Sadržaj - osjala.edu.baosjala.edu.ba/dokumenti/Skolski list broj 17.pdf · Najljepše pjesme Nije...

Sadržaj

2

Riječ direktora ...................................... 3

“Buket cvijeća za moju dragu…” ........... 4

Bosanska kuhinja ................................. 8

Dan jabuka .......................................... 9

Civitas ................................................ 10

Radionica za predškolarce .................. 12

Religijska kultura ................................ 14

Šahovski turnir ................................... 15

Naši talentovani đaci .......................... 16

Učenici naše škole .............................. 19

Izrada mape uma pri obradi

nastavnih sadržaja ......................... 22

Sa časova BHS jezika .......................... 24

Posjeta narodnoj kuhinji “Imaret” ...... 25

Dan državnosti ................................... 26

Aktivnosti učenika prvih razreda ........ 28

Terenska nastava iz geografije ........... 30

Literalni radovi naših učenika ............. 31

Likovni radovi naših učenika ............... 35

Novine uredila Almira Beganović Prof. Informatike i tehničkog odgoja

Riječ direktora

3

Naša misija

Javna ustanova Osnovna škola

"Jala" je otvorena škola koja se bavi

odgojem i obrazovanjem uĉenika. Naš

najveći cilj i misija je zadovoljstvo

naših konzumenata tj. uĉenika.

Naša vizija

Sigurna i umreţena partnerska

ustanova na opće zadovoljstvo svih.

Uvaţavajući opšti i poseban znaĉaj

škole, a prije svega Godišnjim

programom rada treba temeljiti na

društvenim zahtjevima, stavovima i

opredjeljenjima nauĉnog razvoja,

školskim, pedagoškim i praktiĉnim

iskustvima.

Javna ustanova Osnovna škola

"Jala" Tuzla, ove godine puni 45 godina

postojanaja i rada. Bitno je napomenuti

da smo treća škola na kantonu po

uraĊenoj eksternoj maturi (srednja

ocjena 4.23, što svjedoĉi da smo na

pravom putu.

„Buket cvijeća za moju dragu...“

4

a ţeljom da se unaprijedi saradnja

škole i roditelja osmišljen je projekt

„Buket cvjeća za moju dragu...“ .

Nastavnica Emina Jaganjac

zaduţena za kulturu izraţavanja objavila je

konkurs na nivou škole, izabrani su najbolji

radovi i uĉenici pripremljeni za nastup.

TakoĊer je sa uĉenicima Dramske sekcije

pripremila nekoliko prigodnih igrokaza.

Nastavnica Vanda Mašić je

pripremila kulturno-umjetniĉki dio sa

ĉlanovima školskog Hora i Orkestra

Uĉiteljice, Aida Gazibegović i Sadeta

Zulić, su sa uĉenicima prvih razreda

pripremile zabavnu taĉku u vidu plesa.

Za kreativnu radionicu bila je

zaduţena nastavnica matematike, Meliha

Selimović koja je sa uĉenicima tokom

priredbe izraĊivala cvijetne suvenire za

roditeljke.

Pjesniĉko veĉe se odrţalo u

prostorijama Doma mladih u saradnji sa

njihovom direktoricom.

S obzirom na predstojeće

obiljeţavanje Svjetskog dana vode, ĉlanovi

Eko sekcije su dijelili vodu i promotivni

materijal gostima.

Na kraju priredbe „Buket cvijeća za

moju dragu ...“ roditelji su u Knjigu utisaka

zapisali svoje komentare i pohvale.

S


5

Buket cvijeća za moju dragu

Bio je odliĉan Ċak

Svaki zadatak bio bi mu lah‟k

Volio je školu

Bio je odliĉan Ċak .

Jednog dana ugledao ju je

Kako hoda kroz grad .

Samo pogled bio dovoljan je

Da mu uljepša dan .

Kad je legao da spava

Pitao se : da li je san ili je java

Ona prelijepa kosa plava

Što mu mira nije dala .

Bilo gdje da se nalazio

Na nju samo je mislio

Nju samo je snivao

0 njoj pjesmice pisao .

Ohrabri se jednom tako

Te istupi ispred nje

Nimalo mu ne bi lahko

Ispred ljupke djevojke.

U buket skupi rijeĉi

Kao da su cvijeće

Pogleda je u oĉi

Te joj tiho reĉe :

Najljepša na cijelom svijetu

Djevojko ovoga grada

Ono što umire zadnje

Kaţu da je nada .

Skupit ću cvijeće u buket

Tebi u ruke donijet

Priznala mene il' ne

Ja ne odustajem .

U njeg‟ se zaljubila

Već odavno prije

Svoje osjećaje

Znala je da krije

Ali ovu radost

skriti znala nije

Dok su mu rijeĉi

Tekle k'o iz ĉesme

Dok joj je recitovao

Najljepše pjesme

Nije ni slutio a

Bio joj je drag

Spusti mu na usne

Ona poljubac blag.

Elnur Mandžo IX a

Sabina

Krnjić Ia

Merjem

Koĉević Ia

Jasmina

Zubĉević Ia

Buket cvijeća za

Moju dragu mamu

Mami mojoj dajem buket cvijeća,

Da je uvijek prati sreća.

Tako slatka je ona,

Kao da je bombona.

Jako volim mamu svoju,

I svu porodicu moju.

Cvijeće joj na proplanku berem,

I sa svim svojim srcem predajem.

Divna je mama moja,

Ona voli sestru i mene

i u srcu nas nosi,

Gdje god da krene.

Tajra Sejdić

Buket cvijeća za

Moju dragu mamu

Moja mama je veoma draga,

Ona mi uvijek maše sa praga,

Kad krenem u školu uţinu mi sprema,

Kod nje nikad nema dilema.

Kada pomoć treba, tik, tu je ona

Ma ona je slatka kao bombona!

Uvijek je tu za mene,

Kaţe mi: „Uvijek pazi na sebe!“

Nikad je zaboraviti neću,

Ona mi uvijek pruţa sreću,

Njenih kolaĉa dosta mi nije,

Pojest´ ću još jedan, ma, što prije!

Paščanović Ajla VIb

Kenan

Halilĉević Ib


6


Buket cvijeća

za moju dragu,

leţi na njenom

pragu.

To cvijeće je

najljepše i

od dragosti

miriše.

Buket cvijeća

za drugaricu koju

nosim u šarenom

srcu.

Amina je moja

draga drugarica,

puno je volim,

veoma se ponosim.

Emina Jupić Vb


Za jednu ljubav moju

najljepšu na svijetu,

srce moje plamti i kuca

zanosno, kao ptica u letu.

Svaki dan proveden s tobom

ispunjava dušu moju,

zato ti poklanjam ovaj buket cvijeća

za uzvraćenu ljubav tvoju.

Ovaj buket crvenih ruţa,

od srca poklanjam tebi,

a svaka latica ljubavi puna

koju osjećam ja u sebi.

Miris ruţe svuda se širi

poput mirisa kose tvoje,

a njena ljepota poput tebe

budi osjećaje moje.

Neka ovaj buket ljubavi

podsjeća na dane naše sreće,

neka miriše i širi ljepotu

ovo ĉarobno i prelijepo cvijeće.

Mehanović Emir VIIIa

Ema

Mehić Ib

Imran Hadţić IVb

Tajra

Kapetanović Ib

Lamija Iković Ia

Sara

Sadadinović IVb

Mehmed Ravanĉić IVb


7


Buket raznobojnog cvijeća

poklanjam

Njoj s puno veselih boja

Svaka ruţa opisuje nju

Kao najljepšu nastavnicu.

Njena kosa lijepa, kratka i plava

Kao najveća sunĉeva zraka,

Njene ruke lijepe i mile

Svako dijete sretnima ĉine.

Njene oĉi smeĊe i zelene boje

Osvojile su srce moje,

Nije da se hvalim ali imam

Najljepšu na svijetu nastavnicu

A to je moja nastavnica

Jaganjac Emina.

