikazano dijagramom.

Dijagram 2 : Odjeli i katedra pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu

Zajedničke službe Fakulteta

Na Fakultetu se ustrojavaju zajedničke službe za obavljanje pravnih, financijsko-

računovodstvenih, knjižničarskih, informatičkih, studentskih i ostalih općih

poslova, te poslova održavanja.

Zajedničke službe Fakulteta su tajništvo, studentska služba, knjižnica,

računovodstvo, računski centar i pomoćne službe, kako je prikazano dijagramom.

Dijagram 3: Zajedničke službe pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu

Odjeli i katedra pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu

Odjel za biologiju

Odjel za fiziku

Odjel za informatiku

Odjel za kemiju

Odjel za matematiku

Odjel za politehniku

Katedra za DHZ

Zajedničke službe priPrirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu

tajništvostudentska služba

knjižnica računovodstvoračunski

centarpomoćne službe


15

Uključenost predstavnika studenata u upravljačke strukture Fakulteta

Studentski zbor, studentske udruge i druge organizacije studenata ustrojavaju se na

Fakultetu u skladu s posebnim zakonom i općim aktima Fakulteta. Studentski je zbor

studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenta, sudjeluje u

odlučivanju u Fakultetskom vijeću i predstavlja studente u sustavu visokog

obrazovanja. Studenti su uključeni (kao članovi) u rad Fakultetskog vijeća, Stručnog

povjerenstva dekana, Vijeće odjela, Etičkog povjerenstva, Povjerenstva za izdavačku

djelatnost, Odbora za unaprjeđenje kvalitete, Stegovnog povjerenstva za studente.

Studenti sudjeluju ravnopravno s ostalim članovima navedenih povjerenstava i

odbora u svim raspravama, predlažu točke dnevnog reda i ravnopravno glasuju za

predložene odluke i zaključke, a u radu tijela Fakulteta sudjeluju ravnopravno osim

u slučajevima utvrđenim Statutom Fakulteta, kako je prikazano dijagramom.

Dijagram 4: Uključenost predstavnika studenta u upravljačke strukture Fakulteta

1.c) Čelništvo Fakulteta Navedite strukturu čelništva Vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela i ostali) i

kratko opišite njihovu ulogu i način izbora

Struktura čelništva Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu prikazana je

dijagramom kako slijedi:

Studentski predstavnici

Fakultetsko vijeće

Stručno povjerenstvo

dekana

Vijeće odjela

Etičko povjerenstvo

Povjerenstvo za izdavačku

djelatnost

Odbor za unaprjeđenje

kvalitete

Stegovno povjerenstvo za studente


16

Dijagram 5: Struktura čelništva Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu

Dekan

Dekan zastupa i predstavlja Fakultet; njegov je čelnik i voditelj. Prava i obveze

dekana propisane su člankom 24. Statuta Fakulteta, a njegov izbor člancima 25. i 26.

istoga Statuta. Sukladno tim odredbama za dekana može biti izabran nastavnik

Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji

s Fakultetom ima zaključen ugovor o radu s punim radnim vremenom na

neodređeno vrijeme. Dekan se bira na vrijeme od dvije godine i ista osoba može biti

birana za dekana najviše dva puta uzastopce. Dekana bira Fakultetsko vijeće, tajnim

glasovanjem dvotrećinskom većinom glasova svih članova Fakultetskog vijeća. Za

dekana je izabran kandidat koji dobije dvotrećinsku većinu glasova od ukupnog

broja članova Fakultetskog vijeća. Senat Sveučilišta potvrđuje izbor dekana.

Prava su i obveze dekana:

ustrojava i koordinira rad i poslovanje Fakulteta;

priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice

Fakultetskog vijeća;

predlaže Fakultetskomu vijeću izbor prodekana;

predlaže Fakultetskomu vijeću Statut i akt o unutarnjem ustroju i ustrojstvu

radnih mjesta Fakulteta;

donosi opće i pojedinačne akte iz polja radnih odnosa;

donosi druge opće akte utvrđene ovim Statutom i drugim propisima;

imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svojega

djelokruga;

potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet;

predlaže Fakultetskomu vijeću plan i program razvoja Fakulteta;

potpisuje sve ugovore koje zaključuje Fakultet;

donosi odluke o nagrađivanju studenata na temelju općeg akta;

donosi odluke o naknadama štete;

Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu

prodekan za nastavu

prodekan za znanost

prodekan za razvoj i financije

tajnik fakulteta

pročelnik odjela

šef samostalne katedre za

DHZ


17

skrbi o unaprjeđivanju kvalitete nastavnog procesa;

organizira praćenje izvršavanja radnih obveza zaposlenika Fakulteta;

odobrava rad nastavnika izvan Fakulteta;

predlaže Fakultetskomu vijeću godišnji proračun i financijski plan, završni

račun te odlučuje o investicijskom održavanju Fakulteta;

donosi plan nabave;

potiče i prati izdavačku djelatnost Fakulteta;

jednom godišnje podnosi Fakultetskomu vijeću pisano izvješće o radu;

obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom Fakulteta i Statutom

Sveučilišta te drugim općim aktima.

Prodekani

Dekanu u radu pomažu prodekani. Oni obavljaju određene poslove u skladu s

odredbama Statuta Fakulteta i odlukama Fakultetskog vijeća.

Prodekani mogu obavljati određene poslove iz djelokruga rada dekana na osnovi

ovlaštenja dekana, a u skladu sa Statutom Fakulteta. Kandidate za prodekana

predlaže dekan.

Za prodekana može biti izabran nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta

ili više koji s Fakultetom ima zaključen ugovor o radu u punom radnom vremenu na

neodređeno vrijeme. Prodekana bira Fakultetsko vijeće, javnim glasovanjem,

dvotrećinskom većinom glasova svih članova Fakultetskog vijeća. Mandat

prodekana vezan je za mandat dekana.

Fakultet ima tri prodekana:

prodekana za nastavu;

prodekana za znanost;

prodekana za razvoj i financije.

Prodekan za nastavu

skrbi o urednom odvijanju nastavnog procesa i odgovoran je za izvršenje svih

preddiplomskih i diplomskih studijskih programa;

rješava molbe studenata u prvom stupnju;

rukovodi Odborom za razredbeni postupak;

podnosi izvješće iz djelokruga svoga rada dekanu i Fakultetskom vijeću;


18

obavlja i druge poslove koje mu povjeri dekan i Fakultetsko vijeće.

Prodekan za znanost

usklađuje i ustrojava poslove iz znanstvenoistraživačke djelatnosti Fakulteta

i zaposlenika;

pomaže pri usklađivanju i ustrojavanju poslijediplomskog studija;

koordinira međunarodnu suradnju;

brine o radu informacijskog sustava Fakulteta;

podnosi izvješće iz djelokruga svog rada dekanu i Fakultetskom vijeću;


Prodekan za razvoj i financije

zajedno s dekanom izrađuje dugoročne i kratkoročne planove razvoja;

zajedno s dekanom izrađuje financijski plan;

izrađuje i predlaže plan investicijskog održanja Fakulteta;

provodi realizaciju razvojnih planova;

planira i rukovodi suradnju s gospodarstvom;

podnosi izvješće iz djelokruga svog rada dekanu i Fakultetskom vijeću;


Pročelnik odjela

Pročelnik odjela vodi rad odjela. Pročelnika bira Vijeće odjela, a potvrđuje ga

Fakultetsko vijeće na period od dvije godine. Pročelnik odjela član je Stručnog

povjerenstva dekana i nazočan je sjednicama Fakultetskog vijeća. Za pročelnika

odjela može biti izabrana osoba u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju ili u

suradničkom zvanju višeg asistenta.

Šef katedre

Na čelu je samostalne katedre za društveno humanističke znanosti je šef katedre

kojega bira vijeće Katedre, a potvrđuje ga Fakultetsko vijeće na period od dvije

godine. Šef katedre član je Stručnog povjerenstva dekana i nazočan je sjednicama

Fakultetskog vijeća. Za šefa katedre može biti izabrana osoba u znanstveno-

nastavnom ili nastavnom zvanju ili u suradničkom zvanju višeg asistenta.

Tajnik Fakulteta

Tajnik Fakulteta rukovodi radom zajedničkih službi.


19

1.d) Integracija Fakulteta i Sveučilišta Ako je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracije

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, sastavnica je Sveučilišta u Splitu i

svojim djelovanjem daje doprinos kako djelovanju Sveučilišta kao cjeline, tako i

samostalno, i u interakciji s drugim sastavnicama Sveučilišta. Dekan fakulteta član

je Senata Sveučilišta u Splitu. Jedan od članova Senata je i naša zaposlenica kao

predstavnica redovitih profesora iz područja prirodnih znanosti. Senat, sukladno

Statutu Sveučilišta, odlučuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj

djelatnosti na Sveučilištu. Tako je Fakultet integriran u rad i razvoj Sveučilišta i kroz

procese donošenja odluka na Senatu. Zaposlenici su također i članovi Povjerenstva

za studije pri Centru za kvalitetu Sveučilišta u Splitu te Povjerenstva za izbor

profesora emeritusa na Sveučilištu. Voditelj fakultetskog Odbora za unaprjeđivanje

kvalitete član je sveučilišnog Centra za kvalitetu.

U području nastavne djelatnosti brojne su aktivnosti koje su usklađene na razini

Sveučilišta:

od 31. svibnja 2007. godine na Senatu je donesen, a ujedno se i primjenjuje

Pravilnik o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu;

za svaku akademsku godinu utvrđuje se jedinstveni kalendar nastavne

djelatnosti;

upisne se kvote za sve studijske programe utvrđuju na razini Sveučilišta;

od 12. srpnja 2011. primjenjuje se Pravilnik o vanjskoj suradnji Sveučilišta u

Splitu temeljem kojeg dio naših nastavnika izvodi nastavu i na drugim

sastavnicama Sveučilišta u Splitu, a isto tako i nastavnici drugih sastavnica

izvode nastavu na našem Fakultetu;

14. srpnja 2014. god. donesen je Pravilnik o sustavu studiranja na

preddiplomskim i diplomskim studijima na Fakultetu;

u suradnji s kolegama, znanstvenicima drugih sastavnica, znanstvenici

Fakulteta aplicirali su i sudjeluju u nizu znanstvenih i stručnih projekata i

programa te drugih znanstveno-nastavnih aktivnosti.

Financiranje nastavne djelatnosti odvija se dijelom putem Ugovora o punoj

subvenciji participacije u troskovima studija studenata u akademskim godinama

2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015. sklopljenog između Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta i Sveucilista u Splitu. Analogno, financiranje znanstveno-

istrazivacke djelatnosti odvija se dijelom putem Ugovora o namjenskom

visegodisnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti u godinama 2013.,

2014. i 2015. koji je također sklopljen između Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta i Sveucilista u Splitu. Osim putem sveučilišnih tijela, PMF neposredno

surađuje i s drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu u nastavnim i istraživačkim

aktivnostima. U suradnji sa Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

izvodi se studij Inženjerske fizike, u suradnji s Filozofskim fakultetom organizira

Dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, a u suradnji s


20

Umjetničkom akademijom u Splitu izvodi integrirani preddiplomski i diplomski

studij Konzervacija i restauracija.

1.e) Principi etičnosti u fakultetskim aktivnostima Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašim aktivnostima

povezanima s istraživanjem, nastavom i odnosom prema studentima

Temeljne vrijednosti i nacini nadgledanja etickog ponasanja na Fakultetu propisani

su Etickim kodeksom Sveucilista u Splitu. On sadrzava moralna nacela i nacela

profesionalne etike kojima se u svom profesionalnom i javnom djelovanju trebaju

ravnati nastavnici, znanstvenici, suradnici i drugi zaposlenici. Zaposlenici Fakulteta

u svojem radu, djelovanju i ponašanju slijede moralna načela i načela znanstvene

kritičnosti. U tom smislu, duhu i cilju na Fakultetu je ustrojeno te djeluje Etičko

povjerenstvo koje djeluje sukladno pravilima Etičkog kodeksa Fakulteta. Svrha

Etičkog kodeksa je promicanje vrijednosti specifičnih za sveučilišnu djelatnost u

cjelini. Etičkim su kodeksom utvrđena etička načela u visokom obrazovanju,

znanstvenom, nastavnom i istraživačkom radu na Fakultetu, odnosima među

znanstvenicima, nastavnicima, studentima i drugim sudionicima u znanstvenom,

nastavnom i istraživačkom procesu, u objavljivanju rezultata svojega rada kao i u

postupcima i radnjama vezanim za znanstvenu i drugu kompetitivnost i natjecanje.

1.f) Misija i vizija Fakulteta Ukratko opišite misiju i viziju u skladu sa strategijom Vašega visokog učilišta i ocijenite njezino

ostvarenje preko programa koje izvodi Vaše visoko učilište (odnosi se na studijske programe, politiku

zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje

kvalitete, poslovanje i slično)

Misija Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Splitu

U skladu sa Strategijom razvoja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u

Splitu za razdoblje od 2015. do 2017. godine, misija PMF-a je aktivno sudjelovanje u

razvoju grada Splita, regije i RH i poticanje tog razvoja ustrojem znanstveno-

istraživačke i obrazovne djelatnosti iz biologije, fizike, informatike, kemije,

matematike i politehnike. Obrazovna i znanstveno-istraživačka djelatnost Fakulteta

imaju za cilj unaprjeđenje svih razina visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja i

poticanje razvoja gospodarstva utemeljenog na znanju. Misija Fakulteta uključuje

ustroj i izvedbu sveučilišnih studija preddiplomske, diplomske te poslijediplomske

razine. Suradnjom s institucijama odgovornim za razvoj obrazovnog sustava

Republike Hrvatske unapređivat će se nastavnička struka iz biologije, fizike,

informatike, kemije, matematike i politehnike. Povezivanjem s gospodarstvom

regije poticat će se prijenos znanja i primjena rezultata istraživanja u profiliranju i

razvoju gospodarstva utemeljenog na znanju.

Vizija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu


21

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu jest znanstveno-

istraživačka visokoškolska ustanova čiji su studiji svih razina po svojoj koncepciji,

izvrsnošću svojih nastavnika, utemeljenosti na modernim znanstvenim

dostignućima i metodama, privlačni ne samo studentima iz Hrvatske, nego i

područja jugoistočne i cijele Europe pa i šire.

Nastavnički studiji koje izvodi i ustrojava Prirodoslovno-matematički fakultet u

Splitu su po kvaliteti nastave i znanstveno-istraživačkom radu te konceptualnom

inovativnošću prepoznatljivi i izvan granica Republike Hrvatske.

Po izvrsnosti znanstveno-istraživačkog rada Prirodoslovno-matematički fakultet u

Splitu je aktivno prisutan u Europskom istraživačkom prostoru kroz sudjelovanje u

međunarodnim znanstveno-istraživačkim i tehnologijskim projektima te

organizacijom znanstvenih istručnih skupova.

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu je i centar znanstvene

izvrsnosti čiji se znanstvenoistraživački potencijali, u suradnji s gospodarskim

subjektima, koriste u istraživanju novih i razvoju postojećih visokotehnoloških

proizvoda.

Kadrovi koji visokoškolsko obrazovanje steknu na Fakultetu su potpuno

osposobljeni za obavljanje poslova zakoje su se školovali kao i za praćenje razvoja

struke uključivanjem u cjeloživotno obrazovanje i kao takvi su prepoznati i traženi

na tržištu rada. Fakultet aktivno sudjeluje u ostvarenju cjeloživotnog obrazovanja

svojih studenata i drugih stručnjaka iz svog područja djelovanja.

1.g) Posebnost Fakulteta Objasnite u čemu je značaj i posebnost Vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH u vašem

znanstvenom području

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu obrazujući generacije

istraživača i nastavnika imao je i još uvijek ima značajan utjecaj na razvoj samog

Sveučilišta, ali i društva u cjelini. Iz Fakulteta su se izrodili Umjetnička akademija,

Filozofski fakultet i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu. Tijekom niza godina

nastavnici PMF-a sudjelovali su i još uvijek sudjeluju u izvođenju nastave i procesu

osamostaljivanja Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Sveučilišta u Mostaru. Time je nastavljen put širenja znanosti, ali i etičkih načela koje

se njeguju pri Fakultetu. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu ima

širok spektar znanstvenih istraživanja, a uz postojanje jedinog interdisciplinarnog

poslijediplomskog studija iz područja obrazovanja, pokazuje strateški interes za

područje istraživanja u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti. Prirodoslovno-

matematički fakultet u Splitu jedino je mjesto u Hrvatskoj na kojem se nude studijski

programi za stjecanje kvalifikacije nastavnika iz područja priodnih i tehničkih

znanosti. Potrebno je istaknuti kako se studijski progami iz područja biofizike,


22

biologije i kemije, informatike i politehnike nude na svim razinama obrazovanja, od

preddiplomske razine pa do razine doktorskog studija, a u planu je i proširenje

ponude doktorskih studija u interdisciplinarnom području, polju obrazovnih

znanosti.

Fakultet je ovlašten za provođenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za

znanstveno područje prirodne znanosti za polje matematika i polje fizika, a stekli

smo uvjete za pokretanje postupka dobivanja ovlaštenja za provođenje dijela

postupka izbora u znanstvena zvanja za znanstveno područje prirodne znanosti

polje biologija.

U pogledu organizacije, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu

najsličniji je Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s tim da

PMF Split uključuje i komponentu obrazovanja nastavnika iz tehničkih znanosti.

Posebnost čine nastavnički smjerovi studija: matematike i informatike, fizike i

informatike, informatike i informatike i tehnike. Na Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu

u Osijeku ustrojeni su odjeli u prirodoslovnom području. Ostala sveučilišta u

Republici Hrvatskoj djeluju istraživačke grupe unutar ustrojbenih jedinica koje u

pravilu ne pripadaju području prirodnih znanosti. Mišljenja smo kako je okupljanje

prirodoslovlja i matematike uz kombinaciju sa tehnikom u području obrazovanja

nastavnika unutar jedne sastavnice Sveučilišta najbolji oblik organizacije rada uz

uvažavanje uske povezanosti matematike i informatike te politehnike i fizike koja

rezultira sinergijskim djelovanjem istraživača različitih profila. Značajno je

napomenuti kako ovakva organizacija jasno potiče suradnju u istraživanjima

vezanim uz obrazovanje unutar STEM (eng. science, technology, engineering and

mathematics) područja. Prema našim saznanjima u ovaj Fakultet trenutno je jedini

na kojem je navedeno područje istraživanja ugrađeno u samu organizacijsku

strukturu.

1.h) Preklapanja djelatnosti Fakulteta sa djelatnostima drugih sastavnica

Sveučilišta Osvrnite se na moguća preklapanja djelatnosti Vaše institucije sa djelatnošću slične institucije na istome

sveučilištu

Na Sveučilištu u Splitu ne postoji institucija čija se sveukupna djelatnost poklapa s

djelatnošću Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Postoje, naizgled

podudarnosti preddiplomskog studija informatike i preddiplomskog studija

informatike i tehnike s preddiplomskim studijima koji se odvijaju na Sveučilišnom

odjelu za stručne studije i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Naizgledne podudarnosti nestaju ako se pogleda srž programa koje provodi PMF, a

u području preddiplomskog studija informatike se očituje u činjenici da je pri PMF-

u informatika osmišljena kao računalna znanost, dok na drugim ustanovama ista

kreće od postavki računalnog inženjerstva. Program preddiplomskog studija

politehnike predstavlja interdisciplinarni program koji obuhvaća elemente


23

elektrotehnike, strojarstva i informatike pa time rezultira drugačijim profilom

prvostupnika. U području biologije i kemije naizgled postoje podudarnosti sa

programima koje provode Sveučilišni odjel za studije mora i Kemijsko-

tehnološkifakultet. No riječ je se o suštinski različitim studijima, te se

njihovomanalizom može utvrditi da se radi o komplementarnostima, a ne

preklapanju. Preklapanja u smislu diplomskih studija koje provodi PMF unutar

Sveučilišta nema. Dobra suradnja i usklađivanje s ostalim sastavnicama Sveučilišta,

s druge strane, osigurava protočnost studenata između studijskih programa slične

orijentacije, a uz minimalne razlike

1.i) Strategija i postupci osiguranja kvalitete Priložite dokumente sa strategijom i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog

rada na Vašem učilištu, ocijenite stupanj njegove provedbe i očitujte se o godišnjem izvještavanju

Cilj, svrha, podrucja vrednovanja te ustroj i djelovanje sustava osiguravanja

kvalitete na Fakultetu, ustroj i djelovanje Odbora za unaprjeđenje kvalitete te

podrucja unutar kojih se provode mjere i aktivnosti osiguravanja kvalitete na

Fakultetu uređeđeni su Politikom kvalitete (od 27. rujna 2013), Pravilnikom o

ustroju sustava kvalitete (od ožujka 2014) i Priručnikom sustava osiguravanja

kvalitete (SOK) Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu (od

ožujka 2014). Dokumenti sustava osiguravanja kvalitete dostupni su na mrežnim

stranicama fakulteta (http://www.pmfst.unist.hr/dokumenti/), a pored toga su

izrađene posebne internetske stranice, dostupne registriranim i anonimnim

korisnicima na kojima se objavljuju sva izvješća, aktivnosti i dokumenti korisni za

osiguravanje kvalitete (http://moodle.pmfst.unist.hr/course/view.php?id=56).

Dijagram 6: Temeljni dokumenti sustava osiguranja kvalitete Fakulteta

Politika, misija, vizija, opća strategija izrađene su, usvojene i javno objavljene.

Ustrojen je sustav osiguranja kvalitete. Postoje postupci osiguravanja kvalitete za

neke aktivnosti, ali nisu sustavno strukturirani ni međusobno povezani.

Sustav osiguranja kvalitete

Politika kvalitete

Pravilnik o ustroju sustava

kvalitete Priručnik sustava za

osiguravanja kvalitete

http://www.pmfst.unist.hr/dokumenti/

http://moodle.pmfst.unist.hr/course/view.php?id=56


24

Postoje formalni mehanizmi za odobravanje, promatranje i periodičnu reviziju

programa i stupnjeva obrazovanja koji se djelomično primjenjuju. Izrađeni su ishodi

učenja za sve studijske programe. Resursi su djelomično osigurani.

Studenti su uključeni u aktivnosti osiguravanja kvalitete.

Uspostavljeni su mehanizmi praćenja i ocjenjivanja kvalitete znanstveno-

istraživačkog rada i njegovog utjecaja na razvoj društva. Učinkovitost uspostavljenih

mehanizama ne prati se sustavno. Nove istraživačke metode primjenjuju se u

procesima poučavanja i učenja, ali se ne ocjenjuje njihova učinkovitost.

Kriteriji, pravila i postupci za ocjenjivanje ishoda učenja dosljedno se primjenjuju,

javno su objavljeni i studenti su upoznati s njima.

Vještina prijenosa znanja na studente i učinkovitost proučavanja vrenuju se samo

studentskom anketom. Nesustavno provođenje i usavršavanje nastavnog osoblja.

Nastavno osoblje djelomično utječe na regionalni razvoj.

Sustav osiguravanja kvalitete provjerava postojeće resurse za učenje koji su

djelomično dostupni i primjereni za svaki ponuđeni studijski program. Resursi

vezani za studentski standard djelomično zadovoljavaju potrebe studenata.

Informacije se nesustavno prikupljaju i obrađuju te su djelomično dostupne

unutarnjim i vanjskim dionicima. Informacije se nesustavno koriste u procesu

planiranja i kontinuiranog poboljšanja sustava osiguravanja kvalitete.

Fakultet redovito objavljuje relevantne i nepristrane informacije o programima i

stupnjevima obrazovanja koje pruža.

Stupanj provedbe sustava za osiguranje kvalitete Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Splitu može se prikazati tablicom kako slijedi:

ESG standard Stupanj razvijenosti 1.1. Politika kvalitete i procedure sustava osiguravanja kvalitete

početna faza

1.2. Odobravanje, praćenje i periodična provjera studijskih programa i kvalifikacija

početna faza

1.2.2. Znanstveno-istraživački radu razvijena faza 1.3. Ocjenjivanje studenata razvijena faza 1.4. Osiguravanje kvalitete nastavnog osoblja početna faza 1.5. Resursi za učenje i podršku studenata početna faza 1.6. Važnost i pristup informacijama sustava za osiguravanje kvalitete

početna faza

1.7. Javno informiranje napredna faza


25

1.j) Tijela nadležna za provedbu sustava osiguranja kvalitete Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenite njihov rad u

proteklih pet godina

Sustav za unaprjeđenje kvalitete (SOK) Fakulteta organiziran je kako slijedi:

Ustroj sustava za unaprjeđenje kvalitete i način rada Odbora Fakulteta regulirani su

Pravilnikom o ustroju sustava kvalitete Fakulteta, a kojim su pobliže razrađeni:

misija, vizija, strategija i ciljevi.

Odbor za unaprjeđenje kvalitete Fakulteta djeluje zajednički s Upravom i dijeli

odgovornost za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete u svim područjima djelovanja

Fakulteta.

Zadaća Odbora je ugrađivanje kvalitete u sve vidove djelovanja Fakulteta

objedinjujući sudjelovanje svih dionika procesa visokog obrazovanja, znanstvenog i

stručnog rada. Odbor ima slobodu razvoja i prilagodbe postupaka sustava za

kvalitetu u skladu s potrebama Fakulteta, a čiji se konačni oblici definiraju u suradnji

s ostalim tijelima Fakulteta i sveučilišnim Centrom za kvalitetu.

Glavne djelatnosti sustava za unaprjeđivanje kvalitete

Sustav za unaprjeđenje kvalitete temeljem utvrđenih postupaka i kriterija provodi

procese praćenja i vrednovanja kvalitete. Postupci su usmjereni na sveobuhvatno

unutarnje vrednovanje kvalitete rada ustanove i ocjenjivanje kvalitete područja

rada Fakulteta. Postupci uključuju politiku kvalitete i postupke za osiguravanje i

unaprjeđivanje kvalitete, odobravanje, praćenje i vrednovanje nastavnih planova i

programa koji se obavljaju periodički, praćenje ostvarenih kvalifikacija i ocjena

studenata, osiguravanje kvalitete nastavnog i suradničkog osoblja, vrednovanje

primjerenosti resursa, vrednovanje dodatnih aktivnosti sa studentima, znanstvenu

i stručnu djelatnost te popularizaciju znanosti.


26

Učinkovitost sustava za kvalitetu

Učinkovitost sustava za kvalitetu Fakulteta vrednuje se periodično postupcima

unutarnje i vanjske prosudbe koji predstavljaju sistematične periodične postupke

utvrđivanja usklađenosti aktivnosti sustava osiguravanja kvalitete s nacionalnim i

ESG standardima, kao i dobrom praksom ostalih visokih učilišta.

Planom aktivnosti predviđeno je i provođenje unutarnje prosudbe sustava

osiguravanja kvalitete. Odbor za unaprjeđenje kvalitete u godišnjem izvješću koje

usvaja Vijeće daje osvrt na planirane aktivnosti i njihovo provođenje. Sukladno

uočenim nedostacima planiraju se nove aktivnosti s ciljem povećanja razine

kvalitete znanstvene i nastavne djelatnost Fakulteta. Potrebno je istaknuti kako se

članovi Odbora za unaprjeđenje kvalitete ne bave profesionalno osiguravanjem

kvalitete, ali je jedan od članova Odbora koji dolazi kao predstavnik

administrativnog osoblja iz pravne struke, te prati sve pozitivne propise koji se

odnose na kvalitetu i pohađa seminare koje organizira Sveučilište u Splitu.

Iako Odbor za unaprjeđenje kvalitete postoji od 2009. godine dokumenti po kojma

su se provodile aktivnosti vezane uz SOK-e nisu postojali na Fakultetu, Politika

kvalitete usvojena je tek 2013. godine, a u 2014. godini usvojeni su ostali temeljni

dokumenti vezani u SOK-e. Razlog naizglednoj neaktivnosti nalazi se u činjenici kako

niti samo Sveučilište nije imalo strategiju, pravilnike i priručnike vezane uz SOK-e.


27

Do donošenja temeljnih dokumenata SOK-e postupci vezani uz osiguravanje

kvalitete uglavnom su od strane studenata, nastavnika i ostalog osoblja

izjednačavani sa provođenjem studentskih anketa. Od 2012. godine inenzivno se

provodi promoviranje postupaka za osiguravanje kvalitete među studenstkom i

nastavničkom populacijom kroz neposredne razgovore te uključivanje većeg broja

osoba u povjerenstva i postupke provođenja osiguravanja kvalitete. Dio aktivnosti

teško je provoditi u uvjetima studiranja i rada koji su daleko od primjerenih, a koji

će se konačno riješiti preseljenjem u zgradu triju fakulteta na Sveučilišnom

kampusu. Odbor za unaprjeđenje kvalitete u suradnji sa Upravom proveo je niz

aktivnosti koje pokazuju značajan napredak u posljednje dvije godine. Na prijedlog

Odbora, Uprava je osigurala predstavnike svakog od odjela i samostalne katedre,

predstavnika studenata, te predstavnika ostalih službi u Odboru. Odbor u suradnji s

Upravom organizira sastanke otvorenog tipa na temu uspješnosti studiranja i

potrebnim izmjenama s ciljem poboljšanja prolaznosti te upisnom politikom.

Konkretni rezultati očituju se kroz službeno angažiranje studenata viših godina kao

potpore učenju studentima koji imaju poteškoća u savladavanju gradiva. U

razgovoru sa studentskim predstavnicima zaključeno je kako je zbog jednostavnosti

i neposrednosti komunikacije primjereno uključiti upravo studente u sustav

potpore studiranju. Temeljem analize uspješnosti studiranja i neformalnih

razgovora provedenih sa nekolicinom studenata prve godine preddiplomskog

studija, Upravi je predloženo organiziranje pripremnih predavanja, planiranih za

realizaciju prije početka akademske godine. Prijedlog je prihvaćen od strane Uprave,

pa se zadnjih godina provode tzv. pripremni tečajevi za kolegije na kojima je uočen

nedostatak predznanja brucoša. Odbor je proveo vlastitu anketu o zadovoljstvu

studenata i nastavnika radom studentske službe, a na poticaj studenata. Uprava je

upoznata s rezultatima provedenog ispitivanja te se rad službe reorganizirao, a

pristupilo se i izradi dodatne programske podrške koja je postupak upisa studenata

učinila prihvatljivijim. Na poticaj Odbora, Uprava je osigurala zajedničku platformu

za e-učenje koja je integrirana sa postojećim informacijskim sustavom. Može se

zaključiti kako su aktivnosti koje provodi Odbor u ovom periodu intenzivnije, a

očekuje se dodatni napor kad Fakultet preseli u nove prostore.

1.k) Strateški ciljevi uprave Fakulteta Navedite i ukratko obrazložite glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastoji ostvariti u

svom mandatu i moguće poteškoće na koje nailazi prilikom njihova ostvarivanja (odnosi se na studijske

programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima,

osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično)

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu predstavlja vodeću

znanstveno-nastavnu ustanovu u području prirodnih znanosti u regiji i jedinu

znanstveno-nastanvu ustanovu za obrazovanje nastavnika iz područja prirodnih i

tehničkih znanosti na širem području.


28

U skladu s misijom i dugoročnom vizijom Fakulteta te SWOT analize okruženja

Fakulteta, definiraju se sljedeći strateški ciljevi u periodu do 2017. godine:

PRVI CILJ: Osnažiti znanstveno-istraživački rad i povećati vidljivost Fakulteta

u hrvatskoj i europskoj znanstvenoj zajednici

DRUGI CILJ: Unaprijediti postojeće i uvesti nove prepoznatljive i studentima

privlačne studije preddiplomske, diplomske i doktorske razine te

cjeloživotnog obrazovanja

TREĆI CILJ: Povećati razinu organiziranosti i omogućiti razvoj punog

potencijala svih zaposlenika

U nastavku se razmatraju trenutna stanja i smjernice za dostizanje svakog

pojedinačnog cilja, a nakon toga se definiraju zadaće koje je potrebno obaviti pri

ostvarivanju ciljeva. Na kraju su navedene ključne točke vezane za ove zadaće.

Prvi cilj: Osnažiti znanstveno-istraživački rad i povećati vidljivost Fakulteta u

hrvatskoj i europskoj znanstvenoj zajednici

Trenutno stanje

Pozitivni trendovi u broju ugovorenih projekata Hrvatske zaklade za znanost.

Vrlo malo sudjelovanje u međunarodnim projektima (posebno onima financiranih

od strane EU-a), i uopće mali broj prijava na projekte te vrste, slaba mobilnost

znanstveno-nastavnog osoblja Fakulteta te neprivlačnost Fakulteta za istraživače s

drugih institucija, nepostojanje konzistentne i realne znanstveno-istraživačke

usmjerenosti fakultetskih odjela i Fakulteta u cjelini slabo iskorištavanje

interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih potencijala Fakulteta,

Na Fakultetu postoji administrativna osoba u čijem je opisu radnog mjesta i rad na

pripremi međunarodnih projekata.

Botanički vrt je obnovljen i u funkciji je znanstveno-istraživačkog, stručnog i

obrazovnog rada.

Smjernice za dostizanje cilja

Definiranje znanstveno-istraživačkih prioriteta pojedinih fakultetskih odjela i

fakulteta u cjelini te prema tome prilagođavanje daljnjeg razvoja ljudskih resursa i

kapaciteta u znanstveno-istraživačkoj opremi, različitim mjerama (poput

vrednovanja pri institucijskom financiranju znanstveno-istraživačkog rada) poticati

mobilnost znanstveno-nastavnog osoblja, poticati prijavljivanje na projekte na

način da se voditeljima većih projekata (kako domaćih tako i međunarodnih) nastoji

smanjiti opterećenje u nastavi, različitim mjerama (poput vrednovanja pri

institucijskom financiranju znanstveno-istraživačkog rada) poticati sudjelovanje u

interdisciplinarnim projektima unutar i izvan Fakulteta, ulagati u edukaciju


29

administrativnog osoblja s ciljem njihovog osposobljavanja za pripremu i provedbu

projekata financiranih od strane EU-a.

Promovirati Botanički vrt PMF-a za znanstvena istraživanja i edukaciju, uzgoj

biljaka i znanstvene i stručne konferencije.

Drugi cilj: Unaprijediti postojeće i uvesti nove prepoznatljive i studentima

privlačne studije preddiplomske, diplomske i doktorske razine te

cjeloživotnog obrazovanja

Trenutno stanje

Bolonjski proces je uveden od akademske godine 2004./05. uvođenjem

jedinstvenog sustava 3 + 2 + 3.

U ovom trenutku fakultet izvodi 10 preddiplomskih, 9 diplomskih, 1 integrirani

preddiplomski i diplomski studij te 2 doktorska studija.

Preddiplomski sveučilišni studiji koje Fakultet izvodi su: Biologija i kemija, Fizika,

Fizika i informatika, Informatika, Informatika i tehnika, Inženjerska fizika,

termodinamika i mehanika, Matematika, Matematika i fizika, Matematika i

informatika te Nutricionizam.

Fakultet izvodi sljedeće diplomske sveučilišne studije: Biologija i kemija (smjer:

nastavnički), Fizika (usmjerenja: Astrofizika, Biofizika, Fizika okoliša, Računarska

fizika, nastavnički smjer), Fizika i informatika (smjer: nastavnički), Informatika

(smjer: nastavnički), Informatika i tehnika (smjer: nastavnički), Inženjerska fizika

(usmjerenja: Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi), Matematika (smjerovi:

nastavnički, računarski i teorijski), Matematika i fizika (smjer: nastavnički),

Matematika i informatika (smjer: nastavnički).

Fakultet izvodi (kao sunositelj s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu)

integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Konzervacije i restauracije.

Fakultet izvodi doktorske studije Biofizika, Istraživanje u edukaciji u području

prirodnih i tehničkih znanosti te sudjeluje u izvođenju združenog doktorskog studij

Matematike.

Općenito mala pokretljivost studenata: studenti PMF-a u Splitu u relativno malom

broju koriste mogućnosti studentske razmjene, niti je Fakultet privlačan studentima

drugih sveučilišta kao destinacija za studentsku razmjenu.

Relativno mali broj studenata koji završe preddiplomske studije na drugim

fakultetima i sveučilištima upisuje diplomske studijske programe na Fakultetu.

Fakultet organizira dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko

obrazovanje u trajanju od jedne akademske godine i vrednovano s 60 ECTS bodova,


30

na kojemu polaznici pohađaju sadržajno identične kolegije kao i studenti

nastavničkih smjerova diplomskih studija, ali kroz smanjenu satnicu.

Smjernice za dostizanje cilja:

Prilagoditi postojeće studijske programe potrebama tržišta rada.

Prilagoditi postojeće studijske programe interesu tržišta, ako je to moguće te uvesti

nove studijske programe / usmjerenja, sukladno ljudskim i materijalnim

mogućnostima Fakulteta. Učinkovito raditi na promidžbi studija svih razina.

Poticati dvosmjernu pokretljivost studenata (IAESTE, ERASMUS, itd.).

Na razini Republike Hrvatske se zalagati za izmjenu izvedbe dopunskog pedagoško-

psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na način da bude organiziran kao

specijalistički diplomski stručni studij s ritmom i pohađanjem nastave kao i redoviti

studenti nastavničkih smjerova diplomskih studija.

Treći cilj: Povećati razinu organiziranosti i omogućiti razvoj punog potencijala

svih zaposlenika

Trenutno stanje

Radi usklađivanja i izvođenja djelatnosti Fakulteta te razmatranja pitanja od

zajedničkog interesa za izvođenje znanstvenog, stručnog i nastavnog rada, Fakultet

ima znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice i zajedničke službe. Znanstveno-

nastavne ustrojbene jedinice ustrojavaju, koordiniraju i realiziraju znanstvenu,

nastavnu i stručnu djelatnost.

Na Fakultetu postoje sljedeće znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice: Odjel za

biologiju; Odjel za fiziku; Odjel za informatiku; Odjel za kemiju; Odjel za matematiku;

Odjel za politehniku; Samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti.

Zajedničke službe Fakulteta su: Tajništvo; Studentska služba; Knjižnica;

Računovodstvo; Računski centar; Pomoćne službe.

Na Fakultetu su zaposlena 29 zaposlenika u zajedničkim službama. Udio

administrativnog i pomoćnog osoblja u ukupnom broju zaposlenih iznosi 22%.

Smjernice za dostizanje cilja:

Izraditi i usvojiti strategije razvoja svih odjela Fakulteta.

Prilagoditi sustav ISVU potrebama poslovne politike i poslovnih procesa Fakulteta

ili u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta u Splitu izraditi odgovarajući informacijski

sustav.

Nastavak permanentnog obrazovanja nenastavnog osoblja.


31

Kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja nastavnoga i nenastavnog osoblja provesti

sustavno osposobljavanje najmanje 10% zaposlenika načelima strateškog

menadžmenta.

Harmonizirati rad svih službi kroz jasno definirane poslovne procese i

međudjelovanja.

Nastaviti s procesom decentralizacije odlučivanja o upotrebi sredstava.

Zadaće potrebne za ostvarenje ciljeva razvoja

1. Optimalna organizacija poslovnog procesa te prostora u novoj zgradi na

sveučilišnom kampusu „Visoka“

Ciljevi:

Useljenje što ranije u akademskoj godini 2015./16. u novu zgradu na sveučilišnom

kampusu „Visoka“.

Administrativne službe fakulteta su brze i učinkovite te na usluzi studentima i

zaposlenicima.

Jačanje administrativne potpore radu fakultetskih odjela kroz optimizaciju rada

administrativnih službi Fakulteta

2. Optimizacija postojećih i uvođenje novih studijskih programa/usmjerenja

u skladu sa ljudskim i materijalnim mogućnostima Fakulteta, potrebama

tržišta rada, misijom i vizijom Fakulteta te strategijom razvitka Sveučilišta i

države

Cilj:

Optimizacija postojećih i uvođenje novih studijskih programa/usmjerenja u skladu

sa ljudskim i materijalnim mogućnostima Fakulteta, potrebama tržišta rada,

misijom i vizijom Fakulteta te strategijom razvitka Sveučilišta i države.

3. Jačanje znanstveno-istraživačkih potencijala Fakulteta

Ciljevi:

Definiranje znanstveno-istraživačkih prioriteta pojedinih fakultetskih odjela, s

naglaskom na interdisciplinarnoj suradnji među odjelima.

Stvaranje neophodne baze u kapitalnoj opremi i ljudskim kapacitetima

Povećanje broja prijavljenih projekata na natječaje Hrvatske zaklade za znanost.

Povećanje broja prijavljenih projekata financiranih od strane Europske unije.


32

Veća mobilnost znanstvenika fakulteta prema inozemnim institucijama, posebno

znanstvenih novaka (asistenti i viši asistenti).

Veća suradnja s gospodarstvom kroz prijavu tehnologijskih projekata.

4. Jačanje pozitivne vidljivosti Fakulteta unutar Sveučilišta, hrvatske

visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke zajednice, javnosti te osnovnih i

srednjih škola

Ciljevi:

Nastavnici osnovnih i srednjih škola prirodnih i tehničkih znanosti prepoznaju

Fakultet kao ustanovu koja štiti interese struke i nastavnika pred zakonodavcem

Veća prisutnost nastavnika Fakulteta u provedbi nastavnog procesa iz prirodnih i

tehničkih znanosti u osnovnim i srednjim školama.

5. Izrada strategijskih planova razvoja svih odjela Fakulteta

Ciljevi:

Definiranje znanstveno-nastavnih ciljeva odjela.

Definiranje razvoja ljudskih potencijala odjela.

Poteškoće na koje se nailazi prilikom ostvarivanja strateških ciljeva

Prije svega treba naglasiti kako je kritična točka provođenja strateških ciljeva

osiguranje primjerenih prostornih i ljudskih resursa za njihovo provođenje.

Aktivnosti koje su do sada provedene, ukazuju na pozitivan pomak, pa se može

istaknuti uspješnost u dobivanju projekata financiranih iz Hrvatske zaklade za

znanost, Europskog socijalnog fonda i ostalih. Potpisani su: sporazum o suradnji sa

Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), sporazum o akademskoj i znanstvenoj

suradnji sa Fakultetom prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta

u Mostaru, organizirane su radionice za nastavnike osnovnih i srednjih škola u

suradnji sa AZOO i slično. Poteškoće su opet vezane uz neprimjeren prostor u kojem

nije moguće na zadovoljavajući način provoditi dogovorene aktivnosti, pa je ključno

pitanje treba li raditi na povezivanju i dodatnom proširenju aktivnosti u situaciji u

kojoj su redovite aktivnosti Fakulteta ugrožene zbog neprimjerenih uvjeta rada. Isto

se odnosi i na nedovoljan broj nastavnog osoblja za provođenje nastave, što je

vidljivo iz preopterećenja nastavnika koje je prisutno na svim odjelima, ali i činjenici

da se grupe studenata povećavaju preko postavljenih granica, pa se umjesto 10-12

studenata formiraju grupe od 20-25 studenata, kako bi se nastava mogla održati.

Problem nedostatka ljudskih resursa direktno je vezan uz Ministrarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta koje regulira način zapošljavanja na Sveučilištu.


33

Kod poticanja interdisciplinarnosti u istraživanju realan problem je slabo

vrednovanje interdisciplinarnosti prilikom izbora u znanstvena i znanstveno

nastavna zvanja. Važeći uvjeti za izbor npr. tehničko područje znanosti, polje

računarstvo vrednuju samo radove objavljene u časopisima koji se u WoS-u nalaze

u kategoriji Computer science, a upitno je kako u takvim časopisima objavljivati

radove proizašle kao rezultat istraživanja interdisciplinarnog tima. Pored

navedenog, područje edukacije tehničkih znanosti propustom je ispušteno iz

tehničkog područja znanosti, pa ne postoji grana metodike nastavnih predmeta

tehničkih znanosti. Ovakvi propusti na koje Fakultet nema utjecaja značajno

ugrožavaju položaj Fakulteta, ali i nastavničke struke u cjelini.

