Sadržaj - ptice.ba · Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 3 Deset godina...

Sadržaj

Kotrošan, D.10 godina Ornitološkog društva “Naše ptice” 10 years of Ornithological society “Naše ptice” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Sjeničić, J. & Kotrošan, D.Rezultati kartiranja zimovališta velikog kormorana (Phalacrocorax carbo) u Bosni i Hercegovini u 2012. i 2013. godiniResults of mapping of winter roosts of Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) in Bosnia and Herzegovina in 2012 and 2013 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Topić, G. Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2013. godineResults of the International Waterbird Census in Bosnia and Herzegovina in 2013 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Kotrošan, D., Dervović, I., Topić, G., Drocić, S., Gotovac, M., Šarac, M. & Šarčević, I.Rezultati prvog popisa sivog svračka (Lanius minor) na kraškim poljima Bosne i HercegovineResults of first census of Lesser Grey Shrike (Lanius minor) in karst poljes of Bosnia and Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

Sjeničić, J.Podaci o ornitološkim istraživanjima Bijele Gore kod TrebinjaData of ornithological research of Bijela Gora mountain near Trebinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

Vrezec, A., Kotrošan, D., Bordjan, D. & Dervović, I.Jesenski popis malog ćuka (Glaucidium passerinum) na planinama Igman i TajanAutumn survey of the Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) at Mts. Igman and Tajan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

Drocić, N. & Drocić S.Novi podaci o rasprostranjenju daurske lastavice,Cecropis daurica (Laxmann, 1769), u Bosni i HercegoviniNew data on the distribution of Red-rumped Swallow,Cecropis daurica (Laxmann, 1769), in Bosnia and Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

Dalmatin, M., Vekić, J., Ilić, B., Gujinović, J., Kotrošan, D., Dervović, I. & Ćukteraš, M.,Gniježđenje blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) na Hutovu blatu u 2013. godiniGlossy Ibis (Plegadis falcinellus) breeding in Hutovo blato in 2013 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

Drocić, N. & Drocić, S.Prilog poznavanju prirodnih hibrida ptica u Bosni i Hercegovini (hibrid Parus major x Poecile palustris u srednjoj Bosni 2013. godine)The contribution to the knowledge on natural bird hybrids in Bosnia and Herzegovina (hybrid Parus major × Poecile palustris in central Bosnia in 2013) . . . . . . . . . . . . 83

Mulaomerović, J.Prilog inventarizaciji i bibliografiji ornitofaune u Bosni i HercegoviniContribution to the inventarisation and bibliography of bird fauna in Bosnia and Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Radaković, M., Ćetković, D., Babić, A., Karadža, A., Čorbo, A., Omanović, M. & Jurić, I.Rezultati istraživanja faune ptica sa Drugog međunarodnog biološkog kampa “Boračko jezero 2012”

Results of research of bird fauna from 2nd International Biological Camp „Boračko Lake 2012“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

Šoštarić, I., Ćetković, D. & Boesch, N.Izvještaj Ornitološke sekcije Trećeg internacionalnog biološkog kampa „Tajan 2013.“Report of ornithology section of third international biology camp „Tajan 2013” . . . . . . . . . . . . .103

Iz ornitološke bilježnice

Sackl, P. & Kitonić, D.Zapis o prugastom orlu (Aquila fasciata) u Duvanjskom poljuA record of Bonelli’s Eagle (Aquila fasciata) in Duvanjsko Polje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Drocić, N. & Drocić, S. Opažanje kostoberine, Gypaetus barbatus (Linnaeus, 1758), u srednjoj Bosni maja 2013. godineThe observation of Lammergeier, Gypaetus barbatus (Linnaeus, 1758), in central Bosnia, May 2013 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107

Drocić, N. & Drocić, S. Kratkoprsti kobac (Accipiter brevipes) u Hercegovini 2011. i 2012. godineLevant Sparrowhawk (Accipiter brevipes) in Herzegovina in 2011 and 2012 . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108

Dervović, I.Ružičasti čvorak (Sturnus roseus) u Mostarskom blatuRosy Starling (Sturnus roseus) in Mostarsko blato . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

Drocić, N. & Žuljević, A.Potvrda o mjestu prstenovanog zelendura nađenog u Bosni i Hercegovini 2008. i novi nalaz prstenovanog zelendura iz 2013. godine Confirmation of the location of ringed Greenfinch found in Bosnia and Herzegovina in 2008 and the new finding of ringed Greenfinch in 2013 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

Bohm, D.Druga dopuna poznavanju ptica Blagaja i njegove okolineSecond supplement to knowledge of birds of Blagaj and its vicinity . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110

Kotrošan, D. & Žuža, B.Gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia) na RomanijiWhite Stork (Ciconia ciconia) nesting in Romanija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111

Dervović, T.Velika ušara (Bubo bubo) u pećini Golubinka kod StocaEurasian Eagle-Owl (Bubo bubo) in the Golubinka cave near Stolac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112

Drocić, N., Drocić, S. & Dervović, I.Golub dupljaš (Columba oenas) u srednjoj i sjevernoj Bosni u 2013. godiniStock Dove (Columba oenas) in central and northern Bosnia in 2013 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112

Kotrošan, D.Zanimljivi eksponati crvenonoge vjetruše (Falco vespertinus) iz Franjevačke klasične gimnazije u VisokomInteresting Red-footed Falcon (Falco vespertinus) exhibits from Franciscan Grammar School in Visoko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113

Topić, G., Topić, M. & Blanuša, B.Gniježđenje drozda borovnjaka (Turdus pilaris) na Kupreškom poljuThe breeding of Filedfare (Turdus pilaris) in Kupreško polje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114

Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 3

Deset godina Ornitološkog društva „Naše ptice”

Kada jedna ideja preživi desetljeće, bez imalo skromnosti može se reći: „svaka čast“. Uzimajući u obzir sve poteškoće bosanskohercegovačke stvarnosti, od loše političke i ekonomske situacije do izumiranja „ono malo duše“ kojom smo se ponosili tokom ranijih stoljeća, desetogodišnjica Ornitološkog društva „Naše ptice“, za mali krug ljudi koji su se posvetili razvoju ovog udruženja ima veliko značenje.

Ipak, za potrebe ovog uvodnika izaći ću iz okvira sentimentalnosti i pokušati sagledati šta je to učinjeno u proteklih deset godina i šta još treba da se uradi. Iako je na prvi pogled učinjeni napredak mjerljiv tek sitnim koracima, za boljeg poznavaoca ornitoloških prilika u Bosni i Hercegovini ti koraci imaju veće značenje.

Prije svega, prvi put na ovim prostorima sistematski se pristupilo okupljanju svih onih koji bi iole mogli pomoći da se saznanja o lokalnoj ornitofauni objedine i omoguće sticanje realnije slike o populacijama ptica i njihovim staništima u Bosni i Hercegovini. Pored napora okupljanja lokalnih ornitofila i usmjeravanja ka zajedničkom radu značajan momenat za poticaj razvoja ornitologije na bosanskohercegovačkom području bila je pomoć iz drugih zemalja iskazana u vidu terenskih istraživanja, pomoći nabavke opreme za lokalne posmatrače, razmjenu znanja i edukacije o tehnikama praćenja ptica i, naravno, finansijske podrške koja je bila najznačajniji izvor finansiranja terenskih istraživanja. Neophodno je istaći da u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoje uvjeti za razvijanje jedne jake organizacije bez pomoći sa strane s obzirom da se brojna ministarstva, fondovi i druge institucije koje podržavaju nevladin sektor nalaze pred zidom od nekoliko hiljada organizacija koje traže pomoć za realizaciju svojih stvarnih i imaginarnih programa. U takvoj situaciji jedno ornitološko društvo nije izraziti favorit i nema prednost u odnosu na druga udruženja.

Nažalost, pojedinim saradnicima to nije jasno pa se dešava da se doživljavaju „iskorištenim“ i „fusnotama“, a istovremeno ne doprinose iznalaženju alternativnih mogućnosti za finansiranje većih programa. Ovakav stav je jedna od najvećih prepreka jačanju organizacije i programa koje ona razvija. S druge strane, mladi koji bi trebali vremenom preuzeti ulogu nositelja dolaze sa ubjeđenjem da sve znaju, ali kada se treba izboriti za pozicije i uvjete da se uradi konkretna akcija onda očekuju „da je sve servirano na stolu“. Ovakva razmišljanja pojedinaca su razlog što su susjedne zemlje, a da ne govorimo o drugim evropskim zemljama, daleko ispred Bosne i Hercegovine u svakom pogledu, uključujući tu i „priču“ o ornitologiji. Zbog toga u Bosni i Hercegovini volontere još uvijek brojimo na prste, za razliku od zemalja u okruženju gdje se u akcije uključuje na stotine posmatrača ptica. Ipak, da se stvari mijenjaju je činjenica da je pozicija „ornitologa“, koja je više od 150 godina bila zastupljen pravac proučavanja ptica u Bosni i Hercegovini, u posljednjih deset godina zamijenjena „ornitologijom“ ili, bolje rečeno, kult pojedinca je zamijenjen pokretom. Da je tako svjedoči niz podataka kao što su sve veći broj članaka u Biltenu Mreže posmatrača ptica u BiH, da se svake godine povećava broj posmatrača tokom IWC-a, ali i činjenica da je posljednjih godina sve više novopokrenutih nevladinih


organizacija koje svojim istraživanjima i drugim akcijama stvarno doprinose boljem poznavanju i zaštiti ornitofaune ili, s druge strane, barem u statutima imaju zapisano kao aktivnost jačanje svijesti javnosti i potrebu proučavanja i zaštitu ptica i njihovih staništa. Također, najava osnivanja novih organizacija ide u prilog činjenici omasovljenja posmatranja ptica u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga s ponosom se može istaći da je Ornitološko društvo „Naše ptice“ prvo osnovano ornitološko društvo u zemlji, ne uzimajući u obzir uzgajivače ptica koji imaju znatno dužu tradiciju, i kao takvo predstavlja izazov i poticaj drugima da krenu njegovim putem.

Edukacija i promocija posmatranja ptica i njihove zaštite je još jedan segment rada OD „Naše ptice“ koji je u proteklom periodu omogućio da se sve više čuje o pticama, njihovoj zaštiti i zaštiti njihovih staništa. Programi Spring Alive, EuroBirdwatch, na desetine radionica, publikacije i javni istupi imali su za cilj približiti ptice svima i otvoriti jedno novo poglavlje kada je odnos spram prirodnih vrijednosti u pitanju. Konačno, pokretanje manifestacije „Ornitofestival“ doprinijelo je da se odnos spram ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini mijenja i da je sve više onih koji, barem individualno, postaju dio ornitološkog pokreta.

Postavlja se pitanje koliko je stvarno učinjeno na boljem poznavanju populacija ptica u Bosni i Hercegovini i njihovoj zaštiti.

Pomaci u ovom segmentu možda nisu toliko vidljivi, osobito kada je u pitanju konkretna zaštita, ali su najznačajniji. Prelazak na jedan novi pristup proučavanju ptica utemeljen na prikupljanju podataka o brojnosti i preciznoj distribuciji pojedinih vrsta revolucionaran je korak. Razlog više ovakvoj ocjeni jeste činjenica da se studenti sa prirodoslovnih fakulteta u Bosni i Hercegovini odlikuju malim stupnjem poznavanja ptica i metoda njihovog proučavanja, te tako za mnoge prva prebrojavanja predstavljaju stvarne početke ornitološkog školovanja. Istina, još uvijek izostaju podaci za mnoge vrste, ali ipak o nekim (npr. kosac, bijela roda, ždral, mali svračak, žličarka, kormorani i dr.) se danas može govoriti argumentovanije i bolje procijeniti njihov status. Ista ocjena se može izreći i za pojedina područja označena kao značajna područja za ptice. Mnoga od njih su do nedavno bila samo apstrakcija i procjenjivalo bi se da su „značajna“ ili ne. Najbolje svjedočanstvo tome je Boračko jezero, koje je i dan-danas na IBA listi (Međunarodna područja od značaja za ptice) bez pravih podataka koji bi mu potvrdili status ovako kvalificiranog područja. Ipak, konačna evaluacija prirodnih vrijednosti i uvrštavanje Livanjskog polja na listu IBA područja je jedan od rezultata kojim se možemo pohvaliti. S druge strane, osobito kad su u pitanju kraška polja, vrlo brzo će biti spremna aplikacija na IBA listu za još neka područja, što će značiti veliki pomak u zaštiti ovih područja.

Naučni pristup prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji od velikog je značaja prilikom borbe za očuvanja ptičijih staništa, osobito u posljednje vrijeme kada su ona meta različitih planova za izgradnju energetskih postrojenja od vjetroparkova do termoelektrana. Veliki doprinos javnoj prezentaciji ovakvog pristupa rada je i Bilten u kojem su publikovani i javno prezentirani važni podaci koji su bili temelj borbe za očuvanje pojedinih staništa i sprječavanje određenih radnji (npr. izgradnja HE Vrilo, projekat „Gornji Horizonti“ i sl.). U tom pogledu bitno je da pojedinci shvate važnost publikovanja podataka, bilo gdje i u bilo kom časopisu, jer se samo sa


podacima koji su javni može voditi legalna borba za zaštitu ptica i očuvanje njihovih staništa, dok su podaci koji „spavaju“ u ladicama trajno izgubljeni i nisu relevantni za prave analize.

Na kraju, pitanje šta dalje i u kom pravcu nastaviti rad i razvoj udruženja. Generalno, sve navedene aktivnosti na kojima se do sada radilo potrebno je unaprijediti počevši od jačanja kapaciteta Društva, većeg uključivanja mladih u akcije prikupljanja podataka do jačih kampanja i zaštite ptica i njihovih staništa. Poseban pravac bit će okupljanje nevladinog sektora na zajedničkoj platformi koja bi uključivala razmjenu informacija, iskustava i zajednički pristup kampanjama zaštite ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini.