Edisa Memić Va


Ako primiš ovaj buket ljubavi

Sve tvoje probleme ja ću riješiti

Sa ovim prelijepim i šarenim

buketom

Ja ţelim ukrasti tvoje srce

I nositi ga u mom dţepu

Molim te, molim te neka tvoj

odgovor bude da

Hajmo zajedno prekinuti moju

dosadnu samoću

Bum, bum moje srce kuca samo za

tebe

Od sada vidjeti te tuţnu

Će biti moj jedini problem

Amina Mustafić VIIIa

Buket cvijeća za moju

dragu tetku

Moja je tetka daleko,

Mnogo radi i pomaţe svima,

Sretno je dijete svako

koje takvu tetku ima.

Ona neće biti kraj mene

da joj poklonim cvijeće,

ali zna srce njeno,

koliko joj ţelim sreće.

Sretan ti dan ţena,

voljena tetka moja,

Neka si uvijek sretna,

ţeli ti Belma tvoja.

Maglić Belma VIb

Buket cvijeća za

moju dragu

Ti si draga

Moja,

I dala bih ti sva blaga

Svoja.

Ţelim da ti buket ovaj

Dam,

Jer on će pokazati moju ljubav

Znam.

Cvijet dragoj osobi ću

Dati,

I poruku punu ljubavi

Napisati.

Merjema Đulović VIIa


Buket cvijeća mami trebaš pokloniti,

na nju se uvijek moţeš osloniti.

Ona ti ţeli cijelog svijeta sreću,

i nikada ti neće reći „neću“.

Volim je najviše na svijetu

nikad' je prestat' voljeti neću.

Ona je moj izvor sreće,

koji nikada presušiti neće.

Ajša Osmić Vb

Kanita

Avdibašić Ia

Adina

Islamović Ia

Kenan

Fejzić IVb

Bosanska kuhinja

8

Bilo je mjesta za sve

Uĉenici koji su htjeli više da se

kreću mogli su uĉestvovati u takmiĉenju

stonog tenisa.

Uglavnom su to bili uĉenici

devetih razreda,

dok su se mališani fino druţili uz delicije

bosanske kuhinje, pite i slatkiše.

Sve to ne bi bilo moguće bez

aktivnog uĉešĉa nastavnika i roditelja

uĉenika.

Moto ovogodišnje „Bosanske kuhinje”

bio je „Uredimo salu za školu Jalu”.

Mališani uz delicije bosanske kuhinje.

okviru projekta „Bosanska

kuhinja - zdrava hrana” tokom

novogodišnjih Veselica ove godine

koristili smo školsku salu.

U

Dan jabuka

9

Ove godine uĉenici sedmih

razreda druţili su se u školskom dvorištu

i razgovarali o jabukama, njihovom

znaĉaju za naše zdravlje.

Druga grupa je odrţala takmiĉenje

pod nazivom „Uhvati jabuku”.

Pobjednici su kao u svim

takmiĉenjima pojeli zasluţenu nagradu.

ko sekcija tradicionalno obiljeţava

Dan jabuka u mjesecu oktobru.

E

Civitas

10

traţeći odgovor za (ne)sigurnost u

saobraćaju na našim ulicama pogotovo

na raskrsnici koju sami svaki dan

prelaze.

Sa uĉenicima devetih razreda koji

se pripremaju za upis u srednje škole i

upoznaju mogućnosti za to u našem

gradu u srijedu, 24. marta, su posjetili

Srednju saobraćajnu školu.

Predavanjima su prisustvovale i

druge osnovne škole. Posjetu osnovaca

snimala je TV Hayat. Direktor škole

pozdravio je sve goste, a sa njim je bila i

nova ministrica obrazovanja Azra Begić.

Upoznali smo je sa našim

projektom „Sigurnost uĉenika u

saobraćaju”.

Njeno mišljenje je bilo da se

svakako trudimo riješiti problem i da ne

odustajemo od svojih ciljeva. Podrţala

nas je i zahvalila na pitanjima.

Za devetogodišnjake su bila

pripremljena predavanja, izloţba i

prezentacije o saobraćajnoj školi. Iako

nisu isti uzrast ĉlanice CIVITAS-a

uĉenice 7-ih razreda hrabro su se

upustile u razgovor sa profesorima

okušavajući da se što bolje

pripreme za takmiĉenje u okviru

projekta “Ja, graĊanin” ĉlanovi školske

sekcije CIVITAS-a iskoristili su sve

prilike koje su im se ukazale za to.

P

Civitas

11

U konkurenciji jedanaest škola sa

podruĉja Općine osvojili su 3. mjesto.

Vrijedan rad se isplatio.

Naravno da su uĉenice bile

presretne što nisu iznevjerile

oĉekivanja svojih drugara. Znale su da

bez pomoći svih uĉenika škole koji su

im pomagali, saslušavali, ispravljali i

podrţavali ne bi uspjeli postići tako

dobar rezultat.

Naroĉito veliku zahvalnost

osjećaju prema uĉenicama devetih

razreda koji su tokom svih tih mjeseci

bile njihov uzor.

Prije dvije godine njihova

tadašnja ekipa u okviru projekta ”Ja,

graĊanin” osvojila je prvo mjesto na

općinskom takmiĉenju i drugo na

Kantonalnom, te su bile savršeni uĉitelji

svojim mladim nasljednicama.

lanovi Civitas-a Osnovne škole

“Jala”, uĉenice sedmih razreda,

nakon višemjeseĉnog istraţivanja i rada

predstavili su svoj projekt “Sigurnost

uĉenika u saobraćaju”.

Ĉ

Radionice za predškolarce

12

Poveli smo ih do naše uĉionice.

Stigli su drugari i iz „ Kolibrija“.

I njih smo poveli do naše uĉionice.

Radionicu smo zapoĉeli

recitovanjem pjesmica o prvaĉiĉima,

školi i prvim danima u školi koje su

uĉenice Sara Sadadinović, Lejla Kurt i

Emina Hadţić same pronašle. Jednu smo

ĉitali, a dvije nauĉile napamet i

odrecitovale.

Našu probu pratila je i mualima.

Nakon Sarine recitacije koja

završava stihovima „ ruka u ruci“ one su

uĉenike domaćine i male goste „povele“

svojim uputstvima u radionicu crtanja

ruku prijateljstva.

Na tabli ih je doĉekao pano

dobrodošlice koji smo prije priredbe

postavili i ukrasili aplikacijama i

crteţima.

ĉenici IVb su izašli pred školski

ulaz i doĉekali drugare iz

obdaništa. Stigli su nam prvi gosti iz

obdaništa „Bambi“.

U

Radionice za predškolarce

13

Prvo su ruke opcrtali stariji uĉenici.

Poslije su pomogli da to isto urade i

njihovi mali drugari postavivši svoju

malu šaku u njihovu već opcrtanu veću

ili preko njihove šake. Crteţe su poslije

bojili i na njima radili konture, detalje

koje ţele. Tako su napravili ruke

prijateljstva.

Crteţe su mali drugari zajedno sa

ĉestitkama ponijeli sa sobom.

Aldin Kalajlić koji je i uĉenik

muziĉke škole odsvirao je na harmonici

kolaţ tri kompozicije: Polku intermeco,

Nestašni vrapĉić i Valcer.

Emina Hadţić i Lamija Sakić su

pripremile korpe i ukrasne tanjiriće sa

bombonama za kraj radionice.

Za predškolarce su pripremljene

ĉestitke sa drugarskim porukama koje su

im podjeljene na kraju druţenja.

Aktivnosti na radionici IV b i

uĉiteljice Samire Huremović odrţane

27.3.2015.g.

Religijska kultura

14

Poštivanje drugih i drugaĉijih

pomoglo je zbliţavanju sa kulturno

historijskim raznolikostima u našeg

gradu.

Jedino šta nam je nedostajalo je još

vremena.

Ostavili smo mnoge planove za

idući izlazak iz škole i obilazak drugih

ustanova.

eligijska kultura uĉenika šestih

razreda realizirana izvan školskih

klupa pokazuje koliko je veselje Ċaka

kada uĉe na drugaĉiji naĉin od

uobiĉajenog.