Osim navedenih elemenata, poteškoće koje se javljaju vezane su uz činjenicu da se

neke od sastavnica Sveučilišta, bez dovoljno razumijevanja problematike nameću

kako mogući pružatelji usluga obrazovanja nastavnika u području prirodnih i

tehničkih znanosti, a upravo potaknuti nejasno definiranim zananstvenim poljem na

nacionalnoj razini.

Politika zapošljavanja samo je djelomično u nadležnosti Fakulteta, a definira je

prema hijerarhiji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilište u Splitu, pa

tek onda Fakultet. Trenutna politika zapošljavanja svodi se na zadržavanje

postojećeg stanja, a u smislu ukupnih troškova plaća zaposlenika. Takva politika

dugoročno kao rezultat može imati odljev kvalitetnog kadra i pad zainteresiranosti

mladih za zapošljavanje u strukama kod kojih je moguće zapošljavanje u industriji.

Daljnje zakretanje prema profitabilnosti Sveučilišta, a samim tim i Fakulteta dovodi

do smanjenja motiviranosti nastavnika i studenata za rad na društveno korisnim

programima, poput rada sa učenicima i studentima, a pojačavanje interesa za

stručne programe u kojima je korist mjerljiva konkretnom materijalnom dobiti.

Ovakav je trend ugrožava poboljšanje vidljivosti Fakulteta i njegovo pozicioniranje

u međunarodnom okruženju kao ustanove koja između ostalog obrazuje kvalitetan

i deficitaran kadar nastavnika iz područja prirodnih i tehničkih znanosti.

O studentima se posebno vodi računa, a mogući problemi vide se u slabo definiranoj

ulozi Fakulteta prilikom odabira najboljih kandidata za zapošljavanje u školama.

Smatramo da bi i formalno trebalo istaknuti ulogu Fakulteta prilikom odabira

najboljih kandidata za poslove nastavnika, a kroz provođenje vrednovanja

kompetencija koje kandidati imaju.

Što se tiče pružanju podrške studentima za samozapošljavanje, pri Sveučilištu je

organiziran takav program, u koji je uključen i Fakultet, a studentima se na

raspolaganje stavljaju prostori i oprema za provođenje aktivnosti s ciljem

omogućavanja samozapošljavanja. Ove aktivnosti biti će dodatno ugrožene ako se

iduća akademska godina ne počne u novim prostorima.


34

Područje osiguravanja kvalitete bori se s poteškoćama prevelike fluktuacije osoba

koje su uključene u provođenje aktivnosti za osiguravanje kvalitete. Većina

postupaka još se percipira kao bespotrebno kompliciranje u situaciji kada se

umjesto znanstveno istraživačkim i nastavnim radom od znanstveno-nastavnog

osoblja očekuje sve više administrativnog posla i aktivnosti vezanih uz ekonomsku

isplativost znanstvenih istraživanja.

1.l) Programski, kadorvski i materijalni potencijali Fakulteta Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i materijalnih

potencijala Vašega visokog učilišta

Prednosti, snage

Tendencija snažnijeg ulaganja u znanstveno-istraživačku opremu, prepoznatljive

studijske grupe, zanimljivi smjerovi studijskih grupa, jedinstveni u Hrvatskoj pa i

šire tendencija porasta broja upisanih studenata, prisutni potencijali za

interdisciplinarno istraživanje, primamljiv zemljopisni položaj. Jasno preuzimanje

incijative u području obrazovanja nastavnika i zaštite digniteta struke.

Slabosti

Nedostatak znanstvenog i nastavnog osoblja za pojedine struke, preopterećenost

znanstveno-nastavnih djelatnika nastavom i posebice administrativnim poslovima,

nedostatak prostora i opreme (posebice kapitalne) za nastavni i znanstveni rad,

nedovoljan broj međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, nedostatak

administrativnog osoblja po odjelima Fakulteta, relativno mali broj asistenata i

njihova preopterećenost nastavom, slaba mobilnost i studenata i nastavnika,

nedostatak financiranja na više razina, nedostatak kvalitetnih smjernica koje

određuju prioritetna područja financiranja, zanemariv broj projekata s industrijom,

manjak interdisciplinarnih istraživanja, nedostatak sredstava za prefinanciranje i

sufinanciranje znanstvenih i tehnologijskih projekata.

Mogućnosti

Skori ulazak u prostor nove zgrade Fakulteta na sveučilišnom kampusu Visoka, bolje

povezivanje različitih znanstvenih područja i pokretanje interdisciplinarnih

projekata, mogućnosti prijave na projekte financirane od strane Europske Unije i

mogućnost korištenja sredstava strukturnih fondova, bolja suradnja akademske

znanosti i gospodarstvenih subjekata, bolje znanstveno povezivanje s drugim

sveučilištima i znanstvenim institutima korištenje prednosti regionalnog položaja

pokretanje tržišno zanimljivih studijskih programa. Zaokruživanje ponude

poslijediplomskog studija Istraživanje u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti.

Prijetnje

Opetovana odgoda useljenja u novu zgradu Fakulteta, nedovoljna izdvajanja za

znanost iz državnih i privatnih fondova i zaklada, nedovoljno stimuliranje mladih


35

znanstvenika financiranjem početnih („instalacijskih“) znanstveno-istraživačkih

projekata, ograničena mogućnost zapošljavanja kadrova na Fakultetu, nedovoljno

društvena stimulacija za nastavničke studije, nepovoljna struktura gospodarstva –

nedovoljno poticanje gospodarstva utemeljenog na znanju, nedovoljno poticanje i

financiranje cjeloživotnog obrazovanja.

1.m) Dosadašnja vanjska vrednovanja Ako ste već prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke i poboljšanja koja ste dosad

proveli

Fakultet je do sada prošao kroz unutarnju prosudbu Sustava osiguravanja kvalitete

Sveučilišta u Splitu (prosinac 2014.). Kako je na čelu Odbora za unaprjeđenje

kvalitete bila osoba iz Uprave, sugerirano je promijeniti tu praksu. Primjedba je

usvojena, te je imenovan novi voditelj Odbora. Sugestije vezane uz bolje

promoviranje aktivnosti Fakulteta prihvaćene su, a rezultati su vidljivi kroz praćenje

aktivnosti studenata i nastavnika na novim stranicama Fakulteta za čiju su izradu

angažirani studenti Fakulteta.

1.n) Usporedba s inozenim visokim učilištima Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite na temelju kojih

kriterija

Prema dostupnim podacima o znanstvenoj produktivnosti, broju znanstvenih

projekata, broju zaposlenih, broju studenata i strukturi, PMF u Splitu može se

usporediti s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Mariboru. Na

mrežnim stranicama fakulteta navedena su 64 nastavnika iz pet odjela (Biologija,

Fizika, Matematika i računarstvo, Tehnika, Kemija) pa je vidljivo kako je

organizacijski i po broju zaposlenih ovaj fakultet sličan PMF-u u Splitu. Važno je

napomenuti da s ovim fakultetom odnedavna imamo sklopljen ERASMUS+ ugovor i

ove godine smo imali i prvog gosta studenta na diplomskom studiju Matematike,

smjer Računarstva.

Važna razlika u pristupu vidi se pri analizi studijskih programa iz kojih je vidljivo

kako se PMF u Mariboru kroz studijske programe organizirao monolitno, a u smislu

da je od preddiplomske razine nužno jasno se opredijeliti za nastavnički smjer što

nije slučaj kod studijskih programa koje nudi PMF u Splitu, čime je studentima

omogućena lakša horizontalna mobilnost.

1.o) Javno djelovanje Navedite kada ste i na koji način reagirali na donošenje odluka od javnog interesa i/ili sudjelovali u

njihovu donošenju

Prirodoslovno-matematički fakultet redovito se i aktivno uključuje u sva događanja

vezana za sustav znanosti, visokog, srednjeg i osnovnog obrazovanja, kao i za


36

svakodnevne aktivnosti svih građana. Predstavnici Fakulteta kroz sudjelovanje na

okruglim stolovima, javnim predavanjima, medijima, državnim tijelima i javnim

ustanovama izravno utječu na oblikovanje javnog mnijenja te donošenje odluka od

javnog interesa. Predstavnici Fakulteta sudjelovali su u izradi Nacionalnog okvirnog

kurikuluma, Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Pravilnika o Registru

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Kao članovi raznih odbora i povjerenstava

sudjelovali su u vrednovanju europskih i domaćih projekata. Svakako treba naglasiti

i aktivnosti koje se poduzimaju s ciljem popularizacije znanosti i sudjelovanje u

projektima Festival znanosti i Noć istraživača te nizu predavanja i radionica koje se

organiziraju u suradnji sa osnovnim školama.

1.p) Zadovoljstvo postojećim stanjem Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja

Ustroj PMF-a osigurava veliki stupanj autonomije znanstveno-istraživačkog i

nastavnog rada pojedinih odjela, što je dobro za daljnji razvoj pojedinih struka, ali

ovakva organizacija predstavlja dodatan izazov kod upravljanja i racionalnog

ulaganja sredstava, a dodatno i kod uspostavljanja sustava za osiguravanje kvalitete

koji će na prihvatljiv način u obzir uzeti posebnosti svake od struka.

U predstojećem razdoblju trebalo bi u sustav za osiguravanje kvalitete osim nastave

i aktivnosti usko vezanih za nastavu uključiti i ostala područja djelovanja. Sukladno

navedenom započete su aktivnosti koje osiguravaju tehničku podršku povećanju

transparentnosti rada i donošenja odluka svih službi Fakulteta. Pilot projekt je

uspješno proveden sa oblikovanjem i izvedbom sustava za upravljanje poslovnim

procesima temeljenog na internetskim tehnologijama. Nakon provedenih razgovora

sa korisnicima u obliku nestrukturiranog inervjua, nastavilo se sa izradom podrške

za ostale poslovne procese. Kroz ovakav sustav podići će se razina komunikacije i

protočnosti informacija između različitih stručnih službi i odjela, a s ciljem

smanjenja nepotrebnih koraka kod administrativnih postupaka. Osim osiguravanja

infrastrukuture koja će podržati bolju i efikasniju komunikaciju, potrebno je

nastaviti s educiranjem administrativnog osoblja, s naglaskom na područje vođenja

međunarodnih znanstveno-istraživačkih i infrastrukturnih projekata, ali i

reguliranja statusa stranih studenata i istraživača.

Ipak, još jednom potrebno je naglasiti kako do sada nije bilo moguće provesti

značajne promjene jer je zbog nedostatka odgovarajućeg prostora ugroženo i samo

provođenje nastave kao osnovne djelatnosti Fakulteta. Dovršetkom zgrade triju

fakulteta na sveučilišnom kampusu «Visoka» i konačnim useljenjem u istu, otvaraju

se nove mogućnosti suradnje sa ostalim sastavnicama Sveučilišta koje se već nalaze

na kampusu te oživotvorenje ideja koje bi dodatno promovirale Fakultet u širem

okruženju kao ustanove s ljudskim licem, individualnim pristupom i otvorene svima,

a posebno onima koji traže interdisciplinarni pristup rješavanju problema.


37

Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvalitete

Vrsta aktivnosti

Nositelj aktivnosti

(naziv tijela ili imena osoba)

Učestalost aktivnosti (broj

sastanaka ili akcija godišnje)

Broj izvješća proizašlih iz

pojedine aktivnosti u

posljednjih 5 godina

Praktični rezultati

aktivnosti (opisno u

samoanalizi)

Tematske sjednice o kvaliteti nastave

Centar za unaprjeđenje

kvalitete Sveučilišta; Senat

Sveučilišta; Fakultetsko Vijeće, odjeli

1 5

Izmjene nastavnog

plana i programa, Pravilnik o studijima i

sustavu studiranja, studentske

ankete

Rad odbora (povjerenstva) za praćenje kvalitete

nastave

Fakultetsko vijeće; Odbor za unaprjeđenje

kvalitete; Stručno povjerenstvo

dekana

2 godišnje 5

Ispitni rokovi, dodatne

instrukcije, angažiranje

demonstratora

Studentska anketa (provođenje,

obrada, obavještavanje

studenata, očitovanja

nastavnika)


kvalitete Sveučilišta;

Uprava Fakulteta; Odbor za unaprjeđenje

kvalitete; Odjel za informatiku

2 godišnje 10

SWOT analiza na razini visokog

učilišta Uprava Fakulteta

Jednom svake 4 godine

2 Temelj

strategije Fakulteta

Praćenje pokazatelja kvalitete na visokom

učilištu*


kvalitete Sveučilišta;


kvalitete;

1 godišnje 2

Prijedlozi za nastavak

financiranja, prijedlozi za

nagrade

Ostali oblici vrednovanja


kvalitete;

1 godišnje 5 Nagrađivanje

najboljih studenata

*Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje

djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju

visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje

dopuisnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju

znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010).


38

2. Studijski programi

2.a) Konfiguracija studijskih programa Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski, diplomski,

integrirani i poslijediplomski) s njihovom mogućom podjelom na smjerove. Izvodite li stručne studije,

prikažite i njihovu konfiguraciju. Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa

stajališta ostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogućnost zapošljavanja, nastavak studija,

mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i komentirajte

njihovu opravdanost

Sveučilišni studiji su podijeljeni u tri razine ili kako se često naziva model 3+2+3.

Prva razina naziva se preddiplomski studij, a trajanje mu je 3 godine ili najmanje

180 ECST bodova. Završetkom preddiplomskog studija stječu se s jedne strane

preduvjeti za upis u sljedeći obrazovni stupanj ili diplomski studij, a s druge strane

stječu se određene kompetencije za obavljanje jednostavnijih poslova koji se traže

na tržištu rada.

Diplomski studij traje dvije godine te se stječe najmanje 120 ECTS bodova i

akademski naziv magistar s naznakom struke ili magistar edukacije, ako se radi o

nastavničkom smjeru. Završetkom preddiplomskog i diplomskog studija formira se

cjelovito obrazovani stručnjak i stječu se kompetencije za obavljanje poslova

najveće složenosti te preduvjeti za upis na poslijediplomski studij.

Upis na diplomski studij ili prijelaz sa drugog preddiplomskog ili diplomskog studija

reguliran je Pravilnikom o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim

sveučilišnim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu čime je

uz mogućnost odabira izbornih predmeta, osigurana horizontalna i vertikalna

protočnost studenata. Reguliran je i maksimalan broj od 30 ECTS bodova kojima


39

student stječe kompetencije neophodne za praćenje nastave na diplomskom studiju.

Također je Pravilnikom osigurano da student koji stječe diplomu Prirodoslovno-

matematičkog fakulteta u Splitu na Fakultetu mora odslušati i položiti barem 60

ECTS bodova.

Treća razina sveučilišnog obrazovanja je poslijediplomski studij u trajanju od tri

godine ili 180 ECTS bodova, a čijim se završetkom stječe akademski stupanj doktora

znanosti.

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu trenutno izvodi ukupno 10

preddiplomskih i devet diplomskih studija, tri od kojih imaju više usmjerenja

(tablica I). Diplomski studij nutricionizma je dobio pozitivnu recenziju Sveučilišta i

dobio odobrenje Senata, ali ne i dopusnicu Agencije za znanost i visoku naobrazbu

za izvođenje nastave o trošku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pa se

sukladno tome niti ne izvodi.

Preddiplomski studiji

Diplomski studiji

Biologija i kemija Biologija i kemija, nastavnički smjer

Fizika Nastavnički smjer

Astrofizika

Fizika okoliša

Biofizika

Računarska fizika

Fizika i informatika Fizika i informatika, nastavnički smjer

Informatika Informatika, nastavnički smjer

Informatika i tehnika

Informatika i tehnika, nastavnički smjer

Inženjerska fizika, termodinamika i

mehanika

Mehanički sustavi

Termodinamički uređaji

Matematika Nastavnički smjer

Računarski smjer

Teorijski smjer

Matematika i fizika Matematika i fizika, nastavnički smjer

Matematika i informatika

Matematika i informatika, nastavnički smjer

Nutricionizam

Poslijediplomski sveučilišni studiji su: Biofizika i Istraživanje u edukaciji

prirodnih i tehničkih znanosti.


40

PMF u Splitu ne ustrojava niti izvodi stručne studije niti se ijedan studij izvodi

dislocirano. Svi studenti su redovni studenti jer ne postoji poseban program za

izvanredne studije, pa oni nisu niti prikazani u tablicama vezanim uz ovo poglavlje

dokumenta.

Organizacija studija prati organizacijsku strukuturu Fakulteta, pa je za svaki

studijski program određen odjel koji se brine za njegovu organizaciju i izvođenje.

Ipak, potrebno je naglasiti kako se svaki od programa koji u sebi ima različite

komponente osmišljava, vrednuje i izvodi u suradnji s ostalim odjelima. Na

Fakultetu je provedena organizacija provedbe studijskih programa koja osigurava

optimalnu iskoristivost resursa te pravi interdisciplinarni pristup ostvarivanju

obrazovnih učinaka. Prednosti ovakvog pristupa očituju se u dodatnom povezivanju

studenata različith profila te omogućavanju zajedničkog rada na projektima i

istraživanjima uz uvažavanje različitosti pojedinih struka i afiniteta kojeg iskazuju

sami studenti. Poticanje studenata na interdisciplinarni pristup pri istraživanju bio

je jedan od ciljeva integracije. Mane provedene organizacije očituju se u

poteškoćama izrade rasporeda jer se veliki broj studenata koji pripadaju različitim

studijskim grupama združuje prilikom izvedbe zajedničkih kolegija. Dodatan izazov

za nastavnike predstavlja osmisliti nastavu koja je zanimljiva različitom profilu

studenata koji se osim po interesu za neko područje razlikuju i po predznanju. Sve

navedeno uzeto je u obzir te je združivanje napravljeno uzimajući u obzir značajke

kvalifikacije koje student stječe uspješnim završetkom pojedinog studijskog

programa.

Navedeni sustav organizacije sveučilišnih studija omogućava optimizacijiu studija

jer se na prvim godinama preddiplomskog studija izučavaju temeljni kolegiji tako

da se i nastava može organizirati u većim grupama. Na razini diplomskog studija

dolazi do specijalizacije, pa je to između ostalog i razlog naizgled malog broja

studenata po grupi. Ovakva organizacija na razini diplomskog studija u skladu je sa

težnjom da se studentima omogući uvođenje znanstveno-istraživačke komponenta

obrazovanja, individualni pristup pri studiranju i istraživanju te poticanje

ostvarivanja vlastitih ideja. Puna implementacija ove ideje ostvarit će se

preseljenjem u primjerene prostore, u kojima je i predviđen prostor za provođenje

ovakvog tipa obrazovanja. S obzirom na činjenicu da veliki broj studenata mijenja

smjer studiranja u prvim godinama studija, trebalo bi razmotriti mogućnosti

uvođenja sustava studiranja po uzoru na major/minor organizaciju studija. Ovom

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu poslijediplomski studiji

Biofizika Istraživanje u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti

Biologija Informatika Kemija Tehnika


41

organizacijom omogućilo bi se studentima u ranoj fazi studija upoznati se detaljnije

sa pojedinim smjerom te se temeljem novih saznanja odlučiti za usmjeravanje u

točno određeno područje.

2.b) Preklapanja studijskih programa s drugima koja se izvode na

Sveučilištu Ako postoje, navedite preklapanja Vaših studijskih programa sa sličnim studijskim programima na

nekoj drugoj sastavnici sveučilišta. Napišite koje ste korake poduzeli da bi se takva preklapanja u

budućnosti izbjegla

Na Sveučilištu u Splitu ne postoje studijski programi koji bi imali značajno

preklapanje sa studijskim programima koje ustrojava i izvodi PMF. Postoje, naizgled

podudarnosti preddiplomskog studija informatike i preddiplomskog studija

informatike i tehnike s preddiplomskim studijima koji se odvijaju na Sveučilišnom

odjelu za stručne studije i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Naizgledne podudarnosti nestaju ako se pogleda srž programa koje provodi PMF, a

u području preddiplomskog studija informatike se očituje u činjenici da je pri PMF-

u informatika osmišljena kao računalna znanost, dok na drugim ustanovama ista

kreće od postavki računalnog inženjerstva. Program preddiplomskog studija

politehnike predstavlja interdisciplinarni program koji obuhvaća elemente

elektrotehnike, strojarstva i informatike pa time rezultira drugačijim profilom

prvostupnika. U području biologije i kemije naizgled postoje podudarnosti sa

programima koje provode Sveučilišni odjel za studije mora i Kemijsko-tehnološki

fakultet, ali se pažljivom analizom može utvrditi da se radi o komplementarnostima,

a ne preklapanju. Preklapanja u smislu diplomskih studija koje provodi PMF unutar

Sveučilišta nema. Dobra suradnja i usklađivanje s ostalim sastavnicama Sveučilišta,

s druge strane, osigurava protočnost studenata između studijskih programa slične

orijentacije, a uz minimalne razlike.

Organizacija Sveučilišta, kao i činjenica da se novi studijski program odobrava na

razini Sveučilišta osiguravaju dobru informiranost i koordiniranost svih sastavnica

prilikom predlaganja novih studijskih programa. Transparentnost nastavnog i

znanstveno-istraživačkog rada dovodi do samoregulacije sustava unutar Sveučilišta,

pa se preklapanja niti ne očekuju.

2.c) Osobitosti studija Za svaku razinu studija (preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski, poslijediplomski

specijalistički studiji te stručni studiji, ako ih održavate) posebno odgovorite na dolje navedena pitanja

Upisne kvote

Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na preddiplomski (ili integrirani

preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij (ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih

kvota sa stajališta društvenih potreba i broja nezaposlenih, mogućnosti visokog učilišta za pružanje


42

kvalitetne nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovito studiranje po

zadanom programu.

Kriteriji za predlaganje upisnih kvota za upise na preddiplomske, diplomske i

poslijediplomske sveucilisne studije na PMF-u usklađeni su sa Zakonom o

osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Pravilnikom o sadrzaju

dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog

obrazovanja, izvođenje studijskoga programa i reakreditaciju visokoga ucilista,

Statutom Sveučilišta u Splitu te Pravilnikom o postupku vrednovanja studijskih

programa Sveučilišta u Splitu, kao i s odgovarajućim odlukama Senata Sveučilišta u

Splitu. Pri predlaganju upisnih kvota najvažniju ulogu imaju potrebe tržišta

Europske unije. Kao podloga za donošenje odluke koriste se provedena istraživanja

i smjernice Europskog parlamenta (Encouraging STEM Studies for the Labour Market

- IP/A/EMPL/2014-13 PE 542.199 march 2015).

Zadnjih deset godina, povećava se zabrinutost oko razlike u ponudi i potražnji

kvalificiranih stručnjaka iz STEM (science, tecnology, engineering and mathematics)

područja u Europi. Poslovi koji sve više ovise o tehnologiji te ekonomije koje su

vođene istraživanjima i inovacijama imaju za posljedicu nesrazmjer ponude i

potražnje primjerenih kadrova. U međuvremenu, demografske promjene, u

kombinaciji sa smanjenim interesom za studiranje i nastavak karijere u STEM

području postupno smanjuje broj studenata istog. Na razini Europske unije može se

primijetiti blagi porast broja studenata u ovom području, ali se pojava objašnjava

dostupnošću tercijarnog obrazovanja. Potencijalno negativne ekonomske posljedice

nedovoljnog broja stručnjaka STEM područja posebno su značajne na razini politike,

a zbog gubitka prilika za ostvarivanje poslova i nedostatka kompetitivnosti u

usporedbi s ostalim dijelovima svijeta, posebice u usporedbi s Azijom u kojoj su

uobičajeni odabiri studenata upravo studij STEM područja.

Dodatno je zabrinjavajuća činjenica da se na razini Europske unije primjećuje

značajan nedostatak studenata u području računalne znanosti (computer science),

fizike i inženjerstva. Ostala istraživanja ukazuju da će u budućnosti biti manje

kvalificiranih stručnjaka od poslova koji se nude (European Coordinating Body for

Maths, Science and Technology (ECB) - European Synthesis Report 31/10/2014), a

istovremeno će i jednostavniji poslovi tražiti višu razinu STEM kompetencija.

Pored navedenih dokumenata koji pokazuju stanje tržišta rada i trendove na razini

Europske unije, potrebe tržišta rada razmatraju se i lokalno.

Temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju

potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka

za obrazovnu upisnu politiku (NN 93/10), Hrvatski zavod za zapošljavanje izrađuje

analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama. Analiza se

provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju

nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca


43

te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i

lokalnoj razini.

Kao rezultat spomenutih analiza, Zavod izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu

politiku i politiku stipendiranja, koje imaju kvalitativni karakter – preporuča se

povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u

pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano. Izrađene su na

razini regionalnih i lokalnih tržišta rada s ciljem smanjenja strukturne

neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom. Hrvatski zavod za

zapošljavanje proveo je analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim

kvalifikacijama, te izradio Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku

stipendiranja u 2015. godini (Hrvatski zavod za zapošljavanje – prosinac 2014.).

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, proizlazi kako bi kvote za svaki od studijskih

programa koji se nude pri PMF-u u Splitu trebalo dodatno povećati. Ipak, zbog

ograničenja prostornih i ljudskih resursa, ali i slabe zainteresiranosti srednjoškolaca

i studenata za nastavak školovanja u STEM području predložene su kvote u skladu

sa trenutnim kadrovskim i prostornim kapacitetima Fakulteta. Dodatno se provode

promidžbene aktivnosti za učeničku populaciju osnovih i srednjih škola, kako bi se

povećao interes za upis na studijske programe STEM područja, a prema

smjernicama projekata sličnog tipa (Bringing European STEM Teaching in the 21st

Century – stemspace.eu - pristup: srpanj 2015.).

Preddiplomski studij Redoviti studenti

Strani državljani

Ukupno

Biologija i kemija 40 – 40 Nutricionizam 25 – 25

Fizika 35 2 37 Fizika i informatika 20 2 22 Inženjerska fizika 20 2 22

Matematika i fizika 20 2 22 Matematika 40 – 40


40 – 40

Informatika 35 – 35 Informatika i tehnika 35 – 35

Kreiranje upisnih kriterija za studije na PMF-u u ingerenciji je fakultetskih Odjela, a

Fakultetsko vijece PMF-a usklađuje i potvrđuje prijedloge. S ciljem osiguranja

kvalitete upisanih studenata, odjeli pri definiranju kriterija provode analize

uspjesnost studiranja na pojedinom studiju s obzirom na vrstu i program zavrsene

srednje skole upisanih studenata, njihov srednjoskolski uspjeh te uspjeh iz

relevantnih predmeta na drzavnoj maturi.


44

Diplomski studij Redoviti studenti

Strani državljani

Ukupno

Biologija i kemija 35 – 35 Fizika 35 1 36

Fizika i informatika 10 1 11 Inženjerska fizika 10 1 11

Matematika i fizika 15 1 16 Matematika 35 – 35


35 – 35

Informatika 35 – 35 Informatika i tehnika 35 – 35

Upis na poslijediplomski studij Istraživanje u edukaciji prirodnih i tehničkih

znanosti do sada se provodio svake druge godine, a definirana je upisna kvota od 20

studenata.

Za poslijediplomski studij Biofizike definirana je upisna kvota od 5 studenata.

Prolaznost studenata

Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni) i povežite je s

kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidati dolaze te njihovom prosječnom

ocjenom srednjoškolskog obrazovanja

Od akademske godine 2010./2011. Upis na preddiplomske studije na svim javnim

visokim učilištima u Hrvatskoj odvija se centralizirano na nacionalnoj razini putem

Središnjeg prijavnog ureda pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje

(www.postani-student.hr - pristup: srpanj 2015.) Upisni kriteriji za upis na sve

studije uključuju uspjeh u srednjoj školi te na ispitima državne mature. Odluku o

kriterijima za upis za sve studije Sveučilišta u Splitu donosi Senat Sveučilišta, a na

prijedlog fakultetskih vijeća sastavnica.

S ciljem osiguravanja kvalitete upisanih studenata, odjeli pri definiranju kriterija,

vodeći se analizom uspješnosti studiranja na pojedinom studijskom programu, ali i

na pojedinim kolegijima koji su izdvojeni kao značajni za uspješnost studiranja,

definiraju razinu postignuća predmeta s državne mature. Upisni kriteriji za

akademsku godinu 2015./2016. prikazani su u tablici, a treba naglasiti kako su za

sve učenike na državnoj maturi obvezni ispiti iz matematike, hrvatskog

(materinskog) jezika i stranog jezika, a uz navedene predmete, učenici mogu još

polagati predmete iz jednog ili više izbornih predmeta. Ispiti iz obaveznih predmeta

provode se na dvije razine: višoj (A razina) i nižoj (B razina), a samu razinu koju će

polagati odabiru učenici. Za provođenje ispita državne mature zadužen je

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr - pristup:

srpanj 2015.).


45

Analiza prolaznosti studenata načinjena tijekom akademske godine 2013./14. nas

je motivirala da bitno postrožimo uvjete za upis na prvu godinu preddiplomskih

studija, koji su trenutni među najsstrožima na Sveučilištu.

Uvjeti za upis na preddiplomske studije prikazani su u tablici:


46

Studijski program

Udio u bodovanju prosječne ocjene iz srednje škole

Obavezni predmeti Izborni predmeti

Posebna postignuća

Hrvatski jezik Matematika Strani jezik

Razina

Udio u bodo-vanju

Razina Udio u bodo-vanju

Razina Udio u bodo-vanju

Predmet (uvjet za upis:

Da/Ne)

Udio u bodo-vanju

Predmet (uvjet za upis: Da/Ne)

Udio u bodo-vanju

Biologija i kemija

40% A 20% B 10% B 10% Biologija (Ne) 20% Kemija (Ne) 20%

Vidi pod 1) Nutricioniza

m 40% A 20% B 10% B 10% Nema biologije Kemija (Ne) 20%

Fizika 30% A 10% A

30% A 10% Fizika

20% - - - - - -

Vidi pod 2)

min 3 (Da)

Fizika i informatika

30% A 10% A

30% A 10% Fizika

20% Inform. (Ne) 20% min 3 (Da)

Matematika i fizika

30% A 10% A

40% A 0% Fizika

20% - - - - - - min 3 (Da)

Inženjerska fizika

30% A 10% A

30% A 10% Fizika

20% - - - - - - Vidi pod 3) min 3 (Ne)

Matematika 40% A 10% A

50% A 0% - - - - - - - - - - - -

Vidi pod 4) min 3


35% A 15% A

50% A 0% - - - - - - - - - - - - min 3

Informatika 35% A 15% A 50% A 0% - - - - - - - - - - - -

Vidi pod 5) Informatika i tehnika

40% B 10%

B

30% B 10%

Fizika

10% Inform. (Ne) 10% min 3

(Ne)


47

Način bodovanja rezultata državne mature te ostalih postignuća pri upisu na studijske programe Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta u Splitu za akademsku godinu 2015./16.

1) Pravo izravnog upisa: jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju ili sudjelovanje na međunarodnom natjecanju iz biologije

ili kemije.

Sudjelovanje na državnom natjecanju iz biologije ili kemije: 2% bodova.

2) Pravo izravnog upisa: sudjelovanje na državnom ili međunarodnom natjecanju iz matematike (državno natjecanje: razina A), fizike

ili astronomije te osvojeno jedno od prva tri mjesta na županijskom natjecanju iz fizike.

3) Pravo izravnog upisa: sudjelovanje na državnom ili međunarodnom natjecanju iz matematike (državno natjecanje: razina A),

fizike, astronomije ili informatike te osvojeno jedno od prva tri mjesta na županijskom natjecanju iz fizike.

4) Pravo izravnog upisa: sudjelovanje na državnom ili međunarodnom natjecanju iz matematike (državno natjecanje: razina A).

5) Pravo izravnog upisa: sudjelovanje na državnom ili međunarodnom natjecanju iz matematike (državno natjecanje: razina A) ili

informatike.


48

Određivanje ishoda učenja

Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja u planiranju studijskih

programa. Na jednom primjeru studijskog programa objasnite povezivanje obveznih kolegija i

kompetencija koje se stječu

Preddiplomski i diplomski sveucilisni studiji pri PMF-u u Splitu zapoceli su se

izvoditi akademske godine 2005./2006. prema studijskim programima razvijenim i

odobreni tijekom 2005. godine. Prema zahtjevima koji su vrijedili u to vrijeme, za

svaki su program navedene kompetencije koje studenti stjecu uspjesnim

zavrsetkom studija te zanimanja i poslovi za koje studente osposobljava svaki

pojedini studij. Za svaki su predmet navedeni njegovi ciljevi, u pravilu orijentirani

na nastavni sadrzaj i nastavnika, pri cemu nije koristena formalno opisana

metodologija. Primjena ishoda učenja učenja na PMF-u je u povojima. U ovom

trenutku usklađuju se tablice sa opisima kolegija i navedenim ishodima učenja na

razini predmeta. Za isto je izrađen poseban programski paket, kako bi se primjereno

osigurala transparentnost u radu. Iako se formalno zaostaje u implementaciji ishoda

učenja, potrebno je naglasiti kako je PMF kao nositelj prijavio i strukturni projekt

EU-a za koji je odobreno financiranje (Razvoj ljudskih potencijala – ESF) pod

nazivom: «Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika

informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira» u sklopu kojeg će se provesti i usklađivanje

studijskih programa. Ishodi učenja za studijske programe određuju se naknadno,

više godina nakon njihova izvođenja, pa se upravo realizacijom gore navedenog

projekta očekuje značajno poboljšati provedbu ishoda učenja na svim studijskim

smjerovima.

Za svaki je predmet postavljeno, u pravilu od 4 do 10 ishoda učenja, a u nastavku se

navodi primjer povezivanja ishoda učenja preddiplomskog studijskog programa

informatike i obaveznih predmeta.

Kao primjer, navodimo preddiplomski sveučilišni studij informatike ima za cilj

pružiti razinu znanja koje će osigurati profil stručnjaka osposobljenih za samostalno

obavljanje poslova oblikovanja i izrade računalnih programa te održavanja i

posluživanja računalnih sustava kao i korištenje računala za rješavanje problema.


49

Ova znanja obuhvaćaju:

A) poznavanje principa rada sklopovlja, kako pojedinih elemenata, tako i njihovu

povezanost u računalni sustav,

Obavezni predmeti:

• Uvod u računarstvo,

• Osnove elektrotehnike i elektronike,

• Arhitektura računala

• Računalne mreže

• Napredne arhitekture računala

B) sposobnost realizacije i primjene računalnih sustava,

Obavezni predmeti

• Programiranje I

• Programiranje II

• Internet usluge

• Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi

C) poznavanje algoritama i struktura podataka,

Obavezni predmeti

• Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi

• Rješavanje problema programiranjem

• Strukture podataka i algoritmi

• Uvod u umjetnu inteligenciju

D) poznavanje osnovnih vještina programiranja, sposobnost razvoja manje te

sposobnost sudjelovanja u razvoju složene programske podrške,

• Informatički projekt I

• Programiranje mrežnih aplikacija

• Objektno orijentirano programiranje

E) sposobnost održavanja postojeće programske i sklopovske podrške,

Obavezni predmeti

• Praktikum – Arhitektura računala

• Operacijski stustavi

• Osnove elektrotehnike i elektronike

• Praktikum – Računalne mreže

F) razumijevanje cjelovitog razvojnog ciklusa programske podrške od planiranja,


50

preko razvoja i testiranja do održavanja,

Obavezni predmeti

• Matematika I

• Matematika II

• Modeliranje i simulacija

• Uvod u numeričku matematiku

• Uvod u programsko inženjerstvo

•

G) poznavanje rada te sposobnost primjene i održavanja operacijskih sustava,

• Operacijski sustavi

H) poznavanje principa rada i elemenata računalnih mreža,

Obavezni predmeti

• Računalne mreže

• Praktikum – Računalne mreže

I) poznavanje rada te sposobnost primjene baza podataka,

Obavezni predmeti

• Baze podataka

• Informatički projekt – Baze podataka

J) poznavanje uloge i faza razvoja programske podrške,

• Završni informatički projekt



K) sposobnost razvoja i održavanja jednostavnijih cjelovitih programskih rješenja,

Obavezni kolegij

• Završni informatički projekt



L) sposobnost primjene postojećih informatičkih tehnologija,

Obavezni predmeti

• Rješavanje problemskih zadataka programiranjem


• Uvod u umjetnu inteligenciju

• Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi


51

Navedenim se osigurava razina izobrazbe nužna za svladavanje niza složenih

informatičkih poslova:

vođenja, održavanja i organiziranja rada u tvrtkama u uvjetima primjene

informatičke i komunikacijske tehnologije,

uvođenja i korištenja sustava protoka poslova,

puštanje u rad, korištenje i održavanja informatičkih i računalnih sustava,

oblikovanje i korištenje programskih jezija i baza podataka, izrada

dokumentacije prema pravilima struke,

pružanja pomoći korisnicima programskih aplikacija,

oblikovanja i savjetovanja o primjerenom odabiru informatičkih sustava,

izradu internetskog sjedišta tvrtke.

Ciljevi pri određivanju ishoda učenja

Navedite najvažnije ciljeve kojima ste se vodili pri određivanju ishoda učenja. Procijenite u kojoj su mjeri

dosad ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu pri oblikovanju novih preddiplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih, odnosno stručnih studijskih programa (ako ih održavate)

Kao što je već navedeno, primjena ishoda učenja u pravom smislu riječi, a ne samo

deklarativno, kao što je slučaj na većini ustanova, u povojima je. Nisu organizirane

baze ispitnih primjera i pitanja koja bi bila neposredno povezana sa svakim od

definiranih ishoda. Nastavni materijali nisu neposredno povezani sa ishodima

učenja i slično. Prostor za poboljšanje vidi se u poticanju izdavaštva na razini

Fakulteta, ali i Sveučilišta u cjelini, koje bi posebno trebalo naglasiti nastavne

aktivnosti, koje su u ovom trenutku stavljene u podređeni položaj udnosu na

znanstvene aktivnosti nastavnog osoblja.

Ipak, najvazniji ciljevi postavljeni pri razvoju studijskih programa i određivanju

njihovih ishoda ucenja su osigurati:

visoku razinu kompetentnosti zavrsenih studenata za zanimanja i poslove u

struci, uspjesan nastavak formalnog obrazovanja te cjelozivotno ucenje

usklađenost stecenih kompetencija zavrsenih studenata s trenutnim i

buducim potrebama trzista rada

visoku konkurentnost zavrsenih studenata na međunarodnoj razini.

Pri tom se ishodi učenja koriste kao instrumenti za osiguravanje visoke razine

stručnih znanja i vještina, ali i ostalih kompetencija koje su predviđene Zakonom o

HKO-u: spoznajne, psihomotoricke i socijalne vjestine te samostalnost i

odgovornost.

Od spoznajnih vjestina, za studije na PMF-u vazne su vjestine rjesavanja problema,

analize, sinteze i okretnosti. Među psihomotorickim vjestinama istice se primjena


52

znanja i vjestina te uporaba racunalne tehnologije i znanstvene opreme. Među

socijalnima vještinama ističe se usmena i pisana komunikacija na hrvatskom i

stranom jeziku, uspješnost u timskom radu te ostale interpersonalne vjestine. U

dimenziji samostalnosti, najvaznije su vjestine donosenja odluka, organizacije i

samoorganizacije, dok se odgovornost odnosi na vlastiti rad i ucenje, eticnost u

struci te siri drustveni kontekst.

Na temelju povratnih informacija dobivenih od zavrsenih studenata (alumni) i

njihovih poslodavaca kako u školama tako i u industriji, smatramo da su postavljeni

ciljevi dijelom ostvareni. Kako bi se poboljšalo ostvarivanje ciljeva treba sa

poslodavcima uspostaviti tješnju suradnju na način da se omogući jednostavnija

prilagodba nastavnih planova i programa tržištu rada, te da se osigura mogućnost

odrađivanja dijela nastavnih aktivnosti u tvrtkama, kroz organizaciju stručnih

praksi.

U predstojecem razdoblju nastavit cemo s procesom unapređivanja izlaznih

kompetencija naših studenata stalnim procjenjivanjem i revidiranjem sustava

ishoda ucenja, nastavnih sadrzaja, nastavnih oblika i metoda te nacina pracenja i

vrednovanja studentskih postignuca.

Jedan od pravaca izmjene studijskih programa i odgovarajucih ishoda ucenja u

skoroj buducnosti je zakonska obaveza prilagodbe sustava akademskih kvalifikacija

Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U okviru poziva za dodjelu bespovratnih

sredstava EU HR.3.1.15 Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

Sveučilišta u Splitu koji je nositelj projekta, i njegovim partnerima, odobren projekt

pod nazivom „Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika

informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“STEMp”. Opći cilj projekta je doprinos daljnjem

provođenju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u sektoru obrazovanja profesora.

Razvit će se prijedlog standarda zanimanja i prijedlog standarda kvalifikacija za

nastavnike informatike, fizike, tehnike, biologije, kemije, matematike te će se, na taj

način, modernizirati studijski programi za izobrazbu profesora prethodno

navedenih područja, i to na temeljima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira razradom

ishoda učenja.

Specifični ciljevi projekta su razvoj 6 standarda zanimanja, 6 standarda

kvalifikacija te 10 studijskih programa/kurikuluma temeljenih na ishodima učenja.

ECTS bodovi

Opišite načine i komentirajte postupke za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom

studentskog opterećenja


53

ECTS bodovi pridruzeni pojedinom predmetu predstavljaju brojcanu vrijednost

kojom se mjeri rad studenta potreban za postizanje ishoda ucenja tog predmeta,

odnosno ispunjavanje svih u njemu predviđenih obveza, ukljucujuci aktivno

sudjelovanje u nastavi i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. ECTS bodovima

pridruzenim studijskom programu mjeri se ukupan rad studenta potreban za

uspjesan zavrsetak tog programa. Prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom

okviru 1 ECTS bod odgovara radnom opterecenju studenta od 25 do 30 radnih sati

u trajanju od 60 minuta na postizanju odgovarajucih ishoda ucenja.

Problem dodjele ECTS bodova pojedinom elementu predmeta očituje se u

subjektivnosti kako nastavnika tako i studenata. Nastavnik kao stručnjak za pojedini

predmet često je u situaciji potcijeniti vrijeme potrebno za savladavanje nekog

gradiva, dok procjena studenta ovisi o predznanju, motivaciji i prethodnom iskustvu

u savladavanju gradiva slične složenosti.

Kako bi se poboljšao postupak usklađivanja dodijeljenih ECTS bodova sa realnom

procjenom studentskog opterećenja bilo bi potrebno pristupiti sustavnom praćenju

i vrednovanju studentskih opterećenja na predmetima u kontekstu studijskog

programa na svim razinama. Ovako predloženo mjerenje moralo bi uključiti dio

zadataka u kontroliranom okruženju kako bi se istraživanje provelo prema metodi

nesudjelujućeg opažača. Pilot inicijativa je isprobana u akademskoj godini

2014./2015. kada su angažirani studenti viših godina studija kao ispomoć

studentima u savladavanju kolegija na kojima je primijećena nedovoljna prolaznost.

Pokazalo se kako je osnovni problem studenata na nižim godinama studija

nedovoljna pripremljenost te nemogućnost kontinuiranog rada. U akademskoj

godini 2015./2016., a nakon useljenja u nove prostore predviđeno je aktivirati veći

broj studenata viših godina kao ispomoć u učenju studentima na predmetima na

kojima je uočena manja prolaznost, te će se temeljem tih iskustava revidirati dodjela

ECTS bodova predmetima.

Kompetencije završenih studenata

Procijenite kompetencije stručnjaka koji završe studij na Vašem visokom učilištu u usporedbi sa srodnim

studijem na istaknutim sveučilištima u Europi i svijetu te u kojoj mjeri vaši programi slijede preporuke

europskih ili međunarodnih strukovnih udruženja

Kompetencije strucnjaka koji su zavrsili preddiplomske, diplomske te

poslijediplomski sveucilisni studij Biofizike na Fakultetu, usporedive su s onima

stecenima na slicnim studijskim programima na europskim i svjetskim

sveucilistima. Posijediplomski sveučilišni studij Edukacije u području prirodnih i

tehničkih znanosti nije još dovršio niti jedan od polaznika, pa za sada nismo u

mogućnosti usporediti stečene kompetencije s onima stečenima na nekom od

studijskih programa na europskim i svjetskim sveučilištima.