Do neke naredne obljetnice, u nadi daljnjeg napredovanja ornitološke ideje u Bosni i Hercegovini, svim prijateljima i članovima Ornitološkog društva „Naše ptice“ hvala za podršku i doprinos njegovom dosadašnjem razvoju. Isto tako, onima koji nisu bili na našoj strani izražavamo “zahvalnost”, jer kako to narod voli reći „ono što nas ne uništi ojača nas“. S druge strane, možemo obećati da ćemo istrajati u razvijanju ornitologije i programa zaštite ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini.

Dražen Kotrošan, predsjednik OD „Naše ptice“


Rezultati kartiranja zimovališta velikog kormorana (Phalacrocorax carbo) u Bosni i Hercegovini

u 2012. i 2013. godini

Jovica Sjeničić1, Dražen Kotrošan2

Sjeničić, J., Kotrošan, D., 2013: Results of mapping of winter roosts of Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) in Bosnia and Herzegovina in 2012 and 2013

The first mapping of winter roosts of Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) in Bosnia and Herzegovina was conducted in 2012 and 2013. A total of 28 roosts were located, and it is estimated that between 3.069 and 3.622 individuals were wintering there.

Key words: Great Cormorant, winter roost, maping, Bosnia and Herzegovina

Uvod Veliki kormoran (Phalacrocorax carbo) je prisutan na širokom području od

Evrope do Azije, Australije, Novog Zelanda i istočne i južne Afrike, dok je u dijelu Nearktika samo djelimično zastupljen u zapadnom Grenlandu, jugoistočnoj Kanadi i Novoj Engleskoj (Loïc et al., 1997). Prema podacima BirdLife International (2004) procjenjuje se da je evropska populacija ove vrste u periodu od 1990. do 2000. godine u porastu i da broji između 310.000 i 370.000 parova. Globalna populacija velikog kormorana procjenjuje se na 1.400.000 do 2.900.000 jedinki (Wetlands International, 2006).

U Bosni i Hercegovini veliki kormoran je zabilježen kao malobrojna gnjezdarica. Pri tome, poznato je svega nekoliko mjesta gniježđenja ove vrste u posljednjih 50 godina, a kao glavna karakteristika ističe se upravo uništavanje njihovih gnjezdilišta (Kotrošan et al., 2011, 2012). Posljednji podaci, koji se odnose na period od 2011. do 2013. godine potvrđuju nastavak ovakvog odnosa spram gnjezdilišta velikog kormorana u Bosni i Hercegovini (Sjeničić & Kotrošan, 2013).

S druge strane, zimujuće populacije velikog kormorana su znatno brojnije što potvrđuju podaci zimskog prebrojavanja. Podaci prikupljeni u 2011. i 2012. godini ukazuju da je na brojanim vodenim površinama zabilježeno od 3.031 do 3.210 jedinki (Dervović & Kotrošan 2011/2012; Topić & Kotrošan, 2011/2012). S obzirom da je, zbog malog broja posmatrača, zimskim cenzusom pokriven samo dio vodenih površina u Bosni i Hercegovini, realno je za procijeniti da je zimujuća populacija ove vrste znatno veća. Zbog svoje brojnosti i procjene da čini velike štete ribolovcima, ova vrsta je često predmet nelegalnog ubijanja (Kotrošan et al., 2011; Sjeničić & Kotrošan, 2013).

U radu su prezentirani podaci kartiranja zimovališta velikog kormorana koje je rađeno u sklopu projekta CorMan.

1 Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Brace Potkonjaka, 78000 Banja Luka, [email protected] Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


Metodologija

Prilikom cenzusa populacija velikog kormorana (Phalacrocorax carbo) na zimovalištima u Bosni i Hercegovini, praćena su uputstva i korištene standardne metode propisane od IUCN-a i Wetlands International-a (Anonymus, 2012; Eerden, 2012). Podaci o zimovalištima sakupljani su na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine tokom januara 2012. i 2013. godine. U 2012. godini prebrojavanje je vršeno 15. i 16. januara, dok je u 2013. godini prebrojavanje trajalo od 09. do 30. januara.

Prebrojavanje je većinom vršeno posmatranjem sa obale za vrijeme stabilnog vremena - idealno dva sata prije sumraka, kad se smatra da se kormorani okupe da zajedno prenoće. Lociranje zimovališta je u nekim prilikama bilo otežano, jer se kormorani tokom dana kreću i preko 40 km daleko od lokacije gdje se okupljaju na zajedničko noćenje i borave tokom dana na hranilištima i dnevnim boravištima.

U terenskom istraživanjima učestovalo je 12 osoba, a tokom perioda prebrojavanja pokrivena je teritorija centralne, sjeverne i južne Bosne i Hercegovine. Prikupljanje podataka vršeno je u terenske obrasce dobijene od IUCN/WI Cormorants Research Group, koji su proslijeđeni nacionalnom koordinatoru.

U tabelarnom pregledu nisu predstavljeni svi prikupljeni podaci radi sigurnosnih razloga (ubijanja ptica).

Rezultati

Tokom perioda istraživanja locirano je ukupno 28 zimovališta u Bosni i Hercegovini. Većina zimovališta nalazi se na području centralne Bosne (13), dok je nešto manji broj južno, na području Hercegovine (9) i najmanji broj na području sjeverne i sjeveroistočne Bosne (6). Najveći broj zimovališta zabilježen je na rijekama, i to na rijeci Bosni (15). Najveći broj ptica, između 360 i 600 jedinki zabilježen je na području Lipskog jezera (Buško jezero). Generalno, najmnogobrojnija zimovališta evidentirana su na akumulacijama i jezerima (Modrac, Deransko, Plivsko), te na području rijeke Bosne. Procijenjeno je da na zimovalištima boravi 3.069 i 3.622 jedinki.

Tabela 1. Pregled podataka o zimovalištima velikog kormorana u Bosni i Hercegovini zabilježenim u 2012. i 2013. godini (abecedni redoslijed)

Table 1. Overview of the data on winter roosts of Great Cormorant recorded in Bosnia and Herzegovina in 2012 and 2013 (alphabetical order)

LokalitetLocality

DatumDate

BrojačiObservers

Tip zimovalištaType of winter

roost

Broj ptica

Numer of birds

Ostala zapažanjaOther observations

Bakotić-rijeka Bosna 02.01.2013. Tibor Mikuška,

Alma Mikuškapojas drveća uz

rijeku 112Ptice od Maglaja i

Bočinje dolaze na ovo spavalište

Begov Han-rijeka Bosna 15.01.2013. Narcis Drocić pojas drveća uz

rijeku 26




LokalitetLocality

DatumDate

BrojačiObservers


roost

Broj ptica

Numer of birds


Bilećko jezero 12.01.2013.Dražen

Kotrošan, Ilhan Dervović

objekti 50-70

Uz kormorane zabilježeni su i Podiceps cristatus (150 jed.) i 10

Larus michahellis i Larus ridibundus (10 jed.)

Bilješevo-rijeka Bosna 16.01.2013. Ilhan Dervović pojas visokog

drveća uz rijeku 58-80

Deransko jezero-Hutovo blato 11.01.2013. Dražen Kotrošan,

Ilhan Dervović

žbunje na otvorenoj vodi

jezera242-355

Oko 800 jed. iz porodice pataka

(Aythya fuligula, Aythya nyroca, Aythya ferina, Aythya marila, Anas platyrhynchos, Anas

acuta, Anas strepera), Larus michahellis, Ardea

cinerea (oko 50 jed.), Egretta alba (5 jed.) i oko 15 jed. grabljivica (Buteo

buteo, Accipiter nisus, Circus aeruginosus)

Doboj-rijeka Bosna 14.01.2013.

Jovica Sjeničić, Branimir

Šarkanović

pojas drveća uz rijeku 21-31

Nalazi se u blizini intenzivne

saobraćajnice i gradskog mosta u Doboju; na drveću

prisutno i 59 jed. Corvus cornix

Donja Golubinja-rijeka Bosna 15.01.2013. Narcis Drocić pojas drveća uz

rijeku 38

Jezero Vrutak 12.01.2013.Dražen

Kotrošan, Ilhan Dervović

drveće uz jezero 17-25

Kopači-rijeka Bosna 15.01.2012. Ilhan Dervović pojas drveća uz

rijeku 267-300

Uz kormorane prisutne su bile i Anas

platyrhynchos (120 jed.), Anas crecca (28 jed.) i Ardea cinerea (12 jed.)

Koprivna-rijeka Bosna 14.01.2013.


Šarkanović

pojas drveća uz rijeku 9-13 Nalazi se u blizini

lokalnog puta i pruge

Lipsko jezero-Buško jezero 13.01.2013. Mato Gotovac drveće uz jezero 360-600

Ljeskovica-rijeka Bosna 01.01.2013. Tibor Mikuška,

Alma Mikuškapojas drveća uz

rijeku 277

Pristune su bile i Anas platyrhynchos (8 jed.), Ardea cinerea (1 jed.) i

Lanius excubitor (1 jed.)

Modrac jezero 29.01.2013. Narcis Drocić drveće uz jezero 314




LokalitetLocality

DatumDate

BrojačiObservers


roost

Broj ptica

Numer of birds


Modrički lug-rijeka Bosna 15.01.2013.


Šarkanovićdrveće uz rijeku 39-40

Zabilježena je i Ardea cinerea (4 jed.). Na

suprotnoj obali se vrši eksploatacija šljunka

Nemila-rijeka Bosna 30.01.2013. Narcis Drocić drveće uz rijeku 71

Očazi-rijeka Bosna 15.01.2012. Ilhan Dervović drveće uz rijeku 32-40

Uz kormorane zabilježene su i Anas


Ostrožac-Jablaničko jezero 10.01.2013.

Dražen Kotrošan, Ilhan

Dervovićdrveće uz jezero 18-25

Zabilježene su i Anas platyrhynchos (40 jed.) i

Ardea cinerea (5 jed.)

Papratnica-rijeka Bosna 16.01.2012. Ilhan Dervović pojas drveća uz

rijeku 40-60

Zabilježene su i Anas platyrhynchos (84 jed.),

Anas crecca (32 jed.) i Ardea cinerea (8 jed.)

Petoševci-rijeka Vrbas 26.01.2013.

Dejan Radošević,

Milan Potkonjak

pojas drveća uz rijeku 17

Ramsko jezero 11.01.2013. Ilija Šarčević šuma na ostrvu jezera 14

U blizini kormorana bili su Ardea cinerea (4 jed.),

Podiceps cristatus (oko 20 jed.) i oko 200 jed.

Anas platyrhynchos

Salakovac-rijeka Neretva 12.01.2013.


Dervović

pojas drveća uz rijeku 20-30

Zabilježeno je i 26 jed. Anas platyrhynhos i po

1 jed. Fulica atra i Ardea cinerea

Topčić polje-rijeka Bosna 30.01.2013. Narcis Drocić pojas drveća

na adi 157 Nalazi se u blizini mosta i saobraćajnice

Trapisti-rijeka Vrbas 26.01.2013.

Dejan Radošević,

Milan Potkonjak

pojas drveća uz rijeku 106

Trebinjsko jezero 1 12.01.2013.


Dervovićobjekti 15-20

U blizini su se nalazile Ardea cinerea (22 jed.)

i oko 200 galebova (Larus michahellis, Larus

ridibundus)

Trebinjsko jezero 2 12.01.2013.


Dervovićdrveće uz jezero 86-90




LokalitetLocality

DatumDate

BrojačiObservers


roost

Broj ptica

Numer of birds


Veliko plivsko jezero 09.01.2013.

Goran Topić, Mladen

Topić, Dragan Gajić, Marko Radanović

drveće uz jezero 182-190Zajedno sa

kormoranima bile su i Ardea cinerea (88 jed.)

Vranduk-rijeka Bosna 03.01.2013. Narcis Drocić drveće na adi 71

Zenica-ušće Lašve 16.01.2012. Ilhan Dervović pojas drveća uz

rijeku 410-450

Uz kormorane bili su zabilježeni Anas


Objašnjenje: ad. – lat. adultus, odrasla ptica; imm. – lat. immaturus, spolno nezrela ptica; jed. – jedinkaInterpretation: ad. – lat. adultus, adult bird; imm. – lat. immaturus, sexually immature bird; jed. – individual

Slike 1-2. Kormorani na zimovalištima kod Doboja i Modričkog luga (Foto: Jovica Sjeničić)Figures 1-2. Great Cormorants on winter roosts near Doboj and Modrički lug (Photo: Jovica Sjeničić)


Kada su u pitanju tip i izbor lokacije ptice su većinom birale pojaseve visokog drveća vrba i topola uz obalu. Prilikom prebrojavanja nisu zabilježeni značajniji oblici uznemiravanja, osim blizine saobraćajnica i industrije. Ptice koje su nalažene na zimovalištima bile su u pojedinim slučajevima plašljive i udaljavale su se sa zimovališta prilikom prebrojavanja, što se može povezati sa proganjanjem velikog kormorana od strane lovaca i ribolovaca na ovim prostorima, posebno u zimskom periodu.

Slika 3. Karta zimovališta velikog kormorana u Bosni i Hercegovini Figure 3. Map of winter Great Cormorant roosts in Bosnia and Herzegovina

Diskusija

Kartiranje zimovališta velikog kormorana u Bosni i Hercegovini od izuzetnog je značaja, prije svega za procjene uticaja ove vrste na riblji fond. Osobito se to odnosi na entitet Republika Srpska gdje je ova vrsta od 2009. godine izbrisana sa spiska zaštićenih vrsta u Zakonu o lovstvu što omogućava ribolovcima nekontrolisano ubijanje, a kao opravdanje služi procjena da čine velike štete ribljem fondu.