R

Šahovski turnir

15

Šah je jedna od najstarijih

društvenih igara.Zvaniĉna takmiĉenja u

šahu su poĉela 1850. god. Ali tada su

bile drugaĉije šahovske figure.

Našu školu je posjetio jedan od

ĉlanova šahovskog kluba „Sloboda”

Ţeljko T. Kovaĉević. On je kao struĉno

lice pratio turnir..

Postavili smo nekoliko pitanja gospodinu Ţeljki

T. Kovaĉeviću na koja je on rado odgovorio.

-Šta je šah?

Ţeljko T. Kovaĉević: „to je jedna od najstarijih i

najboljih društvenih igara.”

-Kada je najbolje spoznati se sa šahom?

Ţeljko T. Kovaĉević: „Najbolje ga je nauĉiti od 4

do 10 god.”

-U ĉemu nam pomaţe šah?

Ţeljko T. Kovaĉević: „Šah je igra koja razvija

moţdane vijuge i inteligenciju. On je zato veoma

dobar po nas”

-Koliko ljudi otprilike igra šah?

Ţeljko T. Kovaĉević: „OdreĊen broj ne postoji.

Šah je najrasprostranjenija igra na planeti

Zemlji..On i njegove figure su dobile ime po

privilegiranim ljudima.”

-Pored šaha koje još sportove/igre treba

nauĉiti svoju djecu?

Ţeljko T. Kovaĉević:”3 sporta/igre: plivanje, šah

i voţnja bicikla”

-Koji je najbolji naĉin za spoznaju šaha?

Ţeljko T. Kovaĉević: „Najbolji naĉin za

spoznaju šaha je da se djeca upišu u škole šaha

kao što je Šahovski klub „Sloboda”. Upis je

besplatan.”

On nam je rekao i jednu zanimljivost;

Postoje 3 vrste šaha/partija:

blic partija (traje oko 15 min.),

ubrzani šah (do 60 min.) i

normalna partija (preko 60 min.

Intervju pripremila uĉenica OŠ ''Jale'' Tuzla iz

Tuzle, Pašĉanović Ajla, VIb

okom zimskih mjeseci ĉlanovi

Eko sekcije OŠ ''Jala'' odluĉili su

osmisliti nove aktivnosti koje bi

doprinijele zdravom odrastanju njihovih

drugara. Uĉinilo im se da je izuzetno

bitan kognitivni razvoj. Sa ţeljom da

daju svoj doprinos organizirali su

šahovski turnir u ĉast mudrosti i

snalaţljivosti.

T

Naši talentovani đaci

16

Uspjeh učenice Lejle Ferizović VIIa

Na Općinskom takmiĉenju iz istorije za uĉenike

sedmih razreda koje je odrţano 14.02.2015.

godine u JU OŠ

„centar“ uĉestvovali su

uĉenici Ferizović Lejla

VIIa i Delalić Azur

VIIb. Oba uĉenika su

postigla dobar uspjeh.

Na Kantonalnom

takmiĉenju odrţanom

07.03.2105.godine u

JU OŠ „Slavinovići“ Lejla Ferizović se

plasirala na II mjesto osvojivši 94 boda od

mogućih 100, samo za bod manje od

prvoplasiranog uĉenika koji je osvojio 95

bodova.

Uspjeh učenika IIb, Džaferović Danisa

3. XII 2014. uĉenika IIb, Džaferović Danis

osvojio je zlatnu medalju iz

atletike na takmiĉenju koje se

odrţalo na stadionu Tušanj, a

10. X 2014. osvojio je srebrnu

medalju na takmiĉenju iz

košarke u klubu „Lions“.

Ĉestitamo Danisu i ţelimo

puno uspjeha u daljem

takmiĉenju.

Uspjeh Emine Ćosić

Uĉenica Vllb razreda, JU.OŠ „Jala", Emina

Ćosić, na Općinskom

takmiĉenju iz geografije

osvojila je I. mjesto sa

ostvarenih 100 bodova,

dok je na Kantonalnom

takmiĉenju iz geografije

osvojila je VI. mjesto sa

ostvarenih 94 boda.

Mentor koji je pripremao

uĉenicu za takmiĉenje kroz dodatnu i redovnu

nastavu je prof. AnĊelina Sulejmanović.

Uspjeh učenice IIb Selme Huskanović

U Novom Sadu je odrţan turnir

Ritmiĉko – sportske

gimnastike u grupnim

vjeţbama " RITMIX

CUP – 2014".

Turnir je bio revijalno –

takmiĉarskog karaktera

na kojem je nastupilo

510 gimnastiĉarki svih

kategorija i uzrasta. Na

ovom takmiĉenju je

nastupilo i 28 gimnastiĉarki iz KRSG Sloboda

koje su se takmiĉile u dvije kategorije grupnih

vjeţbi i osvojile dva prva mjesta i zlatne

medalje. MeĊu gimnastiĉarkama koje su se

okitile zlatnom medaljom nalazila se i uĉenica

naše škole Selma Huskanović koja ide u IIb

razred.

Za najuspješniju kadetkinju 2014.godine

proglašena je Edisa Kovač ĉlanica Kluba

borilaĉkih sportova „ Tuzla-Sinbra“ iz Tuzle,

uĉenica osnovne škole „Jala“ . Edisa je

osvojivši dvije zlatne medalje na Drţavnom

prvenstvu i zauzevši 5. mjesto na Balkanskom

prvenstvu u Istanbulu- Turska zauzela 2. mjesto

na 7. Izboru sportista u Tuzlanskog kantona.

Pored uspješnih rezultata u sportu, Edisa je

odliĉan uĉenik šestog razreda JU OŠ „Jala“

Tuzla. Našoj Edisa ţelimo puno uspjeha u

daljem takmiĉenju.

Najuspješnija kadetkinja

Pod pokroviteljstvom Sportskog saveza

Tuzlanskog

kantona , 12. 02.

2015. godine u

Tuzli je odrţan

7. po redu „Izbor

sportiste godine

Tuzlanskog

kantona“ za

2014.godinu.


17


Na Općinskom takmiĉenju iz

matematike koje je odrţano u JU OŠ „Novi

Grad“ uĉešće su uzeli sljedeći uĉenici:

Mustafić Amina, Hukić Amina,

Mazalović Aida, Omerbegović Adi, Velkov

Malena, Puzić Amina, Ţunić Nejla, Maglić

Belma, Smajić Amina, Ahmetović Dţenita,

Duraković Semir, a na kantonalno takmiĉenje,

koje je odrţano u JU OŠ „Solina“ su se plasirali

sljedeći uĉenici:

Mustafić Amina, Hukić Amina,

Mazalović Aida i Omerbegović Adi.

Na Općinskom takmiĉenju iz fizike

koje je odrţano u JU OŠ „Mejdan“ uĉešće su

uzeli sljedeći uĉenici: Puzić Amina, Kajtazović

Faruk, Hadţić Hanka, Duraković Semir,

Mehiĉić Dino, a na kantonalno takmiĉenje, koje

je odrţano u JU OŠ „Kreka“ su se plasirali

sljedeći uĉenici: Puzić Amina i Kajtazović

Faruk.

Na Općinskom takmiĉenju iz istorije

koje je odrţano 14.02. u JU OŠ „Centar“

uĉešće su uzeli sljedeći uĉenici: Ferizović Lejla

87 bodova i Delalić Azur 80 bodova, a na

kantonalno takmiĉenje, koje je odrţano

07.03. u JU OŠ „Slavinovići“ se plasirala

Ferizović Lejla i osvojila 2. mjesto sa 94 boda.

Na Općinskom takmiĉenju u odbojci

(djevojĉice) koje je odrţano u novembru naša

škola je zauzela 5. mjesto, a takmiĉenje se

odrţalo u JU OŠ „Tušanj“.