54

Činjenica je da završeni student PMF-a uspješno nastavljaju studij više razine kao i

znanstvenu karijeru na europskim i svjetskim sveučilištima.

Tijekom rada na razvoju studijskih programa, fakultetski odjeli oslanjaju se na

smjernice vaznih međunarodnih strukovnih udruzenja i tijela te na njihove modele

kurikuluma za pojedinu struku i razinu studija, kao i na rezultate znacajnih

međunarodnih studija posvecenih visokom obrazovanju.

Primjerice za studij informatike korišten je kurikulumski model međunarodnih

organizacija Institute of Electrical and Electronics Engineers Computer Society (IEEE

Computer Society) i Association for Computing Machinery (ACM), The Joint Task

Force on Computing Curricula IEEE Computer Society and Association for Computing

Machinery, Curriculum Guidelines for Undergraduate Degree Programs in Computer

Science, 2001., ali i njegova novija inačica, Computer Science Curricula 2013.

Curriculum Guidelines for Undergraduate Degree Programs in Computer Science, The

Joint Task Force on Computing Curricula Association for Computing Machinery (ACM),

IEEE Computer Society, 2013.

Takve su smjernice u najvecoj mogucoj mjeri uvazene, uzimajuci pritom u obzir i

potrebe tržišta rada u Hrvatskoj, obrazovnu tradiciju i kadrovske, prostorne i ostale

materijalne resurse Fakulteta. S obzirom na neprimjerenost okruženja u kojem

Fakultet djeluje te nedovoljan broj nastavnog, ali i drugog osoblja, postoji veliki

prostor za unaprjeđenje studijskih programa u smislu obogaćivanja izbornih

kolegija kao i stavljanja većeg naglaska na istraživački rad u diplomskoj i

poslijediplomskoj razini studija svih usmjerenja.

Interdisciplinarnost koja je posebno izražena kod nastavničkih smjerova,

nedovoljno je prepoznata na tržištu te je potrebno aktivno raditi na promoviranju

stečenih kompetencija te stvaranja pozitivne slike o interdisciplinarnosti općenito.

Praćenje i unapređivanje studijskih programa

Opišite svoj postupak praćenja i unapređivanja studijskih programa, njihovo prilagođavanje novim

istraživanjima. Navedite moguće izmjene u prvotno prihvaćenim bolonjskim studijskim programima.

Opišite svrhu tih izmjena i postupak donošenja odluke

Izvođenje studijskih programa na PMF-u na svim se fakultetskim odjelima prati i

unapređuje. Pritom se paznja posvecuje izlaznim kompetencijama zavrsenih

studenata, prolaznosti i razini ostvarenosti ishoda ucenja, nastavnim oblicima i

metodama, postupcima vrednovanja studentskih postignuca te s njima povezanim

sustavom ECTS bodova, ali i potrebama tržišta rada za novim kompetencijama te

suvremenosti nastavnih sadržaja pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja i

razvoja znanosti. Na odjelima se radne skupine formiraju neformalno, ali

istovremeno s vrlo konkretnim zadacima. Neformalno okruzenje pogoduje

iznosenju oprecnih stavova te provođenje rasprava u koje se onda ukljucuju i vanjski

dionici. Na svim je odjelima uobicajeno odrzavanje rasprava ili okruglih stolova


55

posvecenih nastavnoj djelatnosti, na kojima se prezentiraju rezultati provedenih

analiza, novi trendovi u nastavi i načinu studijranja, a studiji i studenti stalna su

tocka i redovnih sjednica Fakultetskog vijeca.

Prostor za poboljšanje vidi se u objedinjavanju zaključaka pojedinih okruglih

stolova provedenih na razini odjela, u vidu izdavanja sažetka provedenih rasprava,

a po uzoru na neke od svjetski poznatih sveučilišta.

Kvalitetom nastave na razini Fakulteta bavi se Povjerenstvo za unapređenje

kvalitete, dok je za operativna pitanja organizacije nastavnog procesa i njegovo

usklađivanje zadužen prodekan za nastavu sa pročelnicima odjela.

Kako bi se unaprijedilo kvalitetu studija, na gotovo svim studijskim programima

provedene su izmjene u manjem ili većem opsegu. Cilj postupka manjih izmjena i

dopuna postojećih studijskih programa je kontinuirano poboljšanje i

osuvremenjivanje studijskih programa te prilagođavanje uvjetima izvođenja.

Postupak vrednovanja manjih izmjena i dopuna studijskih programa provodi

Povjerenstvo za studije prema Pravilniku o postupku vrednovanja studijskih

programa Sveučilišta u Splitu. Povjerenstvo za studije je tijelo Centra za

unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu, a zaduženo je za provođenje postupka

odobravanja prijedloga novih studijskih programa, izmjena i dopuna postojećih

studijskih programa, vrednovanja programa stručnog usavršavanja na sveučilišnoj

razini te periodičnog unutarnjeg vrednovanja studijskih programa Sveučilišta.

Povjerenstvo čine: svi prorektori od kojih je prorektor zadužen za nastavu

predsjednik Povjerenstva po funkciji, po jedan član u znanstveno-nastavnom zvanju

za svako znanstveno i umjetničko područje, a koje članove imenuje Vijeće Centra na

mandat do opoziva.

Provedene izmjene razdvojile su kompetencije struke koje se razvijaju na

preddiplomskoj razini studija od pedagoških kompetencija koje se razvijaju na

diplomskoj razini studija nastavničkih smjerova. Ovakva reorganizacija studijskih

programa omogućuje lakšu protočnost studenata kojima je osigurana jednostavnija

mobilnost kod upisivanja više razine studija, ali je osigurana i mogućnost studiranja

na diplomskoj razini studija studentima koji su preddiplomski studij završili na

nekom drugom učilištu.

Od ostalih promjena potrebno je naglasiti uključivanje većeg broja izbornih

predmeta koji se izvode na ostalim odjelima i sastavnicama Sveučilišta.

Ipak je potrebno naglasiti kako se prilagodljivost novim zahtjevima tržišta rada, ali

i novim generacijama studenata ugrožava upravo provođenjem postupka

odobravanja prijedloga izmjena i dopuna postojecih studijskih programa, a uz

istovremeno naglasavanje nuznosti redovitog poboljsavanja i osuvremenjivanja


56

kurikuluma studijskih programa, povezanih s evaluacijom ishoda ucenja i ECTS

bodova.

Stručni i specijalistički studiji

Objasnite opravdanost odnosno razlog izvođenja stručnih i specijalističkih studija na Vašem visokom

učilištu (ako ih izvodite)

PMF ne ustrojava i ne izvodi strucne studije.

2.d) Postupci provjere pohađanja nastave Navedite kako se provjerava redovitost pohađanja nastave i Vaše mišljenje o tim postupcima

Pravilnik o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim

studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, Čl. 12 definira kako je

student dužan prisustvovati predavanjima i auditornim vježbama najmanje 70%

nastavnih sati, seminarima te nastavi iz tjelesne i zdravstvene kulture najmanje 80%

nastavnih sati, svim nastavnim satima iz laboratorijskih vježbi, metodičkih vježbi,

praktikuma, terenske nastave i stručno-pedagoške prakse. Redovitost pohađanja

nastave na PMF-u provjerava se koristenjem nekoliko razlicitih metoda, ovisno o

vrsti nastave, velicini studijske grupe i razini studija. Na predavanjima i auditornim

vjezbama provjera se uglavnom obavlja koristenjem popisnih lista nazocnih

studenata ili prozivkom (za manje nastavne grupe). Na praktikumima iz primjerice

programerskih kolegija koristi se i sustav za podršku nastavi (Moodle) preko kojeg

se distribuiraju zadaci i predaju rješenja, čime se potvrđuje aktivno sudjelovanje na

nastavi. Specificni oblici nastave, kao sto su praktikumi i laboratorijske vjezbe,

podrazumijevaju strozi rezim pracenja pohađanja nastave direktnom evidencijom i

osobnom komunikacijom nastavnika sa svakim studentom, buduci da su studenti

obavezni uspješno odraditi unaprijed zadane vjezbe. Isto vrijedi i za terensku

nastavu. Kao poseban primjer, izdvajamo metodicku praksu u osnovnoj i srednjoj

skoli na nastavnickim studijima, u sklopu koje o radu svakog studenta pisanim

izvjestajem izvjestava mentor - ucitelj/nastavnik prakticar u skoli vjezbaonici.

Jasno je kako jednostavno pracenje prisustva ne daje informaciju o kvaliteti

provedenog procesa ucenja, a i neposredno iskustvo pokazuje kako metode koje

poticu aktivno ukljucivanje studenata u nastavni proces, vode do brzeg i

kvalitetnijeg ucenja, vise razine ostvarenosti ishoda ucenja te dulje retencije

stecenih kompetencija. Kako bi se uspjesno provele ovakve metode, od studenata bi

trebalo zahtijevati pripremu za aktivne diskusije ili pak pripremu za projektni rad.

Navedeno bi pak uvjetovalo postojanje kvalitetnije podrške za asinkrono učenje,

poput sustava e-učenja, te organiziranje nastavnih aktivnosti u manjim grupama,

postojanje značajno kvalitetnije podrške studentskim projektima u smislu

raspoloživosti asistenata što je sve vezano uz problem financiranja takvih

aktivnosti. Bez kvalitetnog nastavnog kadra koji je u stanju djelovati kao motivator

i organizator, te materijalnih resursa potrebnih za provođenje aktivne nastave, puko


57

praćenje prisustva ne može dati dobre rezultate. Potrebno je napomenuti kako su

danas navedene metode uglavnom prepuštene entuzijastima koji se identificiraju

kao nastavnici, a bez sustavne podrške sustava visokog obrazovanja nastavničkom

pozivu na visokoškolskim ustanovama.

2.e) Nastavne metode Opišite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktične i terenske nastave. Posebno se osvrnite na

probleme i moguća poboljšanja

Djelatnost PMF-a obuhvaca prirodoslovlje, matematiku, informatiku i tehniku, a u

nastavi je zastupljena široka lepeza nastavnih oblika i metoda. Na prvim godinama

svih razina studija nastava se pretežno provodi u obliku predavanja, auditornih

vježbi i praktikuma, dok na višim godinama studija raste udio problemske i

projektne nastave u kojoj studenti rade na seminarima i/ili projektnim zadacima.

Predavanja predstavljaju izravno poucavanje strukturiranih, vecinom teorijskih

znanja frontalnim oblikom nastave, uz primjenu klasicne predavacke metode, a

cesto i u kombinaciji s razlicitim demonstracijskim metodama. Nastavnici se koriste

vlastitim prezentacijama izrađenima najcesce. u MS PowerPointu ili nekom slicnom

alatu za izradu prezentacija. U kombinaciji sa računalnim prezentacijama često se

koristi i klasična ili bijela ploča za naglašavanje pojedinih elemenata prezentacije ili

pak za izvođenje matematičkih, fizikalnih ili kemijskih izraza i dokaza ili slično.

Prezentacije korištene na predavanjima studentima su dostupne na mrežnim

stranicama predmeta sustava za podršku nastavi, na kojima se nalaze i pripadajući

forumi kao i svi dodatni materijali potrebni za uspješno savladavanje predmeta.

Auditorne vježbe namijenjene su primjeni teorijskih znanja, obrađenih na

predavanjima, na odabrane tipicne i/ili vazne rutinske zadatke i akademske

probleme te stjecanju vještina i rutina u njihovom rjesavanju. Tipicno se, osobito za

vece grupe studenata, vjezbe odvijaju frontalnom nastavom, demonstracijom

postupaka rjesavanja problema ili koristenja racunalnih alata, uz detaljno

objašnjenje svakog pojedinog koraka.

Seminari su oblik nastave u kojem studenti samostalno (individualno ili suradnicki

u timu) obrađuju zadanu problematiku, zasnovanu na znanstvenim radovima,

strucnoj literaturi i/ili vaznim temama iz podrucja studijskog programa, izlazu je

pred nastavnikom i studentima te sudjeluju u raspravama nakon izlaganja. Ovim

putem studenti produbljuju i proširuju znanja i vještine stecene na predavanjima i

vjezbama te razvijaju samostalnost u proucavanju, analizi i sintezi znanstvene i

strucne literature. Pisanjem, izlaganjem i sudjelovanjem u raspravama studenti

stjecu vjestine pisane i usmene komunikacije te interpersonalne vjestine, sto je

posebno znacajno za studente nastavnickih studija.


58

Praktikumi su oblik nastave u kojem studenti samostalno, i to individualno ili u

malim skupinama, a uz prethodnu uputu asistenta pišu i dokumentiraju računalne

programe, primjenjuju specijalizirane alate pojedine struke u pravilu u računalnim

učionicama/praktikumima. U pravilu kod praktikuma nepoznavanje rada sa nekim

od alata ne može ugroziti zdravlje pojedinca ili grupe.

Laboratorijske vježbe su oblik nastave vrlo sličan praktikumu s razlikom što se

aktivnosti izvode u fizikalnim, strojarskim, elektrotehničkim, kemijskim i biološkim

laboratorijima koji su prethodno posebno pripremljeni za provođenje

eksperimenata. U pripremi ovog oblika nastave u pravilu sudjeluju laboranti, a

nepoznavanje rada sa pojedinim alatima može dovesti do opasnosti po zdravlje

pojedinca ili grupe.

Terenska nastava standardni je oblik izvanucionicne nastave u kojem studenti

prosiruju, produbljuju i primjenjuju stecena znanja i vjestine iz obveznih predmeta

pojedine godine studija u izvornoj stvarnosti. Studenti nastavnickih studijskih

programa, na temelju spoznaja i modela terenske nastave, kreiraju plan i program

terenske nastave za ucenike osnovnih i srednjih skola te zadatke za provjeru

prakticnih vjestina. Znacajan problem svake godine predstavljaju financijska

sredstva za provedbu terenske nastave pa se broj dana i lokacije terenske nastave

prilagođavaju raspoloživim sredstvima.

Metodicka praksa specificni je oblik prakticne nastave na nastavnickim studijima

na PMF-u. Odvija se u malim grupama studenata, pod strucnim vodstvom mentora -

nastavnika prakticara u osnovnim i srednjim skolama. Tijekom prakse studenti

neposrednim uvidom upoznaju zivot skole kao organizacije, prisustvuju nastavi

koju izvodi mentor i zajednicki ju analiziraju, pomazu mentoru i ucenicima pri

izvođenju nastavnih aktivnosti, samostalno i uz pomoc mentora pripremaju, izvode

i analiziraju nastavne sate predmeta. Provedba metodicke prakse zahtijeva

angazman znacajnih financijskih sredstava za mentore i skole vjezbaonice koju

osigurava Fakultet.

Mentorska nastava odnosi se na sustavan individualni rad nastavnika sa

studentom ili nekoliko studenata, najcesce prilikom izrade zavrsnog/diplomskog

rada, završnog /diplomskog projekta. Problemi vezani uz ovaj oblik nastave prije

svega su njegovo neprepoznavanje u izracunu nastavnih opterecenja nastavnika i

suradnika, kao i veliki broj takvih radova po mentoru.

Konzultacije su oblik dopunske nastave i predstavljaju individualni rad nastavnika

i asistenata sa studentima kojima treba pomoc pri ostvarivanju ishoda ucenja. Iako

se ne vodi sustavna evidencija o broju studenata koji se koriste konzultacijama,

stjece se dojam da ga studenti ne konzumiraju u punoj mjeri. Iz navedenog je razloga

organiziran niz aktivnosti koje u istom obliku provode studenti viših godina studija,

ali se nije pokazalo da su studenti u većem broju koristili ovu mogućnost učenja.


59

Demonstrature predstavljaju oblik sustavne studentske vrsnjacke podrske u

ostvarivanju ishoda ucenja, a odvijaju se u organizaciji Fakulteta. To je oblik nastave

u kojem studenti visih godina studija pod nadzorom nastavnika i/ili asistenta

pomazu svojim kolegama u savladavanju gradiva, prvenstveno u rjesavanju

problemskih zadataka, te u radu u laboratorijima i racunalnim ucioinicama.

Demonstrator služi kao ispomoć kada je zbog neprimjerenosti veličine grupe za

jednog asistenta ili nastavnika teško ili nemoguće odgovoriti na sve zahtjeve

studenata. Ovu bi mjeru trebalo smatrati privremenom, a do osiguranja primjerenih

resursa za provođenje nastave. Prije svega se to odnosi na prostor potreban za

primjerenu organizaciju nastave. Glavni problem organiziranja demonstratura je

opet utrošak značajnih financijskih sredstava koje osigurava isključivo Fakultet.

E-ucenje je nastava (ucenje i poucavanje) uz primjenu informacijske i

komunikacijske tehnologije (IKT), a obuhvaca razlicite razine i oblike primjene IKT:

od primjene elementarnih IKT alata u klasicnoj nastavi (nastava licem u lice), preko

mjesovite nastave koja predstavlja kombinaciju klasicne ucionicke nastave i nastave

uz upotrebu naprednih mogucnosti IKT, pa do nastave koja se uz upotrebu IKT u

potpunosti odvija na daljinu. Digitalni nastavni materijali vecim su dijelom

udžbenici, skripte i zbirke u pdf formatu, MS PowerPoint prezentacije s nastavnim

sadrzajima pojedinih predmeta, zadaci i problemi za samostalno ucenje, razlicite

vizualizacije i animacije, a dio predmeta koristi i napredne alate za e-ucenje,

vecinom sustav za podrsku nastavi PMF-a (Moodle LMS sustav). Glavna prepreka

povecanju opsega e-ucenja je nemotiviranost nastavnika na ulaganje znacajnog

truda i vremena u razvoj digitalnih materijala, buduci da ovaj vremenski vrlo

zahtjvan visokostrucni rad nije valoriziran u izracunu nastavnih opterecenja ni pri

izborima u znanstveno-nastavna zvanja i na radna mjesta.

Strucna praksa je oblik obavezne, izborne i fakultativne prakticne nastave koju

studenti obavljaju u drugim znanstveno-istrazivackim ustanovama i tvrtkama s

djelatnoscu u podrucju studija, i to u Hrvatskoj i inozemstvu (Erasmus strucna

praksa). Rad u realnom okruzenju pridonosi motivaciji studenata za uspjesan

nastavak studija i ostvarivanje visih razina ishoda ucenja. Problem predstavlja

ogranicen broj studentskih praksi, pronalazenje partnerskih tvrtki te financiranje

studentske prakse kao obaveznog dijela studijskih programa.

Buduci da primjena suvremenih nastavnih metoda podrazumijeva povecani

angazman nastavnika, treba istaknuti kako vazeci uvjeti za izbor u znanstveno-

nastavna zvanja i na radna mjesta gotovo uopce ne prepoznaju ovu vrstu rada, sto

djeluje demotivirajuce na nastavnike. Visoko skolstvo se tako više fokusira na

znanstveni rad primjeren institutima nego na obrazovni karakter koji jedna takva

institucija ima u društvu. Pored navedenog, za provođenje inovacija potrebna su

sredstva kojima će se osigurati svi prostorni i ostali resursi potrebni za primjenu

suvremenih metoda, što je posebno istaknuto kod nastavničkih smjerova kod kojih


60

je pored fakultetskih laboratorija i praktikuma potrebno opremiti i vježbaonice u

kojima se provodi metodička praksa.

2.f) Izvođenje nastave u radilištima izvan Fakulteta Opišite i ocijenite izvođenje dijelova nastave u radilištima izvan Vašega visokog učilišta (radionice,

farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav bilježenja provedbe stručne prakse. Posebno se osvrnite na

probleme i moguća poboljšanja

Uz lokalitete na otvorenom i u zatvorenom prostoru te smjestajne kapacitete u

kojima se odvija terenska nastava, radilista PMF-a obuhvacaju i osnovne i srednje

škole u kojima se odvija metodicka praksa studenata nastavnickih studija.

Metodicku praksu organiziraju i vrednuju nastavnici metodike na PMF-u, a provode

ju predmetni ucitelji u osnovnim, odnosno predmetni nastavnici u srednjim

školama, imenovani mentorima. Studenti u malim skupinama (do 5 studenata)

tijekom semestra u stvarnim uvjetima opserviraju i analiziraju nastavu koju izvodi

mentor te pod nadzorom mentora pripremaju i izvode nekoliko nastavnih sati s

ucenicima i potom ih međusobno diskutiraju. Broj i struktura sati metodicke prakse

definirani su studijskim programima. O radu svakog studenta izvjestava mentor u

pisanom obliku, a izvedbi jednog oglednog sata svakog studenta prisustvuje i

nastavnik – metodicar s PMF-a. Vrednovanje studenata tijekom metodicke prakse

dominantno je formativne naravi.

Studenti prepoznaju metodicku praksu kao vrlo vazan i koristan oblik nastave, a

kasnije kao aktivni nastavnici naglasavaju da je u inicijalnom sveucilisnom

obrazovanju neophodno što više nastave ostvariti u konkretnom radu s ucenicima.

Kao negativnu stranu metodicke prakse, student isticu veliku kolicinu nastavnih

obaveza uz ostale nastavne predmete koje pohađaju paralelno s metodičkom

praksom. Zbog navedenog, studenti tvrde kako se ne mogu u potpunosti posvetiti

pripremi nastave i nastavnih zadataka sto osobito dolazi do izrazaja na

dvopredmetnim nastavnickim studijima.

Trebalo bi provjeriti je li moguće dio nastavne godine posvetiti isključivo metodičkoj

praksi, naročito kod dvopredmetnih studija, što bi se moglo izvesti provođenjem

koncentrirane nastave ili podjelom studija na trimestre umjesto na semestre.

2.g) Mrežni sadržaju studijskih programa Ocijenite dostupnost i kvalitetu mrežnih sadržaja studijskih programa

Kao temeljni informacijski sustav vezan uz studijske programe, studente i nastavnu

djelatnost, Fakultet koristi Informacijski sustav visokih ucilista (ISVU), danas

informacijski sustav visokih ucilista u Hrvatskoj. Potrebno je napomenuti kako

sustav u trenutnoj fazi razvoja ne zadovoljava potrebe korisnika kao što je PMF u

Splitu. Prije svega radi se o problemima vezanim uz integraciju različitih studijskih

programa na način da se isti predmet sluša na više studijskih grupa pod različitim


61

uvjetima. Sustav je prilagođen monolitnim studijima sa velikim brojem studenata

koje promjene studijskih programa provode bez velike dinamike. Zbog navedenog

nismo bili u mogućnosti koristiti ponuđena rješenja već se pristupilo izradi sustava

koji je prilagođen poslovnim potrebama kako Fakulteta tako i Sveučilišta u Splitu.

Sustav pokazuje značajne nedostatke počevši od načina obračuna participacije pa

sve do praćenja nastavnih planova i programa i redova predavanja. Zbog navedenih

razloga pristupilo se izradi dodatne programske podrške, a trenutno je u

razmatranju mogućnost izrade vlastite ili prilagodbe postojeće programske podrške

na razini Sveučilišta. Mogućnosti evidencije temeljnih podataka o studijskim

programima svih razina nisu prilagođene odlukama visokog učilišta te je ovakav

sustav samo prividno dobro rješenje za vođenje svih evidencija potrebnih za

pouzdano i uspješno poslovanje visokoškolskih ustanova na nacionalnoj razini.

Mrežne stranice Fakulteta objedinjene su na adresi pmfst.unist.hr, a u izradi

mrežnih stranica sudjelovali su studenti koji su na taj način dobili priliku za stručno

usavršavanje. Osim javnog web-a za potrebe nastave dostupan je sustav za podršku

nastavi koji je zatvorenog tipa (dostupan je svim studentima, zaposlenicima i

vanjskim suradnicima), a na kojem se nalaze svi materijali potrebni za savladavanje

gradiva iz pojedinih predmeta te sve informacije vezane neposredno uz studente i

provođenje nastave. Pored navedenog u isti je sustav integrirana evidencija o

održanos nastavi, putni nalozi, nabava, studentske zamolbe i slično. Kao jedan od

načina komunikacije koriste se i forumi i to na razini fakulteta, odjela i predmeta.

Uočava se pozitivan trend dostupnosti i kvalitete mrežnih sadržaja posvećenih

studijskim programima, ali postoji značajan prostor za poboljšanja, prije svega u

smislu implementacije ishoda učenja, baze ispitnih pitanja povezane s ishodima

učenja, riješenim primjerima te iskustvima iz prakse. Broj elektroničkih udžbenika

nije zadovoljavajući kao ni broj znanstveno istraživačkih radova, što je vezano za

financijske obveze koje dostupnost takvih materijala generiraju za fakultet. Iz

navedenog se razloga treba koristiti otvorenim programskim rješenjima i otvorenim

publikacijama. Veliki problem kulturi uporabe otvorenih programskih rješenja i

publikacija predstavlja činjenica da je za izbor u zvanje po trentnim uvjetima

potrebno činiti upravo suprotno (objavljivati radove citirane u WoS ili CC koji

obuhvaćaju publikacije zatvorenog tipa). Fakultet ulaže u razvoj informacijskog

sustava, ali je potrebno usuglasiti se na razini Sveučilišta kako bi se ostvarila puna

integracija u smislu organizacije i provođenja nastave.

2.h) Programska koncepcija Fakulteta Osvrnite se na programsku koncepciju na Vašem visokom učilištu i iznesite prijedloge i planove za

izmjenu studijskih programa u skoroj budućnosti i razloge koji Vas na to navode

Temelj programske koncepcije Fakulteta predstavljaju Bolonjska deklaracija i

Bolonjski proces te utemeljenost studijskih programa na ishodima ucenja, ali u

skladu sa Statutom PMF-a i organizacijom po odjelima s velikom autonomijom u

znanstvenoj, nastavnoj i strucnoj djelatnosti, Fakultet nema jedinstvenu koncepciju


62

studijskih programa. Programska koncepcija kreira se na razini odjela, uvažavanjem

posebnosti svake od struka. Poveznicu predstavljaju programi koji se izvode

suradnjom dvaju ustrojbenih jedinica te izborni kolegiji koji pojedine ustrojbene

jedinice nude svim studentima Fakulteta.

U predstojecem razdoblju, uvođenje novih i izmjene postojecih studijskih programa

bit ce vezani uz implementaciju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i

prilagođavanje obrazovne ponude PMF-a potrebama tržišta rada. U sklopu projekta

«Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike,

tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira» će se provesti i usklađivanje studijskih programa.

Fakultet planira i vecu internacionalizaciju studija obogacivanjem ponude nastave

koja se na postojecim studijima izvodi na stranom, najcesce engleskom jeziku.

Fakultetu ce se razmotrti mogucnost razvoja i izvođenja kvalitetnih

poslijediplomskih sveucilisnih studija u podrucju metodika fizike i matematike

pored već postojećih biologije, kemije, politehnike i informatike.

2.i) Programi cjeloživotnog učenja Navedite koji se programi cjeloživotnog obrazovanja izvode na Vašem visokom učilištu te u tablici

prikažite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe s dodijeljenim ECTS bodovima

i njihovo trajanje

Naziv programa je Dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko

obrazovanje (skraćeno DPPDMO). Program ima za cilj omogućiti polaznicima

stjecanje pedagoških kompetencija nužnih za rad s učenicima u osnovnim odnosno

srednjim školama. Program DPPDMO-a, je slijednik programa Dopunsko

pedagoško-psihološko obrazovanja koji se izvodio više od dva desetljeća na

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Donošenjem novoga Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008) nastala je potreba za

njegovom prilagodbom zahtjevima Bolonjske reforme. Program je namijenjen

polaznicima koji nisu završili nastavnički studij, odnosno onima koji nemaju stečene

pedagoške kompetencije definirane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi, a izvode ili planiraju izvoditi nastavu pojedinih nastavnih predmeta

u osnovnim i srednjim školama. Po završetku Programa polaznici stječu pedagoške

kompetencije za izvođenje nastave odgovarajućih predmeta. Program traje dva

semestra i polaznicima omogućava stjecanje pedagoških kompetencija od najmanje

60 ECTS bodova. Broj sati neposredne nastave predstavlja 40% nastave koja je

iskazana nastavnim planom po kojem se ista i realizira na redovitim studijima

nastavničkih smjerova, te odgovara mogućnostima pohađanja nastave uz rad.

Upravo zbog toga, očekuje se veći angažman polaznika u samostalnom izvršavanju

obaveza i korištenje mogućnosti individualnih i grupnih konzultacija s predmetnim

nastavnicima. Pravo upisa na ovaj Program imaju osobe koje su završile

odgovarajući diplomski sveučilišni studij ili četverogodišnji sveučilišni studij prije


63

uvođenja Bolonjske reforme, te osobe sa završenim odgovarajućim preddiplomskim

sveučilišnim studijem ili stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS

bodova.

2.j) Sustav priznavanja stečenih kompetencija Objasnite sustav za priznavanje već stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje).

Objasnite sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje)

Iako priznavanje kompetencija stecenih neformalno i informalno trenutno

predstavlja prioritet u obrazovnim politikama velikog broja zemalja Europske unije,

a i sirom svijeta, PMF nema razrađene odgovarajuce posebne smjernice u tu svrhu.

Trenutno su u pripremi smjernice za priznavanje već stečenih kompetencija pri

Sveučilištu u Splitu, te će se temeljem tih smjernica razraditi i smjernice fakulteta.

Na temelju čl. 9. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN

158/03, 198/03, 138/06), Pravilnika Sveučilišta u Splitu o akademskom

priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija od 18.

listopada 2007. god. i čl. 40. Statuta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,

Fakultetsko vijeće na 36. sjednici održanoj dana 30. ožujka 2011. god., donijelo je

Pravilnik o akademskom priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i

razdoblja studija kojim se regulira način priznavanja stranih visokoškoliksih

kvalifikacija. Prema Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija,

akademsko priznavanje, tj. priznavanje inozemne visokoskolske kvalifikacije u

svrhu nastavka obrazovanja u Hrvatskoj, te priznavanje razdoblja studija

provedenog na inozemnoj visokoskolskoj ustanovi, tj. ECTS bodova u svrhu

visokoskolskog obrazovanja u Hrvatskoj, obavlja visoko ucilište u Hrvatskoj na

kojem osoba želi nastavi visokoškolsko obrazovanje. Zahtjev za akademsko

priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, kao i za priznavanje razdoblja

studija provedenog na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi u svrhu nastavka studija

na sastavnicama zahtjev za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih

kvalifikacija, podnosi se Uredu za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih

kvalifikacija Sveučilišta u Splitu. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu,

sukladno Pravilniku Sveučilišta u Splitu o akademskom priznavanju inozemnih

visokoskolskih kvalifikacija i razdoblja studija, kojeg Ured Sveucilista prosljeđuje

Fakultetu. Na Fakultetu je omoguceno i priznavanje kompetencija stecenih

formalnim akademskim obrazovanjem, koje se redovito obavlja npr. po povratku

studenta s ostvarene mobilnosti, kao i pri prijelazu sa studija na studij, a provode ga

pročelnici odjela za svako od područja.

2.k) Postupci praćenja, odobrenja i provjere studijskih programa Navedite i opišite formalne mehanizme za odobrenje, provjeru i praćenje Vaših programa i kvalifikacija

Odobravanje, provjera i pracenje studijskih programa i kvalifikacija na PMF-u

provodi se u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,


64

Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Pravilnikom o

sadrzaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti

visokog obrazovanja, izvođenje studijskoga programa i reakreditaciju visokoga

ucilista, Statutom Sveucilista u Splitu, Pravilnikom o postupku vrednovanja

studijskih programa Sveučilišta u Splitu, Pravilnikom o sustavu osiguravanja

kvalitete Sveučilišta u Splitu, Priručniku sustava osiguravanja kvalitete

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Na prijedlog odjela odluku o

prihvacanju studijskog programa donosi Fakultetsko vijece PMF-a i potom ga

upucuje Sveucilistu u Splitu na daljnje postupanje.

2.l) Mogućnost samoakreditacije studijskih programa Ako Vaše visoko učilište ima mogućnost samoakreditacije studijskih programa, objasnite postupak i

kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih

Fakultet nema mogucnost samoakreditacije studijskih programa, vec po odluci

Fakultetskog vijeca njihove prijedloge upucuje na daljnje postupanje Sveucilistu.

2.m) Zadovoljstvo postojećim stanjem Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja

Studijski programi koncipirani prema bolonjskom sustavu (3 + 2) na PMF-u se

izvode od akademske godine 2005./2006., a od 2010. godine razredbeni postupak

za upis na preddiplomske i diplomske sveucilisne studije provodi se centralizirano,

putem nacionalnog Sredisnjeg prijavnog ureda pri Agenciji za znanost i visoko

obrazovanje, a ukljucuje i rezultate drzavne mature. Treba spomenuti da je bolonjski

sustav u hrvatski visokoobrazovni prostor uveden naglo i bez osobite pripreme, a

bolonjski studijski programi razvijeni su i implementirani u vrlo kratkom roku od

svega sest mjeseci. Upravo zbog ovog iskustva fakultet nije krenuo u implementaciju

ishoda učenja ishitreno i samo formalno već prije same implementacije provodi

detaljne pripreme. Upravo ishode učenja kao i skoro preseljenje u novi, prikladan

prostor, vidimo kao mogući katalizator nužnih promjena u stavu prema studijima i

studiranju. Osim značajnijeg utjecaja tehnologije na samu nastavu potrebno je

uvažiti nove generacije tzv. digitalnih urođenika koje pred nastavnike stavljaju nove

izazove. Informatizacija, optimizacija i fleksibilnost tri su ključna pojma od kojih

očekujemo da će PMF u Splitu predstaviti kao fakultet s »ljudskim licem» koji će

ponuditi atraktivne obrazovanje za nastavničke, a potom i ostale smjerove koji

pripadaju STEM području u europskom obrazovnom okruženju. Kako bi ostvarili

visoko postavljene ciljeve bit će potrebno optimizirati utrošak svih vrsta resursa uz

istovremeno povećanje ljudskih kapaciteta, a s ciljem povećanja međunarodne

suradnje i realizacije znanstveno istraživačkih projekata.


65

Tablica 2.1. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u tekućoj i posljednje dvije godine

Sukladno propisima našeg visokog učilišta, kod nas ne postoji kombinacija studijskih programa kao kod nekih studija na drugim

visokim učilištima, gdje se posebno rangira jedan studijski program a posebno drugi, već su svi naši studijski programi

jednopredmetni, i kao takve ih i boduje Središnji prijavni ured, odnosno sastavlja rang-liste. Primjer: za studijski program

Matematike i informatike polaže se jedna državna matura, a ne posebno za Matematiku a posebno za Informatiku.

Preddiplomski sveučilišni studiji

Naziv studijskog programa

Redovni studenti Izvanredni studenti Ukupno

Ukupno ostali * podatak nepoznat

državnoj maturi

Godina Prijavljeni Prvi

izbor Drugi izbor

Upisna kvota

Upisani na prvu

godinu studija

Prijavljeni

Upisani na prvu

godinu studija

Upisna kvota

Gimnazija Strukovna šk. Upisani ostali

Broj Prosj. ocjen

a

Broj

Prosj. ocjena

Broj Prosjek ocjena

Biologija i kemija

2014./2015.

345 57 41 40 39 - - - 34 4,34 5 4,29 0 0

Biologija i kemija

2013./2014.

258 45 36 40 40 - - - 34 4,35 3 4,75 3 4,66

Biologija i kemija

2012./2013. 309 47 48 40 40 - - - 33 4,33 2 4,78

5 4,71

Fizika 2014./2015.

71 25 7 37 22 - - - 19 4,32 3 3,56 0 0

Fizika 2013./2014.

122 32 13 37 29 - - - 23 4,12 3 3,92 3 4,17

Fizika 2012./2013.

149 28 18 37 33 - - - 13 3,85 7 3,92 13 3,67


2014./2015. 17 2 5 22 1 - - - 1 4,67 0 0

0 0


66


2013./2014. 51 6 8 22 6 - - - 3 3,67 2 3,74

1 2,98


2012./2013. 89 18 15 22 20 - - - 8 3,60 8 3,25

4 3,82

Informatika 2014./2015.

106 32 12 35 30 - - - 19 3,36 9 3,78 2 3,56


167 32 21 35 50 - - - 17 3,66 11 3,80 22 3,75


187 42 26 35 35 - - - 10 3,52 19 3,66 6 3,66


2014./2015. 345 63 29 35 35 - - - 15 3,75 19 3,78

1 3,58


2013./2014. 301 50 35 35 36 - - - 17 3,62 17 3,69

2 4,37


2012./2013. 342 59 39 35 35 - - - 7 3,65 17 3,87

11 3,80

Inženjerska fizika,

termodinamika i mehanika

2014./2015.

48 3 5 22 4 - - - 3 4,28 0 0

1 4,59



2013./2014.

71 7 10 22 9 - - - 2 4,68 4 3,37

3 3,50



2012./2013.

164 20 16 22 12 - - - 9 3,94 7 3,48

6 3,26

Matematika 2014./2015. 191 36 31 40 39 - - - 35 4,25 4 4,17 0 0

Matematika 2013./2014. 234 50 37 40 43 - - - 30 4,29 3 3,87 10 4,41

Matematika 2012./2013. 289 46 43 40 41 - - - 33 4,45 4 4,31 4 4,71

Matematika i fizika 68 16 9 22 16 - - - 16 4,13 0 0 0 0


67

2014./2015.

Matematika i fizika

2013./2014. 88 15 10 22 15

- - - 12 4,06 1 3,95

2 3,47

Matematika i fizika

2012./2013. 128 30 16 22 21

- - - 15 4,11 1 4,02

5 4,25

Matematika i informatika 2014./2015.

103 21 19 40 21 - - -

15 4,39 5 4,03 1 4,63


150 30 31 40 34 - - -

20 4,27 5 3,73 9 3,95


227 51 52 40 40 - - -

28 4,02 8 4,07 4 4,05

Nutricionizam2014./2015. 525 63 43 25 25 - - - 20 4,51 5 4,60 0 0

Nutricionizam 2013./2014. 450 60 67 25 27 - - - 22 4,42 3 4,36 2 4,56

Nutricionizam 2012./2013. 340 59 47 25 25 - - - 20 4,47 2 4,77 3 4,01

Diplomski sveučilišni studiji


Redovni studenti Izvanredni studenti

Godina Prijavljeni Upisani Upisna kvota Prijavljeni Upisani Upisna kvota

Broj studenata koji dolaze s

drugoga visokog učilišta

Prosječna ocjena

Biologija i kemija, smjer nastavnički

2014./2015.

22 22 35 - - - 0 3,901

Biologija i kemija 2013./2014.

10 10 35 - - - 0 4,018

Biologija i kemija 2012./2013.

16 16 35 - - - 0 3,872


68

Fizika i informatika 2014./2015.

0 0 11 - - - 0 0


1 1 11 - - - 0 3,526


0 0 11 - - - 0 0

Fizika; smjer: Biofizika, Fizika

okoliša, Računarska fizika

2014./2015.

13 13 36 - - - 0 3,783

Fizika; smjer: Biofizika,

računarska fizika 2013./2014.

13 13 36 - - - 1 4,013

Fizika; smjer: Biofizika, fizika

okoliša, računarska fizika

2012./2013.

17 17 36 - - - 0 3,750

Informatika (jednopredmetni) smjer; nastavnički

2014./.2015.

10 10 35 - - - 1 3,467


2013./.2014.

13 12 35 - - - 5 3,746


2012./.2013.

12 11 35 - - - 0 3,456

Informatika i tehnika; smjer: nastavnički 2014./2015.

10 10 35 - - - 0 3,214

Informatika i tehnika; smjer:

3 3 35 - - - 0 3,450


69

nastavnički 2013./2014. Informatika i

tehnika; smjer: nastavnički 2012./2013.

3 3 35 - - - 0 3,423

Inženjerska fizika; smjer:

termodinamika i mehanika,

termodinamički uređaji

2014./2015.

2 6 11 - - - 0 3,573



2013./2014.

11 11 11 - - - 0 3,667


termodinamika i mehanika,


2012./2013.

1 1 11 - - - 0 3,000

Matematika i fizika; smjer: nastavnički

2014./.2015. 4 4 16 - - - 0 3,711


2013./.2014. 2 2 16 - - - 0 3,266


2012./.2013. 4 4 16 - - - 0 3,594

Matematika i informatika; smjer:

nastavnički 2014./.2015.

7 6 35 - - - 0 3,393


70



10 10 35 - - - 0 3,705



9 9 35 - - - 0 3,978

Matematika; smjer: nastavnički, računarski,

teorijski 2014./.2015.

15 15 35 - - - 5 3,557

Matematika; smjer: nastavnički, računarski,

teorijski 2013./.2014.

10 8 35 - - - 5 3,299

Matematika; smjer: nastavnički, računarski

2012./.2013.