Podaci prikupljeni tokom IWC-a 2012. i 2013. (Topić & Kotrošan, 2001/2012; Topić, 2013), kada je ukupno izbrojano 3.210 i 4.450 velikih kormorana ukazuju da u Bosni


i Hercegovini tokom zime boravi veći broj velikih kormorana nego što pokazuju podaci dobijeni brojanjem zimovališta. Razlike u broju ptica na zimovalištima i tokom IWC, ukupna odstupanja su u rasponu procjena 140-820 jedinki, posljedica su toga što su tokom dana, kada se radi IWC, brojane i lokacije gdje nisu uočena zimovališta, odnosno veća okupljanja kormorana. S obzirom da istraživanjima nisu pokrivene pojedine veće vodene površine (npr. rijeka Drina i pojedini ribnjaci) za očekivati je da broj zimovališta i jedinki bude veći.

Na osnovu prikupljenih podataka ukupna veličina zimujuće populacije velikog kormorana u Bosni i Hercegovini se može procijeniti na maksimalno 6.000 do 9.000 jedinki, što je u poređenju sa susjednom Srbijom, gdje je tokom IWC u 2012. i 2013. godini (Šćiban et al., 2012, 2013) zabilježeno 13.103 i 17.331, znatno manja brojnost. Ovakva procjena leži u činjenici da u Srbiji ima izrazito velikih vodenih površina (osobito ribnjaka), znatno više nego u Bosni i Hercegovini.

Zahvalnica

Zahvaljujemo Jennifer Lynch, Rosemarie Parz-Gollner i Thomasu Bregnballeu na pomoći u pripremi ovog rada. Posebno zahvaljujemo Univerzitetu u Aarhusu i projektu CorMan koji su omogućili finansijsku podršku istraživanjima. Također, zahvaljujemo svim saradnicima koji su učestvovali u kartiranju i dostavili nam podatke.

Literatura

Anonymus, 2012: Manual to count Great Cormorant colonies-The 2012 breeding colony count in the Western Palearctic. IUCN/Wetlands International Cormorant Research Group (CRG) & The European Commission project ‘CorMan’.

BirdLife International, 2004: Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. BirdLife International. (BirdLife Conservation Series No. 12), Cambridge, UK, stranica 40.

Eerden, M., Bregnballe, T., Parz-Gollner, R., Volponi, S., Marion, L., Paquet J-Y. & Carss, D. 2012: The January 2013 count of wintering cormorants in the Western Palearctic. Information for National Coordinators / Winter Count / WI/CRG & CorMan.

Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011: Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) population status in Bosnia and Herzegovina-report for the period 2005-2011. Wetlands international, Cormorant Research Group, 7: 33-38.

Kotrošan, D., Dervović, I., Hatibović, E. & Kulijer, D. 2012: New findings on the Breeding Habitats of the Great Cormorant (Phalacrocorax carbo L.) in Bosnia and Herzegovina. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, PN (NS) 33: 39-46.

Loïc, M., Werner, S., Gregersen, J., Gromadzka, J., Keller, T. & Røv, N. 1997: Phalacrocorax carbo. IN: Hegemeijer, E.J.M. & Blair, M.J. (eds.), 1997: The EBCC Atlas of European Breeding birds: Their Distribution and Abudance. T. & A. D. Poyser, London, stranice 34-35.

Sjeničić, J. & Kotrošan, D., 2013: Status of the breeding population of Great Cormorants in Bosnia and Herzegovina in 2011. National reports from the 2012 breeding census of Great Cormorants Phalacrocorax carbo in parts of the Western Palearctic. In: Bregnballe, T., Lynch, J., Parz-Gollner, R., Marion, L., Volponi, S., Paquet, J-Y & Eerden, M. R., 2013: IUCN/Wetlands International Cormorant Research Group Report, Technical Report from DCE-Danish Centre for Environment and Energy, AArhus University DCE-Danish Centre for Environment and Energy, 22: 23-25.


Dervović, I. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati zimskog brojana ptica močvarica u Bosni i Hercegovini u 2011. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 7-8(7-8): 44-55.

Šćiban, M., Đapić, D., Sekereš, O., Đorđević, I., Ružić, M., Stanković, D., Radišić, D., Gergelj, J., Janković, M., Radaković, M., Rudić, B., Agošton, A. & Dajović, M., 2012: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Srbiji 2012. godine. Results of the International Waterbird Census in 2013 in Serbia. Ciconia, 20: 121-128.

Šćiban, M., Sekereš, O., Pantović, U., Đapić, D., Janković, M., Rudić, B., Medenica, I., Radaković, M., Radišić, D., Stanković, D., Agošton, A. & Gergelj, J., 2013: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Srbiji 2013. godine. Results of the International Waterbird Census in 2013 in Serbia. Ciconia 21, 121-128.

Topić, G., 2013: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2013. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 9 (u pripremi).

Topić, G. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2012. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 7-8(7-8): 56-73.

Wetlands International, 2006: Waterbird Population Estimates-Fourth Edition. Wetlands International, Wageningen, The Netherlands.

Summary

The Great Cormorant breeds in small numbers in Bosnia and Herzegovina, and it is much more numerous during wintering. The first mapping of winter roosts of this species in Bosnia and Herzegovina was conducted in 2012 and 2013, within the CorMan project. A total of 28 roosts were recorded, and it was estimated that between 3.069 and 3.622 individuals spend the winter there. Most winter roosts were located in Central Bosnia (13), 9 were recorded in Herzegovina, and 6 in North and North-East Bosnia. The largest number of winter roosts was recorded on rivers, namely Bosna river (15). The largest number of birds, between 360 and 600, was located in Lipsko jezero area (Buško jezero). Generally, the most numerous winter roosts were registered in water accumulations and lakes (Modrac, Deransko, Plivsko), and the area of Bosna river. When it comes to type and location of roosts, most birds were recorded on high trees (willows and poplars) by the waterside. No significant disturbance was recorded during the survey, except for the vicinity of roads and industrial objects. Some birds were extremely shy and flying away during the surveys, which can be associated with the chasing of Great Cormorants by the hunters and fishermen, especially during winter. Since this survey did not cover several large water surfaces (eg. Drina river and some fishponds) it is expected that the number of winter roosts is much higher. The total wintering population size of Great Cormorant is estimated to 6.000-9.000 individuals.


Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2013. godine

Goran Topić1

Topić, G., 2013: Results of the International Waterbird Census in Bosnia and Herzegovina in 2013

The results od the International Waterbird Census include summarised data from all locations in Bosnia and Herzegovina, which were gathered during January 2013. In this period 34.513 individuals of 55 bird species were observed.

Key words: winter, counting, 2013, Bosnia and Herzegovina

Uvod

Međunarodni cenzus ptica vodenih staništa jedna je od najstarijih i najmasovnijih akcija popisa ptica na svijetu. U organizaciji Biroa za istraživanje vodenih ptica (Wetlands Internationals) provodi se još od 1967. godine. Cenzus ima za cilj sakupljanje podataka o brojnosti i promjenama veličine populacija ptica vezanih za vodena staništa, koja su na svjetskom nivou najosjetljivija na ljudske aktivnosti, kako bi se odredila najvažnija područja za njihov opstanak i pripremila strategija zaštite.

Zimski cenzus ptica vodenih staništa u sklopu međunarodne akcije International Waterbird Census (IWC) u Bosni i Hercegovini se provodi različitim intenzitetom još od 1998. godine. U početku, monitoring je bio ograničen na mali broj lokaliteta u dolinama rijeka Bosne, Miljacke i Željeznice, da bi kasnije zahvatio većinu važnijih vodenih staništa na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Rezultati brojanja publikovani su u Biltenu Mreže posmatrača ptica Bosne i Hercegovine (Topić & Kotrošan 2011/2012). Svi podaci dobijeni tokom ovih istraživanja proslijeđeni su u svjetsku bazu Wetlands International.

Ovaj rad predstavlja sumiranje rezultata svih timova uključenih u IWC u Bosni i Hercegovini tokom januara 2013. godine, a uključeni su i podaci sa rijeke Drine od ornitologa iz Srbije, Slobodana Puzovića i Gorana Sekulića (Šćiban et al., 2013).

Materijal i metode

Zimski census ptica vodenih staništa organizovan je prema uputstvima Wetlands International (2010). Iako je sredina januara preporučena kao idealan period za brojanje močvarica, zbog nedovoljnog broja ornitologa popis ptica planiran je za period od 12. do 31. januara, ali su u izvještaj uključeni svi januarski podaci. U brojanju močvarica učestvovali su pojedinci i organizacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Podijeljeni u timove, brojači su raspoređeni po prioritetnim lokalitetima. Brojnost ptica ustanovljena je direktnim brojanjem, procjenom ili blok metodom (Simić & Tucakov, 2003), pri čemu su korišteni dvogled,

1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo


teleskop ili je brojno stanje naknadno ustanovljeno sa fotografija. Za lokalitete koji su tokom trajanja cenzusa obilaženi u više navrata, u izvještaj su uključeni podaci sa većim brojem ptica. Pored brojnog stanja ptica po lokalitetima, na terenu su prikupljani i podaci o meteorološkim prilikama, vodostaju, zaleđenosti vodene površine, uznemiravanju i krivolovu. Svi lokaliteti su obilježeni GPS koordinatama. Popisivane su vrste iz redova: Gaviiformes, Pelecaniformes, Phoenicopteriformes, Ciconiiformes, Anseriformes, Gruiformes i Charadriformes. Prema obrascu iz Wetlands International, u cenzus su uključeni i predstavnici reda Accipitriformes, Coraciiformes, Strigiformes, dok su iz reda Paseriformes bilježene samo one vrste koje su tokom zimskog perioda vezane za vodena staništa: bijela pliska (Motacilla alba), potočna pliska (Motacilla cinerea), planinska trepteljka (Anthus spinoletta), vodenkos (Cinclus cinclus), sjenica vuga (Remiz pendulinus), brkata sjenica (Panurus biarmicus) i barska strnadica (Emberiza schoeniclus). Izvještaj obuhvata sve podatke dobijene od popisivača tokom januara 2013. godine, a obradio ih je Goran Topić, koordinator za Bosnu i Hercegovinu.

Slika 1. Odrađene dionice tokom Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2013. godine

Figure 1. Sections surveyed during the International Waterlands Census in Bosnia and Herzegovina in 2013


Tabela 1. Pregled brojača uključenih u IWC u Bosni i Hercegovini 2013. godine

Table 1. The list of observers participating in the IWC activities in Bosnia and Herzegovina in 2013

Ime i prezime/Name and Surname Zemlja/Country

Aleksandra Crnobrnja Bosna i Hercegovina

Andrija Vrdoljak Bosna i Hercegovina

Biljana Blanuša Bosna i Hercegovina

Branimir Šarkanović Bosna i Hercegovina

Branko Pjanić Bosna i Hercegovina

Dejan Radošević Bosna i Hercegovina

Mirzeta Kašić-Lelo Bosna i Hercegovina

Suvad Lelo Bosna i Hercegovina

Dragan Gajić Bosna i Hercegovina

Dražen Kotrošan Bosna i Hercegovina

Goran Sekulić Srbija

Goran Topić Bosna i Hercegovina

Ilhan Dervović Bosna i Hercegovina

Ilija Šarčević Bosna i Hercegovina

Jovica Sjeničić Bosna i Hercegovina

Marko Ilić Bosna i Hercegovina

Marko Radanović Bosna i Hercegovina

Mato Gotovac Bosna i Hercegovina

Milan Potkonjak Bosna i Hercegovina

Milena Krasić Crna Gora

Mira Đajo-Begić Bosna i Hercegovina

Mladen Topić Bosna i Hercegovina

Narcis Drocić Bosna i Hercegovina

Nataša Crnković Bosna i Hercegovina

Nedim Šuta Bosna i Hercegovina

Nermina Sarajlić Bosna i Hercegovina

Sara Todorović Bosna i Hercegovina

Siniša Pandžić Bosna i Hercegovina

Slobodan Puzović Srbija

Sumeja Drocić Bosna i Hercegovina

Zoran Šeremet Bosna i Hercegovina

Zorana Topić Bosna i Hercegovina

Rezultati

Ukupno je evidentirano 34.513 primjeraka i 55 vrsta. Najbrojnije vrste su gluvara (Anas platyrhynchos)-12.875 primjeraka, liska (Fulica atra)-7.255 i veliki vranac (Phalacrocorax carbo)-4.450. Brojanje je vršeno na 89 lokaliteta, a najveći broj ptica zabilježen je na Zvorničkoj akumulaciji na rijeci Drini, 6.214 primjeraka.