Na Općinskom takmiĉenju u košarci

(djeĉaci) koje je odrţano u decembru u JU OŠ

„Jala“, naša škola se plasirala u finale.

24.03. odrţano finale opštinskog takmiĉenja u

košarci (djeĉaci) naša škola zauzela 3. mjesto, a

takmiĉenje se odrţalo u SKC „Mejdan“

01.04. odrţano finale opštinskog

takmiĉenja u rukometu (djeĉaci) naša škola

osvojila je 1. mjesto i plasman na kantonalno

takmiĉenje.

Uĉesnici odbojka (djevojĉice):

1. Brajlović Naida 8b

2. Osmić Emina 9a

3. Ahmetović Dţenita 9a

4. Rašidović Amila 8b

5. Salihović Melisa 8b

6. Imamović Adna 9b

7. Gazibegović Ella 9b

8. Tešanović Ena 9b

9. Smajić Amina 9a

10. Brajlović Melika 9a

11. Hodţić Selma 9b

12. Aljkanović Segmedina 9b

13. Subašić Armela 9b

Uĉesnici košarka (djeĉaci):

1. Omerović Emir 9b

2. Pirić Eldin 9b

3. Mehiĉić Dino 9b

4. Husarkić Selmir 9b

5. Salihović Emir 9a

6.Memić Selmir 9a

7. Krivošija Dino 8b

8. Delalić Azur 7b

9. Musić Hamdija 7b

10. Jusufović Mirza 9b

11. Jusufović Amar 9b

12. Ašĉić Omar 8b

13. Hadţimustafić Alen 9b

Uspijeh Osmić Enisa učenika IIIa

U maju 2014 godine uĉestvovao je na

Šahovskom festivalu u Sarajevu, gdje je

razreda osvojio je prvo mjesto. Uĉenik se

vrijedno priprema za Federalno takmiĉenje.

Ţelimo mu puno sreće i uspijeha. Osmić

Enis uĉenik IIIa razreda JU OŠ „Jala“ je

ĉlan Šahovskog kluba „Sloboda“.

osvojio peto mjesto.

Na turniru u Doboj-

Istoku osvojio je

bronzanu medalju

za pojedinaĉno

kadetsko i juniorsko

prvenstvo TK-a.

Na šahovskom

takmiĉenju od I-IX


18

Uĉesnici rukomet (djeĉaci):

1. Omerović Emir 9b

2. Mehiĉić Dino 9b

3. Husarkić Selmir 9b

4. Salihović Emir 9a

5. Memić Selmir 9a

6. Nišić Elmin 9a

7. Jusufović Amar 9b

8. Jusufović Mirza 9b

9. Omeragić Adi 7a

Iz geografije na Općinskom takmiĉenju

uĉenica VIIa Ćosić Emina zauzela je 1. mjesto.

„Mine“ opštinsko takmiĉenje naša škola

zauzima 3. mjesto sa ekipom koju ĉine:

Ferizović Lejla, Mujĉinagić Faris,

Muratbegović Faris.

Na Općinskom takmiĉenju iz CIVITAS-

a naša škola zauzela je 3. mjesto.


engleskog jezika, koje je odrţano 21.02 u JU

OŠ „Simin Han“ uĉesnici su bili: Mirnes

Biberović 8b, Deni Dţindo 8a i Amina Puzić 8a

a na kantonalno takmiĉenje se plasirao Mirnes

Biberović 8b. koji je na Općinskom takmiĉenju

osvojio 4. mjesto


njemaĉkog jezika koje je odrţano 28.02. u JU

OŠ „Mramor“ uĉesnici su bili: Jusufović Mirza

9b, Camić Mirza 9b a na kantonalno tamiĉenje

koje je odrţano 14.03. u JU OŠ „Slavinovići“

plasirao se Camić Mirza 9b.

Na Općinskom takmiĉenju iz biologije

koje je odrţano 21.03. u JU OŠ “Miladije“

uĉesnici su bili: Mustafić Amina, Kajtazović

Faruk i Salihović Melisa a sa osvojenim 3.

mjestom Mustafić Amina se plasirala na

kanotnalno takmiĉenje.

Na Općinskom takmiĉenju iz islamske

vjeronauke koje je odrţano 19.04. u JU OŠ

"Novi Grad" uĉesnici iz 8. razreda su Amina

Mustafić i Almin Hodţić , a uĉesnici iz 9.

razreda su Kalabaluković Jasmina i

Duraković Semir a na kantonalno takmiĉenje se

plasirala Amina Mustafić koja je osvojila 1.

mjesto.

Na opštinskoj smotri tehniĉkog

stvaralaštva koje je odrţano 18.04. u JU OŠ

„Solina“ uĉenici su se predstavili sa praktiĉnim

radom “Alarm“ kojeg su izradili Ĉirak Anes,

Dţidić Edi, Omerhodţić Leila, i Švraka

Almedina, zatim sa radom „Sirena sa dva tona“

koju su izradili Ĉirak Anes, Dţidić Edi, Karić

Belmin i Biberović Mirnes, uĉenik petog

razreda Duraković Rasim predstavio se sa

radom „Geometrijska tijela“ a na kantonalno

takmiĉenje koje je odrţano 25.04. u JU OŠ

“Bukinje“ plasirali su se uĉenici Ĉirak Anes,

Dţidić Edi, Omerhodţić Leila, i Švraka

Almedina sa radom “Alarm“, a iz discipline

primjena raĉunara u tehnici na Općinskom

takmiĉenju Mirza Camić 9b zauzeo je 3. mjesto

te se plasirao na kantonalno takmiĉenje.

Na Kantonalnom takmiĉenju iz

discipline crtani film Kajtazović Faruk je

zauzeo 2. mjesto sa crtanim filmom “Ĉuvajmo

planetu zemlju“, a Hadţić Emina je zauzela 3.

mjesto sa crtanim „Prijateljstvo“, te su se

plasirali na federalnu smotru tehniĉkog

stvaralaštva koja će se odrţati od 22.05. do

25.05 u Tuzli.

Na Kantonalnom takmiĉenju iz

discipline spot uĉešće su uzele uĉenice Nejla

Ţunić i Leila Omerhodţić a na federalno

takmiĉenje se plasirala Nejla Ţunić sa spotom

„Vozaĉi oprezno“

06. 03. uĉenica Arijana Ahmetović VI

razred, osvojila je 3. mjesto na Kantonalnom

takmiĉenju uĉenika osnovnih škola iz likovne

kulture u likovnoj formi – produkt dizajn.

Svim učenicima iskrene čestitke, a

napominjemo da neka takmičenja još nisu

završena pa im stoga želimo puno sreće.

Učenici naše škole

19


20


21

Izrada mape uma pri obradi nastavnih sadržaja

22

Izrada mape uma pri obradi

nastavnih sadržaja IVb razreda

Nastavnu jedinicu „ Droge“ iz

Moje okoline povezali smo sa istim

sadrţajima sekcije. U tu svrhu uĉenici su

izraĊivali mape uma.

Radili su u paru. Sluţili su se i

udţbenikom Moje okoline.

Tokom rada koristili smo raznovrsne

materijale o drogama. Uĉenici su ih

ĉitali, a potom koristili pri crtanju mape

uma, u ovisnosti koju granu rade:

alkohol, pušenje ili narkotike.

Poslije su ih crtali svako u svoju

svesku Moje okoline.

Uĉenici su na posteru mogli

pogledati kako izgledaju tablete

ekstazija i zakljuĉiti zašto toliko privlaĉe

mlade. Razlog su naravno sliĉice koje

mladi mogu vidjeti u crtanim filmovima,

svom svakodnevnom okruţenju kao što

su: smajli, zvijezda, slova, jagoda, srce...

Izrada mape uma pri obradi nastavnih sadržaja

23

Na pano Moje okoline postavili

smo poster o drogama da bi ga tokom

rada na toj temi mogli još posmatrati i

uĉiti o štetnosti raznih vrsta droga.

Uĉenici su materijale izloţene na tabli

koristili tokom rada.