4 4 35 - - - 0 4,319

Tablica 2.2. Prolaznost na studijskom programu

Preddiplomski sveučilišni studij: Biologija i kemija

Godina upisa

Broj upisani

h studena

ta

Broj studenata koji su ostvarili do 1/3 mogućih

ECTS bodova

Broj studenata koji su ostvarili od 1/3

do 2/3 mogućih ECTS bodova

Broj studenata

koji su ostvarili više

od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata

Broj studenata koji su izgubili pravo

studiranja

Prosječna ocjena studija

2006./2007. 19 0 1 18 16 3 3,730 2007./2008. 22 2 4 16 15 7 3,537


71

Preddiplomski sveučilišni studij: Matematika i fizika

Preddiplomski sveučilišni studij: Matematika i informatika

Preddiplomski sveučilišni studij: Matematika

2008./2009. 24 6 3 15 13 10 3,646 2009./2010. 36 10 7 19 14 20 3,570

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 9 0 1 8 8 1 3,960 2007./2008. 3 0 1 2 2 1 3,626 2008./2009. 6 0 1 5 5 1 3,582 2009./2010. 14 7 1 6 7 7 3,800

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 24 0 0 24 23 1 3,601 2007./2008. 11 1 0 10 9 2 3,612 2008./2009. 18 4 4 10 6 9 3,382 2009./2010. 32 9 5 18 14 13 3,565


72

Preddiplomski sveučilišni studij: Informatika i tehnika

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 7 1 0 6 5 1 3,961 2007./2008. 6 0 0 6 6 0 3,666 2008./2009. 11 3 2 6 5 6 3,768 2009./2010. 22 10 3 9 9 12 3,783

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 8 0 0 8 7 0. 3,349 2007./2008. 7 0 2 5 4 2 3,395 2008./2009. 19 6 8 5 3 16 2,872 2009./2010. 30 21 1 8 7 23 3,384


73

Preddiplomski sveučilišni studij: Informatika

Preddiplomski sveučilišni studij: Fizika

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 5 0 0 5 5 0 3,592 2007./2008. 24 4 5 15 12 10 3,317 2008./2009. 44 11 11 22 14 24 3,215 2009./2010. 27 9 5 13 10 14 3,407

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 6 0 1 5 5 1 3,853 2007./2008. 17 0 0 17 16 1 3,955 2008./2009. 13 2 1 10 8 2 3,828 2009./2010. 24 9 2 13 12 10 3,750


74

Preddiplomski sveučilišni studij: Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika

Preddiplomski sveučilišni studij: Fizika i informatika

Godina upisa

Broj upisani

h studena

ta


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 1 0 0 1 1 0 3,105 2007./2008. 3 0 1 2 2 1 3,634 2008./2009. 3 2 0 1 1 2 3,880 2009./2010. 5 4 0 1 1 4 3,973

Godina upisa

Broj upisani

h studena

ta


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 1 0 0 1 1 0 3,672 2007./2008. 5 1 0 4 3 1 3,456 2008./2009. 1 0 0 1 0 1 3,781 2009./2010. 0 0 0 0 0 0 0,000


75

Preddiplomski sveučilišni studij: Nutricionizam

Diplomski sveučilišni studij: Biologija i kemija; smjer nastavnički:

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2012/2013. 25 3 10 12 0 3,879 2013./2014. 29 13 16 0 0 - 3,551

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 8 0 1 7 8 0 4,244 2009./2010. 8 0 1 7 7 1 4,198 2010./2011. 10 0 9 1 10 0 4,040


76

Diplomski sveučilišni studij: Matematika i fizika; smjer nastavnički:

Diplomski sveučilišni studij: Matematika i informatika; smjer nastavnički:

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 1 0 0 1 1 0 3,750 2009./2010. 6 0 0 6 6 0 3,909 2010./2011. 2 0 1 1 1 0 3,939

Godina upisa

Broj upisani

h studena

ta


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 4 0 0 4 4 0 4,572 2009./2010. 23 0 0 23 23 0 3,712 2010./2011. 6 0 1 5 5 0 3,550


77

Diplomski sveučilišni studij: Matematika; smjerovi: teorijski, računarski, nastavnički

Diplomski sveučilišni studij: Informatika i tehnika; smjer: nastavnički

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 2 0 0 1 1 0 4,470 2009./2010. 6 0 1 5 5 0 3,965 2010./2011. 3 0 0 3 3 0 4,027

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 1 0 0 1 1 0 4,263 2009./2010. 13 1 0 12 12 1 3,510 2010./2011. 7 0 2 5 5 0 3,131


78

Diplomski sveučilišni studij: Informatika; smjer: nastavnički

Diplomski sveučilišni studij: Fizika; smjerovi; Nastavnički, Astrofizika, Biofizika, Fizika okoliša, Računarska fizika

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 0 0 0 0 0 0 0,000 2009./2010. 3 0 0 3 3 0 4,498 2010./2011. 10 1 2 7 7 2 3,743

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 8 1 0 0 7 1 4,414 2009./2010. 5 0 0 5 5 0 4,311 2010./2011. 9 0 0 9 9 0 4,163


79

Diplomski sveučilišni studij: Inženjerska fizika; smjerovi; Termodinamički uređaji, Mehanički sustavi

Diplomski sveučilišni studij: Fizika i informatika; smjer; nastavnički

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 2 0 0 2 2 0 4,215 2009./2010. 0 0 0 0 0 0 0,000 2010./2011. 3 0 1 2 2 1 3,748

Godina upisa

Broj upisanih

studenata


ECTS bodova



Broj studenata


od 2/3 mogućih

ECTS bodova

Broj diplomiranih

studenata


studiranja


2006./2007. 0 0 0 0 0 0 0,000 2007./2008. 0 0 0 0 0 0 0,000 2008./2009. 1 0 0 1 1 0 4,577 2009./2010. 0 0 0 0 0 0 0,000 2010./2011. 0 0 0 0 0 0 0,000 2011./2012. 1 0 0 1 1 0 3,672


80

Poslijediplomski sveučilišni studij BIOFIZIKA

Redovni studenti

Izvanredni studenti

Godina Prijavljeni Upisani Upisna kvota Prijavljeni Upisani Upisna kvota

Broj studenata koji

dolaze s drugoga visokog učilišta

Prosječna ocjena

upisanih studenata

2014/2015

2 1

*5 (ukupna kvota za

redovne i izvanredne) 0 - * 1 4,02

2013/2014 10

7

*10 (ukupna kvota za

redovne i izvanredne) 0 - *

2

4,40

2012/2013 2

1

*10 (ukupna kvota za

redovne i izvanredne) 0 - *

1

4,00

Tablica 2.3. Provjera ishoda učenja


Samo završni ispit

Samo kolokvij/zadaće

Kolokvij/zadaća i završni

ispit

Seminarski rad

Seminarski rad i

završni ispit

Praktični rad

Drugi oblici Završni

pismeni ispit

Završni usmeni ispit

Pismeni i usmeni

završni ispit

Praktični rad i

završni ispit

Biologija i kemija 0% 0% 0% 2% 0% 67% 0% 0% 26% 4% Matematika i fizika 0% 1% 0% 1% 0% 75% 0% 0% 11% 11%

Matematika i informatika 0% 1% 0% 1% 0% 78% 0% 0% 11% 8%

Matematika 0% 3% 0% 0% 0% 78% 0% 0% 8% 11%


81

Informatika i tehnika 0% 0% 0% 2% 0% 83% 0% 0% 5% 10% Informatika 0% 0% 0% 2% 0% 73% 0% 2% 12% 10%

Fizika 0% 0% 0% 3% 0% 78% 0% 0% 10% 10% Inženjerska fizika, termodinamika i

mehanika 0% 0% 0% 3% 0% 73% 0% 5% 10% 10%

Fizika i informatika 0% 0% 0% 2% 0% 71% 0% 0% 17% 10% Nutricionizam 0% 0% 0% 0% 0% 94% 0% 0% 0% 6%

Biologija i kemija; smjer: nastavnički

0% 0% 0% 3% 0% 58% 3% 8% 24% 5%


0% 0% 0% 4% 0% 69% 4% 15% 8% 0%

Matematika i

informatika; smjer: nastavnički

0% 2% 0% 2% 0% 63% 4% 30% 0% 0%

Matematika; smjerovi: teorijski, računarski,

nastavnički 0% 0% 3% 0% 0% 72% 7% 17% 0% 0%

Informatika i tehnika; smjer: nastavnički

0% 0% 0% 3% 0% 66% 14% 11% 6% 0%

Informatika(jednopre

dmetni); smjer: nastavnički

0% 0% 0% 3% 0% 72% 7% 7% 10% 0%

Fizika; smjerovi; Nastavnički,

Astrofizika, Biofizika, Fizika okoliša,

Računarska fizika

0% 0% 0% 5% 0% 68% 26% 0% 0% 0%

Inženjerska fizika; smjerovi;

Termodinamički uređaji, Mehanički

sustavi

0% 0% 0% 5% 0% 90% 0% 0% 5% 0%

Fizika i informatika; smjer: nastavnički

0% 0% 0% 3% 0% 63% 13% 13% 7% 0%

Napomena: U gornjoj tablici nisu predviđeni kolegiji kao uvjet pristupa ispitu imaju položen praktični dio gradiva pa je udio

praktičnih ispita za svaki studij realno veći.


82

Tablica 2.4. Broj znanstvenih radova u znanstvenim časopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije.

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj obranjenih doktorskih disertacija u


Broj objavljenih radova potreban za pristup

obrani disertacije

Broj objavljenih radova doktoranada u inozemnim

znanstvenim časopisima relevantnim za izbor u

znanstvena zvanja

Broj objavljenih radova doktoranada u domaćim znanstvenim časopisima

relevantnim za izbor u znanstvena zvanja

BIOFIZIKA 4

Jedan prihvaćeni ili publicirani rad u poznatom međunarodnom časopisu, sa studentom kao prvim

autorom.

36

0

Tablica 2.5. Broj javno predstavljenih umjetničkih djela koja su predstavili doktorandi prilikom izrade umjetničkoga doktorskog rada.

Nije primjenjivo.

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj obranjenih doktorskih disertacija u


Broj javno predstavljenih radova potrebnih za pristup

obrani doktorskog rada

Broj umjetničkih radova doktoranada od međunarodnog

značaja relevantnih za izbor u umjetničko-nastavna zvanja

Broj umjetničkih radova od nacionalnog značaja relevantnih za izbor u umjetničko-nastavno zvanje

Nije primjenljivo.


83

Tablica 2.6. Mrežne stranice


Broj predmeta za koje postoje

posebne mrežne stranice

Za predmete za koje postoji posebna mrežna stranica, ona uključuje sljedeće elemente (navesti u svakoj koloni broj

mrežnih stranica koje uključuju taj element) Ciljevi i sadržaj

predmeta i popis

literature

Objavljivanje termina pismenih i usmenih ispita i

termina konzultacija

Objavljivanje rezultata

kolokvija i pismenih ispita

za studente

Zadaci iz prethodnih

ispitnih rokova

Pomoćni nastavni materijal (tekst

predavanja, PowerPoint prezentacija, crteži, slike,

videozapisi itd.)

Mogućnost interaktivne komunikacije nastavnika

i studenata

Biologija i kemija

40 40 40 40 40 40 40

Matematika

i fizika 40 40 40 40 40 40 40

Matematika i

informatika 50 50 50 50 50 50 50

Matematika 10 10 10 10 10 10 10


60 60 60 60 60 60 60

Informatika 41 41 41 41 41 41 41

Fizika 30 30 30 30 30 30 30


termodinamika i

mehanika

15

15 15 15 15 15 15


51 51 51 51 51 51 51

Nutricionizam

40 40 40 40 40 40 40


84

Napomena: mrežne stranice kreiraju se svake godine te prate potrebe studenata. Sustav za podršku nastavi je interaktivan sustav

pa podaci mogu varirati iz godine u godinu. Kolegiji su grupirani po odjelima koji su zaduženi za njihovo održavanje, a student na

popisu vlastitih kolegija vidi kolegije koje je upisao te ima pristup svim dostupnim resursima. Iste stranice koriste se i za prikupljanje

domaćih radova, seminara i slično. Ovakav je sustav primijenjen nakon što su se od studenata dobile primjedbe da ne žele sami tražiti

od stranice do stranice gdje su obavijesti i materijali vezani uz kolegij.

Tablica 2.7. Programi cjeloživotnog obrazovanja (do 60 ECTS bodova)

Programi cjeloživotnog obrazovanja

Trajanje Akreditiran (da/ne) i od koje

institucije ECTS (ako se dodjeljuju)

Dopunsko pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje

2 semestra Sveučilište u Splitu 60


85

3. Studenti

3.a) Kvaliteta i struktura prijavljenih studenata Izrazite mišljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojčani podaci u tablici 2.2)

na preddiplomske, diplomske, integrirane preddiplomske i diplomske studijske programe i stručne (ako

ih održavate). Na temelju dosadašnjeg iskustva prosudite koliko su homogena i dostatna njihova

predznanja

Razredbeni postupak za preddiplomsku razinu studija na svim se javnim visokim

ucilistima u Hrvatskoj odvijaju centralizirano, putem Sredisnjeg prijavnog ureda

(www.postani-student.hr). Online informacijski sustav kandidatima pritom do

samog kraja razredbenog postupka dopusta prijavu na studije (najvise 10 njih) za

koje ostvaruju kriterije za upis, tj. procjenjuju da se na njih mogu upisati, te

promjenu prioriteta ili odjavu s pojedinog studija na odabranoj listi u skladu s tom

procjenom. Prema tome, podatak u Tablici 2.1 o broju prijavljenih kandidata za

određeni preddiplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveucilisni studij

na PMF-u zapravo predstavlja donju ogradu za broj ucenika koji su razmatrali upis

na taj studij, a isto vrijedi i za broj kandidata kojima je taj studij prvi ili drugi izbor.

U razgovoru sa studentima često je uočljiva pragmatičnost prilikom odabira

studijskog programa za kojeg se prijavljuju. Tako je vidljivo da se do samog kraja

prijave određeni broj studenata u biti odlučuje isključivo za studiranje te se

prijavljuje za studijski program na kojem postoji realna šansa za upis. U takvoj

situaciji uočena je značajna heterogenost studenata, pa se tako mogu uočiti velike

razlike u predznanju iz područja matematike, fizike, kemije i informatike. Kako bi se

doskočilo uočenim problemima svake se godine organizira niz pripremnih tečajeva

koji su fakultativnog karaktera, a održavaju se prije početka same nastave. Trebalo

bi razmotriti mogućnost provođenja dodatnih testova, a s ciljem da se studentima

koji nemaju dovoljna predznanja omogući pohađanje dodatnih oblika nastave kojom

bi svoje znanje doveli na prihvatljivu razinu.

3.b) Prolaznost studenata Komentirajte podatke o prolaznosti (brojčani podaci u tablici 2.3) na studijskom programu s osvrtom

na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave

Prolaznost studenata je među najnižima na Sveučilištu. Primjerice u akademskoj

godini 2010/11 prolaznost je bila usporediva samo s onom na FESB-u i

Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije, dok je prolaznost ostalih

sastavnica veća. Glavni razlog tomu je činjenica da PMF upisuje relativno mali broj

završenih gimnazijalaca te relativno veliki broj učenika koji su na državnoj maturi

postigli loš ili u najboljem slučaju osrednji uspjeh. Na razini fakulteta je prosječan

uspjeh iz ispita državne mature izrazito nizak i iznosi 55%. Vidljiv je i nesrazmjer

uspjeha ostvarenog na ispitima državne mature te ocjena ostvarenih u srednjoj školi

– u pravilu ocjene precjenjuju realno znanje studenata. Dok bi se iz uspjeha u

srednjoj školi dalo zaključiti da studije PMF-a upisuju uglavnom učenici s vrlo


86

dobrim i izvrsnim uspjehom, rezultati na ispitima državne mature razgolićuju istinu

i pokazuju da su brucoši uglavnom učenici s dovoljnim i dobrim uspjehom, uz

nezanemariv broj onih koji su na ispitima ostvarili manje od 40% bodova, što bi ih

trebalo svrstati u učenike s nedovoljnim uspjehom. Za usporedbu uspješnosti

studiranja na sastavnicama Sveučilista u Splitu na raspolaganju je Analiza

uspjesnosti studiranja 2013./2014. i 2012./2013. koja je objavljena na stranicama

Sveučilišta. Upravo je analiza uspješnosti studiranja bila glavni motiv da Fakultet

bitno postroži uvjete upisa na prvu godinu preddiplomskog studija, koji su sada

među najstrožima na Sveučilištu.

Pored problema loše motiviranosti studenata, kada shvate da im unatoč velikom

trudu potrebnom za savladavanje studijskog programa isti ne osigrava

zapošljavanje te kad, posebice kod nastavničkih smjerova, spoznaju kako profesija

ne osigurava niti materijalni niti društveni status u društvu, javlja se još i problem

organizacije nastave. U trenutno raspoloživim prostorima nastava nije adekvatno

organizirana niti se provodi na zadovoljavajućoj razini. Unatoč dobroj volji

Sveučilišta već dugi niz godina iščekuje se iz godine u godinu rješenje ovog gorućeg

problema. Nadamo se da će ova akademska godina konačno biti godina u kojoj će se

zaista provesti seoba u nove prostore čime će se omogućiti kvalitetnija organizacija

i provođenje nastave, što bi moglo imati pozitivan učinak i na prolaznost studenata

kako zbog povećanja motiviranosti, tako i zbog bolje organizacije vremena koje

provode u učenju.

3.c) Promidžba studija prema budućim studentima Navedite način na koji obavještavate buduće studente o Vašem visokom učilištu i studijskim

programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogućnost daljnjeg obrazovanja i zapošljavanja)

– informacijski paketi, mrežne stranice, brošure, letci i slično

Fakultet nastoji zainteresiranim ucenicima osnovnih i srednjih skola, njihovim

uciteljima i nastavnicima te siroj javnosti pruziti sto potpunije informacije o svojoj

djelatnosti, aktivnostima i rezultatima. Do sada se najefikasnijim pokazala

organizacija događanja poput Festivala znanosti i Noći istraživača gdje se učenici i

roditelji susreću sa studentima i nastavnicima Fakulteta koji im na zanimljiv i

jednostavan način pokazuju dio aktivnosti koje se provode na fakultetu za vrijeme

studiranja. Pored ovih aktivnosti, u suradnji sa studentima pripremljene su i

puštene u rad nove stranice fakulteta koje podržavaju i pristup putem mobilnih

uređaja. Fakultet sudjeluje redovito na Smotri sveučilišta za vrijeme koje se kroz

različite aktivnosti pokazuju specifičnosti pojedinih studijskih programa. Kako je cilj

privući bolje učenike srednjih škola u suradnji s mentorima pojedini fakultetski

odjeli sudjeluju u pripremama za natjecanja učenika srednjih škola, te na taj način

promoviraju studijske programe koje PMF izvodi. Precizne informacije o upisnim

kriterijima te nacinu bodovanja skolskog uspjeha, rezultata na drzavnoj maturi i

dodatnih postignuca na razredbenom postupku za upis u prvu godinu

preddiplomske razine studija na PMF-u zainteresiranim su ucenicima objavljene na


87

mreznim stranicama www.postani-student.hr Nacionalnog informacijskog sustava

prijava na visoka ucilista. U iducoj fazi Fakultet ce nastojati dodatno unaprijediti

odnose s javnoscu, ponajprije u smislu boljeg informiranja potencijalnih studenata

o studijima, studiranju i studentskom zivotu te mogucnostima karijere i

profesionalnog razvoja nakon studija kako u Hrvatskoj tako i uostalim zemljama EU.

Poseban ce naglasak biti stavljen na promoviranje nastavnickih studija i

informiranje o mogucnostima zapošljavanja takvih diplomiranih studenata na

raznovrsnim radnim mjestima i izvan obrzovnog sektora. Pokazuje se kako

sposobnost prijenosa znanja unutar tvrtke može postati komparativna prednost

naših studenata pred studentima ostalih visokih učilišta. Uz to, nastavit ćemo

unaprijeđivati informativnost fakultetskih mrežnih stranica pod motom studenti za

studente, koji jasno pokazuje kako PMF uvažava promjene zahtjeva koje pred nas

stavljaju nove generacije današnjih srednjoškolaca, a sutrašnjih studenata.

3.d) Provjere ishoda učenja Opišite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda učenja studenata (tablica 2.4). Navedite

mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima

U fakultetskoj praksi znacajno su zastupljeni oblici i metode formativnog

vrednovanja, tj. kontinuiranog pracenja studenata tijekom nastavnog procesa, koji

se kombiniraju s tradicionalnim sumativnim vrednovanjem pisanim i usmenim

zavrsnim ispitima. Kontinuirano pracenje studenata na teorijskim predmetima, ciji

ishodi ukljucuju temeljna teorijska znanja i uspjesno rjesavanje rutinskih i

problemskih zadataka, najvise je zastupljeno na preddiplomskoj razini studija.

Provodi se domacim zadacama, kratkim pisanim provjerama znanja na nastavi i

kolokvijima. Ovakav način praćenja zahtijeva povećani angažman nastavnika, što

predstavlja problem kada nastavu provodi vanjski suradnik, ali i kada su grupe

velike. Ipak, pokazuje se kako pravovremena informacija studentu o razini

prikupljenog znanja razvija radne navike nužne za uspješno savladavanje studijskih

programa. Pored navedenog, rana povratna informacija nastavnom osoblju

omogućuje korekciju nastavnih metoda svakoj pojedinoj generaciji studenata.

Problem kontinuranog praćenja, s druge je strane, iscjepkanost sadržaja koji se

ispituje, pa je teško utvrditi je li uspješno uspostavljena veza između koncepata koji

se usvajaju u različitim nastavnim cjelinama. Zbog navedenog, završna ocjena u

pravilu se formira nakon usmenog ispita na kojem se provodi sumativno

vrednovanje koje osigurava povezivanje i sintezu nastavnih sadržaja, refleksivno

mišljenje te primjenu ostalih viših kognitivnih procesa, uz artikuliran izričaj.

Objektivnost i nepristranost na ispitima osigurava se između ostalog i Pravilnikom

o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima na

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu u dijelu: Načini provjere znanja,

Oblici ispita, Prijava ispita, Provedba ispita, Žalba na ocjenu, Odbijanje ocjene. Pored

navedenog, a u suradnji sa studentskim predstavnicima, objavljuju se detaljni


88

rezultati provedenih ispita, ali samo polaznicima kolegija, što postupak ocjenjivanja

čini dodatno transparentnim.

3.e) Odnos studenata i nastavnika Navedite mišljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izražena putem provedenih anketa ili

na druge načine i komentirajte moguće probleme i postupke u njihovu rješavanju te način

obavještavanja studenata o poduzetim mjerama

Studenti i nastavnici u pravilu njeguju odnos međusobnog poštivanja i uvažavanja.

Provedba studentskih anketa, na žalost, nije dobar način za prikupljanje korisnih

komentara s ciljem poboljšanja nastavnog procesa. Od kako je pozitivna ocjena

studentske ankete postala uvjet za napredovanje nastavnika, dio studenata

nastavnika ocjenjuje subjektivno. Upravo iz navedenog razloga, a i zbog malih grupa

studenata predstavnici Odbora za unaprjeđenje kvalitete PMF-a zalagali su se za

promjenu naziva provedene ankete u percepcija studenata o nastavi i nastavnicima.

Najjednostavniji problem valjanosti anketa moguće je pokazati kada se u istoj grupi

studenata koji ocjenjuju nastavnika pojavi grupa studenata koja tvrdi da se nastava

nikada nije održala na vrijeme. Takvi se anketni listići ne isključuju iz rezultata

ankete, pa aritmetička sredina ocjena po svakom od elemenata ankete nije

relevantna. Puno se kvalitetnijim pokazao pristup koji se provodi u suradnji sa

studenstkim predstavnicima koji prikupljaju vrlo konkretne probleme studenata i

dolaze do prodekana za nastavu koji onda u razgovoru sa predmetnim nastavnikom

ili pročelnikom odjela pokušava riješiti uočeni nedostatak. Pored navedenog

primjera, o neobjektivnosti studentskih anketa govore i sami studenti od kojih se

neki boje izraziti svoje mišljenje na papirnatim anketnim listićima, kako se ne bi

prepoznao rukopis osobe koja daje komentare. Nakon ovog saznanja na PMF-u se

studentska anketa provodi elektronički, ali se javlja problem slabe izlaznosti

studenata. Većinom je razlog neispunjavanja ankete (koja se mogla popuniti s bilo

kojeg mjesta, mobilnog uređaja unutar dva tjedna), rezigniranost studenata koji

tvrde da im takav način izražavanja mišljenja ne može pomoći u savladavanju

gradiva. Studente se o promjenama koje su nastale kao rezultat anketa provedenih

prethodne godine obavještava u idućoj akademskoj godini na uvodnom predavanju

iz konkretnog predmeta, a ako se radi o prijedlogu koji bi značajno mogao utjecati

na sve predmete, tada se studenti upoznaju sa novim aktivnostima na Fakultetskom

vijeću. Pored navedenog, treba naglasiti kako su studentski predstavnici članovi u

svim radnim tijelima Fakulteta, pa tako i Odbora za unaprijeđenje kvalitete PMF-a

gdje imaju priliku sudjelovati u donošenju odluka vezanih i uz način provođenja

ankete.

3.f) Studentski standard na Fakultetu Iznesite svoje mišljenje o problemu smještaja i prehrane studenata Vašega visokog učilišta. Ako postoji,

navedite i komentirajte organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (tečajevi, sport, rekreacija i

ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda na Vašem visokom učilištu (prema podatcima u


89

tablici 3.2) i procijenite stupanj korištenja. Ako niste zadovoljni postojećim stanjem, navedite razloge i

predložite moguća rješenja

Problem smještaja i prehrane studenata PMF-a jako je naglašen neprimjerenosti

prostora u kojem je fakultet trenutno smješten. Kako se nastava odvija na više

lokacija, a između ostalih i na prostoru Sveučilišnog kampusa Visoka, za taj dio

studentske populacije prehrana i smještaj dobro su riješeni. Studenti na

raspolaganju imaju prostor Sveučilišne knjižnice, a za prehranu na raspolaganju im

stoje objekti studentske prehrane na kampusu. U prostorima u kojima je smještena

uprava Fakulteta studentima je na raspolaganju čitaonica knjžnice fakulteta koja se

dijeli sa Filozofskim fakultetom, a od objekata studentske prehrane na raspolaganju

je prirucna kuhinja koja izdaje izkljucivo hladne obroke. Studentima PMF-a na

raspolaganju su razlicite sportske aktivnosti. Fakultet nema vlastitu dvoranu, ali je

kroz suradnju sa sportskim centrima studentima osigurana mogućnost bavljenja

različitim sportskim aktivnostima.

Nikako u ovom trenutku ne možemo biti zadovoljni postojećim stanjem. Studentima

nismo u mogućnosti osigurati primjeren prostor za učenje i rad, a naročito im ne

možemo osigurati resurse potrebne za provedbu izvannastavnih aktivnosti vezanih

uz znanstveno istraživački rad. Dulji boravak na fakultetu ne možemo podržati jer

između ostalog ne možemo osigurati primjerenu prehranu studenata. Ovo su

problemi koji prate PMF već dulji niz godina, a rješenje se iščekuje u obliku

preseljenja u prostore koji se nalze na Sveučilišnom kampusu.

3.g) Mjere za motiviranje studenata Navedite moguće posebne mjere koje je Vaše visoko učilište uvelo kako bi motiviralo studente na veće

zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte učinak tih mjera

Pravilnikom o nagradi studenata PMF-a propisuju se uvjeti i način nagrađivanja i

pohvaljivanja studenata Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu za poseban

uspjeh tijekom akademske godine odnosno po završetku studija. Nagrađuju se

najbolji studenti Fakulteta za poseban uspjeh u nastavnim i izvannastavnim

aktivnostima u prethodnoj akademskoj godini. Pravilnik je potaknuo dio studenata

na dodatno zalaganje, ali je nužno informirati dodatno studente kako o ovom tako i

o drugim pravilnicima koji reguliraju aktivnosti studenata.

3.h) Podrška studenima Navedite koje oblike podrške studentima pruža visoko učilište (mentorstva, savjetovanje u karijeri,

pomoć pri učenju, pomoć studentima s posebnim potrebama i međunarodnim studentima, pravna i

financijska podrška i slično)

Podrška studentima nije organizirana formalno, ali se provodi kroz neposredne

odnose nastavnika i studenata. Primjeri podrške je pomoć pri realizaciji studentskih

ideja za komercijalne projekte (npr. izrada računalnih igara), u obliku savjetodavne

i stručne pomoći. Isto tako aktivno se pruža pomoć kod razvoja karijere, a u smislu


90

ostvarivanja kontakta sa tvrtkama ili školama, te u smislu davanja preporuka. Pored

navedenog, a nakon razgovora sa studentima, svake godine pri upisu provodi se

razgovor sa svakim pojedinim studentom kojem se sugerira upis pojedinih

predmeta te ga se detaljno informira o mogućnostima koje ima na konkretnom

studijskom programu. Iako ova aktivnost dodatno opterećuje nastavnike,

neposredno prije početka provođenja nastave, studentski predstavnici izrazili su

zadovoljstvo provedenim aktivnostima jer se pokazalo da dio studenata zbog

nedovoljne informiranosti na kraju odabere predmete koje ne mogu uspješno

savladati.

3.i) Zaštita prava studenata Priložite propise o zaštiti studentskih prava (procedure za rješavanje žalbi, studentski pravobranitelj i

ostalo)

Na temelju članka 7. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim

organizacijama (“Narodne novine”, broj 71/07), Fakultetsko vijeće, na prijedlog

Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, na 44. sjednici

održanoj dana 7. prosinca 2011. god. donijelo je Statut studentskog zbora

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu,

Članak 27.

Studentskog pravobranitelja kojega imenuje Studentski zbor na vrijeme od jedne

godine.

Mandat Studentskog pravobranitelja može se jednom ponoviti.

Studentski pravobranitelj:

prima pritužbe studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o njima s

nadležnim tijelima Fakulteta,

savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava,

može sudjelovati u stegovinim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava,

obavlja druge poslove utvrđene Statutom Fakulteta.

Članak 28.

Za studentskog pravobranitelja može biti imenovan student koji ispunjava uvjete za

člana Studentskog zbora propisane Zakonom.

Studentski pravobranitelj bira se iz reda članova Studentskog zbora javnim

glasovanjem većinom glasova prisutnih članova.

Članak 29.

O svom radu Studentski pravobranitelj izvješćuje Studentski zbor najmanje jednom u tri

mjeseca.

Nadalje, Pravilnik o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim

sveučilišnim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu definira:


91

Prava studenata

Članak 11.

Student ima pravo na:

stjecanje kvalitetnih i korisnih znanja,

kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predviđeno studijskim programom,

sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu,

konzultacije i mentorski rad,

studijski boravak na drugom visokom učilištu u sklopu programa studentske razmjene,

u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu i Pravilnikom

o međunarodnoj mobilnosti Sveučilišta u Splitu.

slobodu mišljenja i iskazivanje stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na

Fakultetu, ali ne na štetu kvalitete i tijeka nastave,

završetak studija u kraćem roku,

slobodno korištenje knjižnice i ostalih izvora informacija,

u dogovoru s voditeljem, upisivanje predmeta iz drugih studijskih programa,

ocjenjivati nastavu i nastavnike, u skladu s propisima,

sudjelovanje u odlučivanju sukladno odredbama Statuta Fakulteta i Sveučilišta u

Splitu,

pritužbe kad je povrijeđeno neko njegovo pravo,

sudjelovanje u radu studentskih organizacija,

mirovanje obveza u skladu s člankom 13. ovoga Pravilnika,

odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u odgovarajućim zdravstvenim

ustanovama,

prava iz zdravstvenog osiguranja u skladu s posebnim propisima,

prava na subvencionirano stanovanje i prehranu u skladu s posebnim propisima,

druga prava predviđena ovim pravilnikom, Statutom Sveučilišta i drugim općim

aktima.

Žalba na ocjenu

Članak 28.

(1) Student koji smatra da nije dobio zasluženu ocjenu zbog nepravilnosti pri ispitivanju

ili ocjenjivanju može u roku od 24 sata nakon službenog priopćenja ocjene podnijeti

žalbu na ocjenu.

(2) Žalba u pisanom obliku podnosi se dekanu Fakulteta.


92

(3) Dekan imenuje ispitno povjerenstvo koje odlučuje o osnovanosti žalbe i donosi

konačnu odluku o ocjeni na ispitu u roku od tri radna dana nakon podnošenja žalbe.

(4) U roku iz stavka 3. ovoga članka ispitno povjerenstvo može organizirati ponovni

ispit, ako to smatra potrebnim.

(5) Ako se organizira ponovni ispit u smislu st. 4. ovoga članka, a student ne pristupi

ponovnom ispitu u vrijeme koje odredi dekan, smatra se da je odustao od prava na žalbu

na ocjenu iz stavka 1. ovog članka.

(6) Nastavnik iz stavka 1. ovoga članka ne može biti predsjednik ispitnog povjerenstva.

(7) Pravo na žalbu nema student koji nije prijavio ispit ili nije pristupio ispitu. Odbijanje

ocjene

Članak 29.

(1) Student koji želi veću ocjenu od pozitivne ocjene postignute na ispitu, a ne smatra da

je bilo nepravilnosti pri ispitivanju ili ocjenjivanju, ima pravo od nastavnika pred kojim

je polagao ispit u roku 24 sata od službenog priopćenja ocjene, zatražiti polaganje ispita

u sljedećem predviđenom terminu. Ta ocjena ne smatra se konačnom ocjenom te se

smatra da je student time iskoristio pravo jednoga pokušaja polaganja ispita.

(2) Student je dužan opet polagati ispit iz stavka (1) ovoga članka i pritom može dobiti

i manju od prethodno odbijene ocjene uključujući i negativnu

3.j) Praćenje završenih studenata Navedite na koji način pratite završene studente (alumni) i prikupljate informacije o njihovoj

zaposlenosti kao i druge značajne podatke za unapređenje studijskih programa

Od 2014. godine postoji Alumni PMFST, Udruga bivših studenata i prijatelja

Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u Splitu. Kako je udruga nedavno osnovana,

do sada su održana predavanja na različite teme, ali suradnja je i dalje temeljena na

individualnim kontaktima, što se nadamo unaprijediti u idućem periodu. Posebno je

važno naglasiti suradnju s bivšim studentima koji rade kao učitelji u osnovnim i

nastavnici u srednjim školama. Najčešće se upravo bivši studenti angažiraju kao

vanjski suradnici na provedbi nastavnih aktivnosti. Za sada se kroz neformalne

razgovore i prijedloge članova alumni udruge oblikuju novi prijedlozi za

unaprjeđenje studijskih programa o kojima se onda traži kritičko mišljenje, ali opet

u neformalnom obliku. Pokazalo se, naime, da se kod formalnog načina

komuniciranja ljudi ustežu od davanja oštrijih komentara dok kod neformalnog

načina komunikacije to nije tako.

3.k) Zadovoljstvo postojećim stanjem Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja

Važan preduvjet za obrazovanje visoko kompetentnih stručnjaka i znanstvenika su

kvalitetni studijski programi, kvalitetni i motivirani nastavnici i studenti, ali i

raspoloživi materijalni resursi. PMF u Hrvatskoj te zemljama okruženja predstavlja


93

pozitivan brand i može poslužiti za snažnije privlačenje studenata iz ostalih dijelova

Hrvatske te zemalja u okruženju. Useljenje u novu zgradu će riješiti problem

kroničnog nedostatka prostora za nastavni i znanstveno-istraživački rad i može

predstavljati vrlo snažan impuls razvoju Fakulteta.

Fakultet tradicionalno obrazuje buduće nastavnike u području prirodoslovlja i

tehničkih znanosti što će nastaviti i ubuduće. Svejedno, zadnjih je desetak godina

društveno-humanistička komponenta obrazovanja na Fakulteta oslabljena

smanjenjem broja odgovarajućih nastavnika. Potrebno je zatražiti od Sveučilišta

odobrenje za nova radna mjesta iz ovog područja.

Trenutno država iz proračuna za svakog redovitog studenta (odnosno, studenata

koji su prvi put upisali prvu godinu studija i onih koji su položili svih 60 ECTS bodova

u prethodnoj akademskoj godini) putem školarina fakultetima isplaćuje fiksan iznos

po studentu. Ovakav način financiranja općenito obeshrabruje nametanje strožih

uvjeta upisa na prvu godinu preddiplomskih studija jer bi očekivani pad broja

upisanih smanjio i financijske prihode Fakulteta. Samim tim na neki se način potiče

ili smanjivanje kriterija ili povećani broj studenata koji odustaju od studija.

Svejedno, počevši od akademske godine 2013./14. Fakultet je bitno postrožio uvjete

upisa na prvu godinu preddiplomskih studija.

Unatoč iskoraku kojega je Fakultet dijelom napravio na definiranju novih

usmjerenja na diplomskim studijima, u javnosti je i dalje prisutna percepcija da se

na PMFST-u školuju isključivo budući nastavnici. Navedeno, zajedno s maćehinskom

odnosom države prema nastavničkoj struci smanjuje interes budućih studenata za

studije koji se nude na ovom fakultetu.

I dalje je upitan stav nadležnog Ministarstva o zapošljavanju novog kadra u

znanstveno-nastavnim zvanjima pa predstoji opasnost slabljenja ionako već

nedovoljnog nastavnog potencijala Fakulteta.

Državno financiranje znanosti je zadnjih nekoliko godina u velikoj krizi – osim

novčano oskudnih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, drugi

izvori financiranja praktički i ne postoje. S druge strane, Sveučilište ne prepoznaje

znanost kao važan dio sveučilišnog rada jer na razini Sveučilišta ne postoji fond za

financiranje znanstveno-istraživačkih projekata, opremanja laboratorija i/ili

usavršavanja, posebno mladih, znanstvenika. Posljedica toga (ipak, ne samo toga!)

je relativno slaba opremljenost fakultetskih znanstveno-istraživačkih grupa, što

rezultira i nekompetitivnosti pri prijavama na projekte financirane od strane

Europske unije.

Jedini ostvarivi način povećanja prolaznosti je privlačenje boljih kandidata na

preddiplomske studije. Taj će proces potrajati godinama, a sadrži sljedeće

komponente:


94

stalno promoviranje studija u gimnazijama, kako u Splitu, tako i u okolici,

omogućavanje bezuvjetnog upisa osvajačima jednog od prva tri mjesta na

državnim natjecanjima iz matematike, fizike, informatike, astronomije,

kemije i biologije,

veća eksponiranost svih aktivnosti Fakulteta u medijima i javnosti općenito

(na primjer, sudjelovanjem na Festivalu znanosti te organizacijom

znanstveno-popularnih predavanja tijekom cijele godine).

Tablica 3.1. Struktura studenata

Preddiplomski sveučilišni studiji

Preddiplomski sveučilišni studij 2014./2015.


Studijski program

Redoviti studenti Izvanredni studenti Apsolventi

Biologija i kemija

103 - -

Matematika i fizika 42 - -


81 - -

Matematika 107 - - Informatika i

tehnika 79 - -

Informatika 132 - -

Fizika 76 - - Inženjerska

fizika, termodinamika i

mehanika

26 -

-


12 - -

Nutricionizam 74 - -

Ukupno 732 - -

Studijski program


Biologija i kemija

107 - -



95 - -


95


Diplomski sveučilišni studiji

Diplomski sveučilišni studij 2014./2015.


tehnika 90 - -

Informatika 133 - -



mehanika

37 -

-


21 - -


Ukupno 775 - -

Studijski program


Biologija i kemija

139 - -



115 - -


tehnika 95 - -

Informatika 135 - -



mehanika

46 -

-


28 - -


Ukupno 850 - -

Studijski program



38 - -

Matematika i

fizika; smjer: nastavnički

10 -

Matematika i informatika;

smjer: 32 -


96


nastavnički Matematika;

smjerovi: teorijski,

računarski, nastavnički

30 -

Informatika i

tehnika; smjer: nastavnički

21 -

Informatika(jednopredmetni);

smjer: nastavnički

31 -

Fizika; smjerovi; Nastavnički, Astrofizika,

Biofizika, Fizika okoliša,

Računarska fizika

43 -

Inženjerska fizika;

smjerovi; Termodinamič

ki uređaji, Mehanički

sustavi

3 -

Fizika i informatika;

smjer: nastavnički

1 -

Ukupno 209 -

Studijski program



47 - -

Matematika i


7 -


smjer: nastavnički

30 -

Matematika; smjerovi: teorijski,


19 -

Informatika i


13 -

Informatika (jednopredmetni);

smjer: nastavnički

38 -


97




Računarska fizika

43 -

Inženjerska fizika; smjerovi; Termodinamički

uređaji, Mehanički

sustavi

3 -


smjer: nastavnički

1 -

Ukupno 201 -

Studijski program



48 - -

Matematika i


8


smjer: nastavnički

37

Matematika; smjerovi: teorijski,


16

Informatika i


19

Informatika (jednopredmetni);

smjer: nastavnički

30



Računarska fizika

38

Inženjerska fizika; smjerovi; Termodinamički

uređaji, Mehanički

sustavi

2


98

Tablica 3.2. Studentski standard

Tablica 3.3. Zapošljavanje studenata koji su završili studij


Broj studenata koji su završili

studij u posljednje 3

godine

Broj nezaposlenih

prema statistici Zavoda za

zapošljavanje

Preddiplomski studiji

Biologija i kemija 76 2

Matematika i fizika 17 2

Matematika i informatika 37 3

Matematika 30 2

Informatika i tehnika 28 3

Informatika 50 1

Fizika 51 1

Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika 9

Fizika i informatika 3 1

Nutricionizam 17

Diplomski studiji

Biologija i kemija; smjer: nastavnički 51

19

Matematika i fizika; smjer: nastavnički 6

2

Matematika i informatika; smjer: nastavnički 30

2

Matematika; smjerovi: teorijski, računarski,

nastavnički 14 6

Informatika i tehnika; smjer: 17


smjer: nastavnički

2

Ukupno 200

Površina

(u m2) Broj sjedećih ili aktivnih mjesta

Prostor za učenje 140 45 Studentska menza (korištenje iksice)

45 0

Drugi objekti prehrane Mogućnosti studentskog

smještaja

Sportski objekti Prostorije za studentske

udruge i kulturne aktivnosti

Objekti za rekreaciju


99

nastavnički

Informatika(jednopredmetni); smjer: nastavnički 22

1

Fizika; smjerovi; Nastavnički, Astrofizika, Biofizika, Fizika okoliša, Računarska fizika

35

Inženjerska fizika; smjerovi; Termodinamički uređaji, Mehanički sustavi 0

Fizika i informatika; smjer: nastavnički 2


100

4. Nastavnici

4.a) Struktura nastavnika i suradnika Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika u tablici 4.1. Ocijenite dobre i loše strane u omjerima

broja stalno zaposlenih na Vašem visokom učilištu i vanjskih suradnika. Analizirajte probleme u

kadrovskoj politici.

Izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omoguceno je

postupno uspostavljanje piramide znanstveno-nastavnih i suradnickih zvanja

(znanstveni novak/asistent – docent – izvanredni profesor – redoviti profesor, I.

izbor – redoviti profesor, trajno zvanje). Na kvalitetu znanstvenog i nastavnog

strucno rada negativno utjece dugotrajno losa ekonomska situacija u Hrvatskoj i,

slijedom toga, restriktivna državna politika novog zapošljavanja u sustavu znanosti

i visokog obrazovanja. Nemogucnost ili otezanost planiranog napredovanja u

znanstveno-nastavnom zvanju unatoc znanstvenoj izvrsnosti i u pravilu

premasivanju nacionalnih normi znanstvene produktivnosti, kao i preopterecenost

nastavnim i sve vecim administrativnim obavezama, u skorije ce vrijeme sigurno

negativno utjecati na motivaciju i radni elan stalno zaposlenih nastavnika u nizim

zvanjima. Uz to, nemogucnost stalnog zaposljavanja na hrvatskim sveucilistima ili

znanstvenim institutima s jedne, te visoka konkurentnost i bolji radni uvjeti u

međunarodnoj znanstvenoj zajednici s druge strane, potaknut ce veci broj

perspektivnih mladih znanstvenika na trajniji odlazak u inozemstvo, i to vec nakon

završenog diplomskog studija. Nedostatak kadra se posebno osjeća u zvanjima

asistenta i višeg asistenta te Fakultet mora angažirati dosta vanjskih suradnika u

avedenim zvanjima.

4.b) Omjer broja nastavnika i studenata Prikažite i komentirajte omjer nastavnika i studenta i njegov trend u posljednjih pet godina.

U akademskoj godini 2014./15. je upisano ukupno 941 studenata, a nastavnika ima

56 u zvanjima predavač, viši predavač, docent, izvanredni profesor te redoviti

profesor.

To daje omjer broja nastavnika i studenata 1:17. Taj je omjer jedan od glavnih

kvantitativnih pokazatelja nastavne kvalitete visokoškolske ustanove, a omjer 1:30

se uzima kao donja granica koja osigurava preduvjete za uspješan prijenos znanja

studentima. Najbolja svjetska sveučilišta taj omjer imaju jednak 1:10, dok je prosjek

u zemljama OECD-a 1:171.

U akademskoj godini 2013./14. je upisano ukupno 976 studenata, a u 2012./13.

1050 studenata, a omjer broja nastavnika i studenata daleko je ispod 1:30. Iz

1 http://www.azvo.hr/hr/kvaliteta-je-neodvojiva-od-niskog-omjera-nastavnikstudent


101

navedenih podataka vidljivo je kako se broj studenata kreće oko 1000 za svaku

akademsku godinu.

Iako je omjer broja nastavnika i studenata nazigled jako povoljan, on ne uvažava

činjenicu da grupe studenata nisu ravnomjerno raspodijeljene. Na diplomskim

studijima i na višim godinama preddiplomskog studija broj studenata značajno je

smanjen, pa se upravo iz tog razloga javlja fenomen preopterećenja nastavnika.

4.c) Nastavno opterećenje nastavnika Komentirajte nastavno opterećenje nastavnika i vanjskih suradnika (prema podacima u tablici 4.2).

Nastavno opterećenje nastavnika najjednostavnije je komentirati na primjeru. U

donjoj tablici je prikazan nastavni potencijal po odjelima te realizacija nastave.

Podaci se u zadnih pet godina nisu značajno mijenjali, pa se može reći kako će i u

tekućoj godini situacija biti vrlo slična. Većina odjela ostvaruje nastavu preko

kapaciteta, što je uzrokovano činjenicom da nije jednostavno naći vanjske suradnike

koji će sudjelovati u provođenju nastave. Ovo posebno vrijedi za područja u kojima

je danas u mikrookruženju Splita relativno lako naći zaposlenje, kao što je primjerice

područje informatike odnosno računarstva. Pored nastave, uvođenjem kulture

kvalitete te boljim praćenjem svih elemenata nastave, nastavnici sve više pored

samog nastavnog opterećenja dobivaju dodatno administrativno opterećenje. Osim

ovih problema treba istaknuti i problem neravnomjernog opterećenja nastavnika

unutar odjela, što nije jednostavno, a ponekad niti moguće riješiti. Naime radi se o

područjima za koje su zaposleni stručnjaci iz područja, pa nije trivijalno nekom

djelatniku odjela jednostavno dodijeliti dodatno opterećenje na predmetu za koji

nije pripremljen.