Tabela 2. Pregled zabilježenih vrsta i jedinki tokom januara 2013. godineTable 2. The list of species and individuals observed in January 2013

Vrsta/Species Ukupno jedinki/Total number of individuals

Gavia arctica 5Tachybaptus ruficollis 1.120

Podiceps cristatus 396Podiceps nigricollis 11

Phalacrocorax carbo 4.450Phalacrocorax pygmeus 296

Ardea purpurea 2Ardea cinerea 1.572

Casmerodius albus 204Egretta garzetta 2

Platalea leucorodia 29Cygnus olor 201

Anser albifrons 43Anser fabalis 8

Tadorna tadorna 14Anas penelope 214Anas strepera 51

Anas acuta 36Anas crecca 1.335

Anas platyrhynchos 12.875Aythya ferina 496

Aythya nyroca 51Aythya fuligula 677Aythya marila 1

Netta rufina 3Bucephala clangula 40Mergus merganser 183

Rallus aquaticus 3Fulica atra 7.255

Gallinula chloropus 65Vanellus vanellus 157Tringa ochropus 19

Actitis hypoleucos 5Larus cachinnans 7Larus michahellis 1.144

Chroicocephalus ridibundus 582Haliaeetus albicilla 11Aquila chrysaetos 2

Circus aeruginosus 20Circus cyaneus 17

Buteo buteo 289Accipiter gentilis 13

Accipiter nisus 17


Tabela 2. Pregled zabilježenih vrsta i jedinki tokom januara 2013. godineTable 2. The list of species and individuals observed in January 2013

Vrsta/Species Ukupno jedinki/Total number of individuals

Falco tinnunculus 23Falco peregrinus 9

Falco columbarius 2Asio otus 6

Alcedo atthis 33Anthus pratensis 6

Anthus spinoletta 243Motacilla alba 72

Motacilla cinerea 10Cinclus cinclus 21

Troglodytes troglodytes 19Emberiza schoeniclus 148

Ukupno jedinki/Total number of individuals 34.513

Diskusija i zaključci

Tokom januara 2013. ukupno je zabilježeno 34.513 primjeraka iz 55 vrsta ptica. Od strane ornitologa i posmatrača ptica angažovanih u Bosni i Hercegovini zabilježeno je 26.875 primjeraka, dok su podaci sa rijeke Drine o 7.538 jedinki preuzeti od ornitologa iz Srbije, Slobodana Puzovića i Gorana Sekulića (Šćiban et al., 2013). Najbrojnije vrste u cenzusu su gluvara (Anas platyrhynchos)-12.875, liska (Fulica atra)-7.255 i veliki vranac (Phalacrocorax carbo)-4.450, dok još četiri vrste imaju brojnost preko 1.000 primjeraka. To su siva čaplja (Ardea cinerea)-1.572, krža (Anas crecca)-1.335, sredozemni galeb (Larus michahellis)-1.144 i mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis)-1.120. Rekordna brojnost, od kada se provodi IWC u Bosni i Hercegovini, zabilježena je kod gluvare, velikog vranca, sive čaplje i ćubaste patke (Aythya fuligula). Najveći pad brojnosti ima liska, čiji se broj u odnosu na prethodnu sezonu smanjio za čak 4.183 primjerka (smanjenje za 37% u odnosu na prethodnu sezonu). Značajan pad brojnosti u odnosu na cenzus iz 2012. godine imali su mali gnjurac (42%), mali vranac (84%) i obični galeb (64%), dok je kolebanje brojnosti drugih vrsta u odnosu na predhodne sezone zanemarivo. Najviše ptica izbrojano je na Zvorničkoj akumulaciji-6.214 primjeraka, Hutovom blatu-3.599 primjeraka i na Buškom jezeru-3.029 primjeraka.

I pored bolje pokrivenosti terena u odnosu na prethodnu sezonu, ukupan broj zabilježenih ptica tokom zimskog cenzusa vodenih ptica u Bosni i Hercegovini značajno je manji. Blaga zima sa temperaturama iznad prosjeka za januar mjesec, uslovila je da se manji broj ptica sa sjevera pomjera južnije, što je rezultovalo padom brojnosti na velikom broju lokaliteta. Hutovo blato, na kome je u 2011. godini (Dervović & Kotrošan, 2011/2012) i 2012. (Topić & Kotrošan, 2011/2012) bilježeno preko 10.000 ptica, izdvaja se kao lokalitet sa najvećim padom brojnosti. Od ljudskih faktora na ptice su značajno uticali destrukcija staništa, lov, ribolov, frekventne saobraćajnice i mnogi drugi.


Međunarodni cenzus ptica vodenih staništa već 15 sezona se organizuje u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući povećanom broju učesnika stvorili su se uslovi za proširivanje istraživanog područja, kao i pokrivanje svih značajnih lokaliteta iz prethodnih sezona. Sve ovo je rezultovalo prikupljanju obimnijih podataka2 o trendovima populacija ptica i kvalitetu vodenih staništa u Bosni i Hercegovini pa se IWC ubraja u najznačajnije ornitološke aktivnosti u Bosni i Hercegovini, zbog čega je potrebno nastaviti sa monitoringom i u narednom periodu. Zbog faktora uznemiravanja ptica i krivolova, kao i destrukcije prirodnih staništa, koji su posebno izraženi na ribnjacima Bardača, neophodno je uvesti zakonsku zaštitu na najznačajnijim lokalitetima koji pticama obezbjeđuju neophodne hranidbene resurse, uslove za odmor i preživljavanje tokom hladnih zimskih dana. Također je bitno da se uključi veći broj ornitologa za „pokrivanje“ i drugih vodenih površina širom Bosne i Hercegovine.

Zahvalnica

Organizatori Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini zahvaljuju se Slobodanu Puzoviću i Goranu Sekuliću na ustupljenim podacima za rijeku Drinu. Posebnu zahvalnost za finansijsku podršku terenskim aktivnostima, koje su realizovane kao dio projekta „Towards a functioning system of stopover sites along the Adriatic Flyway“, izražavamo Fondaciji MAVA.

Literatura

Dervović, I. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni i Hercegovini u 2011. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini 7-8: 44-55.

Simić, D. & Tucakov, M., 2003: Brodski cenzus ptica vodenih staništa tokom zimovanja na velikim rekama: iskustva i smernice. Ciconia 12: 142-151.

Topić, G. & Kotrošan, D., 2011/2012: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Bosni i Hercegovini 2012. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini 7-8: 56-73.

Šćiban, M., Sekereš, O., Pantović, U., Đapić, D., Janković, M., Rudić, B., Medenica, I., Radaković, M., Radišić, D., Stanković, D., Agošton, A. & Gergelj, J., 2012: Rezultati Međunarodnog cenzusa ptica vodenih staništa u Srbiji 2013. godine. Results of the International Waterbird Census in 2013 in Serbia. Ciconia 21: 121-128.

Wetlands International, 2010: Guidance on waterbird monitoring methodology: Field Protocol for waterbird counting. http://www.wetlands.org

Summary

The International Waterbird Census (IWC) was conducted in Bosnia and Herzegovina during January 2013. Divided into teams, 32 participants from Bosnia and Herzegovina and neighboring countries took part in counting birds at 89 locations. During this activity, a total of 34.513 individuals of 55 bird species were spotted. 26.875 individuals were observed by the ornitologists engaged in Bosnia and Herzegovina, and data from the area of Drina river were taken from the ornitologists from Serbia, Slobodan Puzović and Goran Sekulić (Šćiban et al., 2013).

2 Prilikom sumiranja rezultata u izvještaju za IWC iz 2008., 2009. i 2010. godine došlo je do određenih odstu-panja u odnosu na podatke dobijene sa terena. U prilogu je tabela sa korigovanim podacima (Prilog 2).


The most numerous species include the Mallard (Anas plathyrhynchos) with 12.875 individuals, Coot (Fulica atra) with 7.255 and Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) with 4.450. The species with over 1.000 individuals spotted include Little Grebe (Tachybaptus ruficollis), Grey Heron (Ardea cinerea), Teal (Anas crecca) and Yellow-legged Gull (Larus michahellis). The largest number of birds (6.214 individuals) was recorded on the Zvorničko jezero accumulation.

Prilog 1. Pregled zabilježenih vrsta i jedinki po lokalitetimaAnnex 1. Overview of the recorded species and individuals by locations

LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies

Broj jedinki Number of individuals

Datum brojanjaDate od

counting

PosmatračiObservers

r. Miljacka: Nedžarići - Dariva

43° 51’ 12” N, 18° 27’ 26” E

Anas platyrhynchos 1.007

09.01.2013. D. Kotrošan, N. Sarajlić

Aythya ferina 1Rallus aquaticus 1

Actitis hypoleucos 1Motacilla alba 4

Motacilla cinerea 2

Ramsko jezero 43° 48’ 21” N, 17° 30’ 22” E

Podiceps cristatus 25

11.01.2013. I. Šarčević

Phalacrocorax carbo 14Ardea cinerea 11

Anas platyrhynchos 279Fulica atra 77

Chroicocephalus ridibundus 4

Buteo buteo 2

Bardača 45° 06’ 53” N, 17° 26’ 44” E

Tachybaptus ruficollis 1

22.01.2013.

S. Drocić, N. Drocić, J. Sjeničić,

M. Ilić


Casmerodius albus 54Platalea leucorodia 21

Cygnus olor 54Anser fabalis 1Anas strepera 2Anas crecca 6


Gallinula chloropus 1Tringa ochropus 5

Larus michahellis 45Chroicocephalus

ridibundus 30

Haliaeetus albicilla 3Circus aeruginosus 2

Buteo buteo 15Accipiter nisus 1

Falco tinnunculus 1


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


Bardača 45° 06’ 53” N, 17° 26’ 44” E

Alcedo atthis 1

22.01.2013.

S. Drocić, N. Drocić, J. Sjeničić,

M. Ilić

Anthus spinoletta 12

Motacilla alba 2

Troglodytes troglodytes 2

Emberiza schoeniclus 7

r. Bosna: Doboj - Modriča

44° 42’ 36” N, 18° 04’ 23” E

Phalacrocorax carbo 66

14.01.2013. J. Sjeničić, B. Šarkanović

Ardea cinerea 2

Casmerodius albus 2

Anas platyrhynchos 146

Accipiter nisus 1

Falco tinnunculus 1

Buteo buteo 10

Alcedo atthis 2

r. Bosna: Modriča - Šamac

44° 57’ 58” N, 18° 19’ 17” E


15.01.2013. J. Sjeničić, B. Šarkanović


Ardea cinerea 8

Casmerodius albus 6

Cygnus olor 6

Fulica atra 48

Buteo buteo 7

Tišina 45° 02’ 22” N, 18° 30’ 26” E

Cygnus olor 4

15.01.2013. J. Sjeničić, B. ŠarkanovićFulica atra 13

Buteo buteo 1

r. Željeznica: Sokolović Kolonija -

Sastavci

43° 48’ 26” N, 18° 19’ 39” E


17.01.2013. D. Kotrošan, N. SarajlićAnas platyrhynchos 73

Motacilla alba 1

r. Bosna od Visokog do ušća r. Lašve u r.

Bosnu

43° 59’ 29” N, 18° 10’ 59” E


09.01. - 15.01.2013. I. Dervović


Ardea cinerea 250

Anas crecca 358

Anas platyrhynchos 1.980Chroicocephalus

ridibundus 28

Buteo buteo 22

Accipiter nisus 2

Accipiter gentilis 4

r. Bosna od Vogošće do Ljubnića

43° 56’ 17” N, 18° 18’ 00” E


18.01.2012.S. Lelo,

M. Kašić-Lelo, N. Šuta

Ardea cinerea 3


Buteo buteo 8



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Fojnica od Kiseljaka do ušća u

r. Bosnu

43° 57’ 05” N, 18° 08’ 01” E


09.01. - 15.01.2013. I. Dervović


Ardea cinerea 18

Anas crecca 43


Buteo buteo 6

Accipiter nisus 2

Ribnjaci Saničani 44° 55’ 39” N, 16° 46’ 48” E


21.01.2013. N. Crnković, Z. Crnković


Ardea cinerea 49

Casmerodius albus 18

Cygnus olor 61

Tadorna tadorna 14


Fulica atra 438

Haliaeetus albicilla 2

Buteo buteo 1

r. Vrbas u Banjoj Luci

44° 46’ 05” N, 17° 12’ 16” E


20.01.2013. N. Crnković, A. CrnobrnjaArdea cinerea 4


r. Vrbas: Budžak (Lendrin mlin-ada)

44° 48’ 39” N, 17° 13’ 09” E


27.01.2013. D. Radošević, M. Potkonjak

Ardea cinerea 3


Buteo buteo 1

r. Vrbas: Mađir 44° 47’ 34” N, 17° 13’ 38” E


26.01.2013.

D. Radošević, M. Potkonjak,

M. Krasić, B. Pjanić,

S. Todorović

Ardea cinerea 27


Buteo buteo 2


Cinclus cinclus 4


r. Vrbas: Petoševci 44° 55’ 24” N, 17° 21’ 33” E


26.01.2013.