Materijali o

drogama su

postavljeni na

tabli uz

nacrtanu

Mapu uma.

CIGARETA

Cigarete dim ubija,

ali ljudima ipak prija.

I svi što puše svjesni

nisu,

da bez zdravlja ostaju.

Još to novcem plaćaju.

Svjesni nisu svoje

greške,

a posljedice biće teške.

Sara Sadadinović IVb

D R O G A

Ja sam droga,

opasna sam kao puška.

Gora sam od tenka,

nevolja sam „velka“.

Ja sam droga,

uzeću dio ţivota tvoga.

Mehmed Ravanĉić IVb

Sa časova BHS jezika

24

U okviru BHS jezika uĉenici

redovno posjećuju školsku biblioteku /knjiţnicu.

Uĉenici OŠ „Jala“ su obiljeţili

21. 02 2015. DAN MATERNJEG

JEZIKA.

Obiljeţen „Dan teatra / pozorišta“

na ĉasovima BHS jezika i knjiţevnosti

IMAM PRAVO

Imam pravo na sve,

al' na opasne stvari ne.

Kad nisam puno sretna sva,

imam pravo da plaĉem ja.

Imam pravo da u školu idem,

da se smijem i da mlijeko pijem.

Imam pravo da budem dijete,

i da kaţem, Ne, kada mi prijete.

Imam pravo na sreću i tugu,

da nekada prijeĊem i dugu.

Al' moje je pravo da uĉim,

i kad nešto ne znam

dobro da se pomuĉim.

Nejla Hrustić Vb

Posjeta narodnoj kuhinji „Imaret“

25

Pitali smo ih: ''Pored toga što znamo da

je to narodna kuhinja, šta je zapravo

''Imaret''?

Rekli su nam: '' Imaret je jedna od

nevladinih organizacija koja pomaţe

svim nemoćnim.''

Tom prilikom uĉenici su donirali

odreĊene prehrambene artikle.

Odveli su nas u njihovu kuhinju

koja je veoma ĉista i dobro opremljena.

Vidjeli smo kazane pune zdrave hrane

koja je svjeţa i svjeţe spremljena.

Pitali smo ih: ''Ko je, odnosno ko

su zasluţani za pripremanje hrane za sve

osobe?''

Rekli su nam: ''Za pripremanje

svjeţe i domaće hrane zasluţni su naši

dobri kuhari i kuharice.''

Pripremila uĉenica VI b razreda

Ajla Paščanović

Narodna kuhinja „Imaret“ je jedna

od plemenitih organizacija koja pomaţe

svim osobama koje nisu u stanju da

obezbijede jelo i piće svojoj porodici i

sebi.

ĉenici VI razreda Osnovne škole

''Jala'', u oktobru, zajedno sa prof.

AnĊelinom i nastavnicom Jasminom

organizovali posjetu narodnoj kuhinji

''Imaret'' koja se nalazi u centru grada

Tuzle.

U

Dan državnosti

26

Anthony 1984...“ Strašan bol, kao strijela,

prošao je kroz Jahjaov um. Pred sobom nije

vidio više ništa. Neka nepoznata sila strašno

mu je stiskala grudni koš gušeći ga. U ušima

mu je samo odzvanjalo: “Idrizović Ibrahim

1932-1995, Idrizović Enver 1973-1995,

Idrizović Jusuf 1942-1995...“ Ĉitavo tijelo

mu se grĉilo dok se borio sa vlastitim

mislima. Odjednom je pao.

Kroz zamagljen prozor dopirale su

sunĉeve zrake usmjerene prema Jahjaovom

licu, dok je polahko otvarao usnule oĉi.

Nalazio se u prostranoj i prozraĉnoj sobi.

Leţao je na udobnom krevetu, dok je

razgledao interijer sobe. Glava mu je gorila

od juĉerašnjeg dogaĊaja. Nije se mnogo toga

sjećao, ali su mu se ipak oĉi natapale suzama.

Gledajući u bjelinu zida ispred sebe

pokušavao je da shvati poruke svoga srca.

Ove suze koje su mu sada natapale obraze,

podsjećale su Jahjaa na njegov identitet. Tek

je sada nakon toliko godina shvatio da je

ovdje potpuni stranac. Tek se sada sjetio

nemilih, ratnih dogaĊaja kojima je

prisustvovao sa samo deset godina, a koji su

ga udaljili od njegove domovine, udaljili od

njega samoga. Gušeći se u suzama uzaludno

je pokušavao sastaviti reĉenicu na bosanskom

jeziku, ali nije mu uspijevalo, već je samo

neutješno ponavljao “„Bosnia, Bosnia...“ Sve

mu je u tom trenutku sinulo. Ţeli ići tamo

gdje ga srce vodi, tamo gdje potoci ţubore,

tamo gdje tvrdoglavi i ponosni ljudi hode,

tamo gdje ga srce zove.

Hitro je iskoĉio iz postelje, još uvijek

ponavljajući rijeĉi “Bosnia, Bosnia...”. Kada

se obukao, izlazeći iz sobe, zaustavio ga je

doktor, te upitao: “Where are you going

young man?”, a Jahja mu je plaĉnim glasom

odgovorio:

“I am going there, where my heart

wants to go.“

Prošavši pored doktora i ostavljajući

ga zbunjenog, Jahja je izletio napolje.

Odluĉnim korakom uputio se ka

najbliţoj autobuskoj stanici, na kojoj je

Domovino moja, u srcu te nosim

ok je hladna, jesenja kiša uveliko

kvasila ispucanu kaldrmu, Jahja,

mladić guste crne kose, tamnih oĉiju

oiviĉenih podoĉnjacima te lijepog i

simetriĉnog lica, ţurnim korakom uputio se

ka sportskoj dvorani. Noć prije, nije se baš

najbolje naspavao, pa mu je zbog toga par

puta slabost zasmetala u odrţavanju

kontinuiranog, brzog hoda. Ubrzo se ovaj

mladić lijepog stasa i dugih nogu, našao

ispred ogromne zgrade graĊene romanskim

stilom gradnje, sa zadivljujuće visokim

hrastovima koji su je okruţivali. Bez imalo

dvoumljenja, snaţno je otvorio metalnu

kapiju zaputivši se na glavni ulaz. Prelaskom

preko praga ugledao je dugi hodnik poploĉan

mermerom koji se pruţao ispred njega. Na

boĉnim, hrapavim zidovima visilo je mnogo

slika poznatih sportista. Po bijelom plafonu

pruţali su se nizovi ornamenata i arabeski.

Jahja je nastavio koraĉati sigurnim hodom

naprijed, sve dok se nije našao pred vratima s

natpisom „Basketball hall - number one“. Taj

jezik nije mu bio stran, ali ipak njegovo srce

znalo je za drugi jezik i zemlju. Jahja je ţurno

otvorio vrata. Iako se ispred njega našla

gomila mladića koji su u strašnoj buci

trenirali košarku, on ih je uzbuĊenim glasom

pozdravio

“Hey guys !”

Nakon što mu je nekolicina odgovorila na

pozdrav, Jahja se sa blagom glavoboljom

poĉeo presvlaĉiti. Obukavši dres, ushićeno je

stao u kolonu zajedno sa ostalim mladićima.

Uskoro se pred njima našao debeljuškasti

ĉovjek kratke smeĊe kose i plavih oĉiju.

Odavao je simpatiĉan izgled, mada su

mnogobrojne tetovaţe koje su Jahjau bile

odvratne, odavale drugaĉiji utisak. Obratio im

se oštrim britanskim naglaskom. U trenutku

kada ih je par minuta dijelilo od poĉetka

utakmice, komentator je na mikrofon otpoĉeo

nabrajanje igraĉa: “Adam Smith 1986, Adolf

Holms 1983, Jack Belton 1986, Bryan

D

Dan državnosti

27

upravo kretao autobus sa natpisom ,,UK -

BiH“. Razvukavši osmijeh preko cijelog lica,

utrĉao je u autobus kada je kupio kartu. Kartu

je drţao tako ĉvrsto, da je nokte zario u dlan.