Ustrojbena jedinica

Nastavni potencijal

Ostvarena nastava

zaposlenika

Nastava vanjskih

suradnika Ukupno

Odjel za biologiju 3900 4135 0 4135

Odjel za fiziku 5040 5384,5 1730,5 7115

Odjel za kemiju 2370 2885,75 1323 4208,75

Odjel za matematiku 5400 5775 480 6255

Odjel za informatiku 3135 4440 1650 6090

Odjel za politehniku 2250 2130 120 2250

Smostalna katedra za DHZ

1200 1830 772,5 2602,5

ukupno 23295 26580,3 6076 32656,3

4.d) Praćenje vanjskog angažmana nastavnika Navedite formalne postupke za praćenje vanjskog angažmana nastavnika.


102

Vanjska nastavna aktivnost zaposlenika Fakulteta izvan Sveucilista ostvaruje se

sukladno Odluci Fakultetskog vijeca. Postupak izdavanja suglasnosti pokrece se na

temelju zahtjeva nastavnika, a uz uvjet da vanjski angažman nije u suprotnosti s

redovitim radnim obvezama, kao ni interesima odjela, Fakulteta i Sveucilista.

Najveci dio vanjskog angazmana nastavnika Fakulteta odvija se na drugim

sastavnicama Sveucilista u Splitu. Angazman na drugim sveucilistima znacajno je

zastupljen sa Sveučilištem u Mostaru, a temelji se na sporazumu u suradnji.

4.e) Veličine studentskih grupa Navedite veličine studentskih grupa za predavanja, seminare, vježbe i druge oblike nastave i iznesite

vlastitu prosudbu o učinkovitosti nastavnog rada u tim grupama. Komentirajte mišljenje studenata o

tom pitanju izražena u anketama.

Pri planiranju i organizaciji nastave na preddiplomskoj i diplomskoj razini, odjeli

PMF-a nastoje velicinu nastavnih grupa odrediti u skladu s odredbama prethodno

važećeg Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje: za predavanja – do

150 studenata; za seminare i auditorne vjezbe – do 30 studenata; za metodicke

vježbe – do 15 studenata; za laboratorijske i praktikumske vježbe i terensku nastavu

– do 10 studenata. Također, nastava se nastoji organizirati tako da studenta stavlja

u srediste nastavnog procesa, tj. omogucava mu aktivno sudjelovanje u raspravama,

rad na problemskim zadacima te prakticni i laboratorijski rad. Problem ovakve

organizacije nastave u ovom je trenutku nepostojanje materijalnih resursa za

njegovo provođenje. Primjerice, ne postoji dvorana koja može primiti više od 120

ljudi, a da se nalazi na raspolaganju PMF-u. Nije moguće realizirati nastavu u

grupama od po 10 studenata jer bi to značilo dodatno opterećenje nastavnika i

prostora kojeg nemamo na raspolaganju. Ipak, sve navedeno uzelo se u obzir, pa se

u novoj zgradi nalazi veći broj laboratorija/praktikuma dimenzioniranih prema

gore navedenim brojkama.

Predavanja na svim studijima uglavnom se odrzavaju u jednoj nastavnoj grupi.

Iznimka su obavezni predmeti na prvim godinama preddiplomskih studija s velikim

brojem upisanih studenata, gdje se predavanja odrzavaju u dva termina u istom

semestru. Predavanja na prvim godinama studija na vecini se odsjeka odrzavaju u

amfiteatrima (trenutno na FESB-u), cime je studentima omogucena veca

preglednost nastave, ali im je istodobno smanjena mogucnost međusobne

komunikacije tijekom rasprava. Veliki broj studenata u nastavnoj grupi uvjetuje

primjenu tradicionalnih nastavnih metoda (predavanje, demonstracija), a time i

pasivizaciju studenata, sto se negativno odrazava na njihovu motivaciju i uspjesnost

u savladavanju gradiva. S obzirom na vecu izbornost i znacajno manji broj

studenata, predavanja na višim godinama studija odvijaju se u manjim grupama i s

vise rasprava, sto je optimalno iz perspektive ucinkovitosti nastavnog procesa.

Drugu krajnost, posebice na diplomskim studijima svih odjela predstavljaju izborni

predmeti pa čak i studijske grupe s vrlo malim (jednoznamenkastim) brojem

upisanih studenata, cime se u pitanje dovodi njihova ekonomska opravdanost. Zbog


103

ocekivanih sve vecih kadrovskih problema u skorijoj buducnosti, broj takvih

predmeta morat ce se racionalizirati npr. njihovim periodickim izvođenjem u

dvogodišnjim ciklusima, što se pokušalo provesti, ali zbog ograničenja bolonjskog

načina studiranja (studentu koji nije uspješno položio ispit treba osigurati ponovno

praćenje nastave u idućoj akademskoj godini) kao i ograničenja koja takvu

organizaciju smatraju izmjenom studijskog programa ovakvu organizaciju nije

realno moguce provesti. Velicina nastavnih grupa za nastavu u racunalnim

praktikumima ovisi o kapacitetu i opremljenosti takvih specijaliziranih ucionica te

kadrovskim uvjetima odjela a krece se od 20-26 studenata. U ovakvim grupama

pritom se cesto primjenjuje rad studenata u paru, tj. za jednim racunalom radi dvoje

studenata. Da to dopustaju raspolozivi prostorni i kadrovski resursi, udio prakticne

nastave na racunalima bio bi veci i u grupama od po 10-12 studenata što bi osiguralo

značajno kvalitetniju nastavu.

O kapacitetima i opremljenosti specijaliziranih laboratorija ovisi i velicina grupa na

laboratorijskim, odnosno praktikumskim vjezbama. Zbog ogranicenog broja

uređaja, materijala i ostale nuzne opreme, a kako bi se ocuvala visoka kvaliteta ovog

oblika nastave, vježbe se nerijetko izvode u grupama koje broje manje od 10

studenata i uz pomoc studenata – demonstratora. Ovakva organizacija nastave

dodatno opterecuje pojedine nastavnike i asistente, a ne iskazuje se u njihovom

nastavnom opterecenju.

Slican je slucaj i s metodickom praksom, koja je obavezna na svim nastavnickim

studijima i zakonski regulirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta. Zbog njene prirode, odvija se u malim grupama (od 3 do 5 studenata) u

osnovnim i srednjim skolama – vjezbaonicama, vode ju ucitelji i nastavnici –

mentori, a vrednovanje studentskih tzv. oglednih sati vrse nastavnici – metodicari

PMF-a.

4.f) Načini procjene kompetentnosti nastavnika Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskih suradnika koji

izvode nastavu na Vašim studijskim programima. Komentirajte usporedivost tih pokazatelja u domaćim

i međunarodnim okvirima. Navedite i mišljenja studenata izražena u anketama i koji su njihovi učinci.

Izbor i reizbor nastavnika i suradnika PMF-a u znanstveno – nastavna i nastavna,

odnosno suradnicka zvanja i na radna mjesta podlijeze proceduri i uvjetima

propisanima Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,

Pravilnikom Nacionalnog vijeca za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja,

Odlukom Rektorskog zbora o nuznim uvjetima za ocjenu nastavne i strucne

djelatnosti u postupku izbora u znanstveno — nastavna zvanja, odnosno Odlukom

Rektorskog zbora o nuznim uvjetima za ocjenu nastavne i strucne djelatnosti u

postupku izbora u nastavna zvanja, kao i odredbama Statuta Sveucilista u Splitu i

Statuta PMF-a. Istoj proceduri i uvjetima podliježu i vanjski suradnici Fakulteta, s

tim da se za njih provodi izbor u naslovna zvanja, bez zasnivanja radnog odnosa.


104

Na Fakultetu pracenje kvalitete nastavnog rada temelji se na provođenju anonimne

studentske ankete za procjenu nastave na svim predmetima. Anketa se sustavno

provodi na cijelom Sveucilistu na kraju zimskog i ljetnog semestra svake akademske

godine. Njezini se rezultati ne objavljuju javno, vec se dostavljaju predmetnim

nastavnicima i suradnicima, kao i dekanu, te Odboru za unaprjeđenje kvalitete PMF-

a, uz obavezu cuvanja tajnosti podataka. Studentske ocjene nastavnog rada te

konkretni prijedlozi i komentari uneseni u anketu pruzaju poticaj za unapjređenje

kvalitete nastavnog procesa. U slucaju uocenih ozbiljnijih problema, sa slabije

ocijenjenim nastavnicima i suradnicima obavljaju se konstruktivni razgovori s

ciljem njihova uklanjanja.

4.g) Stručna podrška nastavnicima Navedite oblike stručne podrške nastavnicima i vanjskim suradnicima u području osposobljavanja i

usavršavanja nastavničkih kompetencija. Navedite način usavršavanja nastavnika i vanjskih suradnika

na drugim domaćim i inozemnim visokim učilištima te ocijenite opseg i postignuća tog procesa.

Usporedite Vaše visoko učilište s drugim visokim učilištima.

Nastavnom osoblju PMF-a na raspolaganju su i edukativni programi i radionice u

organizaciji Sveucilista u Splitu o cijem se odrzavanju redovito i pravovremeno

obavještavaju.

Sustavna edukacija sveucilisnih nastavnika o nastavnickim kompetencijama,

osobito onih na pocetku karijere, nije u tradiciji hrvatskih sveucilista, a odgovarajuci

programi tek su u razvoju ili ogranicenoj primjeni. Sporosti uspostave efikasnih

mehanizama za unapređenje kvalitete nastavnog procesa doprinosi i opiranje dijela

nastavnika, osobito srednje i starije dobi obrazovnim promjenama. Iako svijest o

nuznosti pedagosko – psiholosko – didakticko – metodickog obrazovanja

sveucilisnog nastavnog osoblja raste sve vecom internacionalizacijom sveucilista,

interes za ovakvim programima i njihov ucinak znacajnije ce porasti tek uspostavom

instrumenata za obuhvatno valoriziranje nastavnog rada kao važne djelatnosti

pojedinog nastavnika i visokoškolske ustanove u cjelini.

4.h) Motiviranje nastavnika Navedite posebne mjere koje je Vaše visoko učilište uvelo u svrhu motiviranja nastavnika za veće

zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) te komentirajte učinak tih mjera.

Fakultet za sada nema razvijen stabilan i cjelovit sustav poticanja nastavnika na vece

zalaganje i ucenje, osim sustava izbora i reizbora u znanstveno – nastavna, nastavna

i suradnicka zvanja. U toj cinjenici vidimo prostor za moguce unapređenje

djelatnosti, primjerice izradom i primjenom Pravilnika o nagrađivanju kojim ce se

transparentnim kriterijima vrednovati i nagrađivati znanstvena, nastavna, strucna i

organizacijska izvrsnost nastavnika.

Negativan ucinak na motivaciju osoblja Fakulteta na znanstvenu i nastavnu

izvrsnost svakako ima restriktivna politika Ministarstva znanosti, obrazovanja i


105

sporta kojom je gotovo zaustavljen proces napredovanja u znanstveno – nastavnim

zvanjima te nedovoljno uvazavanje svih aspekata nastavnog i strucnog rada u

propisanim uvjetima za izbore u takva zvanja. Dodatno nemotivirajuće djeluje i

povećanje norme koja sada iznosi 120% od norme predviđene prethodno važećim

Kolektivnim ugovorom.

4.i) Nastavni materijali Ukratko opišite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju nastavnici Vašega

visokog učilišta i navedite odabrane udžbenike koje su objavili u posljednjih 5 godina. Iznesite mišljenje

o pokrivenosti nastavnog programa stručnom literaturom.

Kao nastavna literatura i materijali na studijima preddiplomske i diplomske razine

koriste se udzbenici, skripta, zbirke zadataka, materijali vjezbe, racunalne

prezentacije i biljeske za predavanja, racunalne vizualizacije i animacije, kao i drugi

materijali za e-ucenje, vecinom pripremljeni od strane nastavnog osoblja Fakulteta.

Dio navedenog studentima je dostupan u tiskanom, a dio u digitalnom obliku, u

pravilu na mreznim stranicama pojedinog predmeta sustava za podrsku nastavi.

Nastavnici cesto uvode i dodatnu literaturu, uglavnom udzbenike i odabrane

publikacije iz znanstvenih i strucnih casopisa, te znanstvenih konferencija kao

poticaj studentima za samostalni rad pri proucavanju odabranih tema. Dodatna

literatura u pravilu je dostupna na engleskom jeziku.

U buducem periodu Fakultet ce u suradnji sa Sveucilistem traziti nacine za

intenzivnije poticanje izdavacke djelatnost svojih nastavnika, a osobito primjenu

informacijsko-komunikacijskih tehnologija i drugih novih tehnologija u

obogacivanju nastavnih sadrzaja i omogucavanju fleksibilnijih pristupa ucenju

(ucenje na daljinu, e-ucenje).

U proteklih pet godina su nastavnici PMF-a objavili sljedeće recenzirane priručnike

i udžbenike:

Marko Rosić, Andrina Granić: „Interakcija čovjeka i računala II:dizajn

interakcija“

Mate Šantić: „Ekologija životinja i zoogeografija“,

Ivana Bočina: „Anatomija čovjeka“, „Histologija“ i „Embriologija“,

Biljana Rađa: „Opća zoologija“ i „Avertebrata“

Anka Golemac, Snježana Braić, Tanja Vučičić: „Euklidski prostori“

Saša Krešić Jurić: „Algebarske strukture“i „Diferencijalni i integrirani račun I“

Anka Golemac: „Kombinatorna i diskretna matematika“ i „Grafovi i mreže“

Nikola Koceić Bilan: „Primijenjena statistika“

Valerija Dunkić: „Fiziologija bilja“

Ante Bilušić: „Praktikum iz Opće fizike I“,

Ante Bilušić, Larisa Zoranić: „Praktikum iz Opće fizike IV“ i „Praktikum iz Opće

fizike III“


106

Tinći Dadić: „Baze podataka“

Joško Mandić: „Vektorski prostori 2“,

Tomislav Matić: „Grafičko komuniciranje i dizajn I“i „Grafičko komuniciranje i

dizajn II“

Snježana Braić, Milica Klaričić Bakula: „Uvod u matematiku“

Paško Županović: „Termodinamnika s elementima statističke fizike“

4.j) Zadovoljstvo postojećim stanjem Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja.

S obzirom na neprimjerene uvjete za rad u kojima Fakultet djeluje već dugi niz

godina možemo djelomično biti zadovoljni postojećim stanjem. Suradnja među

odjelima je primjerena, a očituje se u objedinjavanju izvođenja nastave na različitim

studijskim grupama. Upravo je ovo razlog zbog kojeg nije moguće na traženi način

prezentirati opterećenje po studijskom programu. Broj studenata ustalio se na

brojci oko 1000, a imamo pozitivne povratne informacije od bivših studenata koji su

svoju profesionalnu karijeru nastavili na drugim ustanovama. Ipak potrebno je

naglasiti kako je faza entuzijazma prošla te je ključno ostvariti preduvjete za

normalan rad, što podrazumijeva osiguravanje materijalnih i ljudskih resursa za

kvalitetno provođenje nastavne i istraživačke djelatnosti.

Paralelno s preseljenjem, potrebno je na razini Fakulteta razviti sustav poticanja

izdavacke djelatnosti i nagrađivanja nastavnika za postignutu izvrsnost u

znanstvenom i nastavnom radu, kao i postici ravnomjerniju distribuciju nastavnog

opterecenja nastavnog osoblja uz uvazavanje mentorskog rada sa studentima,

velicina nastavnih grupa i primijenjenih nastavnih metoda, oblika pracenja i

vrednovanja studenata. Navedeno posebno vrijedi za vanjske suradnike koji nisu

adekvatno financijski nagrađeni za posao koji obavljaju.

U kontekstu ogranicenog financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja,

potrebno je vise paznje posvetiti pravovremenom planiranju novog zaposljavanja u

okvirima fiksnog zbroja koeficijenata placa, uz vece uvazavanje kadrovskih potreba

pojedinih odjela i stručnih službi. Posebno je vazno naglasiti potrebu jacanja

kadrovskih kapaciteta za pruzanje logisticke podrske pri prijavljivanju projekata za

financiranje iz EU fondova i njihovoj realizaciji. U navedenim je uvjetima nuzno je i

moguce, racionalizirati nastavni proces npr. povecanjem udjela e-ucenja. Dodatno

zabrinjava i neizvjesna buducnost postojecih asistenata i znanstvenih novaka PMF-

a, cija je akademska karijera vrlo neizvjesna usprkos u pravilu iznimnim

znanstvenim rezultatima i predanom nastavnom radu.


107

Tablica 4.1. Struktura osoblja

Tablica 4.2. Opterećenje nastavnika i vanjskih suradnika

Osoblje Zaposleni u punom

radnom odnosu

Zaposleni u kumulativnom

radnom odnosu

Vanjska suradnja

nastavnika u punom radnom odnosu

Vanjski suradnici

Broj Prosječna

starost Broj

Prosječna starost

Broj Broj Prosječna

starost Redoviti profesori

18 57 2 54,50 17 51

Izvanredni profesori

12 48 2 51,50 5 56

Docenti 19 47 1 42 14 45

Nastavna zvanja

7 48 1 43 5 58

Asistenti+ Viši asistenti

16 35 1 28 51 31

Stručni suradnici

2 55 2 46

Znanstveni novaci+

Viši znanstveni novaci

14 34

Tehničko osoblje

4 59

Administrativno osoblje

18 40

Pomoćno osoblje

10 51

Osoblje Zaposleni u punom

radnom odnosu

Zaposleni u kumulativnom

radnom odnosu Mentorski rad*

Drugi oblici nastave

Broj Prosječna

starost

Nastavnici

visokog učilišta

Vanjski suradnici

Nastavnici visokog učilišta

Vanjski suradnici

Stručni suradnici u znanosti i visokom

obrazovanju- ( zaposleni na

projektu HRZZ+odjel )

4 27,5 / /

Predavanja (norma

sati) Seminari i

auditorne vježbe Mentorski rad*

Drugi oblici nastave (norma sati)


108

(norma sati)

Naziv Odjela


Vanjski suradni

ci

Nastavnici

visokog učilišta

Vanjski suradni

ci

Nastavnici

visokog učilišta

Vanjski

suradnici


Vanjski suradni

ci

Odjel za biolo-

giju 1260 0 2284 0

600 (stručni suradnik)

0

Odjel za kemiju

926 928 1231 1025,5 932 (viši laborant)

954 (viši

laboranti)

Odjel za fiziku

1518 474 1151 1266

120 (viši

laborant)

Samostalna

katedra za DHZ

177 416 942 1030 0

Odjel za mate-

matiku 1904 399 1683 967 0

Odjel za infor-

matiku 996 224 2065 1348 0

Odjel za poli-

tehniku 628 0 815 0

159 (stručni suradni

k)


109

Tablica 4.3. Popis nastavnika (nastavno opterećenje je dano za akademsku godinu 2014./15.)

Nastavnik Zvanje Akademski

stupanj

Visoko učilište koje je izdalo kvalifikaciju

Polje

Datum posljednjeg

izbora u zvanje

Postotak radnog odnosa

Opterećenje na

matičnoj instituciji u norma satima

Opterećenje na vanjskim

institucijama u norma satima

Antonijević Siniša

Izv. Prof.

Dr.sc. FESB Split Elektrote-

hnika 18.09.2013. 100% 220

Antunović Željko

Red. Prof.

Dr.sc. PMF Beograd Fizika 16.11.2011. 100% 307,5 300

Arbunić Antun

Doc. Dr.sc. Filozofski

fakultet Zagreb Obrazovne

znanosti 09.02.2011. 100% 474,5 270

Aviani Ivica

Izv. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 11.04.2012. 50% 172,5

Bezić Nada

Red. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Biologija 28.06.2013. 100% 378 120

Bilušić Ante (dekan)

Red. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 23.05.2013. 100% 295,5

Bočina Ivana

Izv. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Biologija 19.12.2012. 100% 472,5 60

Boljat Ivica

Doc. Dr.sc. Pedagoški

fakultet Rijeka Pedagogija 22.09.2008. 100% 558,5 225

Bonačić Lošić Željana

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 12.05.2010. 100% 341

Boras Vedran

Red. Prof.

Dr.sc. FER Zagreb Elektrotehnik

a 04.12.2012. 100% 304 360

Braić Snježana

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 14.07.2010. 100% 264 360

Bučević Popović Viljemka

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Kemija 27.11.2013. 100% 348 30

Crljen Željko

Red. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 04.06.2009. 30% 157

Dadić Viši Mr.sc. FER Zagreb Računarstvo 06.03.2013. 100% 541


110

Tonči predavač Dunkić Valerija

Izv. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Biologija 19.12.2012. 100% 585 112,5

Dželalija Mile

Red. Prof.-trajno

zvanje Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 16.07.2009. 100% 264 285

Fuchs Željka

Izv. Prof.

Dr.sc.

New Mexico Institute of Mining and Technology

Fizika 14.07.2014. 100% Sabbatical

Golemac Anka

Red. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 17.07.2012. 100% 246

Granić Andrina

Red. Prof.

Dr.sc. FER Zagreb Računarstvo 04.04.2011. 100% 300 60

Grubišić Ani

Doc. Dr.sc. FER Zagreb Računarstvo 18.09.2013 100% 288 96

Grubišić Pulišelić Eldi

Izv. Prof.

Dr.sc. Sveučilište u

Zadru Filologija 27.11.2013. 100% 485,5 300

Hraste Mlade

Doc. Dr.sc. Kineziološki fakultet Split

Kineziologija 30.03.2011. 100% 518 20

Jadrijević Borka

Izv. Prof.


Juretić Davor

Red. Prof.-trajno

zvanje Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 16.01.2002. 100% 360

Kamenjarin Juraj

Viši predavač


Klaričić Bakula Milica

(prodekanica)

Izv. Prof.


Koceić Bilan

Nikola

Izv. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 11.07.2012. 100% 265,8 390

Koračin Darko

Red. Prof.

Dr.sc. University of Nevada Reno,

USA Geofizika 17.07.2012. 100% 213


111

Kovačić Damir

Doc. Dr.sc.

Visoka međunarodna

škola za napredne

studije-Trst

Interdisciplinarne prirodne

znanosti 01.01.2015. 45% 90

Kovačević Stjepan

Doc. Dr.sc. Filozofski

fakultet Zagreb Pedagogija 18.12.2013. 100% 376,5 30

Krešić Jurić Saša

Red. Prof.

Dr.sc. University of Georgia, USA

Matematika 25.01.2013. 100% 318

Krpan Divna

Predavač / 28.11.2012. 100% 404

Ljubenkov Ivica

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Kemija 13.07.2011. 100% 402 202,5

Luketin Ivica

Viši predavač

Mr.sc. PMF Zagreb Fizika 15.05.2018. 100% 400 240

Mandić Joško

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 14.07.2010. 100% 399

Marangunić Nikola

Doc. Dr. sc. FF Zagreb Informatologi

ja i psihologija

27.05.2015. 100% 345

Maravić Ana

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Biologija 15.05.2013. 100% 225 120

Matić Marko

Red. Prof.-trajno

zvanje Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 21.12.2011. 100% 294

Matić Tomislav

Izv. Prof.

Dr.sc. FESB Split Strojarstvo 04.11.2010. 100% 300,5

Matijević Vlasta

Red. Prof.


Mladenović Saša (prodekan)

Doc. Dr.sc. FESB Split Računarstvo 13.07.2011. 100% 506

Nakić Jelena

Predavač Dr.sc. Fer Zagreb Računarstvo 12.02.2014. 50% 314 75

Odžak Renata

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Kemija 06.02.2013. 100% 585,5 85,5

Orhanović Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Kemija 10.04.2013. 100% 334,5 202,5


112

Stjepan (prodekan) Pavela Vrančič

Maja

Red. Prof.-trajno

zvanje Dr.sc. PMF Zagreb Kemija 16.02.2011. 100% 498 301

Perić Jurica

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 15.05.2013. 100% 260 292,5

Puizina Jasna

Red. Prof.


Rađa Biljana

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Biologija 26.10.2011. 100% sabbatical

Rosić Marko (prorektor)

Red. Prof.

Dr.sc. FER Zagreb Računarstvo 04.04.2011. 12,50% 120 345

Ruščić Mirko

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Biologija 19.12.2012. 100% 360 90

Šantić Mate

Red. Prof.


Skočibušić Mirjana

Izv. Prof.


Sokolić Franjo

Red. Prof.

Dr.sc. Institut Ruđer

Bošković Zagreb

Fizika 21.05.2012. 100% 311,5

Turić Hrvoje

Predavač / 12.02.2014. 100% 424

Vinković Dejan

Izv. Prof.

Dr.sc. University of

Kontucky, Lexington, SAD

Fizika 28.1.2012. 50% 221,5

Vladušić Roko

Viši predavač

Mr.sc.

Fakultet prirodoslovno- matematičkih

znanosti i kineziologije

Split

Kemija 22.09.2011. 100% 424 300

Markić Vranješ Leandra

Izv. Prof.


Vučičić Tanja

Izv. Prof.



113

Vukičević Damir

Red. Prof.

Dr.sc. PMF Zagreb Matematika 04.04.2011 100% 372

Zoranić Larisa

Doc. Dr.sc. PMF Zagreb Fizika 07.12.2011. 100% 279,5

Zorić Željka

Predavač / 01.12.2010. 100% 349

Žitko Branko

Doc. Dr.sc. FER Zagreb Računarstvo 19.12.2012. 100% 503 270

Županović Paško

Red. Prof.


Tablica 4.4. Dinamika zapošljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina

Godina Broj novozaposlenih

nastavnika Broj nastavnika kojima je završio radni

odnos 2014 2 1 2013 - 6 2012 4 1 2011 5 0 2010 4 4

Tablica 4.5. Nastavni materijali korišteni u prethodnoj akademskoj godini


Broj udžbenika

napisanih na hrvatskom

jeziku

Broj inozemnih udžbenika

prevedenih na hrvatski

jezik

Broj znanstvenih publikacija povezanih s

nastavom

Broj priručnika

Broj priručnih materijala

povezanih s umjetničkim predmetima

Broj predmeta za koje na mrežnim

stranicama visokog učilišta

postoji recenzirani priručnik

Broj predmeta za koje postoji

mrežna stranica s pomoćnim nastavnim

materijalima

Broj predmeta koji se izvode kao e-kolegiji

Odjel za fiziku

4 1 5 6 3 20

Odjel za kemiju

2 2 4 3 35

Odjel za matematiku

16 5 4 5 7 19


114

Odjel za biologiju

5 3 5 3 4 22


3 1 4 1 3 20


2 2 4 2 1 20

Samostalna katedra za

DHZ 5 2 3 2 25

*Pošto je na Fakultetu provedena integracija nastave na različitim studijskim programima, gornja je tablica dana za fakultetske odjele

i katedru.


115

5. Znanstvena i stručna djelatnost

5.a) Strateški program znanstvenih istražovanja Opišite strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina u znanstvenom

području u kojem Vaše visoko učilište obavlja djelatnost iz Upisnika znanstvenih organizacija

Na našem Fakultetu, s obzirom na pristup, provode se tri vrste znanstvenih

istraživanja i to:

a. teorijska istraživanja

b. eksperimentalna istraživanja

c. mješovita istraživanja

dok s obzirom na razinu provodimo kako fundamentalna tako i primijenjena

istraživanja.

Svaka navedena vrsta istraživanja zahtjeva poseban pristup koji proizlazi iz

načina financiranja i strategije razvoja na različitim razinama (EU, RH, Sveučilište

u Splitu, PMF).

Za eksperimentalna i mješovita istraživanja od esencijalnog je značaja osnivanje i

ustroj novih istraživačkih laboratorija u našoj novoj zgradi u sveučilišnom kampusu

kao i formiranje centara izvrsnosti (ZIC, Znanstveno-inovacijski centar Sveučilišta u

Splitu koji je u osnivanju) te suradnja s postojećima (STIM, jedan od sedam hrvatskih

znanstvenih centara izvrsnosti).

Naš Fakultet specifičan je po tome što se istraživanja odvijaju u čak četiri područja

znanosti i osam polja, a sve to s relativno malenim brojem znanstvenika zbog čega

se nužno kao loša pojava javlja rascjepkanost istraživanja ali i kao dobre pojave

pokrivenost velikog broja grana znanosti te izrazito razgranata suradnja s drugim

ustanovama u zemlji i inozemstvu. Moramo ovdje napomenuti da „okrupnjavanje“

istraživanja koje se promiče na nekim institucijama ima svoje prednosti no ima i

manu da se previše znanstvenika bavi istom granom ili čak podgranom znanosti što

nije dobro ni za nastavu ni za studente doktorskih studija.

U daljnjemu navodimo za ove potrebe skraćeni plan istraživanja u narednih pet

godina za svaki od naših odjela.

Odjel za biologiju

Nutrigenomika i funkcionalna genetika: Istražuju se utjecaji pojedinih

fitonutrijenata i njihovih metabolita na strukturu genoma i regulaciju ekspresije

gena u ljudi. Organizacija genoma i genetička kontrola mejoze, staničnog ciklusa i

popravka DNA u biljaka.

Molekularni mehanizmi rezistencije Gram-negativnih bakterija na

antibiotike: Istražuju se izvori i rasprostranjenost proširenog spektra β-laktamaza


116

u okolišu, fenotipska osjetljivost bakterija na značajne skupine antibiotika,

identifikacija i karakterizacija gena rezistencije i njihovih genetičkih elementa,

prijenos gena rezistencije u bakterijskim zajednicama, genetička srodnost izolata iz

okoliša s kliničkim izolatima te utjecaj ekoloških činitelja u pojavi i širenju

rezistencije.

Izvori novih bioaktivnih kemijskih tvari: Istražuju se prirodne i sintetske

komponente kao novi izvori bioaktivnih tvari, kemijska raznolikost. Primjenom

mikrobioloških i molekularnih metoda istražuju se antimikrobni spektri i

mehanizme njihovog djelovanja, potencijalne inhibitore mehanizama rezistencije na

antibiotike, povećavanje antimikrobne efikasnosti antibiotika te smanjenje stupnja

patogenosti invazinih sojeva.

Botanika; flora i vegetacija: Istražuju se florističke i vegetacijske značajke

određenih područja s ciljem zaštite i obnove ekosustava, kao i mogućeg

gospodarskog iskorištavanja. Provode se komparativna istraživanja u odnosu na

ekološke čimbenike te invetarizacija flore i vegetacije kao i monitoring biljnih

zajednica. Utvrđuju se srodstveni odnosi pojedinih biljaka te fitocenološke-

sintaksonomske karakteristike vegetacije.

Raznolikosti mediteranske flore Hrvatske: Istražuju se zaštićene, ugrožene i

endemične biljne svojte mediteranskog klimatskog područja Hrvatske, načini

razmnožavanja i očuvanja sjemena definiranih vrsta.

Sekundarni metaboliti kserofita i njihova biološka uloga: Težište istraživanja je

izolacija i karakterizacija eteričnih ulja, ali i drugih sekundarnih metabolita

kserofitnih biljaka. Biološka uloga izoliranih spojeva istražuje se kroz protuvirusno

djelovanje eteričnih ulja kao i drugih fitoaktivnih prirodnih komponenata.

Ultrastrukturna građa animalnih i humanih tkiva: Istražuje se ultrastrukturna

građa animalnih tkiva u okviru projekta Anisakis spp: Genomic Epidemiology te

ultrastrukturna građa humanih embrija na razini transmisijskog elektronskog

mikroskopa. Unutar COST/EUNEXIN grupe pri Europskoj uniji istražuju se tijesni

spojevi među stanicama.

Biologija i ekologija riba: Istražuje se biologija i ekologija jadranskih vrsta riba s

naglaskom na spolnost i razmnožavanje uz istraživanje dinamike populacije.

Dinamika populacija: Istražuje se dinamika populacija vrsta iz porodica

Trachinidae, Scorpaenidae i Soleidae.

Biologija i ekologija školjkaša: Istražuje se struktura populacija, reproduktivni

ciklusi te starost i rast vrsta. Posebno se proučava sastav endolitskih zajednica u

ljušturama školjkaša.


117

Kurikularni pristup u nastavi biologije osnovnih i srednjih škola te visokog

obrazovanja: Implementacija praktičnih radova u nastavi biologije i njihova

realizacija na satu biologije.

Odjel za fiziku

Istraživanja svojstava elementarnih čestica CMD detektorom u CERN-u, Geneva.

Istraživanja transportnih i toplinskih svojstava jako koreliranih elektronskih

sistema s posebnim naglaskom na termoelektrike i fotovoltaike: U okviru

strukturnog projekata „Jačanje kapaciteta za primjenu i transfer tehnologije mikro-

elektromehaničkih sustava na Sveučilištu u Splitu“, istraživat će se fizikalna svojstva

piezoelektričnih keramika te mikro-mehaničkih uređaja. U okviru NSF projekta

„Transport and nonequilibrium effects in strongly correlated multilayered

nanostructures“ istraživat će se električna i toplinska svojstava jako koreliranih

elektronskih materijala s metal-izolator prijelazom za ultrabrze elektroničke

sklopke. U suradnji s Doktorskim studijem biofizike u Splitu ispitivat će se fizička

svojstava koloidnih otopina nanočestica dobivenih laserskom ablacijom te

interakcije bakterija i metalnih nanočestica.

Istraživanje fizikalnih svojstava tankih filmova piezo- i fero-elektrika te

mikro-mehaničkih sustava temeljenih na njima. Nastavak istraživanja

električnih i toplinskih svojstava termoelektričnih materijala, s naglaskom na

istraživanja termoelektričnih svojstava tankih filmova.

Dielektrična i spektralna svojstva novih materijala: Istražuju se teorijski

dielektrična i spektralna funkcija sustava Diracovih elektrona. Posebno se proučava

uloga kolektivnih modova na spektralna svojstva novih materijala u kojima su

pronađeni ovi sustavi.

Elektronska svojstva i vodljivost hibridnih nanostruktura: Određivanje

elektronske strukture hibridnih nanosistema, molekula i grafina na metalnim

površinama ab initio metodom baziranom na teoriji funkcionala gustoće.

Određivanje ovisnosti elektronskog transporta hibridnih nanosistema koristeći

samo-usuglašene pristupe bazirane na neravnotežnim Greenovim funkcijama te

modeliranje elektronskog i jonskog transporta organskih materijala.

Edukacijska fizika: Istražuju se karakteristike koje opisuju procese u obrazovanju

te rezultate koji se stječu i potvrđuju u tim procesima, kao i korelacije tih

karakteristika s potrebama društva i pojedinca. Istražuju se utjecaji različitih mjera

u obrazovanju na uspjeh različitih skupina, te se na toj osnovi razvijaju analitički

modeli utjecaja predviđenih mjera na kvalitetu i relevantnost obrazovanja općenito,

i specifično u fizici i njenoj primjeni. Razvijati suvremene modele učenja, uključujući

cjeloživotno učenje i osiguravanje kvalitete, te ih primjenjivati u Hrvatskoj i

zemljama Mediterana i široj regiji.


118

Fizika visokih energija: Istražuju se svojstva nuklearne tvari u ekstremnim uvjetima, te se

razvijaju računarski analitički modeli za opisivanje takvih sustava. Primjenjivanje modela

istraživanja u različitim društvenim aktivnostima.

Fizike okoliša: Istraživanje će se kretati u nekoliko smjerova s fokusom na nove

metodologije analize i simulacija u primjeni na atmosferske i oceanske

procese. Značajan dio razvoja će uključiti uspostavljanje ekspertize za regionalne

klimatske simulacije atmosfere i oceana s naglaskom na priobalna područja,

adaptaciju i evaluaciju parametrizacija vremenskih i klimatskih modela, razvoj

analize i modeliranja konvekcije u tropskim i umjerenim širinama, stvaranje

povezanog atmosferskog i oceanskog modela disperzije polutanata, razvoj

operativnih modela za naoblaku i maglu, te primjene modela za proračun i prognoze

obnovljivih energija. Plan uključuje i formiranje laboratorija za Fiziku okoliša gdje

će studenti imati priliku steći praktična znanja i vještine u tehnikama mjerenja.

Planira se i nabava jačih kompjuterskih sistema za simulacije jakih rezolucija te

ujedno obuku studenata za super-kompjuterske metode simulacija. Značajan dio

aktivnosti će biti i integracije sa zainteresiranim europskim i drugim inozemnim

institutima i sveučilištima na pripremi znanstvenih prijedloga i izvođenju

zajedničkih projekata.

Biofizika: Na HRZZ istraživačkom projektu „Biofizikalna konstrukcija

antimikrobnih peptida i novi molekularni deskriptori (BioAmpMode)” predviđena

je algoritamska “in silico” konstrukcija ne-toksičnih peptidnih antibiotika i “in vitro”

testiranje njihove aktivnosti i selektivnosti na višestruko rezistentnim sojevima

bakterija.

Laboratorij za istraživanja slušanja i govora: U narednih 5 godina fokusirati će

se na temeljna i primijenjena istraživanja u području slušanja i govora. Temeljna

istraživanja su vezana uz osnovno razumijevanje neuralne podloge slušanja u osoba

s umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom). Kohlearni implant je

najuspješniji biomedicinski neuroprotetski funkcionalni uređaj koji omogućuje

osjet zvuka u gluhih i teško nagluhih osoba. Primijenjena istraživanja su vezana uz

razvoj inovativnog auditorno neuro-elektroničkog sučelja kao modela za novu

generaciju kohlearnih implantata i ostalih neuroprostetskih uređaja koji bi

eliminirao osnovno ograničenje današnje generacije umjetnih pužnica. Naš osnovni

koncept se temelji na spajanju živog živčanog sustava sa poluvodičkim CMOS

supstratima s igličastim strukturama (čipovima) i ideji da minijaturizacijom

elektroda omogućimo svakom auditornom neuronu jedinstvenu pobudu.

Kvantni klasteri i fluidi: Istražuju se sustavi hladnih bozonskih i fermionskih

atoma s ciljem ispitivanja njihovih univerzalnih osobina, utjecaja nereda i

dimenzionalnostim, pri čemu se koriste i razvijaju kvantne Monte Carlo metode.

Posebno se razmatra prijelaz između suprafluida i izolatora te lokalizacija Bose-

Einsteinove kondenzacije i suprafluidnosti.


119

Uređene strukture u vodenim i drugi otopinama od molekularnih klastera do

lipidnih dvoslojeva: Cilj je uvesti teorijske modele koji bi opisali svojstva lokano

uređenih otopina, te definirati mehanizme izgradnje i rušenja nastalih asocijacija

kada se u sustav uređene otopine dodaje treća komponenta. Posebni sustavi od

interesa su više komponente molekularne otopine i ponašanje bioloških membrane

u interakciji s antimikrobskim peptidima. Metode istraživanja su računalne

simulacije metodom molekularne dinamike, uz razvoj teorijske metode integralnih

jednadžbi i eksperimentalna mjerenja sustava od interesa.

Vodikovi gorivi članci temeljeni na membranama s izmjenom protona: Opis

fizičkih i kemijskih svojstava PEMFC (proton exchange membrane fuel

cell) membrane u okviru linearne neravnotežne termodinamike. Konstruirat će se

fenomenološki sistem jednadžbi pomoću koga će se optimizirati rad gorivnih

ćlanaka.


Interakcija čovjeka i računala & umjetna inteligencija: Istražuju se pristupi

realizaciji upotrebljive i pristupačne interakcije između pojedinaca i računala s

ciljem boljeg razumijevanja procesa učenja i poučavanja. Područje umjetne

inteligencije proučava inteligentne agente kao način modeliranja individualne

interakcije pojedinaca u procesu učenja i poučavanja uz uporabu klasičnih te

algoritama temeljenih na biološkim sustavima.

Obrada prirodnog jezika i prikaz znanja: Istražuju se metode izvlačenja

semantičke reprezentacije prikaza znanja s mogućnošću strojnog zaključivanja

temeljem statističkog parsinga prirodnog jezika.

Prilagodljivi inteligentni tutorski sustavi temeljeni na obradi prirodnog

jezika: Istražuju se pristupi realizacije prilagodljivih računalom oblikovanih

nastavnih sadržaja u inteligentnim tutorskim sustavima kod kojih se komunikacija

odvija na kontroliranom prirodnom jeziku. Posebice se proučavaju pristupi

modeliranju učenika realizirani Bayesovim probabilističkim mrežama.

Odjel za kemiju

Istraživanja u analitičkoj kemiji i primijenjenim područjima: Ispituju se

prehrambeni proizvodi mediteranskog (dalmatinskog) područja, zatim biološki

aktivni spojevi (antioksidacija) u hrani i proizvodima koji su u vezi s mediteranskom

prehranom. Razvijaju se i primjenjuju analitičke metode za dokazivanje podrijetla i

otkrivanja patvorenja hrane iz mediteranskog (dalmatinskog) područja. Nadalje,

istražuje se utjecaj eksperimentalnih parametara kemijske sinteze na

nano/mikrostrukturna svojstva željezovih oksida. Određuje se mehanizam

taloženja iz perkloratnih vodenih otopina u prisutnosti natrijevog polianetol

sulfonata (SPAS) i prirodnog polimera gume arabike te utjecaj soli prekursora


120

(FeCl3, Fe(ClO4)3, željezovog kolin citrata) na taloženje getita u jako alkalnom

mediju. To pridonosi boljem razumijevanju odnosa između uvjeta kemijske sinteze

i nano/mikrostrukturnih svojstava željezovih oksida. Dobiveni rezultati značajno

doprinose razumijevanju kinetika, faznih transformacija i mehanizama nastajanja

željezovih oksida u specifičnim kemijskim uvjetima te općenito dizajniranju

nanomaterijala za potencijalne primjene u naprednim tehnologijama.

Istraživanja u biokemiji : Istražuju se mehanizmi enzimski kataliziranih reakcija.

Težište istraživanja je na enzimskim sustavima uključenim u tehnološke ili

biotehnološke procese što može omogućiti suradnju s gospodarstvom. Posebna se

pažnja posvećuje istraživanju strukturno-funkcionalnih svojstava neribosomskih

peptid sintetaza (NRPS), multifunkcionalnih enzimskih sustava odgovornih za

sintezu biološki aktivnih sekundarnih metabolita, poput antibiotika, antitumorskih

sredstava, imunosupresiva i toksina. Poznavanje mehanizama regulacije ovih

enzimskih sustava otvara mogućnost reprogramiranja NRPS radi priprave novih

bioaktivnih proizvoda s primjenom u medicini, biotehnologiji, poljoprivredi i

farmakologiji. Također, istražuju se molekularni mehanizmi nastanka tumora i

moguća uloga mikroorganizama u ovom procesu.

Istraživanja u organskoj kemiji - dizajn, sinteza i identifikacija novih

bioaktivnih spojeva: Istražuju se nove sintetske modifikacije N-heterocikličkih

spojeva s različitim supstituentima kao i njihova kvaternizacija različitim

derivatima budući da kvaterne amonijeve soli pokazuju raznoliku biološku

aktivnost (od protuotrova živčanim bojnim otrovima, kationskih surfaktanata do

spojeva s dobrom antimikrobnim i antifungicidnim djelovanjem). Sintetiziraju se

mono- i bis- kvaterne amonijeve soli, kao i racemični te enantiomerno čisti derivati

heterocikličkih spojeva. Svi sintetizirani spojevi se identificiraju klasičnim

tehnikama (IR, 1D i 2D NMR spekroskopija, elementarna analiza…), a sve u cilju

ispitivanja njihove antimikrobne aktivnosti na G-pozitivne i G-negativne bakterije

kao i na neke patogene gljivice.