D. Radošević, M. Potkonjak,

M. Krasić, B. Pjanić,

S. Todorović


Ardea cinerea 11

Casmerodius albus 3


Falco tinnunculus 1

Cinclus cinclus 1

r. Vrbas u Karanovcu 44° 42’ 04” N, 17° 11’ 06” E


29.01.2013. G. Topić,D. GajićPhalacrocorax carbo 4



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Vrbas u Krupi 44° 37’ 14” N, 18° 09’ 09” E


29.01.2013. G. Topić, D. Gajić


Anas platyrhynchos 8Falco tinnunculus 1

r. Vrbas - Mala brana, Bočac

44° 33’ 36” N, 17° 08’ 17” E



Phalacrocorax carbo 2Anas acuta 4Anas crecca 3


r. Vrbas u Bočcu 44° 31’ 54” N, 17° 09’ 14” E



Podiceps cristatus 1Phalacrocorax carbo 6

Anas penelope 6Anas crecca 22

Anas platyrhynchos 113Aythya fuligula 1

Fulica atra 126Buteo buteo 1

r. Vrbas, Velika brana - Dabrac

44° 24’ 31” N, 17° 16’ 05” E



Anas platyrhynchos 2Mergus merganser 12Haliaeetus albicilla 1

r. Vrbas: Akumulacija -

Barevo

44° 24’ 31” N, 17° 16’ 05” E



Phalacrocorax carbo 8Ardea cinerea 1Anas strepera 2Anas crecca 86


r. Pliva u Jajcu - Malo plivsko jezero

44° 20’ 50” N, 17° 14’ 16” E


09.01.2013. G. Topić, M. Topić,

M. Radanović


Casmerodius albus 1Anas strepera 6Anas crecca 4


Gallinula chloropus 4Buteo buteo 1

Cinclus cinclus 1Troglodytes troglodytes 3


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Pliva u Jajcu - Veliko plivsko jezero

44° 20’ 45” N, 17° 11’ 50” E


09.01.2013. G. Topić, M. Topić,

M. Radanović

Podiceps nigricollis 11



Ardea cinerea 88

Casmerodius albus 2

Anas penelope 12

Anas crecca 53


Aythya ferina 9

Aythya nyroca 2

Aythya fuligula 4

Bucephala clangula 7

Fulica atra 936

Gallinula chloropus 1

Buteo buteo 1

Motacilla cinerea 1


r. Pliva u opštini Jezero

44° 20’ 58” N, 17° 10’ 08” E


09.01.2013. G. Topić, M. Topić,

M. Radanović


Fulica atra 12

Cinclus cinclus 2


r. Pliva u Šipovu 44° 16’ 46” N, 17° 05’ 17” E


13.01.2013. G. Topić, M. Topić


Ardea cinerea 3

Anas strepera 1

Anas crecca 1


Rallus aquaticus 1

Buteo buteo 1


Anthus pratensis 6

Anthus spinoletta 2

Cinclus cinclus 6


r. Pliva u Pljevi - Lekićki most - most

kod škole u Pljevi

44° 15’ 38” N, 17° 02’ 30” E


15.01.2013.G. Topić,

S. Pandžić,Z. Topić


Ardea cinerea 7


Buteo buteo 1


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


Hutovo blato - Svitava

43° 02’ 02” N, 17° 45’ 58” E

Gavia arctica 1

11.01.2013.D. Kotrošan,I. Dervović



Phalacrocorax pygmeus 270

Ardea cinerea 1

Egretta garzetta 2

Fulica atra 1.253


ridibundus 30

Circus aeruginosus 6

Buteo buteo 7

Hutovo blato - Deransko

43° 02’ 38” N, 17° 48’ 08” E


11.01.2013. D. Kotrošan, I. Dervović



Ardea cinerea 47

Casmerodius albus 5

Cygnus olor 2

Anas strepera 26

Anas acuta 14

Anas crecca 89


Aythya ferina 65

Aythya nyroca 43

Aythya fuligula 422

Aythya marila 1

Fulica atra 488

Larus michahellis 8


Buteo buteo 5


Accipiter nisus 2

Hutovo blato - Pašnjaci plana

43° 02’ 25” N, 17° 43’ 38” E

Anas penelope 135




Buteo buteo 2

Mostarsko blato 43° 19’ 07” N, 17° 43’ 18” E



Ardea cinerea 2

Anas penelope 11

Anas strepera 6



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


Mostarsko blato 43° 19’ 07” N, 17° 43’ 18” E



Circus cyaneus 2

Buteo buteo 2

Accipiter nisus 1

r. Trebišnjica 42° 42’ 17” N, 18° 26’ 17” E





Larus michahellis 12

Buteo buteo 1

Trebinjsko jezero 42° 42’ 21” N, 18° 23’ 52” E




Ardea cinerea 22



ridibundus 29

Bilećko jezero 42° 49’ 18” N, 18° 26’ 04” E





ridibundus 4

Jezero Vrutak 42° 55’ 38” N, 17° 49’ 52” E Phalacrocorax carbo 17 11.01.2013. D. Kotrošan,

I. Dervović

Livanjsko polje: Buško jezero -

Akumulacija Lipa

43° 45’ 21” N, 16° 55’ 06” E



Ardea cinerea 11

Anas crecca 351


Aythya nyroca 6

Fulica atra 62

Larus michahellis 4

Buteo buteo 3

Livanjsko polje: Buško jezero

43° 39’ 28” N, 17° 00’ 52” E


19.01.2013.D. Kotrošan, I. Dervović, M. Gotovac


Ardea cinerea 1

Casmerodius albus 3

Cygnus olor 2

Anas penelope 24

Anas acuta 12


Aythya ferina 354

Aythya fuligula 186



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


Livanjsko polje: Buško jezero

43° 39’ 28” N, 17° 00’ 52” E

Mergus merganser 60

19.01.2013.D. Kotrošan, I. Dervović, M. Gotovac

Fulica atra 1.323


Buteo buteo 8

Motacilla alba 1

Livanjsko polje: centralni i SZ dio

43° 49’ 43” N, 16° 52’ 34” E


19.01.2013.M. Gotovac, A. Vrdoljak, Z. Šeremet

Ardea cinerea 2

Casmerodius albus 2

Anser albifrons 29

Anas penelope 8

Anas acuta 6


Circus cyaneus 12

Buteo buteo 104


Accipiter nisus 1

Falco tinnunculus 5

Kupreško polje 44° 31’ 54” N, 17° 09’ 14” E


04.01.2013.G. Topić, M. Topić,

B. BlanušaButeo buteo 4

Falco columbarius 2

Jablaničko jezero - Gračac

43° 42’ 17” N, 17° 43’ 43” E



Ardea cinerea 1


Buteo buteo 1

Jablaničko jezero: Konjic - Orahova

43° 40’ 19” N, 17° 55’ 26” E

Ardea cinerea 1




Cinclus cinclus 1

Jablaničko jezero: Orahova - Ostrožac

43° 41’ 33” N, 17° 52’ 37” E





Ardea cinerea 18



Mergus merganser 2

Fulica atra 28


ridibundus 6

Jablaničko jezero: Ostrožac - Jablanica

43° 41’ 01” N, 17° 46’ 49” E


11.01.2013. D. Kotrošan, I. DervovićArdea cinerea 5



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Neretva: Jablanica - Most Begića i

Begovića

43° 39’ 22” N, 17° 45’ 47” E



Ardea cinerea 1


Fulica atra 1

r. Neretva: Most Begića i Begovića -

Mostar

43° 27’ 24” N, 17° 49’ 34” E



Ardea cinerea 8



r. Neretva: Mostar (sjeverni - južni

logor)

43° 21’ 23” N, 17° 48’ 16” E


20.01.2013. M. Đajo-BegićLarus michahellis 25

Motacilla alba 5

r. Neretva: Mostar - Čapljina

43° 11’ 10” N, 17° 46’ 27” E



Anas platyrhynchos 55Chroicocephalus

ridibundus 50

Buteo buteo 1

r. Lašva - ušće u rijeku Bosnu

44° 08’ 45” N, 17° 56’ 33” E


11.01.2013. S. Drocić,N. Drocić

Ardea cinerea 31

Anas penelope 2

Anas strepera 2

Anas crecca 7


Aythya fuligula 1

Fulica atra 5



ridibundus 44

Buteo buteo 3

Alcedo atthis 1

Anthus spinoletta 6

Motacilla alba 2

Cinclus cinclus 1


r. Lašva - Busovača 44° 05’ 55” N, 17° 53’ 14” E



Ardea cinerea 7

Anas crecca 5

Anas platyrhynchos 21Chroicocephalus

ridibundus 3

Buteo buteo 4



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Lašva - Busovača 44° 05’ 55” N, 17° 53’ 14” E

Accipiter nisus 1


Falco peregrinus 2

Alcedo atthis 1

Anthus spinoletta 7

Motacilla alba 2


r. Lašva - vodozaštitna zona

Vitez

44° 10’ 02” N, 17° 46’ 27” E



Ardea cinerea 27

Cygnus olor 3

Anas penelope 16

Anas strepera 2

Anas crecca 31


Aythya ferina 1

Aythya fuligula 2

Fulica atra 35


Vanellus vanellus 150

Tringa ochropus 3


ridibundus 32

Buteo buteo 5

Accipiter nisus 1

Falco tinnunculus 1

Alcedo atthis 2


Motacilla alba 5



r. Lašva - Bila 44° 10’ 43” N, 17° 45’ 01” E



Ardea cinerea 4

Anas crecca 5



ridibundus 3

Buteo buteo 6

Alcedo atthis 1


Motacilla alba 2



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Lašva - Travnik 44° 13’ 27” N, 17° 40’ 02” E



Ardea cinerea 2

Anas crecca 11



Larus michahellis 5

Buteo buteo 3

Falco tinnunculus 5

Alcedo atthis 1


Motacilla alba 1


Cinclus cinclus 1

r. Bosna: Zenica - Bojin vir

44° 11’ 19” N, 17° 55’ 10” E




Ardea cinerea 1


Fulica atra 1Chroicocephalus

ridibundus 3

Buteo buteo 1

Falco tinnunculus 1

Alcedo atthis 1

Anthus spinoletta 3

Motacilla alba 1


r. Bosna: Zenica - Bilimišće

44° 11’ 45” N, 17° 55’ 16” E



Gallinula chloropus 1Chroicocephalus

ridibundus 9

Anthus spinoletta 1

Motacilla alba 1

r. Bosna: Zenica - Blatuša

44° 12’ 00” N, 17° 54’ 00” E




Ardea cinerea 2


Aythya ferina 3

Aythya fuligula 1

Fulica atra 7


ridibundus 37

Buteo buteo 1


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Bosna: Zenica - Blatuša

44° 12’ 00” N, 17° 54’ 00” E

Alcedo atthis 2


Anthus spinoletta 5

Motacilla alba 2

Cinclus cinclus 1

r. Bosna: Zenica - Jelina

44° 15’ 59” N, 17° 52’ 45” E



Ardea purpurea 1

Ardea cinerea 3



ridibundus 1

Buteo buteo 1

Motacilla cinerea 1


Cinclus cinclus 1


r. Bosna: Zenica - Vranduk/Hanovi

44° 17’ 39” N, 17° 53’ 54” E



Ardea cinerea 1


Rallus aquaticus 1

Buteo buteo 1


r. Bosna: Zenica - Vranduk/Varošište

44° 17’ 30” N, 17° 54’ 21” E



Ardea cinerea 1


Accipiter nisus 1

r. Bosna: Zenica - Vranduk/Koprivna

44° 17’ 44” N, 17° 55’ 09” E


12.01.2013. S. Drocić,N. DrocićAnas platyrhynchos 34

Falco peregrinus 2

r. Bosna: Zenica - Vranduk/ada

44° 18’ 18” N, 17° 54’ 40” E




Ardea cinerea 6

Anas strepera 2


Falco tinnunculus 1

r. Bosna: Zenica - Nemila/ušće 1

44° 19’ 51” N, 17° 54’ 49” E

Phalacrocorax carbo 8112.01.2013. S. Drocić,

N. DrocićAnas platyrhynchos 6

r. Bosna: Zenica - Nemila/ušće 2

44° 20’ 50” N, 17° 55’ 18” E



Ardea cinerea 3


Anthus spinoletta 6


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Bosna: Zenica - Topčić polje/ada

44° 21’ 04” N, 17° 55’ 37” E



Ardea cinerea 51


Buteo buteo 2

r. Bosna: Zenica - Kovanići/Lovac

44° 21’ 17” N, 17° 56’ 36” E



Ardea cinerea 5


Fulica atra 17

Alcedo atthis 4

r. Bosna: Žepče - Begov Han 1

44° 20’ 58” N, 17° 59’ 26” E



Ardea cinerea 2


Accipiter nisus 1

Alcedo atthis 1

Motacilla alba 3

r. Bosna: Žepče - Begov Han 2

44° 21’ 34” N, 18° 00’ 13” E



Ardea cinerea 5

Anas crecca 28


Fulica atra 5


Buteo buteo 3


Falco peregrinus 1

Alcedo atthis 3

Cinclus cinclus 1

r. Bosna: Žepče - Golubinja 1

44° 23’ 22” N, 17° 59’ 10” E



Ardea cinerea 7


Aythya ferina 3

Fulica atra 5


Buteo buteo 2

Falco tinnunculus 1

Alcedo atthis 1

Motacilla cinerea 2



r. Bosna: Žepče - Želeća

44° 23’ 51” N, 18° 00’ 28” E


13.01.2013. S. Drocić,N. DrocićArdea cinerea 3



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Bosna: Žepče - Želeća

44° 23’ 51” N, 18° 00’ 28” E

Aquila chrysaetos 2


Circus cyaneus 2

Buteo buteo 1

Falco peregrinus 2


r. Bosna: Žepče - Šećin Han

44° 25’ 08” N, 18° 00’ 01” E


13.01.2013. S. Drocić,N. DrocićAnas platyrhynchos 12

Alcedo atthis 1

r. Bosna: Žepče - grad

44° 25’ 24” N, 18° 02’ 14” E



Ardea cinerea 1


Falco tinnunculus 1

Asio otus 5

Alcedo atthis 1

Motacilla alba 5

Motacilla cinerea 3

Cinclus cinclus 1



r. Bosna: Žepče - Žepačko polje

44° 25’ 31” N, 18° 03’ 07” E




Ardea purpurea 1

Ardea cinerea 19

Anas strepera 2

Anas crecca 8


Fulica atra 3

Tringa ochropus 1

Larus cachinnans 7Chroicocephalus

ridibundus 6

Circus cyaneus 1

Buteo buteo 3

Falco tinnunculus 1

Alcedo atthis 3

Motacilla alba 2

Motacilla cinerea 1


r. Bosna: Žepče - Bistrica

44° 25’ 49” N, 18° 05’ 00” E



Ardea cinerea 1

Anas crecca 1



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Bosna: Žepče - Bistrica

44° 25’ 49” N, 18° 05’ 00” E

Motacilla alba 114.01.2013. S. Drocić,

N. DrocićEmberiza schoeniclus 1

r. Bosna: Žepče - Ljeskovica

44° 25’ 13” N, 18° 06’ 28” E



Ardea cinerea 3

Anas crecca 2


Anthus spinoletta 6

r. Bosna: Zavidovići - grad

44° 26’ 31” N, 18° 08’ 48” E




Ardea cinerea 1



ridibundus 32

Buteo buteo 2

Asio otus 1

r. Bosna: Maglaj - Bočinja

44° 30’ 57” N, 18° 10’ 41” E




Ardea cinerea 1


Aythya fuligula 4

Fulica atra 5


ridibundus 5

Buteo buteo 1


Motacilla alba 3

r. Bosna: Maglaj - Kameni zamak

44° 34’ 07” N, 18° 06’ 15” E



Ardea cinerea 4


Fulica atra 1

r. Bosna: Tešanj - Hifa

44° 22’ 00” N, 18° 04’ 02” E



Ardea cinerea 7


Aythya fuligula 1

Fulica atra 1

Motacilla alba 1

r. Buna 43° 14’ 47” N, 17° 51’ 55” E







LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Buna 43° 14’ 47” N, 17° 51’ 55” E