Ne obazirući se na krvav dlan, ukoĉeno je

sjedio sa nosem priljepljenim uz prozor. Opet

ga je strašno zaboljela glava. Odjednom neki

glasovi su mu se poĉeli obraćati. Trznuvši se

od straha, Jahja se uporno okretao oko sebe

ne bi li primijetio odakle dolaze, ali uzalud.

Prvi glas mu je govorio „ Ma daj Jahja, šta

radiš!? Ideš na jadno mjesto! Vrati se, jer

ovamo imaš svo blago svijeta! Vrati se Jahja!

Vrati se...“ Drugi glas je prekinuvši prvi

rekao: „Idi Jahja, idi u svoju domovinu, u onu

zemlju koja te odhranila, saĉuvala i voljela!

Idi tamo gdje tvoje ime znaju, tamo gdje je

tvoje stablo srca, pa zato Jahja, ako hoćeš

ukusne plodove, ne moţeš biti daleko od

stabla!“

Grubi glas konduktera probudio je Jahjaa iz

sna. „Hajmo raja, bujrum!“, reĉe glasno se

smijući i došaptavajući se sa kolegom. Jahja

je kao ošamućen izašao iz autobusa.

Zatvorivši oĉi, udahnuo je miris svoje

domovine. Svega se sjetio, i branja jabuka sa

djedom, i mamine kljukuše, i naninih starih

fildţana... Svega se sjetio, apsolutno svega.

Bacivši se na zemlju, bolno je zaplakao.

Odjednom, u isto vrijeme zauĉio je

ezan i zaĉula su se zvona sa crkve. Bez imalo

muke, odjedanput izgovorio je : „Domovino

moja, u srcu te nosim!“ Ni sam nije znao

kako, ali rekao je to. Jahja je tada shvatio

gdje je njegovo stablo srca, pa se ţurno

uputio da ubere svoje plodove, najukusnije.


Heroji Bosne

Mnogi heroji su se borili,

za ĉast svoje domovine,

ţivote svoje nisu ţalili,

za ĉast Bosne i Hercegovine.

Da bi imali budućost ljepšu,

mnogi su ratovali,

za sigurnost našu,

mnogi su ţivote izgubili.

Ja imam mirno djetinjstvo,

zahvaljujući herojima Bosne,

zbog toga sam zahvalna njima,

velikim i hrabrim herojima.

Belma Maglić VIb

Sara Omerašević

i

Erol Mešanović IIIa

osjetom umirovljenika smještenih

u Domu penzionera uĉenici JUOŠ

“Jala” pokazali su veliku humanost.

Nakon odrţane priredbe koju su upriliĉili,

proveli su prijatne trenutke u razgovoru

sa onima koji su nekada bili što smo mi

sada. Još jednom je uspješno realiziran

projekt „Oni su bili ono što smo mi

sada...” a povod za to bio nam je

obiljeţavanje Dana drţavnosti naše

domovine.

P

Aktivnosti učenika prvih razreda naše škole

28

U povodu obiljeţavanja Dana

maternjeg jezika - 21. februara,

Udruţenje nastavnika i profesora

bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i

knjiţevnosti Tuzlanskog kantona, u

saradnji s Udruţnjem za mir,

obrazovanje i kreativnost CMOK,

Bosanskom medijskom grupom i

Domom mladih Tuzla, i ove godine je

organizovalo niz aktivnosti na cijeloj

tuzlanskoj regiji, pod imenom „Slovo o

jeziku“. U pripremi programa

uĉestvovali su: OŠ Simin Han, OŠ

Centar, OŠ Jala, OŠ Novi Grad, OŠ

Miladije, OŠ Rainci Gornji, OŠ

Brĉanska Malta, OŠ Pazar, Srednja

rudarska škola Tuzla, Srednja

medicinska i Srednja hemijska škola.

Ovaj datum proglasio je UNESCO

1999. godine, a prvi put je u BIH

obiljeţen 2011. godine. Od tada se ovaj

dan obiljeţava u stotinama škola širom

BIH, uz bogate aktivnosti kojima se

ukazuje na maternji jezik, kao vrijednu

baštinu, koju imamo i obavezu da je

ĉuvamo

ako su najmlaĊi, uĉenici Ia i Ib

odjeljenja naše škole imali su

svoj prvi javni nastup u Domu mladih.

I

saradnji sa obdaništem

„Kolibrić“ realizovana je

radionica i priredba povodom

obiljeţavanja Djeĉije nedjelje.

U

Aktivnosti učenika prvih razreda naše škole

29

ovodom realizacije školskog

projekta „Buket cvijeća za moju

dragu...“, obiljeţavanja Dana vode i

prvih dana proljeća, u Domu mladih,

plesnom taĉkom i recitacijama o majci

mali drugari su ponovo dali svoj

doprinos.

P MOJA MAMA

Na dan kad sam se rodila,

najboljeg sam prijatelja dobila.

Moja mama, moja dobra vila,

dok uĉim i rastem daje mi krila.

Ni strah, ni tuga u moj ţivot ne smije,

Jer osmijeh moje mame, moje dane grije.

Moja je mama od od ĉistoga zlata,

nije joj ravno ni stotinu tata.

I ZATO TI MAMA, SRETAN OVAJ DAN.

NEK' TI SE OSTVARI SVAKI TVOJ SAN!

Anja Bulić Ib

Tri drugarice

Igrali smo se mi zajedno svi,

a kad padne noć,

mi u krevet ne ţelimo poć!

Ne ţelimo ĉuti,

šta će naše mame na to reći.

Već kolaĉe ţelimo peći!

Mali pisci: Emina Hadžić,

Lejla Kurt i Sara Sadadinović

Ti i ja

Ne znam otkud to,

otkud ljubav ta,

ko srca dva,

TI I JA.

Kada ĉujem tvoj glas,

sati mi postaju draţi

i srce mi se snaţi.


Mama

Moja mama

je uvijek s nama,

kad smo radosni

i kad smo bolesni.

Mojoj duši,

blago nama,

draga je samo

jedna mama.

U srce da stavim

mamu svoju,

ne bih je dala

za bilo koju.

Mama je meni sreća,

sreća najveća

Anela Aljić Ib

Terenska nastava iz geografije

30

Posljedice genocida, nepregledno

mezarje raţalostili su sve uĉenike i

prisutne nastavnike. Tišina i muk trajali

su za vrijeme obilaska.

Deveti razredi pokazali su da su

dovoljno zreli za napuštanje klupa

osnovne i upis u srednje škole.

Terenska nastava odvija se

tradicionalno u proljeće kada ljepše

vrijeme dozvoljava da bolje upoznamo

privredne potencijale naše domovine

Bosne i Hercegovine. Prethodnih godina

obišli smo Srebrenik, Gradaĉac, te bolje

shvatili privredu TK.

Ove godine dvadesetogodišnjica

od tragiĉnih dešavanja u Srebrenici

navela je profesoricu geografije da

uĉenike povede u drugi entitet. Tom

prilikom posjetili smo tvornicu dijelova

za automobile „Prevent“ u Potoĉarima.

Na povratku kući svratili smo u

dogovorenu posjetu tvornici namještaja

“Izazov” u Kalesiji, zatim u “Eko

energiju”, tvornicu solarne energije,

takoĊer u Kalesiji. Da privreda Bosne i

Hercegovine ima šanse, za svoj razvoj u

budućnosti, pokazali su nam mladi

uposlenici u tim privatnim firmama.

okom mjeseca aprila uĉenici

završnih razreda JUOŠ “Jala”

Tuzla, sa razrednim starješinama,

vjerouĉiteljicom i direktorom škole, u

okviru Terenske nastave iz geografije

posjetili su “Memorijalni somenik

Potoĉari”.

T

Literalni radovi naših učenika

31

zamolih ga da mi bolje objasni ko su

bili Partizani, a djed, kao da jedva doĉeka,

poĉe priĉati: „ Bili su to hrabri momci i

djevojke, svih nacija, koje je predvodio Tito.