Istraživanja u metodici nastave kemije: Istražuje se Metodičko znanje o

kemijskim vezama i drugim fundamentalnim kemijskim konceptima. Dizajniraju se

kemijski eksperimenti na mikro-skali te se ispituju njihovi nastavni potencijali.

Odjel za matematiku

Geometrijska topologija: Istražuju se teorija oblika i teorija kontinuuma,

kategorija gruboga oblika, natkrivanja i nadlaganja nad topološkim grupama i

topološka entropija.

Nejednakosti i primjene: Istražuju se klase poopćenih konveksnih funkcija i

klasične nejednakosti na njima uz primjene u numeričkoj analizi i teoriji sredina.

Profinjuju se klasične nejednakosti za konveksne funkcije pomoću pozitivnih

linearnih funkcionala i "time scalea".


121

Kombinatorna i diskretna matematika: Istražuje se teorija kombinatornih dizajna,

posebno djelovanje konačnih grupa automorfizama razmatranih kombinatornih struktura.

Konstruiraju se simetrični dizajni sa zadanim parametrima i njima srodne konačne

strukture kao što su diferencijski skupovi, parcijalni diferencijski skupovi, jako regularni

grafovi i druge.

Ortonormirani valići i generalizirane multirezolucijske analize: Proučavaju se

ortonormirani i Parsevalovi valići i multi-valići u n-dimenzionalnom prostoru.

Razvijaju se metode konstrukcije takvih valića korištenjem tehnike generalizirane

multirezolucijske analize (GMRA).

Algebarske i kombinatorne metode u teoriji verteks-algebri: Primjenjuju se teorija

verteks-algebri u teoriji reprezentacija beskonačno-dimenzionalnih Liejevih algebri i

superalgebri.

Algebarske metode u matematičkoj fizici: Istražuju se svojstva nekomutativnih

prostora tipa Liejeve algebre te konstrukcije diferencijalnih formi na njima. Posebno

se proučava struktura kapa-deformiranog prostora i pridruženih diferencijalnih

algebri metodom realizacije generatora pomoću formalnih redova u Weylovoj

algebri.

Diofantske m-torke, eliptičke krivulje, Thueove i indeksne jednadžbe: Raditi se na p-

adskoj verziji indeksnih jednadžbi. Točnije, za dano polje ili familiju polja treba odrediti

elemente čiji je indeks djeljiv s nekim fiksnim prostim brojevima. Daljnja istraživanja mogla

bi ići i u smjeru rješavanja problema potencijske fundamentalne baze u relativnim

proširenjima umjesto u proširenjima od Q.

Matematičko modeliranje i numeričke simulacije procesa u tankoj ili

poroznoj domeni: Istražuje se interakcija tankog sloja fluida i elastične ploče. Traži

se jednostavniji model koji se opravdava izračunom ocjene greške u odnosu na

polazni problem.


Proučavanje i analiza metoda za prepoznavanje i praćenje objekata

računalnim vidom s posebnim osvrtom na objekte u vodi. Razvoj metoda za

izdvajanje dinamičke i statičke pozadine iz slika.

Proučavanje svojstava novih tehnologija: supravodljivost, superkondenzatori,

protočni elektrokemijski kondenzatori, nanotehnologija i njihova primjena u

elektroenergetici, s posebnim osvrtom na obnovljive izvore energije.

Analiza tranzijentnog odziva žičanih struktura na elektromagnetske valove.

Optimiziranje numeričkog modeliranja tla s gubitcima direktno u vremenskoj

domeni s obzirom na vrijeme proračuna i memorijske zahtjeve.


122

Pogonska čvrstoća: proučavanje metoda za procjenu vijeka trajanja zavarenih

metalnih konstrukcija, s naglaskom na analizu naprezanja. Detekcija i procjena

oštećenja u kompozitnim konstrukcijama primjenom naprednih matematičkih

algoritama.

Kurikulum općeg tehničkog odgoja i obrazovanja: predmet istraživanja jesu

razvojne tendencije formalnih strategija za stjecanje općih tehničkih kompetencija.

Pritom se poseban naglasak stavlja na teorijski i praktični aspekt nastave te

inozemna iskustva u općem tehničkom osposobljavanju.

Analiza mogućnosti primjene didaktičkih pomagala u nastavi te razvoj i

primjena didaktičkih pomagala za različite uzraste s posebnim naglaskom na

područje elektrotehnike.

Samostalna katedra za društveno-humanističke znanosti

Edukacija: Istražuje se učinak integrirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture i

matematike te kineziološko-zdravstvena anamneza i stavovi studenata o

kineziološkim sadržajima.

Sport i rekreacija: Istražuje se situacijska učinkovitost u timskim sportovima s

loptom. Istražuje se koja je dob najprimjerenija za početak metodičkog oblikovanje

tehničko-taktičkih elemenata u timskim sportovima s loptom. Istražuje se učinak

rekreativnih programa na promjene u antropološkom statusu.

Pedagoška i didaktička istraživanja: Istražuju se sadržaji nastave, izvannastavnih

aktivnosti i slobodno vrijeme

Filologija: Istražuju se putopisi o Mediteranu, popularna književnost 19. i 20.

stoljeća, žensko autorstvo i književna konstrukcija ženskih likova u komparativnom

kontekstu

5.b) Istaknuti međunarodni znanstveni časopisi Navedite 10 istaknutih međunarodnih znanstvenih časopisa u kojima objavljuju radove nastavnici

Vašega visokog učilišta. Komentirajte relevantne čimbenike odjeka (engl. Impact Factor). Navedite

nekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela izlažu nastavnici Vašega

visokog učilišta

Najistaknutiji međunarodni znanstveni časopisi u kojima naši nastavnici objavljuju

radove su navedeni u doljnjoj tablici. Komentari čimbenika odjeka su sadržani u

položaju određenog časopisa na pripadnoj listi kao QI(x/y).

Svi podatci uzeti su iz baze Web of Science u travnju 2015.


123

Naziv časopisa Broj obj. radova

Faktor odjeka

Kategorija (WoS) Medijan Kvartila

NATURE 1 42.351 MULTIDISCIPLINARY SCIENCES 0.786 Q1 (1/55)

PHYSICAL REVIEW LETTERS

3 7.728 PHYSICS, MULTIDISCIPLINARY 1.300 Q1 (6/78)

JOURNAL OF CHEMICAL PHYSICS

10 3.122 PHYSICS, ATOMIC, MOLECULAR &

CHEMICAL 1.991 Q1 (8/33)

BIOINFORMATICS 1 4.621 MATHEMATICAL &

COMPUTATIONAL BIOLOGY 1.503 Q1 (4/52)

PROCEEDINGS OF THE NATIONAL ACADEMY OF

SCIENCES OF THE USA 1 9.809 MULTIDISCIPLINARY SCIENCES 0.786 Q1(4/55)

DEVELOPMENT 1 6.273 DEVELOPMENTAL BIOLOGY 2.675 Q1(4/41)

ANTIMICROBIAL AGENTS AND

CHEMOTHERAPY 2 4.451 HARMACOLOGY & PHARMACY 2.205 Q1(27/256)

JOURNAL OF CHEMICAL INFORMATION AND

MODELING 3 4.068

COMPUTER SCIENCE, INFORMATION SYSTEMS

1.035 Q1 (6/135)

ANTIMICROBIAL AGENTS AND

CHEMOTHERAPY 1 4.451 HARMACOLOGY & PHARMACY 2.205 Q1(27/256)

APPLIED MATHEMATICS AND

COMPUTATION 10 1.600 MATHEMATICS, APPLIED 0.733 Q1 (30/251)

Neki od istaknutih časopisa u kojima su naši nastavnici objavili radove surađujući s

velikim kolaboracijama su:

Naziv časopisa Broj obj. radova

IF (2013) Kategorija (WoS) Medijan Kvartila

SCIENCE 1 31.477 MULTIDISCIPLINARY SCIENCES 0.786 Q1

(2/55)

PHYSICAL REVIEW LETTERS

63 7.728 PHYSICS, MULTIDISCIPLINARY 1.300 Q1

(6/78)

PHYSICS LETTERS B 89 6.019 PHYSICS, MULTIDISCIPLINARY 1.300 Q1

(7/78)

5.c) Najvažniji znanstveni članci


124

Navedite 10 najvažnijih znanstvenih članaka za Vaše visoko učilište i objašnjenje (za svako područje

znanstvenog djelovanja visokog učilišta) u posljednjih 5 godina. Navedite i komentirajte citiranost

radova prema svjetskim citatnim bazama podataka (WOS, SCOPUS, Google Scholar). Usporedite opseg

svojih znanstvenih postignuća s drugim srodnim domaćim i inozemnim visokim učilištima

Nastavnici našega fakulteta objavili su do sada 655 radova koji cu citirani ukupno

4899 puta dok je grupni h-indeks naše ustanove 32. Dodaju li se još i radovi velikih

kolaboracija na kojima su sudjelovali naši nastavnici onda je ukupan broj radova

prema WoS-u 1095, a broj citata 16979.

Usporedba s drugim srodnim institucijama u zemlji i regiji

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu:

Jedina ustanova u Hrvatskoj s kojom se možemo uopće pokušati usporediti jest

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. To je nesumnjivo čelna

institucija kako Sveučilišta u Zagrebu tako i Republike Hrvatske te smo mi u toj

usporedbi očekivano lošiji. No treba voditi računa da su podatci koje PMF Sveučilišta

u Zagrebu navodi u svojoj službenoj Samoanalizi iz 2015. godine podatci za 269

nastavnika te da se znanstvena produktivnost ne ponaša posve proporcionalno u

odnosu na broj nastavnika. Nije, naime, za očekivati da 200 znanstvenika bude četiri

puta produktivnije nego 50 znanstvenika - očekivani broj bi trebao biti veći od četiri

jer veće istraživačke grupe imaju drugačiju dinamiku rada nego male. U spomenutoj

samoanalizi navodi se da je 269 nastavnika PMF-a u Zagrebu prema WoS-u od 2009.

do 2014. godine (dakle kroz šest godina a ne pet, a to se vidi i iz popisa odabranih

radova koji se protežu kroz 2009. godinu sve do uključivo 2014. godine) objavilo

ukupno 2024 rada (dakle 7,52 po nastavniku). Usporedimo li to s radovima 60

nastavnika našega fakulteta u periodu od 2009. do 2014. (ne kako je navedeno u

tablici 5.5!) onda dođemo do broja od 323 rada plus 367 radova velikih kolaboracija.

Ukupno je to 11,5 radova po nastavniku što bi po svoj prilici bio varljivo veći broj

nego za zagrebački PMF. Isključimo li radove velikih kolaboracija i nastavnike

uključene u njih dobijemo broj 323/58=5,57 koji se može donekle usporediti s 6,79

koliki je broj radova po nastavniku zagrebačkog PMF-a ako se isključe radovi velikih

kolaboracija koje smo uspjeli detektirati (jer nisu označeni kao takvi) i nastavnici

koji sudjeluju u njima (224 rada za 4 nastavnika). U svakom slučaju: omjer 5,57 u

usporebi s omjerom 6,79 uzevši pritom u obzir infrastrukturu koju ima zagrebački

PMF, njihov puno veći broj projekata a samim tim i raspoloživih sredstava za

znanstveni rad, te činjenicu da je dio njihovih odjela pojedinačno veći od našega

cijelog fakulteta nije nikako loš omjer. U kategoriji „ostali radovi relevantni za izbore

u zvanja“ zagrebački PMF za šest godina ima omjer 0,74 dok je isti kod nas 0,91 i to

za pet godina, dakle smo tu i nešto bolji što u neku ruku nije dobro jer je riječ o manje

prestižnim časopisima. Treba ovdje istaknuti da mnogi od naših nastavnika blisko

surađuju s nastavnicima zagrebačkog PMF-a u smislu da su uključeni u projekte čiji

je nositelj zagrebački PMF, da imaju zajedničke radove s nastavnicima zagrebačkog

PMF-a, da je naš Odjel za matematiku uključen u izvođenje zajedničkog doktorskog


125

studija čiji je nositelj zagrebački PMF te da je većina naših asistenata na doktorskim

studijima zagrebačkog PMF-a. PMF Sveučilišta u Zagrebu je nesumnjivo institucija

čijoj supješnosti trebamo težiti a mišljenja smo da smo u pogledu broja i vrsnoće

znanstvenih radova nesumnjivo na dobrom putu.

Nekakva po ustrojstvu smislena usporedba s fakultetima u regiji moguća je jedino s

Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Mariboru i Prirodoslovno-

matematičkim fakultetom Sveučilišta u Novom Sadu (u Beogradu i Ljubljani su naše

djelatnosti raspoređene na četiri i više fakulteta).

Usporedba s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Mariboru:

Pretraga na WoS-u [OG=(Univ Maribor) AND AD=(Fac SAME Sci SAME Math)] daje

broj od ukupno 557 radova, a za period od 2009. do 2014. broj od 376 radova.

Nijedan rad nije označen kao rad velikih kolaboracija. Na mrežnim stranicama

fakulteta navedena su 64 nastavnika iz pet odjela (Bilogija, Fizika, Matematika i

računarstvo, Tehnika, Kemija) pa je omjer po nastavniku 376/64=5,87 što je tek

nešto malo bolje od našega, dakle smo u istom rangu produktivnosti. Možda je

zanimljivo napomenuti da s ovim fakultetom odnedavna imamo sklopljen

ERASMUS+ ugovor i ove godine smo imali i prvog gosta studenta na diplomskom

studiju Matematike, smjer Računarstva.

Usporedba s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Novom

Sadu: Pretraga na WoS-u [OG=(Univ Novi Sad) AND AD=(Fac SAME Sci)] daje broj

od ukupno 3497 radova, a za period od 2009. do 2014. broj od 2059 radova (što je

u rangu zagrebačkog PMF-a). Nijedan rad nije označen kao rad velikih kolaboracija.

Na mrežnim stranicama fakulteta navedeno je 268 nastavnika iz pet odjela (Bilogija,

Fizika, Matematika i informatika, Geografija, Kemija) te 87 znanstvenika u

znanstvenim zvanjima pa je omjer po znanstveniku 2059/355=5,8 što je tek nešto

malo bolje od našega, dakle smo u istom rangu produktivnosti dok je njihova

infrastruktura i opremljenost znatno bolja.

10 najvažnijih članaka (po odjelima)

Komentare o citiranosti radova objavljenih u zadnjih 5 godina nema smisla davati

osim u slučaju polja kod kojih je brz odziv, stoga će podatci o citiranosti za izabrane

radove iz perioda 2010-…. biti dati samo za neka polja dok i za ostala treba uzeti u

obzir da je 5 godina kratak rok za izgradnju citata. No ukupna citiranost znastvenika

pojedinih odjela je važan pokazatelj pa ćemo za svaki odjel prije navođenja 10

najvažnijih radova dati ukupne podatke o citiranosti i zbirnom h-ideksu.

Odjel za biologiju

Nastavnici Odjela za biologiju objavili su do sada prema Web of Science 143 rada

koji su do sada citirani 1030 puta. Zbirni h-ineks odjela je h=15. Među tim radovima

velik je broj onih koji su objavljeni u izvrsnim časopisima, čak među 10% najboljih


126

na pripadnim listama. U daljnjemu navodimo 10 izabranih radova objavljenih u

posljednjih 5 godina.

Anion translocation through an Slc26 transporter mediates lumen

expansion during tubulogenesis

By: Deng, Wei; Nies, Florian; Feuer, Anja; et al.

PROCEEDINGS OF THE NATIONAL ACADEMY OF SCIENCES OF THE UNITED

STATES OF AMERICA Volume: 110 Issue: 37 Pages: 14972-

14977 Published: SEP 10 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST MULTIDISCIPLINARY

SCIENCES 9.809 0.786 Q1(4/55) 1

Tubulogenesis in a simple cell cord requires the formation of bi-apical

cells through two discrete Par domains

By: Denker, Elsa; Bocina, Ivana; Jiang, Di

DEVELOPMENT Volume: 140 Issue: 14 Pages: 2985-2996 Published: JUL 15

2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST DEVELOPMENTAL

BIOLOGY 6.273 2.675 Q1(4/41) 2

Characterization of Environmental CTX-M-15-Producing

Stenotrophomonas maltophilia

By: Maravic, Ana; Skocibusic, Mirjana; Fredotovic, Zeljana; et al.

ANTIMICROBIAL AGENTS AND CHEMOTHERAPY Volume: 58 Issue: 10 Pages:

6333-6334 Published: OCT 2014

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST MICROBIOLOGY

4.451 2.424 Q1(21/119)

0 HARMACOLOGY & PHARMACY

2.205 Q1(27/256)

Triparental origin of triploid onion, Allium x cornutum (Clementi ex

Visiani, 1842), as evidenced by molecular, phylogenetic and cytogenetic

analyses

By: Fredotovic, Zeljana; Samanic, Ivica; Weiss-Schneeweiss, Hanna; et al.


127

BMC PLANT BIOLOGY Volume: 14 Article Number: 24 Published: JAN 13

2014

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PLANT SCIENCES 3.942 1.337 Q1(22/199) 0

Investigation of Chemical Compounds, Antioxidant and Antimicrobial

Properties of Teucrium arduini L. (Lamiaceae)

By: Kremer, Dario; Kosir, Iztok Joze; Kosalec, Ivan; et al.

CURRENT DRUG TARGETS Volume: 14 Issue: 9 Pages: 1006-1014 Published:

AUG 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PHARMACOLOGY

& PHARMACY 3.597 2.205 Q1(52/256) 0

Evidence for Distinct Functions of MRE11 in Arabidopsis Meiosis

By: Samanic, Ivica; Simunic, Juraj; Riha, Karel; et al.

PLOS ONE Volume: 8 Issue: 10 Article Number: e78760 Published: OCT 21

2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST MULTIDISCIPLINARY

SCIENCES 3.534 0.786 Q1(8/55) 0

Micromorphological traits and essential oil contents of Micromeria

kerneri Murb. and M. juliana (L.) Benth. (Lamiaceae)

By: Kremer, Dario; Dunkic, Valerija; Ruscic, Mirko; et al.

PHYTOCHEMISTRY Volume: 98 Pages: 128-136 Published: FEB 2014

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PLANT SCIENCES 3.350 1.337 Q1(28/199) 3

Glucosinolates, glycosidically bound volatiles and antimicrobial activity of

Aurinia sinuata (Brassicaceae)

By: Blazevic, Ivica; Radonic, Ani; Mastelic, Josip; et al.


128

FOOD CHEMISTRY Volume: 121 Issue: 4 Pages: 1020-1028 Published: AUG

15 2010

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST CHEMISTRY,

APPLIED

3.259

1.316 Q1(9/71)

18 FOOD SCIENCE &

TECHNOLOG 1.206 Q1(10/123)

NUTRITION & DIETETICS

2.444 Q1(22/79)

Aeromonas spp. simultaneously harbouring bla(CTX-M-15), bla(SHV-12),

bla(PER-1) and bla(FOX-2), in wild-growing Mediterranean mussel

(Mytilus galloprovincialis) from Adriatic Sea, Croatia

By: Maravic, Ana; Skocibusic, Mirjana; Samanic, Ivica; et al.

INTERNATIONAL JOURNAL OF FOOD MICROBIOLOGY Volume: 166 Issue:

2 Pages: 301-308 Published: SEP 2 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST FOOD SCIENCE &

TECHNOLOGY 3.155 1.206 Q1(11/123) 6

Prevalence and diversity of extended-spectrum-beta-lactamase-

producing Enterobacteriaceae from marine beach waters

By: Maravic, Ana; Skocibusic, Mirjana; Cvjetan, Svjetlana; et al.

MARINE POLLUTION BULLETIN Volume: 90 Issue: 1-2 Pages: 60-

67 Published: JAN 15 2015

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST ENVIRONMENTAL

SCIENCES 2.793

1.640 Q1(53/216)

0 MARINE & FRESHWATER

BIOLOGY 1.423 Q1(12/103)

Odjel za fiziku

Nastavnici Odjela za fiziku objavili su do sada prema Web of Science 153 rada koji

su do sada citirani 1260 puta. Zbirni h-ineks odjela je h=20. U suradnji s velikim

kolaboracijama (CMS, CBM, FOPI) nastavnici Odjela za fiziku objavili su još dodatnih

437 radova koji su citirani ukupno 11791 put. Među svim spomenutim radovima

velik je broj onih koji su objavljeni u iznimnim časopisima, a posebno se ističu


129

Nature i Science. U daljnjemu navodimo 10 izabranih radova objavljenih u zadnjih 5

godina te tri rada koja su nastala u suradnji s velikim kolaboracijama.

Observation of a new boson at a mass of 125 GeV with the CMS experiment at

the LHC

Group Author(s): CMS Collaboration

PHYSICS LETTERS B Volume: 716 Issue: 1 Pages: 30-61 Published: SEP 17

2012

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PHYSICS,

MULTIDISCIPLINARY 6.019 1.300 Q1 (7/78) 2178

Combined results of searches for the standard model Higgs boson in pp

collisions at root s=7 TeV

Group Author(s): CMS Collaboration

PHYSICS LETTERS B Volume: 710 Issue: 1 Pages: 26-48 Published: MAR 29

2012

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PHYSICS,


Reversal of Nonlocal Vortex Motion in the Regime of Strong Nonequilibrium

By: Otto, Florian; Bilusic, Ante; Babic, Dinko; et al.

PHYSICAL REVIEW LETTERS Volume: 104 Issue: 2 Article Number:




Revisiting aqueous-acetone mixtures through the concept of molecular

emulsions

By: Kezic, Bernarda; Perera, Aurelien

JOURNAL OF CHEMICAL PHYSICS Volume: 137 Issue: 13 Article Number:

134502 Published: OCT 7 2012

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST


130

PHYSICS, ATOMIC, MOLECULAR &

CHEMICAL 3.122 1.991 Q1 (8/33) 4

DADP: the database of anuran defense peptides

By: Novkovic, Mario; Simunic, Juraj; Bojovic, Viktor; et al.

BIOINFORMATICS Volume: 28 Issue: 10 Pages: 1406-1407 Published: MAY

15 2012

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST BIOCHEMICAL

RESEARCH METHODS

4.621 2.310 Q1 (12/78)

15 BIOTECHNOLOGY &

APPLIED MICROBIOLOGY

4.621 2.106 Q1 (18/165)

MATHEMATICAL & COMPUTATIONAL

BIOLOGY 4.621 1.503 Q1 (4/52)

He-4 clusters adsorbed on graphene

By: Markic, L. Vranjes; Stipanovic, P.; Beslic, I.; et al.

PHYSICAL REVIEW B Volume: 88 Issue: 12 Article Number:

125416 Published: SEP 11 2013


CONDENSED MATTER

3.664 3.664 Q1 (14/67) 3

Conductance of a phenylene-vinylene molecular wire: Contact gap and tilt angle

dependence

By: Bilic, A.; Crljen, Z.; Gumhalter, B.; et al.

PHYSICAL REVIEW B Volume: 81 Issue: 15 Article Number:

155101 Published: APR 15 2010


CONDENSED MATTER

3.664 1.761 Q1 (14/67) 9

The Maximum Entropy Production Principle and Linear Irreversible Processes


131

By: Zupanovic, Pasko; Kuic, Domagoj; Losic, Zeljana Bonacic; et al.

ENTROPY Volume: 12 Issue: 5 Pages: 996-1005 Published: MAY 2010



A comparative Molecular Dynamics study of water-methanol and acetone-

methanol mixtures

By: Perera, Aurehen; Zoranic, Larisa; Sokolic, Franjo; et al.

JOURNAL OF MOLECULAR LIQUIDS Volume: 159 Issue: 1 Special Issue:

SI Pages: 52-59 Published: FEB 15 2011

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PHYSICS, ATOMIC,

MOLECULAR & CHEMICAL

2.083 1.991 Q2 (15/33) 22

Systematics of azimuthal asymmetries in heavy ion collisions in the 1A GeV

regime

Group Author(s): FOPI Collaboration

NUCLEAR PHYSICS A Volume: 876 Pages: 1-60 Published: FEB 15 2012

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST PHYSICS, NUCLEAR

2.499 1.517 Q2 (7/21) 27


Nastavnici Odjela za informatiku objavili su do sada prema Web of Science 16

radova koji su do sada citirani 69 puta (ovdje ne spominjemo ostale radove relevantne

za izbore u zvanja u području tehničkih znanosti). Zbirni h-ineks odjela je h=5. U

daljnjemu navodimo 10 izabranih radova objavljenih u zadnjih 5 godina.

Exploring the usability of web portals: A Croatian case study

By: Granic, Andrina; Mitrovic, Ivica; Marangunic, Nikola

INTERNATIONAL JOURNAL OF INFORMATION MANAGEMENT Volume:

31 Issue: 4 Pages: 339-349 Published: AUG 2011

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA


132

INFORMATION SCIENCE & LIBRARY

SCIENCE 2.042 0.671 Q1 (10/84)

e-Learning process management and the e-learning performance: Results

of a European empirical study

By: Cukusic, Maja; Alfirevic, Niksa; Granic, Andrina; et al.

COMPUTERS & EDUCATION Volume: 55 Issue: 2 Pages: 554-565 Published:

SEP 2010

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA COMPUTER SCIENCE, INTERDISCIPLINARY

APPLICATIONS 2.630 1.472 Q1 (15/102)

Ontology based approach to Bayesian student model design

By: Grubisic, Ani; Stankov, Slavomir; Peraic, Ivan

EXPERT SYSTEMS WITH APPLICATIONS Volume: 40 Issue: 13 Pages: 5363-

5371 Published: OCT 1 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA COMPUTER SCIENCE,

ARTIFICIAL INTELLIGENCE

1.965

1.167 Q1 (30/121)

OPERATIONS RESEARCH &

MANAGEMENT SCIENCE

0.994 Q1 (11/79)

Evaluating the perceived and estimated quality in use of Web 2.0

applications

By: Orehovacki, Tihomir; Granic, Andrina; Kermek, Dragutin

JOURNAL OF SYSTEMS AND SOFTWARE Volume: 86 Issue: 12 Pages: 3039-

3059 Published: DEC 2013


SOFTWARE ENGINEERING 1.245

0.941 Q2 (33/105)

COMPUTER SCIENCE, THEORY & METHODS

0.770 Q2 (29/102)


133

Usability Testing and Expert Inspections Complemented by Educational

Evaluation: A Case Study of an e-Learning Platform

By: Granic, Andrina; Cukusic, Maja

EDUCATIONAL TECHNOLOGY & SOCIETY Volume: 14 Issue: 2 Pages: 107-

123 Published: APR 2011

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA EDUCATION & EDUCATIONAL

RESEARCH 0.824 0.724 Q2 (94/219)

Anatomy of student models in adaptive learning systems: a systematic

literature review of individual differences from 2001 to 2013

By: Nakic, Jelena; Granic, Andrina; Glavinic, Vlado

JOURNAL OF EDUCATIONAL COMPUTING RESEARCH Volume: 51 Issue:

4 Pages: 459-489 Published: 2015

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA EDUCATION & EDUCATIONAL

RESEARCH 0.659 0.724 Q3 (123/219)

Technology acceptance model: a literature review from 1986 to 2013

By: Marangunic, Nikola; Granic, Andrina

UNIVERSAL ACCESS IN THE INFORMATION SOCIETY Volume: 14 Issue:

1 Special Issue: SI Pages: 81-95 Published: MAR 2015


CYBERNETICS 0.397 0.833 Q4 (21/24)

User sensitive research in e-learning: exploring the role of individual user

characteristics

By: Granic, Andrina; Adams, Ray

UNIVERSAL ACCESS IN THE INFORMATION SOCIETY Volume: 10 Issue:

3 Special Issue: SI Pages: 307-318 Published: AUG 2011

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA COMPUTER SCIENCE, 0.397 0.833 Q4 (21/24)


134

CYBERNETICS

TAM – a quater century of research

By: Marangunic, Nikola; Granic, Andrina

SUVREMENA PSIHOLOGIJA Volume: 15 Issue: 2 Pages: 205-224 Published:

2012

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA PSYCHOLOGY, CLINICAL 0.053 1.386 Q4 (109/110)

Computer-aided selection of garment combinations

By: Mladenovic, Sasa; Granic, Andrina; Marsic, Ivana

TEKSTIL Volume: 59 Issue: 10 Pages: 463-469 Published: OCT 2010

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA MATERIALS SCIENCE,

TEXTILES 0.086 0.532 Q4 (21/21)

Odjel za kemiju

Nastavnici Odjela za kemiju objavili su do sada prema Web of Science 103 rada koji

su do sada citirani 999 puta. Zbirni h-ineks odjela je h=18. Neki od njih objavljeni

su u izvrsnim časopisima, čak među 10% najboljih na pripadnim listama. U

daljnjemu navodimo 10 izabranih radova objavljenih u posljednjih 5 godina.

Polyphenolic profile, antioxidant properties and antimicrobial activity of

grape skin extracts of 14 Vitis vinifera varieties grown in Dalmatia

(Croatia)

By: Katalinic, Visnja; Mozina, Sonja Smole; Skroza, Danijela; et al.

FOOD CHEMISTRY Volume: 119 Issue: 2 Pages: 715-723 Published: MAR 15

2010


APPLIED 3.259

1.316 Q1(9/71) 69

FOOD SCIENCE & TECHNOLOGY

1.206 Q1(10/123)


135

Influence of the phenophase on the phenolic profile and antioxidant

properties of Dalmatian sage

By: Generalic, Ivana; Skroza, Danijela; Ljubenkov, Ivica; et al.

FOOD CHEMISTRY Volume: 127 Issue: 2 Pages: 427-433 Published: JUL 15

2011


APPLIED 3.259

1.316 Q1(9/71) 10

FOOD SCIENCE & TECHNOLOGY

1.206 Q1(10/123)

The synthesis and microstructure of goethite particles precipitated in

highly alkaline media

By: Ristic, Mira; Opacak, Ivana; Music, Svetozar

JOURNAL OF ALLOYS AND COMPOUNDS Volume: 559 Pages: 49-

56 Published: MAY 15 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST MATERIALS

SCIENCE, MULTIDISCIPLINARY

2.726

1.380 Q1(49/251)

1 METALLURGY &

METALLURGICAL ENGINEERING

0.605 Q1(5/75)

A novel route in the synthesis of magnetite nanoparticles

By: Ristic, Mira; Fujii, Tatsuo; Hashimoto, Hideki; et al.

MATERIALS LETTERS Volume: 100 Pages: 93-97 Published: JUN 1 2013

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST MATERIALS SCIENCE, MULTIDISCIPLINARY

2.269 1.380 Q1 (37/136) 5

Eccentric Connectivity Index of Hexagonal Belts and Chains

By: Doslic, Tomislav; Graovac, Ante; Ori, Ottorino

MATCH-COMMUNICATIONS IN MATHEMATICAL AND IN COMPUTER

CHEMISTRY Volume: 65 Issue: 3 Pages: 745-752 Published: 2011


136

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST MATHEMATICS,

INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

1.829 1.043 Q1 (18/95) 9

The A9 Core Sequence from NRPS Adenylation Domain Is Relevant for

Thioester Formation

By: Bucevic-Popovic, Viljemka; Sprung, Matilda; Soldo, Barbara; et al.

CHEMBIOCHEM Volume: 13 Issue: 13 Pages: 1913-1920 Published: SEP 3

2012

JCR KAT. FAKTOR ODJ. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST BIOCHEMISTRY &

MOLECULAR BIOLOGY 3.060

2.861 Q2 (127/291) 0

CHEMISTRY, MEDICINAL

2.390 Q2 (17/58)

Synthesis and antimicrobial profile of N-substituted imidazolium oximes

and their monoquaternary salts against multidrug resistant bacteria

By: Odzak, Renata; Skocibusic, Mirjana; Maravic, Ana

BIOORGANIC & MEDICINAL CHEMISTRY Volume: 21 Issue: 23 Pages: 7499-

7506 Published: DEC 1 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST BIOCHEMISTRY &

MOLECULAR BIOLOGY

2.951

2.861 Q2(135/291)

2 CHEMISTRY, MEDICINAL

2.390 Q2(21/58)

CHEMISTRY, ORGANIC

2.118 Q2(15/58)

Antioxidant and Vasodilatory Effects of Blackberry and Grape Wines

By: Mudnic, Ivana; Budimir, Danijela; Modun, Darko; et al.

JOURNAL OF MEDICINAL FOOD Volume: 15 Issue: 3 Pages: 315-

321 Published: MAR 2012

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA CITIRANOST FOOD SCIENCE &

TECHNOLOGY 1.699 1.206 Q2(48/123) 9


137

On a class of distance-based molecular structure descriptors

By: Brueckler, Franka Miriam; Doslic, Tomislav; Graovac, Ante; et al.

CHEMICAL PHYSICS LETTERS Volume: 503 Issue: 4-6 Pages: 336-

338 Published: FEB 17 2011


PHYSICAL 1.991

2.174 Q3(77/136)

13 PHYSICS, ATOMIC, MOLECULAR &

CHEMICAL 1.991 Q3(17/33)

Topological efficiency of C-66 fullerene

By: Vukicevic, Damir; Cataldo, Franco; Ori, Ottorino; et al.

CHEMICAL PHYSICS LETTERS Volume: 501 Issue: 4-6 Pages: 442-



PHYSICAL 1.991

2.174 Q3(77/136)

13 PHYSICS, ATOMIC, MOLECULAR &

CHEMICAL 1.991 Q3(17/33)

Odjel za matematiku

Nastavnici Odjela za matematiku objavili su do sada prema Web of Science 239

radova koji su do sada citirani 1717 puta. Zbirni h-ineks odjela je h=22. Među tim

radovima velik je broj onih koji su objavljeni u izvrsnim časopisima, čak među 10%

najboljih na pripadnim listama, no znanstvenici Odjela za matematiku odlučili su

kao najbolje radove predstaviti i one koji su značajni po svom doprinosu polju/grani

neovisno o tome što nisu objavljeni u časopisu visokog faktora odjeka jer ih za neke

grane niti nema. Matematika je među prirodnim znanostim specifična po tome što

se citati izgrađuju jako sporo (stoga citati radova objavljenih u zadnjih 5 godina nisu

vrijedni spomena) te što neki časopisi duge tradicije i ugleda imaju relativno niske

faktore odjeka. U daljnjemu navodimo 10 izabranih radova objavljenih u posljednjih

5 godina.

Computer search for trees with minimal ABC index

By: Furtula, Boris; Gutman, Ivan; Ivanovic, Milos; et al.


138

APPLIED MATHEMATICS AND COMPUTATION Volume: 219 Issue: 2 Pages:

767-772 Published: OCT 1 2012

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA MATHEMATICS,

APPLIED 1.600 0.733 Q1 (30/251)

On the converse Jensen inequality

By: Bakula, M. Klaricic; Pecaric, J.; Peric, J.

APPLIED MATHEMATICS AND COMPUTATION Volume: 218 Issue: 11 Pages:

6566-6575 Published: FEB 5 2012


APPLIED 1.600 0.733 Q1 (30/251)

Comparing Zagreb Indices of Cyclic Graphs

By: Caporossi, Gilles; Hansen, Pierre; Vukicevic, Damir

MATCH-COMMUNICATIONS IN MATHEMATICAL AND IN COMPUTER

CHEMISTRY Volume: 63 Issue: 2 Pages: 441-451 Published: 2010


INTERDISCIPLINARY APPLICATIONS

1.829 1.043 Q1 (18/95)

Improving the Selectivity of Antimicrobial Peptides from Anuran Skin

By: Kamech, Nedia; Vukicevic, Damir; Ladram, Ali; et al.

JOURNAL OF CHEMICAL INFORMATION AND MODELING Volume: 52 Issue:

12 Pages: 3341-3351 Published: DEC 2012


INFORMATION SYSTEMS

4.068

1.035 Q1 (6/135)

COMPUTER SCIENCE, INTERDISCIPLINARY

APPLICATIONS 1.472 Q1 (7/102)

Some Gruss type inequalities and corrected three-point quadrature

formulae of Euler type


139

By: Bakula, Milica Klaricic; Pecaric, Josip; Penava, Mihaela Ribicic; et al.

JOURNAL OF INEQUALITIES AND APPLICATIONS Article Number:

76 Published: MAR 3 2015

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA MATHEMATICS 0.768 0.582 Q2 (78/302)

Application of Vertex Algebras to the Structure Theory of Certain

Representations Over the Virasoro Algebra

By: Radobolja, Gordan

ALGEBRAS AND REPRESENTATION THEORY Volume: 17 Issue: 4 Pages:

1013-1034 Published: AUG 2014


The coarse shape groups

By: Bilan, Nikola Koceic

TOPOLOGY AND ITS APPLICATIONS Volume: 157 Issue: 5 Pages: 894-

901 Published: APR 1 2010


Towards the algebraic characterization of (coarse) shape path

connectedness

By: Bilan, Nikola Koceic

TOPOLOGY AND ITS APPLICATIONS Volume: 160 Issue: 3 Pages: 538-

545 Published: FEB 15 2013

JCR KAT. FAKTOR O.

MEDIJAN KVARTILA

MATHEMATICS 0.587 0.582 Q2 (149/302)

Primitive Symmetric Designs with up to 2500 Points

By: Braic, Snjezana; Golemac, Anka; Mandic, Josko; et al.


140

JOURNAL OF COMBINATORIAL DESIGNS Volume: 19 Issue: 6 Pages: 463-

474 Published: NOV 2011


Covering maps over solenoids which are not covering homomorphisms

By: Eda, Katsuya; Matijevic, Vlasta

FUNDAMENTA MATHEMATICAE Volume: 221 Issue: 1 Pages: 69-

82 Published: 2013



Nastavnici Odjela za politehniku objavili su do sada prema Web of Science 21 rad

koji su do sada citirani 34 puta (ovdje ne spominjemo ostale radove relevantne za

izbore u zvanja u području tehničkih znanosti). Zbirni h-ineks odjela je h=4. U

daljnjemu navodimo 10 izabranih radova objavljenih u zadnjih 5 godina.

Frequency domain boundary element versus time domain finite element

model for the transient analysis of horizontal grounding electrode

By: Poljak, Dragan; Lucic, R.; Doric, V.; et al.

ENGINEERING ANALYSIS WITH BOUNDARY ELEMENTS Volume: 35 Issue:

3 Pages: 375-382 Published: MAR 2011

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA ENGINEERING,

MULTIDISCIPLINARY 1.437 0.955 Q1 (21/87)

High-Accurate Numerical Computation of Internal Impedance of

Cylindrical Conductors for Complex Arguments of Arbitrary Magnitude

By: Vujevic, Slavko; Lovric, Dino; Boras, Vedran

IEEE TRANSACTIONS ON ELECTROMAGNETIC COMPATIBILITY Volume:

56 Issue: 6 Pages: 1431-1438 Published: DEC 2014

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA


141

ENGINEERING, ELECTRICAL & ELECTRONIC

1.351 1.214 Q2 (109/248)

TELECOMMUNICATIONS 1.351 1.117 Q2 (33/78)

A Novel Time-Domain Reflection Coefficient Function: TM Case

By: Antonijevic, Sinisa; Poljak, Dragan


55 Issue: 6 Pages: 1147-1153 Published: DEC 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA ENGINEERING, ELECTRICAL & ELECTRONIC

1.351 1.214 Q2 (109/248)


Detection of osmotic damages in GRP boat hulls

By: Krstulovic-Opara, L.; Domazet, Z.; Garafulic, E.

INFRARED PHYSICS & TECHNOLOGY Volume: 60 Pages: 359-364 Published:

SEP 2013

JCR KAT. FAKTOR O. MEDIJAN KVARTILA INSTRUMENTS &

INSTRUMENTATION 1.460 1.286 Q2 (24/57)

OPTICS 1.460 1.350 Q2 (37/83)

Time-Domain Generalized Telegrapher's Equations for the

Electromagnetic Field Coupling to Finite Length Wires Above a Lossy

Ground

By: Poljak, Dragan; Shoory, Abdolhamid; Rachidi, Farhad; et al.


54 Issue: 1 Pages: 218-224 Published: FEB 2012


1.351 1.214 Q2 (109/248)



142

Transient Response of Straight Thin Wires Located at Different Heights

Above a Ground Plane Using Antenna Theory and Transmission Line

Approach

By: Poljak, Dragan; Antonijevic, Sinisa; Drissi, Khalil El Khamlichi; et al.


52 Issue: 1 Pages: 108-116 Published: FEB 2010


1.351 1.214 Q2 (109/248)


Acceptable concept of carbon dioxide storage

By: Garafulic, Endri; Klarin, Branko

TEHNICKI VJESNIK-TECHNICAL GAZETTE Volume: 20 Issue: 1 Pages: 161-

165 Published: FEB 2013



A hybrid algorithm for computation of rectangular conductor internal

impendence

By: Boras, Vedran; Vujevic, Slavko; Lovric, Dino


346 Published: JUN 2012



Analyzing of relevant fault type for calculation of minimum fault current

magnitude on distribution transformer primary side

By: Boras, Vedran; Baric, Tomislav; Muharemovic, Alija


143


15 Published: MAR 2010



5.d) Druge vrste publikacija U slučaju da je za znanstveno područje Vašega visokog učilišta važnija druga vrsta publikacije (knjiga,

zbornik i dr.) navedite do 10 najvažnijih publikacija te vrste. Komentirajte kriterije za Vaš izbor

Druge vrste publikacija (knjige, zbornici, i dr.) nisu bitne kao mjerilo znanstvenog

rada za znanstvena područja kojima se Fakultet bavi.

5.e) Kriteriji znanstvene produktivnosti mentora doktorskih disertacija Navedite kriterije znanstvene produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih disertacija u

vašim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu

Doktorski studij BIOFIZIKA: Mentor u postupku stjecanja doktorata znanosti

može biti osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti i barem 5

znanstvenih radova iz biofizike ili srodne znanstvene grane objavljenih u posljednjih

10 godina u časopisima koji su citirani u bazi CC časopisa (Current Contents).

Doktorski studij ISTRAŽIVANJE U EDUKACIJI U PODRUČJU PRIRODNIH I

TEHNIČKIH ZNANOSTI: S obzirom na interdisciplinarnost studija i doktorskog

rada, samostalni mentori mogu biti oni nastavnici (u znanstveno-nastavnom zvanju)

koji imaju radove iz obrazovanja u području uže struke (biologije, kemije,

informatike ili tehnike) objavljene u međunarodno priznatim časopisima. U

protivnom, imenuju se dva mentora (voditelja doktorskog rada) i to jedan mentor iz

područja društvenih znanosti i jedan mentor iz područja uže struke.

5.f) Politika fakulteta za razvoj znanstvenog pomlatka Komentirajte politiku Vašega visokog učilišta za znanstveni razvoj mladih znanstvenika

Prema našem Pravilniku, svakom od doktoranada dodjeljuje se mentor koji prati

njegov rad (to nije nužno i njegov voditelj doktorske disertacije koji može biti i s

neke druge institucije). Mentor je obvezan jedanput godišnje podnositi izvještaj o

radu doktoranda Fakultetskom vijeću. Odjeli u pravilu omogućavaju doktorandima

studijske dopuste, sudjelovanja u ljetnim školama i radionicama i sl. Odjeli su iz

sredstava dobivenih za institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti u skladu sa

svojim potrebama i odlukama mogli izdvojiti dio sredstava za financiranje

znanstvenog usavršavanja doktoranada.


144

5.g) Znanstvena produktivnost međunarodne suradnje Osvrnite se na broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje nastavnika i suradnika, a u

kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici i umjetnici. Usporedite te rezultate s praksom

srodnih visokih učilišta

Znanstvena suradnja naših nastavnika s inozemnim znanstvenicima je po našem

mišljenju iznimno dobra. Ako se analiziraju podatci s WoS-a (isključujući pritom

radove velikih grupacija kao što su npr. one u CERN-u koje su same po sebi

najrazvijeniji oblik međunarodne suradnje u kojoj su svi u bibliografiji spomenuti

radovi plod suradnje znanstvenika s velikog broja međunarodnih institucija) onda

se vidi da je svega 18% radova zastupljenih u WoS-u nastalo kao rezultat rada

isključivo nastavnika s naše institucije, dakle ih je preko 80% plod suradnje s drugim

institucijama. Velik broj njih je nastao i kao plod suradnje sa znanstvenicima iz

inozemstva, naime od preko 430 koautora s drugih institucija u spomenutim

radovima preko 160 je iz inozemstva (nije dan točan broj jer WoS-pretraga daje

maksimalno 500 rezultata pa nisu svi koautori ušli u popis). Ovi omjeri su čak i bolji

nego u slučaju PMF-a Sveučilišta u Zagrebu što nije neočekivano jer smo zbog

malenog broja nastavnika i lošije infrastrukture više upućeni na suradnju s drugima.