12.01.2013. D. Kotrošan, I. DervovićLarus michahellis 1

Alcedo atthis 1

Fatničko polje 43° 00’ 10” N, 18° 20’ 09” E Anas platyrhynchos 20 12.01.2013. D. Kotrošan,

I. Dervović

Modrac 44° 29’ 46” N, 18° 30’ 37” E





Ardea cinerea 177

Casmerodius albus 3

Anas crecca 28


Aythya fuligula 45


Fulica atra 505

Vanellus vanellus 7


ridibundus 98


Buteo buteo 6

Falco peregrinus 2


Alcedo atthis 1


Motacilla alba 20


Šerićka bara 44° 28’ 18” N, 18° 33’ 55” E





Ardea cinerea 32

Casmerodius albus 1

Anas crecca 24


Aythya fuligula 4

Fulica atra 215


Tringa ochropus 1


ridibundus 23

Buteo buteo 18


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


Šerićka bara 44° 28’ 18” N, 18° 33’ 55” E

Accipiter nisus 1


Falco tinnunculus 1

Alcedo atthis 1

Anthus spinoletta 2

Motacilla alba 3



Sijekovac 45° 05’ 16” N, 18° 00’ 03” E



Ardea cinerea 167


Platalea leucorodia 8

Cygnus olor 67

Anser albifrons 14

Anser fabalis 7

Anas crecca 45



Fulica atra 46


Tringa ochropus 8


ridibundus 6



Buteo buteo 8


Accipiter nisus 2

Falco tinnunculus 2

Alcedo atthis 4

Anthus spinoletta 3

Motacilla alba 5


r. Drina: Banja Koviljača - brana

kod Malog Zvornika

44° 26’ 37” N, 19° 08’ 53” E


20.01.2013. S. PuzovićPhalacrocorax carbo 81


r. Drina: Velika Reka - Rogačica

44° 15’ 43” N, 19° 14’ 07” E


20.01.2013. S. Puzović


Ardea cinerea 1


Fulica atra 9


LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Drina: Rogačica - Perućac (brana)

44° 57’ 54” N, 19° 24’ 14” E


20.01.2013. S. PuzovićPhalacrocorax carbo 3

Ardea cinerea 69


r. Drina: Zvornička akumulacija

44° 20’ 40” N, 19° 06’ 56” E

Gavia arctica 2

20.01.2013. S. Puzović




Ardea cinerea 49


Cygnus olor 2

Anas crecca 90

Anas platyrhynchos 3.960

Aythya ferina 20

Mergus merganser 69

Fulica atra 1.460


Perućac 43° 59’ 40” N, 19° 18’ 54” E

Gavia arctica 2

21.01.2013. S. Puzović



Ardea cinerea 36


Mergus merganser 35

Fulica atra 32

r. Drina: Loznica - Janja

44° 35’ 48” N, 19° 13’ 34” E


30.01.2013. G. Sekulić


Ardea cinerea 18

Casmerodius albus 3

Anas crecca 34


Mergus merganser 2

Fulica atra 17

Actitis hypoleucos 4

r. Drina: Janja - Badovinci

44° 45’ 04” N, 19° 20’ 10” E


30.01.2013. G. Sekulić


Ardea cinerea 11

Casmerodius albus 2


Mergus merganser 2

Tringa ochropus 1



LokalitetLocation

PozicijaPosition

VrstaSpecies



counting


r. Drina: Badovinci - Ušće

44° 50’ 34” N, 19° 21’ 42” E


30.01.2013. G. Sekulić



Ardea cinerea 8

Casmerodius albus 1


Netta rufina 3

Aythya ferina 40

Aythya fuligula 6

Mergus merganser 1


Prilog 2. Korigovani pregled zabilježenih vrsta u periodu 2008. - 2010.Annex 2. Corrected list of the species and individuals recorded during the 2008-2010 period

VrstaSpecies

GodinaYear

Ukupno jedinkiTotal number of

individuals2008. 2009. 2010.

Podiceps cristatus 165 280 653 1.098Tachybaptus ruficollis 287 376 217 880Phalacrocorax carbo 790 2.201 2.707 5.698

Phalacrocorax pygmeus 100 361 265 726Botaurus stellaris 1 1

Casmerodius albus 3 7 13 23Egretta garzetta 4 1 5

Ardea cinerea 341 260 341 942Anser fabalis 11 11Cygnus olor 12 12

Aix galericulata 3 3Anas platyrhynchos 4.948 8.824 8.482 22.254

Anas penelope 14 283 196 493Anas strepera 2 147 3 152Anas crecca 375 1.738 1.137 3.250Anas acuta 1 141 55 197

Anas clypeata 2 9 11Aythya fuligula 10 273 283Aythya marila 8 8Aythya ferina 3 730 733

Aythya nyroca 4 4Bucephala clangula 17 90 107Mergus merganser 67 122 189

Mergus serrator 1 1Mergellus albellus 1 1

Grus grus 47 47Gallinula chloropus 97 109 8 214

Fulica atra 567 2.175 7.100 9.842Vanellus vanellus 261 261

Galinago galinago 10 28 1 39Lymnocryptes minimus 65 65

Numenius arquata 8 8Larus ridibundus 54 700 2.265 3.019

Larus michachellis 246 513 2.366 3.125Larus canus 1 1

Rallus aquaticus 1 1 5 7Actitis hypoleucos 9 9Tringa ochropus 6 6

Circus aeruginosus 4 4Alcedo atthis 5 5

Ukupno jedinkiTotal number of individuals 8.086 18.253 27.395 53.734


Rezultati prvog popisa sivog svračka (Lanius minor) na kraškim poljima Bosne i Hercegovine

Dražen Kotrošan1, Ilhan Dervović1, Goran Topić1, Sumeja Drocić2, Mato Gotovac3, Mirko Šarac4, Ilija Šarčević1

Kotrošan, D., Dervović, I., Topić, G., Drocić, S., Gotovac, M., Šarac, M., Šarčević, I., 2013: Results of first census of Lesser Grey Shrike (Lanius minor) in karst poljes of Bosnia and Herzegovina

The first census of the Lesser Grey Shrike (Lanius minor) in Bosnia and Herzegovina was conducted in karst poljes in 2013. The survey covered 46 karst poljes. A total of 175 Lesser Grey Shrikes were recorded in 37 poljes. This paper presents the data on distribution, number of individuals noted during the survey, population density and analysis based on polje type and altitude.

Key words: census, Lesser Grey Shrike, karst poljes, Bosnia and Herzegovina

Uvod

Sivi svračak, Lanius minor je široko rasprostranjena vrsta čije se više od 50% gnijezdeće populacije nalazi u području južne i istočne Evrope. Posljednje procjene ukazuju da u Evropi gnijezdi između 620.000 i 1.500.000 parova (BirdLife International, 2004).

U Bosni i Hercegovini sivi svračak ima status gnjezdarice (Kotrošan 2008/2009). Do sada su uglavnom objavljeni faunistički podaci na osnovu kojih se može reći da je ova vrsta na cijelom području Bosne i Hercegovine prisutna u periodu od maja do kraja oktobra (Obratil, 1967).

Kada je u pitanju preciznije poznavanje distribucije i veličine populacije ove vrste, do sada je kartiranje urađeno jedino za područje Livanjskog polja, u periodu od 2007. do 2009. godine. Pri tome, maksimalno su zabilježena 54 gnijezdeća para (Stumberger et al., 2010). Na osnovu poznatih podataka veličina populacije sivog svračka u Bosni i Hercegovini se preliminarno procjenjuje na 200 do 500 parova (Kotrošan et al., 2012).

U 2013. godini prvi put je urađeno prebrojavanje ove vrste na većem broju kraških polja u Bosni i Hercegovini, a rezultati su prezentirani u ovom radu5.

1 Ornitološko društvo “Naše ptice“, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected] Begov Han bb, 72233 Begov Han, [email protected] Centar Mladih Livno, Fra Anđela Kaića 9a, 43000 Livno, [email protected] Udruga “Naša baština“, Mandino Selo bb, 80240 Tomislavgrad, [email protected] Rad je prezentiran u vidu postera na „Prvoj međunarodnoj radionici Dinarska kraška polja kao močvarna staništa od državnog i međunarodnog značaja”, a sažetak je objavljen u knjizi sažetaka Radionice.


Metode

Popis sivog svračka na kraškim poljima u Bosni i Hercegovini urađen je od 31.05. do 03.07.2013. godine, a ukupno je učestvovalo 15 posmatrača (brojača). Popis je obuhvatio 46 kraških polja ukupne površine 1.486,30 km2 (Tab. 1).

Popis je vršen metodologijom brojanja na površini iz tačaka i auta, uz prilagodbu broja i pozicije tačaka za svako pojedinačno obrađeno polje i mogućnosti pristupa pojedinim dijelovima polja. Bilježena je svaka uočena jedinka, a u slučajevima gdje je nađeno gnijezdo bilježeno je kao jedna jedinka. Podaci prikupljeni za svako pojedinačno polje su uneseni na topografske karte.

Rezultati i diskusija

Sivi svračak je zabilježen na 35 od 46 obrađenih polja, a ukupno je prebrojano 175 jedinki. Najveći broj jedinki zabilježen je na Livanjskom polju (44) i Duvanjskom polju (20). Na 10 polja je zabilježena samo po jedna jedinka, na osam polja po dvije jedinke, dok je na preostalih 17 polja zabilježeno između tri i devet jedinki.

Slika 1. Brojnost i distribucija sivog svračka Lanius minor na kraškim poljima u Bosni i Hercegovini u 2013. godini.

Figure 1. Number of individuals and distribution of Lesser Grey Shrike Lanius minor in karst poljes of Bosnia and Herzegovina in 2013


Tabela 1. Brojnost i gustina jedinki sivog svračka Lanius minor na kraškim poljima u Bosni i Hercegovini u 2013. godini

Table 1. Number of individuals and population density of Lesser Grey Shrike Lanius minor in karst poljes of Bosnia and Herzegovina in 2013

Kraško poljeKarst polje

Nadmorska visina

Altitude(m)

Površina poljaPolje surface

(km2)(prema

Stumberger, 2010)

(according to Stumberger,

2010)

Tip poljaType of polje

(prema Stumberger,

2010) (according to Stumberger,

2010)

Broj jedinkiNumber of individuals

GustinaDensity

Jedinke/1 km2

Individuals/1 km2

Kruško polje 1.186 3,6 suho 2 0,55

Vukovsko polje 1.160 28,1 suho 3 0,10

Ravna Mliništa 1.157 4,4 plavno 0 0

Ravanjsko polje 1.131 19,2 suho 0 0

Kupreško polje 1.115 81,8 plavno 1 0,01

Slato polje 1.012 4,1 plavno 2 0,48

Borovo polje 1.102 4 plavno 0 0

Vučipolje 977 1,1 suho 0 0

Gatačko polje 936 60,1 plavno 7 0,11

Šuičko polje 914 2,7 plavno 3 1,08

Rakitno 890 14,1 plavno 8 0,56

Glamočko polje 883 62,4 plavno 2 0,03

Carevo polje 875 0,3 suho 0 0

Duvanjsko polje 865 125 plavno 20 0,16

Lukavačko polje 859 3,3 plavno 7 2,12

Konjsko polje 829 1,4 suho 0 0

Nevesinjsko polje 817 77,5 plavno 8 0,10

Cernica 816 5,5 plavno 1 0,18

Pašića polje 792 13,6 plavno 6 0,44

Marinkovci 788 10,1 suho 3 0,29

Grahovsko polje 782 23 suho 1 0,04

Dugo polje 776 2,5 suho 5 2

Podrašničko polje 729 34,2 plavno 1 0,02

Livanjsko polje 699 408 plavno 44 0,10

Petrovačko polje 637 22,4 plavno 1 0,04

Medeno polje 602 5,7 suho 1 0,17

Rudno polje 578 8,8 suho 2 0,22

Bjelajsko polje 578 9,4 suho 4 0,42

Ljubomir polje 506 12,7 plavno 1 0,07

Dabarsko polje 472 28,9 plavno 4 0,13

Fatničko polje 452 7,7 plavno 0 0


Tabela 1. Brojnost i gustina jedinki sivog svračka Lanius minor na kraškim poljima u Bosni i Hercegovini u 2013. godini

Table 1. Number of individuals and population density of Lesser Grey Shrike Lanius minor in karst poljes of Bosnia and Herzegovina in 2013

Kraško poljeKarst polje

Nadmorska visina

Altitude(m)

Površina poljaPolje surface

(km2)(prema

Stumberger, 2010)

(according to Stumberger,

2010)

Tip poljaType of polje

(prema Stumberger,

2010) (according to Stumberger,

2010)


GustinaDensity

Jedinke/1 km2

Individuals/1 km2

Ljubinjsko polje 396 6,9 plavno 1 0,14

Lušci polje 380 22,7 plavno 2 0,08

Kočerinsko polje 302 4,9 plavno 0 0

Mokro polje (Trebinje) 269 6,2 plavno 2 0,32

Imotsko (Bekijsko polje) 251 87,4 plavno 0 0

Popovo polje 227 118,9 plavno 9 0,07

Mostarsko blato 223 33,1 plavno 6 0,18

Donje Zijemlje 807 4,5 suho 1 0,22

Hansko polje (Gornje Zijemlje) 835 1,4 suho 1 0,71

Crničko polje 212 2,9 suho 2 0,68

Gradac 88 2,2 suho 2 0,90

Rastoka i Ljubuško polje 58 74,5 plavno 5 0,06

Studeničko polje 25 1,8 plavno 0 0

Plana 609 0,6 suho 0 0

Hutovo blato 2 32,7 plavno 7 0,21

Total 1.486,30 175

Mediana gustoće za 35 polja na kojima je zabilježen sivi svračak iznosi 0,18 jedinki po km2. Pri tome, najveća gustina (2,12) zabilježena je na Lukavačkom polju.