Nisu se plašili ni snijega, ni leda, ni kiše.

Imali su samo jedan cilj - osloboditi zemlju

od fašista.

Priĉao je on sve i svašta, vraćao se na

poĉetak, ponavljao ono što je već rekao, ali se

dobro sjećam da je spomenuo da je rat bio

dug i surov, sa mnogo ţrtava. Kada bi mi

priĉao ovu priĉu, uvijek bi ga upitala da li i

danas ima fašista i, ako ima, gdje su ? On bi

odgovarao: „ Teško je ,sine, iskorijeniti zlo,

ali uvijek postoji dobro da se naĊe zlobi na

putu. Dobro je stvoreno kako ne bi zlo

preovladalo svijetom, ma gdje ono bilo.“

Kada sam se iz prošlosti vratila u

sadašnjost, zakljuĉila sam da mije djed

ostavio svoje mudre misli i veliku pouku koju

ću ja prenositi na svoje potomke.

„Pred zlom (fašizmom) ne treba strepiti

nego se protiv njega ujedinjeno boriti“

Emina Ćosić Vllb

Šta znamo o fašizmu?

io je avgust. Zajedno sa roditeljima,

vraćala sam se sa mora. Dok smo se

vozili u autu, na putu prema kući, mami je,

telefonom, javljena jedna tuţna vijest. Nakon

što je dugo bio bolestan, njen djed, a moj

pradjed je umro. Sama pomisao da ga više

nema bila mi je teška i bolna. A kako je samo

znao da me zabavi. Kada god bi mu otišla u

posjetu, priĉao bi mi razne priĉe i doţivljaje

iz svoje mladosti.

Misli su mi lutale po njegovim

priĉama, a onda se sjetih jedne od njih koju je

najĉešće ponavljao, vjerovatno zato što je

obiljeţila njegovu mladost. Bila je to njegova

ispovijest o II Svjetskom ratu. Priĉu je uvijek

poĉinjao sa „Sine moj“ iako sam djevojĉica.

„Stasao sam za ţenidbu i vojsku, kad

ono, preko noći, sve se promijeni. Zadesi nas

veliko zlo.“- kaţe djed. „Natjeraše me u

nekakvu vojsku, iz koje sam istu noć

pobjegao jer je,kaţu, bila izdajniĉka. A onda

u naše selo doĊoše Partizani kojima se ja

pridruţih.“.

Pitala sam ga ko su Partizani, a on

nastavi priĉati :“Eh,sine, bez njih se ne bi

mogli riješiti neprijatelja. Da nije bilo

Partizana, fašisti bi nas uništili“. Kada ga

upitah ko su fašisti, on mi reĉe: „Zlo, eto ko

su. Nemani zle, koje su uništavale sve što nije

kao oni, sve što je bilo lijepo, ali drugaĉije.

Ubice,sine, to su oni! Ubice !“.

Kad god je priĉao ovu priĉu, uvijek

bih ga upitala zašto su fašisti bi li tako zli i

surovi, a on je uvijek odgovarao: „ Eh, moje

dijete, zlo ti je to bilo kakvog svijet ne pamti.

Ţeljeli su vlast nad svima i, hvala Bogu, da

nisu uspjeli, jer da su uspjeli sprovesti svoje

planove u djelo, nas sada, vjerovatno, ne bi

bilo. Hvala Bogu pa se pojaviše Partizani.

Uvijek mi je tako priĉao i drţao se

toga daje u pravu, a ja sam mu vjerovala

svaku rijeĉ jer je priĉao tako iskreno i sa

ţarom u oĉima kakav imaju samo iskreni

ljudi. Ja, uvijek spremna na nova pitanja

B

ŠTA ZNAM O FAŠIZMU

Fašizam vjeĉno će trajati govorili su

neprijatelji.

Protiv njega boriili su se svi

On, ona, ja i ti.

Pobijediti mi uspjeli smo,

Spasiti djecu mladu,

Smrt fašizmu a sloboda narodu.

Rat je voĊen 4 godine.

4 godine teške za mnoge vojnike.

Mnogo ljudi umiralo je i ţrtvovalo svoje

ţivote,

Da bi narodu zasjalo sunce slobode.

Ferizović Lejla VIIa


32

Ĉuvši to, on plaĉnim glasom odgovori:

„Pa ovaaaj, samo sam htio provjeriti

kako si?“.

Kada su se već i njoj zarosile oĉi, ona

mu s blagim osmijehom reĉe daje sve uredu i

da ode doruĉkovati, jer mu je otac spremio

njegovo omiljeno jelo. Uz klimanje glavom,

poslušni Tarik odmah je otišao u trpezariju.

Nakon što je završio objed, Tarik je obukao

prvo patiku na desnu nogu a zatim i na lijevu

i, pozdravljajući svoju majku, izašao.

Hodajući ţumim korakom, Tarik se našao

ispred svoje škole, koju mu je prije par dana

pokazao njegov otac. Stidljivo je prišao

svojoj uĉionici, otvarajući vrata. Kada je ušao

vidjela ga je njegova uĉiteljica, mlaĊahna

dama, crvene kao nar kose, duguljastog lica i

zelenih oĉiju, te ga ljubazno smjestila u

klupu.

Zadovoljan onim ĉemu je prisustvovao

na prva dva ĉasa, Tarik izaĊe napolje kako bi

pojeo sendviĉ koji mu je spremio otac.

Uskoro su mu se pridruţila i ostala djeca iz

razreda. „Hej Tarik, kakav je sendviĉ tebi

mama spremila?“, reĉe malena Irena koja je

sjedila dvije klupe iza Tarika. Zacrvenivši se,

Tarik postiĊeno zaplaka. Imao je ovaj maleni

djeĉak mnogo gorkih uspomena, za svoj

kratki ţivot, ali uspio se naviknuti. Njegova

majka je prije šest godina nakon što ga je

rodila, ostala nepokretna zbog poroĊajnih

komplikacija. Zbog toga Tarik nikada u svom

ţivotu nije probao „maminu“ hranu, niti je

znao šta to znaĉi, već je jeo hranu svoga,

ţivotom premorenog, oca. Kada je Irena

vidjela da Tarik plaĉe, ona mu kroz smijeh

reĉe:

„Joj Tarik, pa zar ti mama tako loše

kuha?“ Kada se grohotan smijeh razlegao

ĉitavim dvorištem, visoki Dino reĉe:

„Priĉajte vi šta hoćete, al moja mama je

najbolja kuharica“, a zatim mu Irena uzvrati:

„Haj šuti, i ja nekad znam zaplakati zbog

mamine hrane, al zato što je tako dobra, ma

za oplakat'!“

Narednih nekoliko trenutaka grohotan smijeh,

Moja mama kuha najbolje

tvarajući malene usnule oĉi, Tarik,

šestogodišnji djeĉaĉić, zlatno ţute kao

klasje kose te velikih svijetlo plavih oĉiju,

ustade iz kreveta.Trljajući okice svojim

mekim i njeţnim rukama, silno se obradova

kad shvati koji je danas dan. Ovaj dan Tarik

je dugo i nestrpljivo oĉekivao.,, Prvi dan

škole“, pisalo je, veoma urednim rukopisom,

na kalendaru iznad današnjeg datuma. Kada

se na njegovom licu razvukao osmijeh, u sebi

osjeti nekakav ĉudan osjećaj koji je

proizilazio iz niza dugih godina, koje su

prošle bez ijednog Tarikovog osmjeha, ili

bilo kakvog drugog znaka radosti. Nakon Što

se suzdrţa da ne pusti suzu, Tarik priĊe

ormaru na kom ugleda ofinger sa ispeglanom

košuljom i pantalonama na kojima je bila

malena ceduljica ispisana Tariku

prepoznatljivim rukopisom, a to je bio

rukopis njegovog oca Ramiza. Kada je Tarik

bez imalo muke, izraţajno i na glas proĉitao

poruku svoga oca na kojoj mu otac uz izjavu

ljubavi preporuĉuje ovu odijevnu

kombinaciju koju je sam ispeglao, hitro otrĉa

u kupaonu. Nakon obavljenih svih jutarnjih

rituala, sav spreman sa ruksakom na leĊima

ovaj odista za svoje godine zgodni djeĉak

siĊe niz stepenice. Nakon što je shvatio da je

njegov vrijedni otac već otišao na posao, na

prstima priĊe vratima od spavaće sobe.