5.h) Mišljenje doktoranada o dostupnosti mentora Navedite mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosno o vremenu koje

im se posvećuje za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja

Dolje navedeni rezultati izvadak su iz anketa koje su provedene među studentima

naših doktorskih studija.

Doktorski studij BIOFIZIKA: Na pitanje „Navedite mišljenje o dostupnosti mentora

te o vremenu koje Vam posvećuje za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja“

11 studenata od mogućih 11 je u akademskoj godini 2014/15 odgovorilo da su

zadovoljni dostupnošću mentora kao i količinom vremena koje im posvećuje.

Doktorski studij ISTRAŽIVANJE U EDUKACIJI U PODRUČJU PRIRODNIH I

TEHNIČKIH ZNANOSTI: Anketi je pristupilo 14 studenata od ukupno 15 koliko ih

je bilo na studiju akademske godine 2013/14.

Na ljestvici od 1 do 5 ocjenite:

Jasno postavljanje istraživačkih ciljeva

i očekivanja od studenta

1 0/14

2 1/14

3 1/14

4 1/14

5 11/14

Pomoć u planiranju godišnjih

istraživačkih aktivnosti i stručnog

usavršavanja

1 1/14

2 0/14

3 1/14

4 1/14

5 11/14


145

Poticanje na objavljivanje i pomoć pri

objavljivanju znanstvenih radova

1 0/14

2 1/14

3 0/14

4 1/14

5 12/14

Sveukupni mentorov odnos prema studentu

1 0/14

2 0/14

3 0/14

4 3/14

5 11/14

5.i) Istaknuti znanstveno-istraživački projekti Opišite sadržaj i karakter do 10 najznačajnijih znanstveno-istraživačkih projekata Vašega visokog

učilišta aktivnih u posljednjih 5 godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada

i rezultatima

U nastavku navodimo deset projekata izabranih po kriterijima kompetitivnosti (za

novije projekte) i količine i značaja postignutih rezultata (za završene projekte).

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Univerzalne osobine

sustava hladnih bozonskih i

fermionskih atoma

2015-2018 Hrvatska zaklada za

znanost Leandra Vranješ Markić

Ciljevi projekta: Opći cilj projekta je doprinijeti razumijevanju univerzalnih osobina ‘few-body’ i 'many-body' sustava razvojem i primjenom Kvantnih Monte Carlo simulacija na sustave hladnih bozonskih i fermionskih atoma. Specifični ciljevi projekta su sljedeći: Utvrditi raspon univerzalnosti kvantnih halo stanja koja se sastoje od 4 ili 5 atoma s posebnim naglaskom na realistične molekularne sustave; Odrediti kako nered i ograničenje mijenjaju univerzalne osobine sustava bozonskih i fermionskih atoma; 3. Razviti kontinuirane kvantne Monte Carlo simulacije za sustave sa spin-orbit vezanjem te ih primijeniti na model sustave hladnih atoma s ciljem pronalaska univerzalnih osobina.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Formacija i

destrukcija domena u vodenim otopinama


znanost Larisa Zoranić

Ciljevi projekta: U ovom projektu istraživat će se različiti tipovi strukturiranja u vodenim i drugim otopinama od molekularnih klastera, mikroemulzija, micela do lipidnih dvoslojeva. Glavna ideja je naći zajedničke fizikalne principe koji bi opisali ponašanje ovih uređenih struktura na molekularnom i staničnom nivou. Cilj je ispitati stabilnost klastera i asocijacija, te definirati mehanizme izgradnje i rušenja nastalih domena kada se u sustav uređene otopine dodaje treća komponenta. Istraživanje će imati dvije glavne teme, uređenost u više komponentnim molekularnim otopinama i ponašanje bioloških membrana u interakciji s antimikrobskim peptidima. Metode istraživanja su računalne simulacije metodom molekularne dinamike, uz razvoj teorijske metode integralnih jednadžbi i eksperimentalna mjerenja sustava od interesa. Na projektu je zaposlen jedan doktorand i jedan postdoktorand.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj

Biofizikalna konstrukcija


znanost Davor Juretić


146

antimikrobnih peptida i novi molekularni deskriptori

Ciljevi projekta: Konstrukcija desetak novih klasa antimikrobnih peptida korištenjem većeg broja originalnih metoda koje smo za tu svrhu razvili u našem laboratoriju i testiranje njihove antibakterijske aktivnosti posebno na višestruko otpornim kliničkim izolatima. Provjera koliko su to dobri kandidati za peptidne antibiotike testovima u uvjetima koji što više nalikuju na fiziološke uvijete (visoka koncentracija soli kao u fiziološkoj otopini) premda će se svi testovi raditi samo „in vitro“, dakle na nivou stanica a ne na laboratorijskim životinjama. Provjera da li su neki od novo konstruiranih peptidnih antibiotika efikasni protiv višestruko-otpornih gram-negativnih bakterija i provjere da li su ti peptidi lišeni citotoksičnosti, genotoksičnosti i hemolitičke aktivnosti. Što šira diseminacija rezultata rada na projektu putem web stranice projekta, izvještaja na skupovima i znanstvenim konferencijama, poboljšavanjem postojećih naših servera za znanstvene proračune i računalni dizajn peptidnih antibiotika kao i konstrukcija novih takvih servera. Publiciranje rezultata rada na projektu u uglednim međunarodnim časopisima. Patentiranje nekih od novo pronađenih postupaka, metoda ili peptida. Na projektu je zaposlen jedna doktorand.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Prilagodljivi

računalom oblikovani nastavni sadržaji

temeljeni na obradi prirodnog jezika

2015-2018 NATO Office of Naval

Research Ani Grubišić, Branko

Žitko

Ciljevi projekta: Ishod projekta uključuje razvoj gotovo potpuno automatiziranog inteligentnog tutorskog sustava za učenje i poučavanje u proizvoljnom deklarativnom područnom znanju uz komunikaciju na prirodnom jeziku. Automatizacija će se odraziti u generiranju i prilagodbi znanja o učeniku, kao i znanja o metodama poučavanja. Oblikovanje područnog znanja u modulu stručnjaka će također biti automatizirano (računalni stručnjak koristi ekstrakciju računalog znanja), umjesto ručne (živi stručnjaci oblikuju područno znanje). Štoviše, stvaranje, odabir, sekvenciranje i prezentacija elemenata računalom oblikovanih nastavnih sadržaja će biti u potpunosti automatiziran. Obrada prirodnog jezika će se primjenjivati tijekom dvosmjerne komunikacije u svim fazama učenja, poučavanja i testiranja znanja. Oblikovanje nastave u ovom sustavu će ponuditi nekoliko scenarija učenja, podučavanja i testiranja učenikova znanja.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Jačanje kapaciteta za primjenu i transfer

tehnologije mikroelektromehaničkih sustava na Sveučilištu u

Splitu (MEMSplit)

2014-2016 Strukturni fondovi EU-a Ante Bilušić

Ciljevi projekta: Strateški cilj projekta je doprinos jačanju nacionalnog gospodarstva zasnovanog na visokim tehnologijama i proizvodima s visokom dodanom vrijednošću, a putem stvaranja znanstveno-tehnološke infrastrukture za tehnologije mikro-elektromehaničkih sustava (MEMS). Kao rezultat provedbe projekta na Sveučilištu u Splitu će se stvoriti i upogoniti potpun razvojno-proizvodni proces MEMS-tehnologija za izradu mikrosenzora i mikrouzbudnika po narudžbi. Operativnost razvijenog procesa će biti demonstrirana izradom dva funkcionalna MEMS-modela: mikrosonde s površinskim akustičnim valom za detekciju organskih materijala za detekciju definiranog organskog spoja te minijaturne medicinske ultrazvučne sonde za dermatološka ispitivanja, koji će poslužiti i kao kvantitativni pokazatelji uspješnosti tehničkog dijela projekta. Dodatno, putem diseminacijskih aktivnosti projekta, industrijski subjekti u Hrvatskoj će biti upoznati s mogućnostima eksploatacije razvijenog procesa i stečenih znanja i vještina u svoje komercijalne svrhe, dok će putem umrežavanja s drugim znanstveno-istraživačkim laboratorijima biti značajno osnažena mogućnost daljnjeg prijavljivanja (i prijavitelja i partnera) istraživačkih i razvojnih projekata unutar različitih programa Europske unije, poput Obzora 2020 i strukturnih fondova. U konačnici, provedbom projekta će se Ured


147

za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu dodatno osnažiti kapacitetom za transfer MEMS-tehnologija prema gospodarstvu, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Konkurentno

hrvatsko visoko obrazovanje za bolju

zapošljivost

2013-2016 Europska komisija Mile Dželalija

Ciljevi projekta: Istražiti sustave priznavanja i vrednovanja neformalnog i neformalnog učenja u zemljama EU i šire te predložiti prikladan sustav za Hrvatsku. Izradom i testiranjem 6 kratkih programa iz primijenjene fizike i ICT-a testira se predloženo rješenje u cilju poticanja i integriranja efektivnog cjeloživotnog učenja na sveučilištu s fokusom na inovativno samozapošljavanje.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj DigiSkills: Mreža za

jačanje digitalnih kompetencija

2012-2015 Europska komisija Andrina Granić

Ciljevi i rezultati projekta: DigiSkills projekt ima za cilj okupiti i dalje razvijati sadržaje, usluge, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje, kako u primarnom, sekundarnom i fakultetskom obrazovanju tako i u obrazovanj odraslih, formuliranjam scenarija korištenja platformi i alata za učenje koje će biti testirani sa stvarnim korisnicima iz osam zemalja (Austrija, Belgija , Grčka, Hrvatska, Poljska, Španjolska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), i vrednovani u smislu njihovog utjecaja, s posebnim naglaskom na institucionalne i pedagoške inovacije. Na taj način, DigiSkills mreža adresira nužnost razvijanja integrativnog pristupa primijenjenog kod prikupljanja i diseminacije najbolje prakse (engl. best practice) koja uz pomoću inovativne prakse učenja i podučavanja promiče učenje uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj V-ALERT: Virtualni

svijet za učenje i uspostavljanje svijesti

o informacijskoj sigurnosti

2013-2015 Europska komisija Andrina Granić

Ciljevi i rezultati projekta: Cilj V-ALERT projekta je uspostavljanje svijesti i kulture vezane za područje informacijske sigurnosti kod različitih grupa korisnika informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), kao što su učenici, nastavnici, studenti, profesori i zaposlenici poduzećima, podizanjem svijesti i uvježbavanjem putem inovativnog alata za e-učenje. U kontekstu projekta razvilo se on-line 3D virtualno okruženje za učenje (engl. Virtual World Learning Environment, VWLE) koje simulira scenarije vezane za prijetnje u području informacijske sigurnosti iz stvarnog svijeta, omogućavajući tako stjecanje znanja o mogućim rizicima i prijetnjama ali u sigurnom okruženju. Putem personaliziranih preporuka VWLE korisnicima osigurava podršku u realnom vremenu pri čemu su preporuke bazirane na primjeni algoritama preporuke povezanih s profilima korisnika i njihovim aktivnostima u okviru virtualnog svijeta. “Učenje kroz rad” je temeljni pedagoški pristup V-ALERT projekta, pristup koji može povećati intrističnu motivaciju učenika te omogućiti bolje razumijevanje i učenje. Okruženje se testiralo sa svim grupama korisnika iz pet europskih zemalja Bugarske, Cipra, Grčke, Hrvatske i Srbije.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Diskretni

matematički modeli u kemiji

2007-2013 MZOS Damir Vukičević

Rezultati projekta: Diskretni matematički modeli u kemiji su bazirani na uporabi teorije grafova u


148

kemiji. Posebice su korištene metode ekstremalne teorije grafova i analize mogućnosti realizacije grafova s danim parametrima. Također su primijenjene i metode rudarstva podataka za predviđanje pojedinih fizikalno-kemijskih svojstva molekula. Na objavljenim radovima u sklopu ovog projekta ostvarena je interdisciplinarna suradnja s brojnim znanstvenicima (matematičarima, kemičarima, fizičarima) širom svijeta uključujući akademike iz nekoliko zemalja i dobitnika Nobelove nagrade Harolda Krota. Ovaj projekt je izgenerirao preko 70 CC radova i preko 140 radova ukupno, te je bio drugi najplodniji projekt u Republici Hrvatskoj u području matematike.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Mehanizmi očuvanja stabilnosti genoma u

viših biljaka 2007-2013 MZOS Jasna Puizina

Rezultati projekta: Dokazano je da protein Ku u vrste Arabidopsis thaliana, regulira homolognu rekombinaciju na telomerima, koje se u nedostatku tog proteina otkidaju i stvaraju citoplazmatske kružne molekule DNA (Zellinger et al. 2007, Molecular Cell). Okarakteriziran je novi gen u arabidopsisa, SMG7 (EST1B), čija inaktivacija povećava razinu aberantnih transkripata, što potvrđuje njegovu ulogu u nesmislenim-posredovanu razgradnju mRNA (NMD). SMG7 dodatno i modulira aktivnosti CDK na kraju mejoze (Riehs et al. 2008, J Cell Sci). Otkrivena je dodatna funkcija proteina Mre11 u mejozi arabidopsisa, gdje Mre11 djelomično kompenzira deficijenciju proteina Atm. Okarakteriziran je novi mutant mre11-4, te je obilježena moguća proteinska domena s važnom ulogom u mejotičkoj rekombinaciji (Šamanić et al. 2013, Plos One). Rekonstruirano je podrijetlo i struktura genoma tradicionalno uzgajanog luka, ljutika, Allium x cornutum: identificirane su sve tri roditeljske vrste uključene u dvostruku hibridizaciju. Jedna od roditeljskih vrsta je Allium pskemense, mogući donor sterilnog tipa citoplazme, koji ima važnu primjenu u oplemenjivanju biljaka (Fredotović et al. 2014, BMC Plant Biol). Filogenetska analiza ITS regije 18-5.8-26S rDNA četiriju vrsta ljekovitog vriska ukazuje na blisku genetičku srodnost vrsta S. cuneifolia i S. montana s jedne strane, te vrsta S. subspicata i S. visianii s druge strane, što je podudarno s grupiranjem tih vrsta prema kemotipovima njihovih eteričnih ulja (Bezić et al. 2009, Molecules). Analizirana je veličina genoma srebrne jele, te struktura njenog kariotipa, distribucija heterokromatina, ribosomskih gena i telomernih sekvenci (Puizina et al. 2008, Plant Biology). Primjenom molekularnih metoda identificirani geni rezistencije na antibiotike za nekoliko vrsta bakterija iz mora Kaštelanskog zaljeva, te su dokazani neki mehanizmi njihova prijenosa (Maravić et al. 2012 Int. J. Environ Heal. R.; Maravić et al. 2012, World J. Microb. Biot., Maravić et al. 2013, World J. Microb. Biot., Maravić et al. 2013, Int. J. Food Microbiol, Maravić et al. 2014, Antimicrob. Agents. Chemother., Maravić et al. 2015, Mar. Pollut. Bull.). Temeljem analize sekvenci mitohondrijskih gena COI, 16S rDNA, ND5 i CYTB, rekonstruirani su filogenetski odnosi, populacijska genetika i biogeografija nekih invazivnih puževa (rodovi Cornu, Eobania, Cernuella) i kukaca (tigrasti komarac i staklenička bijela mušica). Rezultati su publicirani u 7 radova (Žitko et al. 2011, Eur. J. Entomol; Puizina et al. 2012, Vie et Milieu; Rađa et al. 2012, Am Mal Bull; Puizina et al 2013a, ISRN Zoology, Puizina et al. 2013b J Entomol Zoolog Studies, Puizina et al. 2014 Am Mal Bull, Prijović et al. 2014, Bul Entomol Res). Tijekom realizacije projekta (2007.-2014.) objavljena su 23 izvorna znanstvena rada čiji je ukupni impakt fakor 55,56, izrađena je i obranjena jedna disertacija te 18 diplomskih radova.

Naziv projekta Trajanje Financiranje projekta Voditelj Oligomerni enzimski

sustavi u sintezi bioaktivnih

sekundarnih metabolita

2007-2013 MZOS Maja Pavela-Vrančić

Rezultati projekta: Neribosomske peptid sintetaze (NRPS) su multimerni enzimski kompleksi koji kataliziraju sintezu širokog spektra prirodnih biološki aktivnih peptida, poput antibiotika, antitumorskih sredstava, imunosupresiva i toksina. Organizacijska struktura NRPS omogućava sintezu novih biosintetskih sustava kombinatornom razmjenom heterolognih modula, međutim, produktivnu razmjenu ograničava nedovoljno poznavanje mehanizma intra i intermolekulske komunikacije, pa je rasvjetljavanje osnovnih principa molekulske dinamike i mehanizma regulacije od presudnog značaja za njihovo razumijevanje i manipulaciju. Kristalne strukture adenilacijske domene, koja je odgovorna za prepoznavanje i aktivaciju aminokiselinskog supstrata, ukazuju na velike strukturne preinake tijekom

http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=177-1191196-0829




149

katalitičkog ciklusa, a dovode se u vezu s usklađivanjem katalitičkih koraka i s interakcijom sa susjednom PCP-domenom. Interakcija između domena ispitana je komparativnom analizom fuziranih i transkripcijski disociranih domena i to praćenjem fluorescencije, prijenosa aminoacilne skupine na PCP-domenu i ciljanom mutagenezom aminokiselinskih ostataka u dijelu polipeptidnog lanca koji je u strukturnom modelu prepoznat kao potencijalna regija za interakciju adenilacijske i PCP-domene. Gašenje fluorescencije provedeno na divljem tipu i mutantama TycA-A s pojedinačno zamijenjenim triptofanima, ukazuje na dvije skupine fluorofora različite dostupnosti okolnom otapalu, od kojih W227 može poslužiti kao intrinzična fluorescencijska proba. U okviru ovog projekta objavljeno je 16 izvornih znanstvenih radova te su izrađene i obranjene tri disertacije i pet diplomskih radova.

5.j) Doprinos znanstvenih istraživanja aktivnostima institucije Opišite načine kroz koje znanstvena istraživanja pridonose: nastavi, intelektualnom i tehnološkom

transferu u društvo i gospodarstvo te drugim aktivnostima institucije

Znanstvena istraživanja koja se provode na našem fakultetu svoj doprinos nastavi

daju prvenstveno na doktorskim studijima ali u određenoj mjeri i na diplomskim

studijima kroz izradu diplomskih radova i stalno osuvremenjivanje naprednih

kolegija. Neki od studenata doktorskih studija uključeni su u znanstvene i razvojne

projekte čiji su voditelji nastavnici našega fakulteta dok se studente diplomskih

studija može naći kao koautore u znanstvenim i stručnim radovima naših

nastavnika. Nastavnici koji se bave edukacijskim istraživanjima surađuju blisko s

Agencijom za odgoj i obrazovanje, a ove godine je ta suradnja i formalizirana

potpisivanjem ugovora o suradnji. Kroz projekte Konkurentno hrvatsko visoko

obrazovanje za bolju zapošljivost i Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu

nastavnika informatke, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematke na temeljima

Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira pokušat će se kroz doprinos provedbi Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira povećati konkurentnost hrvatskog obrazovnog sustava. Kod

nas se također odvija i značajna aktivnost vezana uz razne oblike popularizacije

znanosti: u posljednjih pet godina, što sami što u suradnji s našim studentima i

strukovnim udrugama, imali smo preko stotinu takvih aktivnosti (Festival znanosti,

Noć istraživača, Zlatna večer matematike). Cilj je takvih aktivnosti povećati interes

učenika osnovnih i srednjih škola za prirodne znanosti te ih tako i motivirati za upis

na studije koje nudimo.

U zadnje vrijeme jača direktna suradnja s gospodarstvom, posebno kroz dva

strukturna projekta koja vode znanstvenici PMF-a, prof. dr. sc. Ante Bilušić („Jačanje

kapaciteta za primjenu i transfer tehnologije mikroelektromehaničkih sustava na

Sveučilištu u Splitu (MEMSplit)“, partner tvrtka Inetec-institut za nuklearnu

tehnologiju d.o.o. ) i doc.dr. sc. Damir Kovačić (“Jačanje kapaciteta Sveučilišta u Splitu

za istraživanje, razvoj i inovacije u području medicinske neuroelektronike

(STRIPmed), partner tvrtka Mikroprojekt d.o.o“). Ovakvom suradnjom se direktno

ostvaruje tehnološki transfer u gospodarstvo, pri čemu u svim stručnim pitanjima

postoji podrška Ureda za transfer tehnologije (UTT). Istraživanja u području

antimikrobnih peptida potencijalno mogu voditi razvoju novih lijekova, međutim u


150

navedenom je ključna zaštita intelektualnog vlasništva te kontakti s tvrtkama. UTT

je povezao grupu s predstavnicima farmaceutske tvrtke Fidelta d.o.o. za istraživanje

i razvoj te se razmatra prijava projekta na UTT program kojim bi se osigurala

sredstva za zaštitu intelektualnog vlasništva i komercijalizaciju rezultata. Također,

istraživanja biljaka na Odjelu za biologiju dovela su do osmišljavanja niza potpuno

prirodnih proizvoda. Najprikladniji način izlaska na tržište također se traži kroz UTT

program.

Naš djelatnik dr. sc. Juraj Kamenjarin član je Povjerenstva za praćenje stanja okoliša

koje je formiralo Gradsko vijeće Grada Kaštela i čija je djelatnost iznimno važna s

obzirom na loše stanje okoliša u tom dijelu naše okolice.

5.k) Časopisi u izdanju Fakulteta Navedite časopise Vašega visokog učilišta i opišite njihovu važnost (znanstveni/stručni, sastav

uredništva, jezik, postupak odabira, čimbenik odjeka i ostalo)

Naš Fakultet ne izdaje vlastite časopise.

5.l) Stručni projekti Opišite sadržaj i karakter stručnih projekata ovoga visokog učilišta aktivnih u posljednjih pet godina

(brojčani podaci u tablici 5.3). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima

Zbog prirode istraživanja kojima se bave nastavnici naše ustanove do sada nismo

imali značajnijih stručnih projekata. Ovom prilikom možemo samo spomenuti

projekt „Ispitivanje enzima lipoksigenaznog puta u autohtonim sortama maslina“,

2013., koji je bio dio Programa potpore znanstveno istraživačkih projekata u

poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije.

5.m) Utjecaj stručnih i razvojnih projekata na razvoj društva Navedite utjecaj rezultata stručnih i razvojnih projekata Vašega visokog učilišta i usluga na razvoj

domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave

Naš fakultet trenutno ima nekoliko aktivnih razvojnih projekata:

V-ALERT: Virtual World for Awareness and Learning on Information Security

DigiSkills: Network for the enhancement of digital competence skills

Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor)

Konkurentno hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost

Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatke,

tehnike, biologije, kemije, fizike i matematke na temeljima Hrvatskoga

kvalifikacijskog okvira.

Ovi projekti su relativno novi pa je teško govoriti o njihovom utjecaju no kao rezultat

TEMPUS projekta "Stimulating Croatia's Entrepreneurial Activities and Technology

Transfer in Education – CREATE'' (prosinac 2005. - rujan 2008.) na Odjelu za fiziku


151

PMF-a osnovan je Ured za transfer tehnologije, kao i uredi na Sveučilištima u Rijeci

i Zagrebu. Ured je kao dio PMF-a 2008. godine, kroz projekt “Services in support of

business and innovation” (u okviru CIP programa), postao dijelom Europske

poduzetničke mreže Hrvatske EEN, koja je najveća potporna organizacija malom i

srednjem poduzetništvu u EU. UTT je djelovao u okviru PMF-a sve do kraja 2010.

godine kad je prešao na sveučilišnu razinu, a dio EEN mreže je i danas gdje

svakodnevno pruža usluge tvrtkama, povezuje ih sa znanstvenim grupama, pruža

potporu u pripremi i razvoju njihovih inovativnih projekata (primjerice program

provjere inovativnog koncepta BICRO POC) i tako direktno doprinosi razvoju

domaće privrede. Voditeljica UTT-a izv. prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić je

djelatnica PMF-a.

5.n) Politika praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada Navedite na koji ste način uspostavili sustavnu politiku praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada

na Vašem visokom učilištu i opišite njezine elemente i način djelotvorne primjene

Podatci o znanstvenoj produktivnosti prikupljaju se na godišnjoj razini (prema

citatnoj bazi podataka Web of Science), a posebno se izdvajaju radovi objavljeni u

prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima. Korištenjem pretraživača

WoS-a moguće je kontinuirano pratiti ukupni ii pojedinačni učinak naših nastavnika

i suradnika kako po broju radova tako i po citiranosti. Podatci o ostalim radovima i

sudjelovanjima na konfernecijama prate se na godišnjoj razini putem Hrvatske

znanstvene bibliografije.

5.o) Politika poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim

znanstvenim časopisima Opišite politiku poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim znanstvenim časopisima (ili

istaknutim izdavačkim kućama za knjige), odnosno sustav podrške objavljivanju u prestižnim

časopisima za vaše područje (primjerice pomoć pri prevođenju, istorazinska procjena (peer-review),

sustav informiranja o pozivima za predavanje članaka i dr.)

U skladu s odlukom Vijeća jednom godišnje nagrađuje se novčano 15%

najuspješnijih autora na našoj ustanovi, pri čemu se uspješnost mjeri prema

objavljivanju radova u prestižnim časopisima (s najboljim omjerom IF/medijan

pripadne liste). Iznosi nagrada ovise o godišnjim sredstvima za institucijsko

financiranje znanosti, a mogu se trošiti u skladu s važećim propisima za korištenje

spomenutih sredstava.

5.p) Etika u znanstvenom istraživanju. Privlačenje uspješnih znanstvenika Objasnite na koji način vodite brigu o etici u istraživanju te kako provodite europske i svjetske standarde

u zapošljavanju najboljega znanstvenog kadra (primjerice primjena The European Charter for

Researchers)

Na Fakultetu postoji Etičko povjerenstvo, posebno povjerenstvo dekana, izabrano

od strane Fakultetskog vijeća, koje se sastoji od pet članova i djeluje po potrebi, na


152

temelju vlastitih saznanja ili dobivenih informacijama o neetičnom ponašanju. Što

se tiče standarda u zapošljavanju najboljeg kadra, svi natječaji za znanstveno-

nastavna i suradnička zvanja su javni i međunarodni (osim u domaćim glasilima i

na našim mrežnim stranicama objavljuju se i na stranicama Euraxess portala čime

se poštuju odredbe Povelje za istraživače).

5.q) Zadovoljstvo postojećim stanjem Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja.

U zaista nepovoljnim uvjetima u kojima rade naši nastavnici rezultati su dobri.

Useljenjem u novu zgradu u sveučilišnom kampusu uz opremanje novih laboratorija

rezultati će nesumnjivo biti i bolji, dok bi se optimiziranjem nastave mogao povećati

kapacitet za znanstvena istraživanja. Nastavnike, pogotovo mlade, treba poticati da

prijavljuju kompetitivne projekte kako bi se povećala sredstva za istraživanja koja

su sada nedostatna. Ovdje je potrebno naglasiti da se sredstva za opremanje nove

zgrade, posebno laboratorija, nadamo dobiti preko prijavljenog infrastrukturnog

projekta Europskog fonda za regionalni razvoj (naš projekt je dio zalihe

infrastrukturnih projekata za Republiku Hrvatsku i velika je šansa da ćemo ga i

dobiti).

Tablica 5.1. Mentori (Mentori za znanstveno područje)

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj mentora kod kojih su obranjeni

doktorati znanosti u posljednjih 5 godina

Broj trenutno dodijeljenih mentora

Broj objavljenih radova mentora u domaćim

recenziranim znanstvenim časopisima u posljednjih 5 godina*

Broj objavljenih radova mentora u

inozemnim recenziranim znanstvenim časopisima u

posljednjih 5 godina*

BIOFIZIKA 5 mentora

2 komentora

21 ukupno 17 vanjskih

4 PMF 0 317

ISTRAŽIVANJE U EDUKACIJI

0 (studij pokrenut prije tri godine!)

15 ukupno 10 vanjskih

5 PMF 12 109

Tablica. 5.2. Izvori financiranja znanstvenih projekata

God. početka

Projekt (naziv) Trajanje projekta (mjeseci)

MZOS Državni

proračun

EU fondo

vi

Ostali izvori

UKUPNO

2015 Univerzalne

osobine sustava hladnih bozonskih

42 - 595.500,0

0 kn - - 595.500,00 kn


153

i fermionskih atoma

2014

Formacija i destrukcija domena u vodenim

otopinama

36 - 653.750,0

0 kn - - 653.750,00 kn

2014

Biofizikalna konstrukcija

antimikrobnih peptida i novi molekularni deskriptori

36 - 410.515,0

0 kn - - 410.515,00 kn

2015

Adaptive Courseware based

on Natural Language

Processing (AC & NL Tutor)

36 - 687.500,0

0 kn -

4,612.500,00 kn

5,300.000,00 kn

2014

Jačanje kapaciteta za primjenu i

transfer tehnologije

mikroelektromehaničkih sustava na Sveučilištu u Splitu

(MEMSplit)

26 - 1,914.851,

60 kn

4,019.834,40

kn -

5,934.686,00 kn

2013

Competitive Croatian Higher

Education for better

Employment

18 - 1,079.000,

00 kn

3,025.000,00

kn -

4,104.000,00 kn

2012

DigiSkills: Network for the enhancement of

digital competence skills

36 - 1,188.346,

17 kn

3,564.970,38

kn -

4,753.316,55 kn

2013

V-ALERT: Virtual World for

Awareness and Learning on Information

Security

24 - 929.618,7

1 kn

2,788.825,85

kn -

3,718.444,56 kn

2007 Diskretni

matematički modeli u kemiji

84 113.333,32 kn

- - - 113.333,32 kn

2007

Mehanizmi očuvanja

stabilnosti genoma u viših biljaka

84 793.333,32 kn

- - - 793.333,32 kn

2007

Oligomerni enzimski sustavi u sintezi bioaktivnih

sekundarnih metabolita

84 603.334,32 kn

- - - 603.334,32 kn

26,980.213,07

kn






154

Tablica 5.4. Popis znanstvenih i razvojnih projekata

Popis znanstvenih i razvojnih projekata koje je dodijelio MZOS s imenima voditelja aktivnih u zadnjih 5 godina

1. Tranzitivne grupe i s njima povezane diskretne strukture (177-0000000-0882) Anka Golemac

2. Diskretni matematički modeli u kemiji (177-0000000-0884) Damir Vukičević 3. Vodik ili biodizel u gradskom javnom prometu (177-0000000-1931) Ante Krstulović

(zatvoren 2010.) 4. Oligomerni enzimski sustavi u sintezi bioaktivnih sekundarnih metabolita (177-0000000-

2962) Maja Pavela-Vrančić 5. Indikatori fekalnog onečišćenja i moguće patogene bakterije u obalnom moru (177-

0000000-3182) Mirjana Skočibušić 6. Visokoenergijski reakcijski sustavi i primjena Grida (177-0000000-3193)

Mile Dželalija (zatvoren u 2012.) 7. TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (177-0000000-3326) Šime Pilić 8. Značaj sukcesije za očuvanje bioraznolikosti Mediteranske vegetacijske regije (177-

0000000-3581) Juraj Kamenjarin 9. Računalni vid u identifikaciji kinematike sportskih aktivnosti (177-0232006-1662) Vladan

Papić (prenesen na FESB u 2011.) 10. Transportna i magnetska svojstva nanostrukturiranih kompleksnih metalnih spojeva (177-

0352826-0478) Ante Bilušić 11. Oblikovanje i vrednovanje inteligentnih sustava e-učenja (177-0361994-1996) Slavomir

Stankov 12. Upotrebljivost i prilagodljivost sučelja inteligentnih autorskih ljuski (177-0361994-1998)

Andrina Granić 13. Modeliranje molekula i materijala metodama matematičke i računarske kemije (177-

0982929-2940) Ante Graovac (prenesen na Sveučilište u Zagrebu 2013.) 14. Grubi oblik i klasifikacija natkrivanja (177-0372791-0886) Vlasta Matijević 15. Lieve grupe, integrabilni sistemi i simetrije (177-0372794-2816) Saša Krešić-Jurić 16. Konveksne funkcije i primjene (177-1170889-1287) Marko Matić 17. Nejednakosti i numerička analiza (177-1170889-3039) Nenad Ujević (spojen s projektom

177-1170889-1287 u 2011.) 18. Kserofiti i njihovi sekundarni metaboliti (177-1191192-0830) Nada Bezić 19. Mehanizmi očuvanja stabilnosti genoma u viših biljaka (177-1191196-0829) Jasna Puizina 20. Razvoj i primjene principa maksimalne proizvodnje entropije (177-1770495-0476) Davor

Juretić 21. Struktura, međudjelovanja i prijenos u vodenim otopinama s primjenama (177-1770508-

0480) Franjo Sokolić 22. Istraživanje višečestičnih sustava Monte Carlo simulacijama (177-1770508-0493) Leandra

Vranješ Markić

Popis bilateralnih i ostalih međunarodnih projekata s imenima voditelja aktivnih u zadnjih 5 godina

1. A European Network For Mitigating Bacterial Colonisation and Persistence On Foods and

Food Processing Environments, COST Action FA1202, 2012-2016., J. Simunić 2. The LSST investigation of GPU computing technology, bilateral research project (Croatia-

USA) 2012-2013, D. Vinković 3. Studying In-medium properties of strange particles, bilateral research project (Croatia-

Austria), 2012-2013, M. Dželalija 4. Quantum Adsorption on Graphene, bilateral research project (Croatia-Austria), 2012-2013,

L. Vranješ Markić 5. Genetics of brown algae, Cystoseira spp. (Phaeophyceae, Fucales) from the Adriatic Sea,

bilateral research project (Croatia-Austria), 2012-2013, J. Puizina 6. Development of Vocational Qualifications Framework for Somalia/Somaliland, EU EDF


155

project (Serbia), 2011-2011, M. Dželalija 7. EU COST ES0905 Basic Concepts for Convection Parameterization in Weather Forecast and

Climate Models, Convection Action, 2010-2014, Ž. Fuchs 8. Designing, synthesis and control of therapeutic activity of novel selective 9. peptide antibiotics, Alpe-Adria Fellowships, Trieste, Italy, 2010, N. Ilić & D. Juretić 10. Recognition and Development of Vocational Educational and Training Competencies –

PEIRA, LLP project, 2010-2012, M. Dželalija 11. Modeling of novel carbon structures, bilateral research project (Croatia-Hungary) 2010-

2011, A. Graovac 12. Monte Carlo simulations of adsorbents on carbon nanostructures, bilateral research project

(Croatia-Austria), 2010-2011, L. Vranješ Markić 13. Design and synthesis of selective peptide antibiotics, bilateral research project (Croatia-

Italy), 2009-2011, D. Juretić 14. Application of algebraic, topologic and combinatorial methods in sciences, bilateral

research project (Croatia-Slovenia), 2009-2010, A. Graovac 15. Kappa-Minkowski spacetime: formalism and applications, bilateral research project

(Croatia-Poland), 2009-2011, S. Krešić-Jurić 16. Načelo najveće proizvodnje entropije i mreže biokemijskih reakcija u stanicama, bilateral

research project (Croatia-Slovenia) 2007-2011, D. Juretić 17. Algebraic methods in mathematical physics, bilateral research project (Croatia-Hungary),

2009-2010, S. Krešić-Jurić 18. Mathematical modeling and experimental research in analytical, environmental and food

chemistry, bilateral research project (Croatia-Slovenia), 2009-2010, D. Vukičević 19. Services in support of business and innovation, competitiveness and innovation framework

program, CIP, 2008-2010, L. Vranješ Markić

Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ, ostale državne institucije ili domaće gospodarstvo) s imenima voditelja

1. Formacija i destrukcija domena u vodenim otopinama, HRZZ, 2014-2017, Larisa Zoranić, 2. Biofizikalna konstrukcija antimikrobnih peptida i novi molekularni deskriptori, HRZZ, 2014-

2017, Davor Juretić 3. Univerzalne osobine sustava hladnih bozonskih i fermionskih atoma, HRZZ, 2015-2018,

Leandra Vranješ Markić

Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekta iz međunarodnih izvora s imenima voditelja

1. "V-ALERT: Virtual World for Awareness and Learning on Information Security"; Lifelong Learning Programme, Sub-programme Development of Innovative ICT-based Content, Services, Pedagogies and Practice for Lifelong Learning (Key Activity 3), Action: KA3 Multilateral networks, 2013-2015, Andrina Granić

2. "DigiSkills: Network for the enhancement of digital competence skills"; Lifelong Learning Programme, Sub-programme Development of Innovative ICT-based Content, Services, Pedagogies and Practice for Lifelong Learning (Key Activity 3), Action: KA3 Multilateral networks, 2012-2015, Andrina Granić

3. EMBRACE, FP7 projekt, 2011-2015, Željka Fuchs 4. Bosnia and Herzegovina qualifications framework for higher education - BHQFHE", TEMPUS,

2013-2016, Mile Dželalija 5. Competitive Higher Education for better Employment, IPA projekt, 2013-2015, Mile Dželalija 6. Jačanje kapaciteta za primjenu i transfer tehnologije mikro-elektromehaničkih sustava na

Sveučilištu u Splitu, Poziv Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije, strukturni projekt 2014-2016, Ante Bilušić

7. Jačanje kapaciteta Sveučilišta u Splitu za istraživanje, razvoj i inovacije u području medicinske neuroelektronike (STRIPmed), Poziv Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije, strukturni projekt 2014-2016, Damir Kovačić

8. Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor), Long Range Broad Agency Announcement (BAA) for Navy and Marine Corps Science and Technology, 2015-2018, Ani Grubišić & Branko Žitko


156

9. Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatke, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematke na temeljima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, Prioritet 3 Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, Mjera 3.1 Unapređenje obrazovnog sustava Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“, 2015-2016, Ani Grubišić

Tablica 5.5. Bibliografija (od 2010.)

Vrsta radova*

Ukupan broj

radova**

Broj radova koji

su proizašli iz suradnje s

drugim visokim učilištima i

znanstvenim organizacijama

Omjer: broj radova/broj nastavnika**

60

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi WoS (SSCI, SCI-expanded i

A&HCI)

275 224 275/58=4,74 379/2=189,5 654/60=10,9

Radovi velikih

kolaboracija: 379

Svi radovi velikih kolaboracija:

379

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u

znanstvena zvanja 55 39 55/60=0,91

Autorstvo inozemno izdanih knjiga 0 0 0 Autorstvo domaćih knjiga 2 1 2/60=0,02

Radovi u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom

44 40 44/60=0,73

Radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom

5 1 5/60=0,08

Stručni radovi 17 0 17/60=0,28

Poglavlja u recenziranim knjigama 33 13 33/60=0,55

Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta

Vrsta radova* Ukupan broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika**

Odjel za biologiju

9

Odjel za fiziku 16


9 Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi

275 84/9=9,33 71/14=5,07 10/9=1,11


157

WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI)

Radovi velikih kolaboracija:

379

Radovi velikih kolaboracija: 379/2=189,5

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u

bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

55 10/9=1,11 5/16=0,31 15/9=1,67

Autorstvo inozemno izdanih knjiga

0 0 0 0

Autorstvo domaćih knjiga

2 1/9=0,11 0 0

Radovi u domaćim časopisima s

međunarodnom recenzijom

44 7/9=0,78 5/16=0,31 3/9=0,33

Radovi u domaćim časopisima s domaćom

recenzijom

5 3/9=0,33 1/16=0,06 0

Poglavlja u recenziranim

knjigama 33 1/9=0,11 5/16=0,31 7/9=0,78

Vrsta radova*

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika**

Odjel za kemiju 6

Odjel za matematiku

12


5

Samostalna katedra za DH

znanosti 3

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi WoS (SSCI, SCI-

expanded i A&HCI)

35/6=5,83 70/12=5,83 11/5=2,2 4/3=1,33

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u

bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

7/6=1,17 11/12=0,91 8/5=1,6 0

Autorstvo inozemno izdanih knjiga

0 0 0 0

Autorstvo domaćih knjiga

0 0 0 1/3=0,33

Radovi u domaćim časopisima s

međunarodnom recenzijom

4/6=0,67 19/12=1,58 5/5=1 1/3=0,33

Radovi u domaćim časopisima s domaćom

recenzijom

0 0 1/5=0,2 0


158

Poglavlja u recenziranim

knjigama 9/6=1,5 4/12=0,33 8/5=1,6 1/3=0,33


159

6. Mobilnost i međunarodna suradnja

6.a) Podupiranje unutarnje mobilnosti Navedite na koji način podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogućnosti prelaska studenata koji

su završili druge srodne studijske programe).

Sukladno Pravilniku o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim

sveučilišnim studijima Fakulteta, omogućen je upis diplomskih studija studentima

koji su završili sličan preddiplomski studija bilo na na Fakultetu bilo izvan njega. Za

takve se studente pojedinačno provjeravaju stečene kompetencija na prethodnom

studiju te se određuju priznati te razlikovni predmeti. Najveći broj određenih

razlikovnih predmeta mjeren u ECTS bodovima je 30. Kao primjer navodimo upise

na diplomski studij fizike studenata koji su završili preddiplomski studij

elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu elektrotehike, strojarstva i

brodogradnje Sveučilišta u Splitu.

6.b) Međunarodna suradnja Opišite ciljeve koje želite postići međunarodnom suradnjom Vašega visokog učilišta. Navedite oblike

suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokim učilištima, individualnu

suradnju u istraživanjima, duže i kraće boravke nastavnika i studenata u inozemstvu, međunarodne

stipendije za nastavnike i studente, organiziranje međunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje

na međunarodnim konferencijama i ostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspješnost postojeće

međunarodne suradnje Vašega visokog učilišta

Na ovo je pitanje dijelom odgovoreno je u drugim točkama (europski projekti, bilateralni

projekti, individualna suradnja u istraživanjima, boravci nastavnika i studenata u

inozemstvu) stoga ćemo ovdje dati samo podatke o međunarodnim konferencijama

te reći nešto o uspješnosti i ciljevima

Prema podatcima s Hrvatske znanstvene bibliografije naši su nastavnici do sada

imali izlaganja na 480 međunarodnih znanstvenih konferencija te imaju objavljene

radove u 405 recenziranih zbornika skupova. Međunarodne konferencije koje smo

organizirali ili suorganizirali u zadnjih 10 godina su:

1. Third Croatian Mathematical Congress, 2004 (prije 11 godina ali ga

spominjemo zbog iznimne važnosti)

2. Mathematical Inequalities and Applications 2008

3. Mathematical Inequalities and Applications 2014

4. LHC days in Split, 2006


6. Physics at LHC, 2010



9. Physics and Philosophy, 2012



160


12. First Croatian Conference on Chemical Education, 2012

13. Second Croatian Conference on Chemical Education, 2014

14. International Academy of Mathematical Chemistry, 2014

15. Adriatic Conference on Graph Theory and Complexity, 2014

Osim organiziranja konferencija naši nastavnici su bili članovi većeg broja

znanstvenih i organizacijskih odbora međunarodnih znanstvenih konferencija koje

su organizirale druge ustanove. U okviru našega fakulteta djeluje i Splitsko

matematičko društvo koje svake godine organizira 16 predavanja (8 u znanstvenoj

i 8 u nastavnoj sekciji), a predavači su u pravilu gosti s drugih institucija, često iz

inozemstva.