Sivi svračak nije zabilježen na pet od 17 suhih polja (29,41%), dok od 29 plavnih polja nije zabilježen na šest polja (20%). Od poplavnih polja najveća gustina je zabilježena na Lukavačkom polju (2,12), a od suhih na Dugom polju (2,00). Mediana na plavnim poljima je dvostruko manja (0,1 jedinki po km2) od mediane na suhim poljima (0,22 jedinki po km2) što je statistički značajno (X2= 9,32, p<0,01). Ovo ukazuje da ova vrsta vjerovatno preferira suha polja.

Najveća nadmorska visina (1.186 m n.v.) na kojoj je zabilježen sivi svračak je na Kruškom polju (sl. 3), a najmanja na Hutovom blatu (2 m n.v.). U odnosu na nadmorsku visinu nije utvrđena statistički značajna razlika u visinskoj distribuciji (Spermann rS= - 0,03, ns).


Slika 2. Mediana gustoće jedinki u odnosu na nadmorsku visinuFigure 2. The median of population density in relation to the altitude

Slika 3. Kruško polje (1.186 m n.v.) najviše poznato gnjezdilište sivog svračka na kraškim poljima u Bosni i Hercegovini (Foto: Jasminko Mulaomerović)

Figure 3. Kruško polje (1.186 m a.s.l.) the highest known breeding site of Lesser Grey Shrike in karst poljes of Bosnia and Herzegovina (Photo: Jasminko Mulaomerović)


Na osnovu prikupljenih podataka procjenjuje se da na popisanim kraškim poljima gnijezdi od 90 do 130 parova sivog svračka.

Generalno, neophodno je uraditi prebrojavanje i na drugim područjima Bosne i Hercegovine kako bi se dobila realna slika veličine populacije. Također, potrebno je razviti dugogodišnji monitoring kako bi se dobili podaci o trendu kretanja veličine populacije.

Zahvalnica

Terenska istraživanja i rad su realizovani u okviru projekta “Identification and Promotion of Karst Poljes in Bosnia and Herzegovina as Wetlands of National and International Importance” kojeg je finansijski podržala MAVA fondacija. Zahvaljujemo Narcisu Drociću, Zoranu Šeremetu, Mladenu Topiću, Đorđu Topiću, Biljani Blanuši i Nermini Sarajlić na učešću u terenskim istraživanjima. Također, zahvaljujemo dr. Jasminku Mulaomeroviću na ustupljenom fotomaterijalu i dr. Alu Vrezecu na pomoći oko statističke obrade podataka.

Literatura

BirdLife International, 2004: Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series No. 12), pp 254.

Kotrošan, D., 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-86.

Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E. & Dervović, I., 2012: Program IBA, Međunarodno značajna područja za ptice, u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo “Naše ptice”, interno izdanje za projekat “Evaluacija IBA područja u FBIH”, Sarajevo.

Obratil, S., 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine I (Passeriformes). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (PN) NS, 5: 191-268.

Stumberger B., 2010: A classification of karst poljes in the Dinarides and their significance for waterbird conservation. In: Denac D., Schneider-Jacoby M. and Stumberger B. (eds.). Adriatic Flyway - closing the gap in birds conservation. EuroNatur, Radolfzell, Germany, 69-78.

Summary

The Lesser Grey Shrike (Lanius minor) is a regular breeding bird in Bosnia and Herzegovina. In 2012 its population was preliminarily estimated at 200 - 500 breeding pairs (bp). So far, population surveys of the species were conducted only in Livanjsko polje during EuroNatur’s Adriatic Flyway project in the period 2007-2009 when a maximum number of at least 54 bp were found in the area. For the first time a counting of the species was conducted in a number of other karst poljes in Bosnia and Herzegovina between 31.05. and 29.06.2013. Road-side counts with specified observation points were performed in each area and the locations and numbers of all observation points recorded. All individuals observed were recorded and in cases where the nest was found, it was recorded as a single individual. The data collected for each polje were entered in topographic maps. In all the census covered 46 karst poljes with a total area of 1.488,63 km2. Lesser Grey Shrikes were recorded


in 37 poljes. With a total number of 175 individuals (ind.), the largest numbers were recorded in Livanjsko polje (44 ind.) and in Duvanjsko polje (20 ind.). In 10 poljes only 1 ind. per polje were found, 2 ind. per polje in 8 poljes, and on the remaining 17 poljes 3-9 ind. per polje were recorded. The median of density for 35 poljes on which Lesser Grey Shrike was recorded is 0,18 individuals per km2. The highest population density was recorded in Lukavačko polje. The Lesser Grey Shrike was not recorded in 5 of 17 dry poljes (29,41%), and 6 out of 29 temporarily flooded poljes (20%). The highest population density was recorded on Lukavačko polje (temporarily flooded poljes) and Dugo polje (dry poljes). The median of temporarily flooded poljes was two times smaller than the one of dry poljes, which is statistically significant, and indicates that this species prefers dry habitats. The highest altitude where the Lesser Grey Shrike was observed was at 1.186 m a.s.l. in Kruško polje. The distribution in relation to the altitude showed no significant difference. Based on the data which was noted during the survey, the population of Lesser Grey Shrike in karst poljes covered in 2013 is estimated at 90-130 breeding pairs.


Podaci o ornitološkim istraživanjima Bijele Gore kod Trebinja

Jovica Sjeničić1

Sjeničić, J., 2013: Data of ornithological research of Bijela Gora mountain near Trebinje

This paper presents the research data on the bird fauna of Bijela Gora mountain, which is the part of the Orjen range in Republic of Srpska (Bosnia and Herzegovina). The data was collected during the field research in May 2013 and combined with some earlier findings within the researched area, and personal communication data on the interesting bird fauna of Bijela Gora. All the data obtained will be used for planning future research, in order to nominate this region for the protected area status in both national and international level.

Key words: ornithofauna, Bijela Gora, potential IBA, Hippolais olivetorum, Circaetus gallicus

Uvod

Prema dostupnoj literaturi do sada nije postojalo sistematsko istraživanje ornitofaune Bijele Gore, sem podataka Grubača i Gašića (2001) o pojedinim nalazima ptica na području sela Orahovac, koje geografski pripada Bijeloj Gori.

Bijela Gora predstavlja dio masiva planine Orjen na samom jugu Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) i nalazi se na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Istraživanja ornitofaune vršena su u sklopu projekta „Sedmica biodiverziteta 2013.“ („Biodiversity Week 2013“) u organizaciji udruženja „Južnjačko plavo nebo“ iz Trebinja, u saradnji sa timom istraživača sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i „Bernd Thies Foundation“ iz Bazela. Glavni cilj bioloških istraživanja u sklopu projekta je nominacija Bijele Gore za zaštićeno područje kategorije nacionalnog parka (Anonymus, 2008), a pored toga područje Orjena navodi se i kao potencijalno IBA područje u Bosni i Hercegovini (Kotrošan et al., 2012).

Istraživano područje i metode rada

Istraživanje je obavljeno na staništima karakterističnim za mediteranski biogeografski region (podjela možda ne odgovara fitocenološkim klasifikacijama, ali su staništa definisana tako da se izraze karakteristike i značaj za ornitofaunu):

• pretežno bukove šume (Milanov Osijek, Begova Korita)• borove šume (Ubla, Ržišta)• mješovite šume i šikare (Djevojačke Grede, Ubla)• kamenjari (Milanov Osijek, Begova Korita)• stijene (Djevojačke Grede)• planinski pašnjaci i livade (Begova Korita, Ubla)

1 Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Brace Potkonjaka, 78000 Banja Luka, [email protected]


Terensko istraživanje je trajalo pet dana, od 13. do 17. maja 2013. godine. Korištene metode istraživanja su: metoda kilometarskog transekta, cenzus u tački, slobodno kretanje po terenu i playback metoda (Gregory et al., 2004). Najviše korištena metoda je transekt i to prilikom linijskog kretanja duž puteva i šumskih staza (potez Milanov Osijek-Ržišta, Ubla, potez Djevojačke Grede-Milanov Osijek). Slobodno kretanje po terenu vršeno je na mozaičnim staništima (Ubla, Begova Korita) u cilju utvrđivanja gniježđenja pojedinih vrsta, pronalaska parova i gnijezda. Cenzus u tački korišten je kod statičkog posmatranja na pojedinim lokalitetima ili prilikom dužeg zadržavanja na nekim lokacijama duž transekta (Djevojačke Grede, Begova Korita, Milanov Osijek). Playback metoda korištena je kod pojedinih vrsta koje su odgovarale na reprodukovanje pjesme ili dozivanja sa oglašivača.

Slika 1. Istraživana područja Bijele Gore – bijela linija predstavlja transekte (pređeno pješice), bijela polja su oblasti istraživana pretraživanjem terena i slobodnim kretanjem

(izvor: Google Earth)Figure 1. The researched areas of Bijela Gora – the white line represents transects

(traveled on foot), white fields are areas explored by searching the field and moving freely (source: Google Earth)

Potvrđenim gnjezdaricama (oznaka „PG“ u tabeli) smatrane su sve vrste za koje je sigurno utvrđeno gniježđenje (pronađeni mladi, jaja, gnijezda, sakupljanje materijala za gnijezdo), vjerovatne gnjezdarice (oznaka „VG“ u tabeli) su one vrste čije su jedinke pokazivale teritorijalno ili odbrambeno ponašanje (pjesma mužjaka, glumljenje povrede, odvraćanje pažnje, zabilježeni parovi i sl.) i moguće gnjezdarice (oznaka „MG“ u tabeli) su sve one koje su posmatrane u povoljnom staništu za gniježđenje, ali nisu pokazivale neka od prethodno navedenih ponašanja, a na osnovu njihovih idioekoloških karakteristika i areala rasprostranjenja mogu se smatrati potencijalnim gnjezdaricama. Jedan podatak dobijen je od Dejana Radoševića, a bilježena su i slučajna zapažanja. Posebno su izdvojeni podaci starijih datuma od istraživanja Grubača i Gašića (2001), te usmena saopštenja i fotografije o pticama dobijene od Dušana Toholja.


Pojedine vrste su i fotodokumentovane pomoću fotoaprata Canon sx50 i zoom 50x. Determinacija je vršena pomoću ilustrovanog priručnika za determinaciju „Ptice Hrvatske i Europe sa sjevernom Afrikom i Bliskim Istokom“ (Heinzel et al., 1996). Naučni naziv vrsta, redoslijed i gnijezdeći status u Bosni i Hercegovini dat je prema Clementsu (2007), te je dato i mišljenje o statusu gniježđenja na Bijeloj Gori, iako je ovo bio relativno kratak period za utvrđivanje gniježđenja većine vrsta. Korištena je srpska nomenklatura ptica prema Vasiću i sar. (2004; 2005).

Rezultati

U toku istraživanja na području Bijele Gore registrovane su 43 vrste ptica koje su svrstane u 7 redova i 20 porodica (Tab. 1). Dvije vrste nisu sa sigurnošću determinisane zbog loših uslova posmatranja, ali pošto ih je pored prvog autora izvještaja, iako sa sumnjom, u isto vrijeme i na skoro istom mjestu nezavisno registrovao i ornitolog B. Gašić, ipak su uvrštene na spisak ornitofaune Bijele Gore.

Tabela 1. Fauna ptica Bijele Gore registovana tokom terenskog istraživanja 2013.Table 1. Bird fauna of Bijela Gora registered during field research 2013

Datum/Date 13.05. 14.05. 15.05. 15.05. 16.05. 17.05.

Lokalitet/Locality

potez Milanov Osijek -Ržišta

Ubla Djevojačke Grede

potez D. Grede - Mil.

Osijek

Begova Korita Ubla

Vrsta/Species

Accipiter gentilis 1 M prelijeće

Buteo buteo1 oglašava se; 2 kruže;

1 prelet2 kruže

*Aquila fasciata 1 prelet

Larus michahellis 1 prelijeće

Cuculus canorus 2 pjeva; 1 pjeva 1 pjeva

1 pjeva; 1 pjeva; 1 prelet

Tachymarptis melba 4 hrane se u letu

15+ u jatu; hrane se

Merops apiasterjato;

oglašavaju se u preletu

1 prelet

Upupa epops 1 prelet; 1 pjeva 1 par 1 par

Jynx torquilla1 doziva; 1 doziva; playback

Dryocopus martius 1 prelet 1 doziva 1 doziva

Lullula arborea 1 pjeva; 1 pjeva

1 pjeva; 1 par; 1 pjeva



Datum/Date 13.05. 14.05. 15.05. 15.05. 16.05. 17.05.