Svojim dugim i tankim prstićima obavijajući

bravu otvorio je vrata. Soba koje se upravo

nalazila ispred njega bila je tamna, ali topla.

Na sredini nalazio se braĉni krevet na kome

je leţala njegova majka. Lijevo od kreveta

bio je ormar, a desno od kreveta na staroj

komodi bilo je veliko uglancano ogledalo.

Nakon što je pogledom prošao kroz

cijelu sobu, polahko prišao je blijedoj prilici

na krevetu. Sa suznim oĉima, zabrinuto je

spustio svoju toplu i meku ruku na hladnu

ruku svoje majke. Ubrzo je otvorivši svoje,

umorne oĉi Tarikova majka progovorila

„Tarik, zlato moje, zar ti nisi u školi?“.

O


33

okruţivao je Tarika, sve dok ga on povišenim

tonom ne prekinu.

„MOJA MAMA KUHA NAJBOLJE!“,

ponosno kroz plaĉ uzviknu.

„Na mom roĊenju moja majka mi je

dala svoju hranu ţivota, sve svoje mi je dala,

što ju je prikovalo za krevet! Ona meni svaki

dan već šest godina kuha najukusnije jelo a to

je 300gr ljubavi j 200gr sreće! Za mene ona

kuha najbolje na svijetu, ali jedino što mi

smeta jeste to što joj je hrana preslana od

silnih suza, ali nema veze jer mi ona ubrzo

nakon toga servira najukusniji desert, a to je

njen osmijeh!“, reĉe, gušeći se u, suzama

zadihano i teško dišući.

Tarik se polako poĉeo udaljavati od

one nekolicine djece koja su u ĉuĊenju zinula,

a neka ĉak i pustila suzu. Shvativši Šta se

zapravo desilo, Tarik je trĉeći otišao kući.

Brzo je zalupivši ulazna vrata otišao u

spavaću sobu , ţeljan mamine hrane. Kada je

ušao u sobu ugledao je samo svog oca kako

plaĉući sjedi na praznom krevetu. ZaĉuĊen i

pomalo zabrinut Tarik priĊe ocu:

„Babo, Što plaĉeš? Gdje je mama?“

Okrećući se prema njemu Ramiz ga snaţno

prigrli, skoro mu izbivši dah. Bolno je jecao

dok je u svom naruĉju snaţno gnjeĉio

Tarikove kosti.

„Sine moj, mame više nema!“, reĉe pri

tome izlijevajući novi val suza.

„Ne, ne i ne, to ne moţe biti!“,

neutješno je ponavljao Tarik.

„Kako ću babo sad ţivjet, pa znaš da ljudi ne

mogu dugo bez hrane, onda kako ću ja bez

moje mame da mi sprema hranu!?, plaĉno

upita Tarik bacivši se ocu u naruĉje.

„Sine, šta to govoriš, pa znaš da sam ti ja

uvijek kuhao hranu?, zaĉuĊeno u suzama

upita ga Ramiz.

„Moj babo, moj babuko, moţda si mi ti kuhao

hranu za tijelo, ali je moja mama meni kuhala

najbolju hranu za dušu!“, bolno izusti Tarik,

pustivši još par suza da mu potrĉe niz njegove

njeţne, meke i ne zaprljane obrašĉiće.


Kuhinja moje mame

Kada mama spremi jelo,

meni jesti nije teško!

Ona vješte ruke ima,

njena jela su ĉarolija.

A ona lijepa kao vila!

Kada kući doĊem

Pitam mamu za ruĉak šta je?

Tvoje najdraţe jelo.

A ono u šerpi sve se pomelo!

Ja njoj poklonim cvijeće,

a ona meni od hrane napravi pravo umijeće.

Moja mama voli da kuha i slatka i slana jela,

a sva njena jela prava su djela!

Emina Hadžić IVb i Inela Nikolić Vb

Prijateljstvo

Prijateljstvo je cvijet što raste,

njemu se dive i laste,

taj cvijet najljepše miriše,

i o njemu se pišu priĉe i pjesme.

Ja imam prijatelja puno,

i kao što je razliĉit svaki cvijet,

tako i prijatelji moji.

Ali se ne mogu odluĉiti koji je ljepši ili bolji,

Mama mi kaţe da prijateljstvo pazim i da

obećanje,

nikad ne pogazim.

Ahmetović Amina IIIa

Proljeće

U tom ĉarobnom svijetu

svako ima svoju planetu.

Leptiri zuje kroz oluje.

Pĉele sa cvijeta, na cvijet slijeću,

a mravi na put oko svijeta kreću.



34

Kada možeš

Kada moţeš ti pomozi,

Nikad ništa ne ukradi.

Za trun dobra što uradiš,

Gospodar će da nagradi.

I u sreći i u tuzi,

Ili kad imaš nekog straha,

I kad si u dilemi

Ti se sjeti tad Gospodara.

Amina Delić IIIa

Smijeh

Smijeh je lijek prijatelju,

On ti daje vedru notu,

Smijeh zaţeli kao ţelju

Da te prati u ţivotu.

Sve teškoće kada doĊu

uz smijeh lakše proĊu.

Amina Imamović IIIa

Armija BiH

Armija BiH bila je velika,

a njene snage k‟o od ĉelika.

Vojnici brojni, uvijek su bili voljni

braniti svoju domovinu,

veliĉanstvenu Bosnu i Hercegovinu.

Prešli su razne rijeke i planine,

uvijek su bili vjerni ljudi svoje

domovine.

Bile su to velike borbe,

da su se ĉak koristile i bombe.

Oni su bili ustrajni i jaki,

braneći svoju domovinu k‟o jedan

svaki!

Emina Hadžić IVb

Raspored za 8. Mart

Osmog marta izvlaĉi se karta.

Drugu ideju nemam.

Kako znati?

Kakav poklon mami da spremam?

Kad kartu izvuĉem,

u svoju sobu se povuĉem.

I smislim dobar plan.

Kako mamu da obradujem taj dan.

Iskradem se u dvorište.

Napravim buket cvijeća.

Onda slijedi ideja treća.

Voćni kolaĉ napravim.

Pjesmicu sastavim.

Mamu slavljenicu dovedem,

i super se provedem!

Emina Hadžić IVb

Moja učiteljica

Od prvog školskog dana,

pa sve do razreda trećeg,

za mene nema ništa preće

od uĉenja, škole i moje uĉiteljice.

Za svo znanje što mi je dala

danas joj ţelim reći HVALA.

Ne bih je mijenjala nizašto na svijetu,

jer za mene najbolja na cijelom planetu.

U srcu je svome nosim

i njome se ponosim.


Imam pravo

Ma, imam ja pravo,

da mi kaţu bravo.

Da uradim i ja nešto,

što će biti vješto.

Na sve pravo imam,

što ţelim da probam.

Ţelim probati svašta,

što mi kaţe moja mašta.

Svi imaju svoje pravo,

da jedu zdravo.

Da ih ljudi vole,

i da idu do škole.

Imam pravo na uĉenje,

ali ne na muĉenje.

Svako voli svoje pravo

i da ţivi zdravo.

Tajra Sejdic Vb

Likovni radovi naših učenika

35


36


37


38


39

40

Zahvaljujemo se

DOO „PrintCom“ Tuzla

Sadržaj - osjala.edu.baosjala.edu.ba/dokumenti/Skolski list broj 17.pdf · Najljepše pjesme Nije...

Documents

Transcript of Sadržaj - osjala.edu.baosjala.edu.ba/dokumenti/Skolski list broj 17.pdf · Najljepše pjesme Nije...