Međunarodna suradnja je, kako se vidi iz podataka o koautorstvima znanstvenih

radova i bilateralnim projektima, znatna i sasvim zadovoljavajuća (međusobni

posjeti suradnika na međunarodnim/bilateralnim projektima su česti) no najčešće

se radi o individualnoj suradnji ili o suradnji manjih istraživačkih grupa, a ne o

međuinstitucionalnoj suradnji. To ima i svojih mana i svojih prednosti: mane su

manjak institucionalne potpore, a prednosti velika razgranatost i raznolikost koja

ne bi bila moguća da se radi o isključivo institucionalnoj suradnji. Što se nastave tiče,

cilj nam je sklopiti ugovore o zajedničkom studijskim programima s nekim od

uglednijih europskih sveučilišta kako bismo i dodatno podigli razinu kvalitete naših

studija a našim nastavnicima omogućili stručno i znanstveno usavršavanje na tim

institucijama (sklapanje ovakvih ugovora je strateški cilj Sveučilišta u Splitu i takve

aktivnosti su već započete).

6.c) Članstva u međunarodnim udruženjima Navedite međunarodna udruženja srodnih institucija u koja ste uključeni i opišite način na koji aktivno

pridonosite zajedničkim ciljevima

Naša institucija nije članica nikakvih međunarodnih udruženja no naši nastavnici

jesu:

1. International Federation for Information Processing

2. Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE)

3. IEEE Computer Society

4. IEEE Computational Intelligence Society

5. Istočnoalpsko-dinarsko društvo za proučavanje vegetacije

6. European Physical Society

7. American Physical Society

8. American Association of Physics Teachers (AAPT)

9. Südosteuropäischer Germanistenverband (SOEGV)

10. Mitteleuropäischer Germanistenverband (MGV)


161

11. International Academy of Mathematical Chemistry

12. American Meteorological Society

13. Federation of European Microbiological Societies

14. International Union of Microbiological Societies

15. Federation of European Biochemical Societies

16. International Union of Biochemistry and Molecular Biology Societies

6.d) Uključenost u međuinstitucionalnu suradnju Opišite oblike svoje uključenosti u međuinstitucijsku suradnju preko Erazmusa i ostalih europskih

projekata, bilateralnih ugovora, zajedničkih programa i slično

Naša institucija trenutno ima sklopljene ERASMUS+ ugovore s 12 stranih visokih

učilišta (Francuska, Švedska, Češka, Slovenija, Italija, Litva, Grčka, Turska,

Makedonija). Sudionici smo projekata ERASMUS MUNDUS AESOP+ i ERASMUS

MUNDUS SUNBEAM koji našim studentima i nastavnicima omogućavaju razne

oblike mobilnosti širom svijeta. Doktorski studij Biofizike izvodi se u suradnji s još

pet domaćih institucija (Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, Medicinski

fakultet Sveučilišta u Splitu, Mediteranski institut za znanost o životu - MedILS,

Interdisciplinarni centar za naprednu znanost i tehnologiju Sveučilišta u Splitu -

ICAST). Odjel za matematiku sudjeluje u izvođenju zajedničkog doktorskog studija

Matematike čiji je nositelj Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u

Zagrebu.

6.e) Primjena međunarodnog iskustva nastavnika i suradnika Analizirajte primjenu međunarodnog iskustva nastavnika i suradnika stečenu duljim boravcima

(godinu dana ili više) na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu. Navedite usporedbu s drugim

srodnim visokim učilištima i vaše mišljenje o tome

Kako je kadrovska situacija kod nas takva da nastavnika manjka na gotovo svim

odjelima vrlo je teško omogućiti dulja izbivanja pa je stoga bilo relativno malo duljih

mobilnosti. Ipak, sretna je okolnost da je nemali broj naših nastavnika dio svoje

karijere proveo na stranim sveučilištima i takva su iskustva od neprocjenjive

važnosti kako zbog ostvarenih međunarodnih kontakata tako i zbog uvida u načine

rada na institucijama koje su po razvijenosti i ugledu dosta ispred nas. U uspredbi s

ostalim srodnim visokim učilištima broj duljih boravaka naših nastavnika u

inozemstvu je premalen i svakako ga treba povećati.

6.f) Razmjena nastavnika s drugim institucijama u inozemstvu Ako postoji, opišite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim učilištima

iz inozemstva. Navedite mišljenja i komentare studenata o gostujućim nastavnicima

Ova je suradnja na preddiplomskim i diplomskim studijima na žalost mala: u zadnjih pet

godina goste nastavnike imali smo samo preko ERASMUS-a, što znači na po nekoliko dana

pa s obzirom da se nije radilo o cjelovitim kolegijima već o sporadičnim predavanjima


162

nemamo mišljenja i komentare studenata o njima. Trenutno jedna gošća znanstvenica iz

Praga koja na Odjelu za matematiku provodi dio svog postdoktorskog usavršavanja drži

predavanja iz izbornog kolegija Statistika za inženjere. Na doktorskim studijima je

situacija nešto bolja ali ne posve zadovoljavajuća: na studiju Biofizike gostovalo je osmero

nastavnika iz inozemstva koji su održali seminare iz kolegija Interdisciplinarni seminari

iz bioznanosti dok je na novopokrenutom studiju Istraživanje u edukaciji u području

prirodnih i tehničkih znanosti gostovalo petoro nastavnika iz inozemstva koji su održali

predavanja iz ukupno šest kolegija. Studenti naših doktorskih studija su se prema

usmenim anketama koje su proveli voditelji usmjerenja bili vrlo zadovoljni radom

gostujućih nastavnika.

6.g) Potpora izvođenju kolegija na engleskom jeziku Navedite način na koji podupirete izvođenja kolegija na engleskom ili nekom drugom svjetskom jeziku

kako biste privukli studente iz inozemstva

Do sada na preddiplomskim i diplomskim studijima nismo bili u prilici organizirati

izvođenje kolegija na engleskom jeziku osim na konzultativnoj razini zbog činjenice

da bi to značilo paralelno izvođenje istog kolegija na hrvatskom i engleskom jeziku

za što nemamo niti dovoljno nastavnika niti dovoljno stranih studenata da bi to

imalo smisla. Također, Sveučilište u Splitu, za razliku od onoga u Zagrebu, nije

pružilo nikakvu financijsku potporu takvim nastojanjima. Kako je već spomenuto u

prethodnome, na našim doktorskim studijima je situacija utoliko bolja što su gosti

nastavnici iz inozemstva držali predavanja na engleskom jeziku, a na doktorskom

studiju Biofizike ne kojem je bilo stranih studenata su isto činili i naši nastavnici.

6.h) Međunarodna suradnja studenata Analizirajte međunarodnu suradnju studenata Vašega visokog učilišta, posebno sa stručnog stajališta

(stručni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajališta udruživanja u svrhu

promicanja studentskih prava

Ne postoji nikakva službena međunarodna suradnja studenata našega fakulteta.

6.i) Mogućnosti boravka studenata u inozemstvu Komentirajte mogućnost da studenti Vašega visokog učilišta jedan dio svog studija provedu u

inozemstvu i oblike institucijske potpore

Naši studenti mogu dio studija provesti na nekom od 12 visokih učilišta s kojima

trenutno imamo sklopljene ugovore o ERASMUS+ studijskom boravku a imaju

mogućnost studijske mobilnosti na svim razinama i preko ERASMUS MUNDUS

AESOP+te ERASMUS MUNDUS SUNBEAM projekata. Na fakultetskim internetskim

stranicama se redovito objavljuju natječaji za mobilnost kao i informacije o info-

danima. ERASMUS koordinator je studentima u potpunosti na raspolaganju za sve

dodatne informacije i savjete.


163

6.j) Boravci stranih studenata Opišite boravke stranih studenata na Vašem visokom učilištu (njihovo trajanje i sadržaj tablica 6.2)

Uslijed već spomenutih problema s uvođenjem nastave na engleskom jeziku strani

studenti ne mogu imati onoliko kvalitetan studijski boravak na našoj ustanovi koliko

bi trebali no nastavnici su i više od onoga što im je obaveza spremni tim studentima

izaći u susret preko intenzivnijih konzultacija i vježbi te odgovarajuće literature i

ispita na engleskom jeziku. Sudeći po dojmovima, a vodeći računa o tome da su

strani studenti i prije dolaska upoznati s činjenicom da sama nastava neće biti na

engleskom jeziku, oni su općenito bili zadovoljni boravkom kod nas.

6.k) Zadovoljstvo postojećim stanjem Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja

Zadovoljni postojećim stanjem nismo i nužno poboljšanje bi bilo uvođenje nastave

na engleskom jeziku ali na način da se ona tako održava za strane i domaće studente

na diplomskim i doktorskim studijima.

Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine

Broj boravaka nastavnika i suradnika ovog visokog učilišta u inozemstvu

Broj boravaka inozemnih nastavnika na ovom visokom učilištu

1 - 3 mjeseca

3 - 6 mjeseci 6 i više mjeseci

1 - 3 mjeseca

3 - 6 mjeseci

6 i više mjeseci

Znanstveni 0 0 4 0 0 1 Nastavni 0 0 0 0 0 0 Stručni 0 0 0 0 0 0

Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine

Broj studenata u međunarodnoj razmjeni

1 - 3 mjeseca 3 - 6 mjeseci 6 i više mjeseci

Studenti ovoga visokog učilišta

0 17 0

Strani studenti 0 4 1

Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine

Broj stručnih boravaka nenastavnog osoblja ovog visokog učilišta u inozemstvu 1 - 3 mjeseca 3 - 6 mjeseci 6 i više mjeseci

0 0 0


164

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije

7.a) Administrativno, pomoćno i tehničko osoblje Analizirajte broj administrativnog, tehničkog i pomoćnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih

nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehničke i druge opreme za

održavanje i financijskih mogućnosti visokog učilišta

Na Fakultetu su zaposlena dvadeset i devet (29) administrativno-tehnička

djelatnika.

Broj zaposlenog osoblja prema službama:

Tajnica fakulteta: jedna (1) osoba;

Tajnica dekana: jedna (1) osoba;

Računovodstvo: tri (3) osobe;

Računski centar: tri (3) osobe;

Knjižnica fakulteta: dvije (2) osobe;

Kadrovska služba i javna nabava: jedna (1) osoba;

Studentska služba: tri (3) osobe;

Protokol: jedna (1) osoba;

Tajnica odjela: jedna (1) osoba;

Međunarodna suradnja: jedna (1) osoba;

Spremačice: šest (6) osoba;

Portir telefonist: dvije (2) osobe;

Kućni majstor: dvije (2) osobe;

Dostavljač: jedna (1) osoba;

Vrtlar: jedna (1) osoba.

U odnosu na broj zaposlenika administrativno-tehničko i pomoćno osoblje čini oko

petinu ukupnog broja zaposlenika (23%). S obzirom na upisani broj studenata,

dislocirane prostore na kojima se odvija nastava, tehničku i drugu opremu,

financijske mogućnosti fakulteta te povećani opseg posla radi administriranja

različitih projekata, broj administrativno-tehničkog osoblja je nezadovoljavajući.

7.b) Kvalifikacijska struktura nenastvanog osoblja Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogućnosti njihova stručnog

usavršavanja

Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja:

visoka stručna sprema: 12 osoba;

viša stručna sprema: 2 osobe;

srednja stručna služba: 12 osoba;

NKV kvalifikacija: 3 osobe.


165

Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja u skladu je s poslovima i zadatcima

koje obavljaju. Sve osobe kojima je za obavljanje posla neophodno dodatno

usavršavanje redovito se upućuju na stručna usavršavanja.

7.c) Prostori za nastavu Opišite stanje i Vaše zadovoljstvo postojećim prostorom predavaonica i laboratorija/praktikuma za

nastavu, s obzirom na postojeći broj studenata, upisne kvote i optimalan broj studenata. Usporedite

vlastite prostorne mogućnosti s onima srodnih visokih učilišta

Trenutan prostor nije primjeren za održavanje nastave, kako po opremi tako niti po

kapacitetu s obzirom na broj studenata. Ovaj problem rješava se useljenjem u novu

zgradu, što je više puta i bio zaključak Odbora za unaprijeđenje kvalitete.

Nastava se trenutno odvija na tri udaljene lokacije: u prostorijama Prirodoslovno-

matematičkog fakulteta u Teslinoj ulici 12, na Sveučilišnom kampusu „Visoka“ te u

prostorijama Odjela za stručne studije u Kopilici 5. U Teslinoj ulici na raspolaganju

imamo četiri predavaonice kapaciteta do 60 mjesta, jednu predavaonicu kapaciteta

30 mjesta, jednu informatičku učionicu (po 20 radnih mjesta), četiri manje

predavaonice-praktikuma (između 10 i 20 radnih mjesta) te čitaonicu sa ukupno 30

radnih mjesta. Ukupna površina prostora namijenjenih nastavi na adresi Teslina

ulica 12 je 1450 m2. Na raspolaganju imamo dva znanstveno-istraživačka

laboratorija površine 300 m2. Vlasnik ovih prostora je Sveučilište u Splitu, a korisnik

je Fakultet.

Na Sveučilišnom kampusu „Visoka“ u zgradi Sveučilišne knjižnice Fakultet koristi

dvije informatičke učionice s ukupno 40 radnih mjesta ukupne površine 250 m2.

Sporazumima s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te

Ekonomskim fakultetom za potrebe nastave se koristi jedna predavaonica

kapaciteta 110 mjesta, je jedna kapaciteta 30 mjesta. Vlasnici prostora su Sveučilište

u Splitu, odnosno navedene sastavnice (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje te Ekonomski fakultet). Najam se ne plaća.

Na adresi Kopilica 5, u prostorijama Odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu za

potrebe nastave na raspolaganju imamo jednu predavaonicu s 20 radnih mjesta i

ukupne površine 40 m2 te dva laboratorija ukupne površine 60 m2. Vlasnik prostora

je Odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu.

Ovim raspoloživim prostorima uspijevamo organizirati nastavu, ali na vrlo

nepovoljan način, kako po studente, tako i po nastavnike. Nerijetko studenti u

istome danu moraju putovati iz Tesline ulice na Kampus ili Kopilicu (ili obratno), za

što treba najmanje 40 minuta. Nastavana udaljenim lokacijama isključuje

mogućnost prikaza demonstracijskih pokusa uživo, što smanjuje kvalitetu nastave

predmeta s prirodoslovnom ili tehničkom pozadinom.


166

Očekivanim skorim useljenjem u zgradu Tri fakulteta na sveučilišnom kampusu Visoka

dobit ćemo dovoljno predavaonica i specijaliziranih laboratorijskih i informatičkih

učionica za neometano odvijanje nastave.

7.d) Računalna oprema Navedite stanje i funkcionalnost računalne opreme Vašega visokog učilišta koja se koristi u nastavi.

Posebno opišite mogućnosti da se studenti koriste tom opremom i izvan nastave

Računalna oprema dijelom je zastarjela, ali je u funkciji. U trenutnim uvjetima nema

mogućnosti korištenja iste van nastave jer su učionice zauzete od 8-20 svakim

danom. Van kalendara predavanja studenti koji izrađuju projekte, završne ili

diplomske radove u dogovoru s predmetnim nastavnikom mogu koristiti postojeću

računalnu infrastrukturu. Isto vrijedi i za ostalu edukacijsku opremu.

7.e) Politika nabave i upotrebe računalne opreme Osvrnite se na internu politiku nabave i načina upotrebe računalne opreme

Za potrebe planiranja i provođenja postupaka nabave roba, usluga i radova za

potrebe Fakulteta, ukljucujuci i nabavu racunala te racunalne opreme, u sastavu

službe Dekanata postoji jedna posebno educirana osoba iz područja javne nabave.

Planiranje nabave vrši se na godišnjoj razini, u skladu s Financijskim planom PMF-

a. Plan nabave sastavlja se na temelju iskazanih potreba i financijskih mogucnosti

fakultetskih odjela i samostalne katedre te službe Dekanata. Nabava se obavlja u

skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i njegovim podzakonskim aktima te prema

internoj procedure nabave. Postupak nabave male vrijednosti, tzv. bagatelne

nabave, definiran Pravilnikom o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti

PMF-a, a odnosi se na nabavu roba, usluga i radova za potrebe redovnog

funkcioniranja Fakulteta te za potrebe provedbe pojedinacnih projekata

financiranih sredstvima drzavnog proracuna, kao i međunarodnih projekata.

Postupak nabave standardne racunalne opreme zapocinje iskazivanjem potreba od

strane pojedinih odjela. Nakon iskazivanja potreba uvidom u trenutnu ponudu i

trendove na trzistu te vodeci brigu o potrebama korisnika, definira se tehnicka

podloga za javno nadmetanje. Tehnicka podloga sastoji se od popisa minimalnih

tehnickih karakteristika i okvirnih cijena za svaku kategoriju opreme, tj. vrstu

uređaja. Zahtjevi za nabavom pristižu popunjavaju se elektronički pomoću posebne

aplikacije integrirane u sustav za podršku nastavi. Svaki zahtjev prolazi provjeru

procelnika odjela, racunovodstva, javne nabave i dekana. U zahtjevu za nabavom

mora biti jasno naveden izvor financiranja za svaku stavku te ime i prezime

narucitelja. Po odabiru ponuditelja, sklapa se ugovor koji potpisuje dekan Fakulteta

te se pristupa narudžbi opreme. Prilikom isporuke opreme provjerava se odgovara

li ona traženim specifikacijama te je li ispravna. Postojeći sustav javne nabave

izuzetno je krut , spor i neučinkovit, ali je definiran Zakonom o javnoj nabavi.

Problem postupka je cinjenica da od pokretanja javne nabave do njegove realizacije

moze proci i vise od pola godine, sto dovodi do apsurda cinjenicu da je u


167

međuvremenu racunalna oprema mogla zastarjeti. Racunalna oprema na Fakultetu

se koristi u nastavnom procesu te znanstvenom i strucnom radu, kao i u provođenju

svih poslovnih procesa te komunikaciji. Fakultet ima i vlastite poslužitelje na kojima

je instalirana programska podrška koja služi za provedbu poslovnih procesa.

7.f) Nastavnički kabineti Osvrnite se na nastavničke kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.6) i funkcionalnost. Procijenite

prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstvene aktivnosti nastavnika i suradnika.

U trenutnim prostorima koje Fakultet koristi na adresi Teslina 12 broj je ureda

nedovoljan za normalan rad nastavnika. Međutim, skorim useljenjem u novu zgradu

na sveučilišnom kampusu taj će se problem riješiti.

7.g) Prostori za znanstveno-istraživački rad Opišite veličinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno-istraživački ili umjetnički

rad te procijenite iskorištenost prostora

Trenutni prostor nije primjeren za provođenje znanstveno-istraživačkog rada.

Ukupno na raspolaganju imamo 70 m2 te prostor koji koristimo na Medicinskom

fakultetu od 50 m2. Skorim useljenjem u novu zgradu na sveučilišnom kampusu

Visoka Fakultet će na raspolaganju imati dovoljan broj osnovnom infrastrukturom

dobro opremljenih laboratorija, čije se opremanje očekuje i iz prijavljenog

strukturnog projekta Europske unije.

7.h) Knjižnica Opišite prostor knjižnice Vašega visokog učilišta i radno vrijeme kada je ona otvorena za studente,

nastavnike i suradnike Vašega visokog učilišta te vanjske posjetitelje. Komentirajte broj knjiga i

časopisa (domaćih i inozemnih) u knjižnici te o iznosu sredstava koja se svake godine troše za nove

knjige i časopise

Knjižnice svoju djelatnost obavljaju u skladu sa Zakonom o knjižnicama. Prostor

knjižnice obuhvaća 196 m2, ali se prostor knjižnice dijeli sa Filozofskim fakultetom.

Knjižnica je otvorena od ponedjeljka do petka od 8:00-16:00. Broj knjiga i časopisa

nije dovoljan, a časopisi koji objavljuju znanstvene članke iz područja prirodoslovlja,

politehnike i informatike nisu dostupni. Razlog je nedostatak sredstava potrebnih

za nabavku literature. U ovim uvjetima prioritetno su nabavljene knjige koje se

koriste u nastavi. Redovito se prati potražnja pojedinih naslova te se u suradnji

Uprave i odjela pristupa nabavci pojedinih naslova. Korisnici knjižnice prvenstveno

su studenti i znanstveno-nastavno osoblje Fakulteta. Knjižnica ima voditelja koji

neposredno koordinira njezin rad i poslovanje, u skladu s odlukama nadleznih tijela

utvrđenih Statutom PMF-a. Najveci problem u radu knjižnice predstavlja nedostatak

adekvatnog izložbenog i skladišnog prostora za knjige i periodiku te premali

kapacitet citaonice. C itaonica studentima, osim za rad na literaturi, sluzi i kao mjesto

za dnevni boravak i ucenje u pauzama nastave, omjer broja studenata i broja


168

citaonickih sjedecih mjesta ukazuje da potrebe znatno nadmasuju trenutno

raspoložive prostorne kapacitete. Godisnje izdvajanje za obnovu knjiznicnog fonda

razlikuje se od odjela do odjela i od godine do godine, sto izravno ovisi o usvojenim

financijskim planovima nabave putem znanstveno-istrazivackih i strucnih

projekata, programskih ugovora i drugih izvora sredstava. U iducem periodu bi

trebalo znacajno povecati opseg nabave e-knjiga te odgovarajuce opreme (citaca) za

njihovo citanje.

Skorim useljenjem u novu zgradu na sveučilišnom kampusu Visoka knjižnica će

proširiti svoje čitaoničke i skladišne kapacitete.

7.i) Informatizacija knjižnice Ocijenite stupanj informatizacije knjižnice. Posebno navedite računalne baze podataka knjiga i časopisa

dostupnih nastavnicima, suradnicima i studentima i opišite način i učestalost korištenja. Usporedite se

sa srodnim visokim učilištima

Informatizacija knjiznicnog sustava PMF-a niskog je stupnja, a s preseljenjem u

primjeren prostor planira se raditi na njenom daljnjem unapređenju i razvoju.

Posredstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Centra za on-line baze

podataka (http://www.online-baze.hr/), korisnicima nasih knjiznica omogucen je

mrežni pristup komercijalnim znanstvenim bibliografskim bazama podataka te

onima u slobodnom pristupu (eng. open access). Na taj nacin ostvarujemo pristup

sljedecim bazama vaznima za znanstvenu i nastavnu djelatnost PMF-a: Current

Contents, Web of Science, Journal Citaton Reports, Scopus; INSPEC, MathSciNet,

GeoRef, Medline. U uvjetima ogranicenog financiranja znanosti Fakultet trenutno ne

raspolaže s dovoljno vlastitih sredstava za plaćanje pristupa cijelim znanstvenim

radovima iz komercijalnih baza te u tom pogledu zaostajemo u odnosu na

međunarodno relevantne znanstvene centre. U idućem razdoblju Fakultet bi trebao

unaprijediti suradnju sa srodnim znanstvenim i visokoskolskim institucijama u

Hrvatskoj s ciljem zajednickog financiranja pristupa vecem broju relevantnih

specijaliziranih znanstvenih baza podataka.

7.j) Radni uvjeti stručnih službi Komentirajte uredske prostore za rad stručnih službi (primjerice tajništva, računovodstva, informatičke

službe i slično).

Na trenutnoj lokaciji stručne službe koriste sljedeće urede:

računski centar (3 osobe): jedan ured površine oko 40 m2,

studentska služba (3 osobe): jedan ured površine oko 40 m2,

računovodstvo (3 osobe): jedan ured površine oko 30 m2,

služba za doktorske studije i praćenje kvalitete (1 osoba): jedan ured

površine oko 10 m2,


169

dekanat (4 osobe): tri ureda ukupne površine 30 m2.

Preseljenjen u zgradu Tri fakulteta ovi će se prostori uvećati na način da će se

površina namijenjena računskom centru i studentskoj službi povećatu približno 2,5

puta, dok će ostale službe biti smještene u ukupno 10 ureda ukupne površine oko

140 m2.

7.k) Omjer proračunskih i tržišnih prihoda Obrazložite omjer proračunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetničkih) i tržišnih prihoda visokog

učilišta te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje visoko učilište ima u financijskom

poslovanju.

Udio tržišnih prihoda u prihodima fakulteta je zanemariv. Fakultet ima pravnu

osobnost, ali sredstva koja dobivamo iz Državnog proračuna su namjenska sredstva

s unaprijed definiranim načinima trošenja. Korišenje namjenskih sredstava koja

ostvarujemo od školarina, upisnina definira Zakon o izvršenju Državnog proračuna

pa se ne može govoriti o fleksibilnosti koje imamo u financijskom poslovanju.

7.l) Izvori tržišnih prihoda Komentirajte detaljnije strukturu izvora tržišnih prihoda (naplata školarine od studenata, istraživački

projekti, usluge, ostale djelatnosti) visokog učilišta

Fakultet ima zanemariv udio tržišnih prihoda u ukupnim prihodima fakulteta.

Korišenje namjenskih sredstava koja ostvarujemo od školarina, upisnina definira

Zakon o izvršenju Državnog proračuna.

7.m) Upravljanje tržišnim prihodima Navedite na koji način upravljate prihodom od tržišnih usluga kako biste unaprijedili kvalitetu

djelatnosti visokog učilišta

Fakultet ima zanemariv udio tržišnih prihoda u ukupnim prihodima Fakulteta.

7.n) Struktura trošenja tržišnih prihoda Osvrnite se na postotnu strukturu trošenja tržišnih prihoda te procijenite u kojoj mjeri smanjenje ili

nedostatak tih sredstava može utjecati na funkcionalnost visokog učilišta i realizaciju njegove osnovne

djelatnosti

Fakultet ima zanemariv udio tržišnih prihoda u ukupnim prihodima fakulteta.

7.o) Prioriteti za financiranje proračunskim sredstvima Navedite prioritet u slučaju povećanoga proračunskog financiranja visokog učilišta.

U slučaju povećanja proračunskog financiranja prioritet je opremanje nastavnim

učilima i znanstveno istraživačkom opremom.

7.p) Zadovoljstvo postojećim stanjem


170

Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja.

Trenutni način financiranja ne uvažava posebnosti visokih učilišta. Sredstva nisu

dostatna za kvalitetno izvođenje nastave STEM područja. Kao moguća poboljšanja

predložili bi osim oslanjanja na broj studenata prema kojima se odobrava

financiranje osloniti se i na kvalitetu završenih studenata i stratešku važnost STEM

područja.

Tablica 7.1. Zgrade visokog učilišta

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Godina dogradnje ili

rekonstrukcije

Ukupna površina

prostora za obavljanje djelatnosti

visokog obrazovanja

u m2

Ukupna površina

prostora za provedbu

znanstvenih istraživanja

u m2

Glavna zgrada Teslina 12 1962. 1425 70 Zgrada

politehnike Teslina 6 237,3

SK Sveučilišna knjižnica

2005. 130

Zgrada u izgradnji

Sveučilišni kampus Visoka

2015. 5600 630

Tablica 7.2. Predavaonice


Redni broj ili oznaka

predavaonice

Površina (u m2)

Broj sjedećih

mjesta za studente

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti*

(od 1 do 5)

Glavna zgrada P22 46 20 55 2 P21 35 11 55 2 11 100 60 55 3 8 50 40 55 3 17 60 50 55 3 26 60 60 55 3 22 60 60 55 3 34 60 50 55 3

Sveučilišna SK1 50 40 55 5 knjižnica SK2 50 40 55 5 Kopilica Kopilica A 40 25 25 3

U idućoj tablici su prikazani novi prostori u zgrani Fakulteta na Sveučilišnom

kampusu Visoka


171

Kat – broj prostorije

Oznaka prostora u GP/IP

Odjel Naziv prostora Broj mjesta

NIVO PRIZEMLJA

10 O 2-2 Srednji amfiteatar 1 114 11 O 2-2 Srednji amfiteatar 2 114 12 O 2-1 Veliki amfiteatar 230

Prvi kat 1 B 7-2 Odjel za politehniku Predavaonica 1 40 2 B 7-2 Odjel za politehniku Predavaonica 2 40 3 B 7-3 Odjel za politehniku Praktikum za

elektroniku i automatiku

12

4 B 7-4 Odjel za politehniku Praktikum za elektrotehniku

18

5 B 7-5 Odjel za politehniku Praktikum za metodiku tehnike

18

6 B 7-6 Odjel za politehniku Praktikum za obradu materijala

12

7 B 7-7 Odjel za politehniku Praktikum za strojarstvo

12

8 B 6-2 Odjel za kemiju Predavaonica 1 64 9 B 6-3 Odjel za biologiju Predavaonica 1 56

10 B 6-2 Odjel za fiziku Predavaonica 1 64 20 B 5-4 Odjel za politehniku

Računalna učionica 18

21 B 5-4 Odjel za informatiku

Informatička učionica 1

18

22 B 5-4 Odjel za informatiku Informatička učionica 2

18

23 B 5-4 Informatička učionica x 18 33 B 7-7 Odjel za politehniku Praktikum za foto i

video tehniku 12

42 B 5-3 Samostalna katedra za društveno humanističke

znanosti

Predavaonica 40

46 O 2-3 Mali amfiteatar 1 128 47 O 2-3 Mali amfiteatar 2 128 48 O 2-3 Mali amfiteatar 3 128

Drugi kat 1 B 1-6 Odjel za kemiju Kemijski praktikum 1 12 2 B 1-6 Odjel za kemiju Kemijski praktikum 2 12 4 B 1-6 Odjel za kemiju Kemijski praktikum 3 12 5 B 2-6 Odjel za kemiju Seminarska učionica 20 6 B 2-7 Odjel za kemiju Predavaonica 2 32

17 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 5 8 18 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 4

- Mreže 8


Računalni praktikum 3 - Umjetna inteligencija

8

20 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 2 - HCl

8

21 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 1 - Arhitektura računala

8

22 B 6-4, B 6-5 Odjel za informatiku Informatička učionica 3 20


172

23 B 6-7 Odjel za informatiku Informatička učionica 4 20 24 B 6-6, B 6-8 Odjel za informatiku

Predavaonica 1 56

35 B 2-11 Odjel za biologiju Praktikum mikrobiologija

12

36 B 2-4 Odjel za biologiju

Praktikum botanika 2 12

37 B 2-5 Odjel za biologiju Praktikum botanika 1 12 38 B 2-2 Odjel za biologiju

Biologija predavaonica

3 40

39 B 2-3 Odjel za biologiju Biologija predavaonica 2

40

40 B 1-5 Odjel za biologiju

Praktikum zoologija 2 12

41 B 1-5 Odjel za biologiju Praktikum zoologija 1 12 42 B 1-4 Odjel za biologiju

Biologija seminar 1 24

58 B 2-10 Odjel za biologiju Praktikum za molekularnu biologiju i

genetiku

12

Treći kat 16 B 4-4 Odjel za matematiku

Predavaonica 1 64

17 B 4-4, B 8-3 Odjel za matematiku

Predavaonica 2 64

18 B 8-3 Odjel za matematiku

Predavaonica 3 40


Informatička učionica 2 18








Predavaonica 4 40


Seminarska dvorana 1 20


Seminarska dvorana 2 20

57 B 3-4 Odjel za fiziku Praktikum iz opće fizike I,II

12

58 B 3-5 Odjel za fiziku Praktikum iz opće fizike III, IV

16

59 B 3-6 Odjel za fiziku Praktikum iz moderne fizike

16

60 B 3-7 Odjel za fiziku Praktikum iz metodike nastave fizike

16

61 B 3-8 Odjel za fiziku Računalni praktikum

16

66 B 3-2 Odjel za fiziku Predavaonica 2 56


173

Tablica 7.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi na trenutnoj lokaciji Fakulteta (Teslina 12)

Broj prostorije Odjel Namjena prostora Broj mjesta

7 Odjel za kemiju Laboratorijske vježbe iz

kemije 12

7a Odjel za kemiju Laboratorijske vježbe iz

kemije 8

8 Odjel za fiziku Praktikumi iz fizike / frontalna

nastava 12 / 20

27 Odjel za biologiju Praktikumi iz biologije 12

28 Odjel za biologiju Praktikumi iz biologije 12

U idućoj tablici navedeni su praktikumi koji će se koristiti u nastavi nakon

preseljenja u novi prostor

Broj prostorije Oznaka

prostora u GP/IP

Odjel Naziv prostora Broj mjesta

3 B 7-3 Odjel za politehniku Praktikum za elektroniku i

automatiku 12

4 B 7-4 Odjel za politehniku Praktikum za elektrotehniku 18

5 B 7-5 Odjel za politehniku Praktikum za metodiku tehnike 18

6 B 7-6 Odjel za politehniku Praktikum za obradu

materijala 12

7 B 7-7 Odjel za politehniku Praktikum za strojarstvo 12

33 B 7-7 Odjel za politehniku Praktikum za foto i video

tehniku 12

1 B 1-6 Odjel za kemiju Kemijski praktikum 1 12



17 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 5 8

18 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 4 - Mreže 8

19 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 3 -

Umjetna inteligencija 8

20 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 2 - HCl 8

21 B 6-1 Odjel za informatiku Računalni praktikum 1 - Arhitektura računala

8

35 B 2-11 Odjel za biologiju Praktikum mikrobiologija 12

36 B 2-4 Odjel za biologiju Praktikum botanika 2 12

37 B 2-5 Odjel za biologiju Praktikum botanika 1 12

40 B 1-5 Odjel za biologiju Praktikum zoologija 2 12

41 B 1-5 Odjel za biologiju Praktikum zoologija 1 12


174

58 B 2-10 Odjel za biologiju Praktikum za molekularnu

biologiju i genetiku 12

57 B 3-4 Odjel za fiziku Praktikum iz opće fizike I,II 12

58 B 3-5 Odjel za fiziku Praktikum iz opće fizike III, IV 16

59 B 3-6 Odjel za fiziku Praktikum iz moderne fizike 16

60 B 3-7 Odjel za fiziku Praktikum iz metodike nastave

fizike 16

61 B 3-8 Odjel za fiziku Računalni praktikum 16

Tablica 7.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu


Naziv nastavne baze (radilišta)

Broj studenata koji pohađaju pojedinu

nastavnu bazu

Broj sati nastave (tjedno) koja se održava u pojedinoj

nastavnoj bazi

Nije primjenljivo

Tablica 7.5. Opremljenost računalnih učionica

Broj novijih računala (do 3

godine)

Broj računala starijih od 3

godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 do 5)

Ocjena održavanja (od 1

do 5)

Ocjena mogućnosti

korištenja izvan nastave (od 1 do

5) 5 60 4 3 1

Tablica 7.6. Nastavnički kabineti

Donja tablica daje podatke za trenutnu lokaciju na kojoj se Fakultet nalazi.


Broj nastavničkih

kabineta

Prosječna površina u m2

Ocjena opremljenosti

(od 1 do 5)

Prosječna površina u m2 po stalno zaposlenom

nastavniku/suradniku Teslina 12 18 15 2 5

Donja tablica daje podatke za lokaciju u novoj zgradi.


Broj nastavničkih

kabineta

Prosječna površina u

m2


(od 1 do 5)

Prosječna površina u m2 po stalno zaposlenom

nastavniku/suradniku

Zgrada Tri fakulteta

87 13,5 5 10


175

Tablica 7.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad


Interna oznaka prostorije ili

oznaka laboratorija

Površina (u m2) Broj sati

korištenja u tjednu


(od 1 do 5)

Teslina 12 23 10 40 2

27a 10 40 2 29 10 40 2

Medicinski fakultet M-1 50 40 4 Kopilica Kopilica-B 25 40 2

Kopilica-C 15 40 3

Sljedeća tablica daje pregled laboratorija koji će se koristiti po preseljenju u novu

zgradu Fakulteta:


Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija

Površina (u m2)

Zgrada Tri fakulteta

Laboratorij za biofiziku i bioinformatiku 37

Laboratoorij za računarsku fiziku i

robotiku 37

Laboratorij za primijenjenu

termodinamiku 36

Laboratorij za mjerenje na visokim

temperaturama 36

Kriogeni laboratorij 42 Laboratorij za optičku litografiju 41 Znanstveni laboratorij - kemija 1 14 Znanstveni laboratorij - kemija 2 14 Znanstveni laboratorij - kemija 3 13 Znanstveni laboratorij - kemija 4 25 Znanstveni laboratorij - kemija 5 26 Znanstveni laboratorij - kemija 6 52 Znanstveni laboratorij - kemija 7 52 Znanstveni laboratorij - kemija 8 52 Laboratorij za botaniku 30 Laboratorij za zoologiju 31 Laboratorij za histologiju 31 Laboratorij za molekularnu biologiju 30 Laboratorij za mikrobiologiju 31


176

Tablica 7.8. Prostor koji se koristi samo za stručni rad


Interna oznaka prostorije ili oznaka

laboratorija/radionice

Površina (u m2)

Broj sati korištenja u

tjednu


(od 1 do 5)

Nije primjenljivo.

Tablica 7.9. Kapitalna oprema (vrjednija od 200.000 kuna)

Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti Dio zgrade u Teslinoj 10 1.381.254,10 31. godina

Računalna mreža 915.970,72 18. godina Klimatizacijski uređaji 458.822,48 14. godina

FPLC Kromatografski uređaj 337.00,63 13. godina Florimetar 269.702,59 12. godina

HPLC Kromatograf 352.883,48 12. godina Kromatograf plinski GC/MS 562.593,42 12. godina

Centrifuga 230V, 50HZ 255.621,35 12. godina Sustav za 2D elektroforezu 276.717,81 9. godina

Hybrid-Super računalo 523.027,50 7. godina Laboratorijski mikroskop Axio

imager M1 Carl Zeiss 439.018,28 6. godina

Tablica 7.10. Opremljenost knjižnice

Ukupna površina

(u m2) Broj zaposlenih Broj sjedećih mjesta

Broj studenata koji koriste knjižnicu

Postoji li računalna baza podataka vaših

knjiga i časopisa 150 2 40 941 Da (metel)


177

Broj naslova knjiga

Broj udžbenika*

Ocjena suvremenosti

knjiga i udžbenika (od 1do 5)

Broj naslova

inozemnih časopisa

Broj naslova domaćih časopisa

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga

i časopisa

Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)**

Ocijenite kvalitetu i

dostupnost elektroničkih sadržaja (od

1 do 5)***

11.250 4.220 3 0 – ne

kupuju se 15 3 2 2

** Mogućnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica,

katalozi radova nastavnika itd.

Tablica 7.11. Financijska evaluacija

N-2 kalendarska

godina 2013.

N-1 kalendarska

godina 2014.

PRIHODI 29.949.047,20 27.794.985,19

1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 26.613.677,80 24.817.581,22 1.1 Plaće za zaposlene 21.316.746,45 20.235.246,29 1.2. Troškovi poslovanja (uključivo i terenska nastava) 717.351,81 541.718,78 1.3. Vanjska suradnja u nastavi 556.425,00 489.988,14 1.4. Domaći znanstveni projekti 1.041.403,88 860.599,51 1.5. Međunarodni znanstveni projekti 6.198,13 1.6. Međunarodna suradnja 1.7. Organizacija znanstvenih skupova 4.323,25 58.457,00 1.8. Nabava časopisa 1.9. Tekuće održavanje

1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje 1.11. Oprema

1.12. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Školarine po

ugovorina;materijalna prava zaposlenika;refundacije MZOS;Mostar;PDS

2.971.229,28 2.631.571,50

2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA 30.500,00 434.385,00

2.1. Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave

(grad, županija itd.) 30.500,00 67.250,00

2.2. Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna

zaklada za znanost) 367.135,00

2.3. Ukupno ostale vrste (specificirati)

3. PRIHODI OD KAMATA 46.544,03 19.509,46

4. PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 664.451,48 843.316,43 4.1. Školarine – poslijediplomske specijalističke 4.2. Školarine – poslijediplomske doktorske 160.957,50 267.705,25 4.3. Znanstveni projekti 4.4. Stručni projekti 31.816,00 15.648,04 4.5. Prihodi od najma 7.565,85 5.963,86

4.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)konferencije MIA,

ACGTC, IAMC; sredstva Studentskog zbora;cijeloživotno obrazovanje, donacije pravnih osoba

464.112,13 553.999,28


178

5. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 2.349.592,71 1.620.817,74 5.1. Školarine – preddiplomske, diplomske, stručne 2.016.182,71 1.260.362.74

5.2. Dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti

(ako se provodi uz ispite državne mature) 6.900,00 8.500,00

5.3. Naknade za upis 233.290,00 302.855,00 5.4. Izdavačka djelatnost 5.5. Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome, indeksi itd. 93.220,00 49.100,00 5.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)

6.

OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati) LLP projekti direktno financirani od koordinatora; EU-COST;

prihodi od prodaje nefinancijske imovine;primici od financijske imovine

244.281,18 59.375,68

A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 29.949.047,20 27.794.985,19

N-2

kalendarska godina

N-1 kalendarska

godina

RASHODI 27.034.367,99 26.617.600,70

1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 23.961.126.46 23.233.450,53 1.1 Plaće za zaposlene 22.836.730,41 22.173.200,39 1.2. Vanjska suradnja u nastavi 905.085,67 923.352,34 1.3. Ukupno ostalo (specificirati) 219.310,38 136.897,80

2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 778.049,25 841.586,79

2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 417.857,89 559.635,28 2.2. Laboratorijski materijal 2.3. Energija 190.189,02 172.421,83 2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 122.508,93 90.756,09 2.5. Sitni inventar 35.379,56 9.174,50

2.6. Ukupno ostalo (specificirati) službena radna i zaštitna

odjeća i obuća 12.113,85 9.599,09

3. RASHODI ZA USLUGE 719.002,28 787.989,90

3.1. Telefon, pošta, prijevoz 90.914,23 100.382,25 3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 30.375,06 44.522,97 3.3. Promidžba i informiranje 20.749,93 25.944,67 3.4. Komunalne usluge 71.875,16 76.509,88 3.5. Zakup, najam 42.653,23 45.399,91 3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari) 241.750,31 331.262,12 3.7. Računalne usluge 15.145,53 27.374,02

3.8. Ukupno ostalo (specificirati) sistematski pregled za

zaposlene; grafičke usluge; usluge čišćenja i pranje; usluge čuvanja imovime; ostale nespomenute usluge

205.538,83 136.594,08

4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 617.989,36 1.346.242,20

4.1. Poslovni objekti 4.2. Računalna oprema 294.119,29 683.666,35 4.3. Laboratorijska oprema 157.674,40 457.852,35 4.4. Uredska oprema 2.984,97 12.787,50 4.5. Komunikacijska oprema 13.751,71 4.6. Ostala oprema 4.7. Literatura 38.111,64 96.029,09 4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu


179

4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

4.10. Ukupno ostalo (specificirati) ulaganja na tuđoj imovini radi prava korištenja; instrumenti, uređaji i strojevi; uređaji za ostale namjene; software; oprema za održavanje i zaštitu

125.099,07 82.155,20

5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.159.408,67 1.318.791,54

5.1. Službena putovanja 679.664,89 918.204,66 5.2. Stručna usavršavanja 35.334,28 94.735,37

5.3. Ukupno ostalo (specificirati) uključujući i troškove prijevoza

samo troškovi prijevoza 444.409,50 305.851,51

6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 416.781,33 435.781,94

6.1. Premije osiguranja 27.000,01 28.658,89 6.2. Reprezentacija 31.132,80 117.683,98 6.3. Članarine 39.804,74 54.684,09 6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 19.954,53 26.014,24 6.5. Kamate 21.023,29 10,25 6.6. Ostali financijski izdaci 400,00 2.748,75

Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa; ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna; tekuće

donacije 270.828,41 205.981,74

B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 27.652.357,35 27.963.842,90

C Preneseno stanje iz prethodne godine 3.495.176,82 5.756.055,95 UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) 5.791.866,67 5.587.198,24

SAMOANALIZA - Prirodoslovno-matematički fakultet ... · dodatna priprema za natjecanja iz...

Documents

Transcript of SAMOANALIZA - Prirodoslovno-matematički fakultet ... · dodatna priprema za natjecanja iz...