Lokalitet/Locality




Osijek

Begova Korita Ubla

Vrsta/Species

Hirundo rustica 4 prelet; 3 prelet 3 1 1 par

Ptyonoprogne rupestris 4

Delichon urbica 25+, u jatu sa T.melba 1

Anthus trivialis 1 pjeva

Motacilla alba 1

Monticola solitarius 2 M

Turdus merula 1 M; 1M; 1 M; 1 M 1 pjeva 1 M 1 M; 1 M

Turdus viscivorus 1 pjeva 1 pjeva; 1 par

1 pjeva; 1 pjeva; 1 pjeva; 1 pjevaj

1 pjeva; 1 pjeva; 1

pjeva

Hippolais olivetorum

1 par; sakuplja

materijal za gnijezdo

Phylloscopus collybita 2 pjeva 1 pjeva

6 M pjeva (6 posebnih

teritorija)1 pjeva 1 pjeva

Sylvia atricapilla 1 pjeva 1 pjeva; 1 pjeva

2 pjeva (2 teritorije) 1 pjeva

Sylvia nisoria 1 pjeva; 1 pjeva

Ficedula albicollis 1 1 par

Erithacus rubecula 4 pjeva (4 teritorije)

1 pjeva; 1 pjeva

Luscinia megarhynchos 1 pjeva 1 pjeva

Oenanthe oenanthe 1 M

Poecile palustris 1 doziva 1 doziva

Periparus ater 1

Lophopanes cristatus 1 brani teritoriju 1 doziva

Cyanistes caeruleus 1 1 prelet; 1 doziva 1 doziva

Sitta europaea 1 doziva 1 brani teritoriju 1 doziva



Datum/Date 13.05. 14.05. 15.05. 15.05. 16.05. 17.05.

Lokalitet/Locality




Osijek

Begova Korita Ubla

Vrsta/Species

Oriolus oriolus 1 pjeva; 1 pjeva 1 pjeva 1 pjeva

Lanius collurio 1 M1 M, 1 Ž; 3

para; 1 par; 2 para

6 M, 3 Ž

Garrulus glandarius 1 1

Corvus corax 1 prelet 3 1 prelet 1

Fringilla coelebs 9 pjeva (9 teritorija)

7 pjeva (7 teritorija); 1

doziva

3 pjeva (3 teritorije)

3 pjeva (3 teritorije) 6 pjeva

Carduelis chloris 2 prelet; 4 1 prelet 3; 1 par

Carduelis carduelis 1 par; 2 para 1 par

Serinus serinus 1

Emberiza citrinella 1 prelet

Emberiza cia 1 M pjeva

Emberiza calandra 1 pjeva

Objašnjenje: M – mužjak, Ž – ženka, pjeva – zabilježena pjesma mužjaka, par – zabilježeni mužjak i ženka, * - označava vrste koje nisu sasvim sigurno determinisane, + - broj jedinki nije sigurno utvrđen, bilo ih je bar 30% više od prebrojanih.

Explanation: M – male, Ž – female, pjeva – recorded male’s song, par – male and female recorded, * - asterisk indicates species not entirely determined, + - the number of individuals not entirely determined, there were at least 30% more than counted.

Pored ove 43 vrste ptica zabilježene u toku istraživanja, postoje i podaci dobijeni ranijim istraživanjima područja na Bijeloj Gori tokom istraživanja Grubača i Gašića (2001). Oni su na području Bijele Gore zabilježili vrste od kojih neke nisu zabilježene u toku ovog istraživanja:

1. Buteo buteo – 02.08.2004. okolica Orahovca, 1 jedinka u preletu2. Falco tinnunculus – 02.08.2005. okolica Orahovca, 1 jedinka u polju kraj sela3. Columba livia – 02.08.2004. selo Orahovac, manje jato na novosagrađenoj kući4. Streptopelia turtur – (nema datuma) između Lastve i Orahovca, 1 jedinka na

crnom boru5. Bubo bubo – 08.08.2004. autori navode prepariranu jedinku kod preparatora

Ratkovića u Trebinju, ubijenu 1996. ili 1997. u selu Orahovac na Bijeloj Gori, te također navode, prema saopštenjima mještana (M. Grubač, usm. saopšt.), da se buljina povremeno pojavljuje u selu Orahovac i lovi kokoške

6. Turdus merula – 02.08.2004. selo Orahovac, nekoliko jedinki7. Garrulus glandarius – 02.09.2004. selo Orahovac, nekoliko jedinki


Navešćemo značajne podatke dobijene od Dušana Toholja pregledom fotografija i terenskih bilješki ili usmenim saopštenjem koje u toku ovog istraživanja nisu zabilježene:

1. Circaetus gallicus (22.04.2007. Bijela Gora, 2 jedinke, fotografija; 28.10.2007. Ubla, 1 jedinka, fotografija)

2. Buteo buteo (21.04.2007. Bijela Gora, 1 jedinka, fotografija; 27.10.2007. Begova Korita, 1 jedinka; 04.11.2007. Drača, 1 jedinka, fotografija)

3. Aquila chrysaetos (08.05.2007. Štirovnik, 2 jedinke, fotografija; 14.07.2007. Jastrebica, 2 jedinke, fotografija; 29.08.2007. Štirovnik, 2 jedinke, fotografija)

4. Falco tinnunculus (Dušan Toholj, usm. saopšt., podatak nije sačuvan)5. Alectoris graeca (postoji fotografija)6. Bubo bubo (20.07.2005. Orovac, 1 jedinka u letu; 03.09.2006. Željevo, 2 jedinke;

1996. Drača, preparat, fotografija)7. Dendrocopus major (često viđana)8. Pica pica (često viđana po selima i okolici)9. Corvus corax (23.06.2007. Orjen, 10 jedinki, fotografija; 27.10.2007. Begova

Korita, 2 jedinke)

Nažalost, podaci o vremenu i lokaciji posmatranja svih vrsta nisu sačuvani. Sakupljač podataka navodi da je siguran da se radi o navedenim vrstama. U tabeli ispod (Tab. 2) objedinjeni su svi podaci o ornitofauni koji su u toku ovog i prijašnjih istraživanja registrovani na području Bijele Gore i navedeni su statusi gniježđenja, ugroženosti i zaštite.

Tabela 2. Vrste zabilježene na Bijeloj Gori i njihovi gnjezdeći statusi i statusi ugroženosti i zaštite

Table 2. Species recorded on Bijela Gora and their nesting status and endangerment and protection statuses

Vrsta/Species

Gnj

ezde

ći s

tatu

s - B

ijela

G

ora

Bree

ding

sta

tus-

Bije

la G

ora

Gnj

ezde

ći s

tatu

s –

Bosn

a i

Her

cego

vina

Bree

ding

sta

tus-

Bosn

ia a

nd

Her

zego

vina

IUCN

SPEC

s

ETS

BD Bern

Bon

BHCL

Crve

ne li

ste

RS

**Circaetus gallicus MG gn 3 (R) I III II V CL

Accipiter gentilis MG gn - (S) I* III II CL

Buteo buteo VG gn - S III II CL

**Aquila chrysaetos MG gn 3 R I III II R CL

*Aquila fasciata MG ex? 3 EN I III II Ex?

**Falco tinnunculus MG gn 3 D III II ?? CL

**Falco peregrinus MG gn - S I III II V CL

**Alectoris graeca MG gn 2 (D) I*; II/1** V CL

Larus michahellis pr gn -E S II/2 III CL




Vrsta/SpeciesG

njez

deći

sta

tus

- Bije

la

Gor

aBr

eedi

ng s

tatu

s-Bi

jela

Gor

a

Gnj

ezde

ći s

tatu

s –

Bosn

a i

Her

cego

vina

Bree

ding

sta

tus-

Bosn

ia a

nd

Her

zego

vina

IUCN

SPEC

s

ETS

BD Bern

Bon

BHCL

Crve

ne li

ste

RS

**Columba livia MG gn - (S) II/1 III CL

**Streptopelia turtur MG gn 3 D II/2 III II* I CL

Cuculus canorus VG gn - S III CL

**Bubo bubo MG gn 3 (H) I III R CL

Tachymarptis melba VG gn - S III R CL

Merops apiaster pr gn 3 (H) III II E CL

Upupa epops VG gn 3 (D) III E CL

Jynx torquilla VG gn 3 (D) III CL

**Dendrocopus major VG gn - S I* III CL

Dryocopus martius VG gn - S I III CL

Lullula arborea VG gn 2 H I III CL

Hirundo rustica VG gn 3 H III CL

Ptyonoprogne rupestris VG gn - S III I CL

Delichon urbica pr gn 3 (D) III CL

Anthus trivialis VG gn - S III CL

Motacilla alba PG gn - S III CL

Monticola solitarius VG gn 3 (H) III II R CL

Turdus merula PG gn -E S II/2 III II CL

Turdus viscivorus VG gn -E S II/2 III II CL

Hippolais olivetorum PG gn -E (S) I III II V

Phylloscopus collybita VG gn - S III II CL

Sylvia atricapilla VG gn -E S III II CL

Sylvia nisoria VG gn -E S I III II CL

*Ficedula albicollis MG gn -E S I III II CL

Erithacus rubecula PG gn -E S III II CL

Luscinia megarhynchos VG gn -E (S) III II CL

Oenanthe oenanthe VG gn 3 (D) I? III II CL

Poecile palustris VG gn 3 D III CL

Periparus ater VG gn -E (S) I* III CL

Lophopanes cristatus VG gn 2 (D) III CL




Vrsta/Species

Gnj

ezde

ći s

tatu

s - B

ijela

G

ora

Bree

ding

sta

tus-

Bije

la G

ora

Gnj

ezde

ći s

tatu

s –

Bosn

a i

Her

cego

vina

Bree

ding

sta

tus-

Bosn

ia a

nd

Her

zego

vina

IUCN

SPEC

s

ETS

BD Bern

Bon

BHCL

Crve

ne li

ste

RS

Cyanistes caeruleus VG gn -E S III CL

Sitta europaea PG gn - S III CL

Oriolus oriolus VG gn - S III CL

Lanius collurio PG gn 3 (H) I III CL

Garrulus glandarius VG gn - S II/2 CL

**Pica pica PG gn - S II/2 CL

Corvus corax VG gn - S III CL

Fringilla coelebs VG gn -E S I III CL

Carduelis chloris VG gn -E S III CL

Carduelis carduelis PG gn -E S III CL

Serinus serinus VG gn -E S III CL

Emberiza citrinella VG gn -E (S) III CL

Emberiza cia VG gn 3 (H) III CL

Emberiza calandra VG gn 2 (D) III CL

Objašnjenje: * - vrste koje nisu sasvim sigurno determinisane, ** - vrste koje su ranije zabilježene od drugih istraživača, PG - potvrđena gnjezdarica, VG - vjerovatna gnjezdarica, MG - moguća gnjezdarica, pr - preletnica ili prolaznica na seobi i vrste koje nisu gnjezdarice ovog područja već vjerovatno bliže okoline, gn - gnjezdarica BiH, ex? - vjerovatno iščezla u BiH, BHCL - kategorije ugroženost prema Obratil & Matvejev (1989), SPECs - sistem kriterijuma za identifikaciju vrsta koje zahtijevaju koordinirane mjere očuvanja na nivou Evrope (prema - Bird Life International, 2004), ETS - status ugroženosti prema Bird Life International (2004), BD - EU Bird directive, Bern - kategorije prema Bernskoj konvenciji, Bonn - kategorije prema Bonskoj konvenciji, Crvene Liste RS - vrsta prisutna u Uredbi o Crvenoj listi RS.

Explanation: * - species not entirely determined, ** - species recorded by other researchers earlier, PG - confirmed nesting, VG - probable nesting, MG - possible nesting, pr - passing site during migration of species which do not nest in this area but probably do in surrounding areas, gn - bird nesting in BiH, ex? - probably extinct in BiH, BHCL - endangerment categories according to Obratil & Matvejev (1989), SPECs - system of criterions for identification of species which demand coordinated measures of preservation in Europe (according to Bird Life International, 2004), ETS - status of endangerment according to Bird Life International (2004), BD - EU Bird directive, Bern - categories according to Berne convention, Bonn - categories according to Bonn convention, Crvene Liste RS - species present in the Regulation on the Red List of Republic of Srpska.



Sravnjivanjem svih podataka dobijamo ukupno 53 zabilježene vrste na Bijeloj Gori. Od toga je jedna vrsta potencijalno iščezla gnjezdarica u Bosni i Hercegovini. Ostale 52 vrste su gnjezdarice u Bosni i Hercegovini. Na Bijeloj Gori tokom istraživanja je zabilježeno osam potvrđenih gnjezdarica, 31 vjerovatna gnjezdarica, 11 vrsta su moguće gnjezdarice, a tri vrste su prolaznice ili gnjezdarice bližih područja.

Imajući u vidu važnost ovog područja za zaštitu, podaci o ornitofauni koji su dobijeni u toku istraživanja su svakako značajni i mogu doprinijeti nominaciji Bijele Gore kao zaštićenog područja. Prijašnji podaci su oskudni te je teško izvršiti poređenje sa ranijim istraživanjima. Rezultate istraživanja u cilju razmatranja vrijednosti i sličnosti podataka treba svakako porediti više sa ornitofaunama sličnih područja južnih dijelova Hercegovine i ornitofaunom crnogorskog dijela Orjena.

Diverzitet ptica Bijele Gore u toku ovog istraživanja ne oslikava stvarno stanje, ali je značajan jer pokazuje da se Bijela Gora nalazi na jadranskom seobenom putu. Karakteristike vegetacije ukazuju na jake mediteranske uticaje što je posljedica specifičnog geografskog položaja. Veliki broj rijetkih staništa uslovljava specifičan sastav faune ptica, odnosno prisustvo ptičijih vrsta karakterističnih za kserotermna mediteranska staništa, visokoplaninska staništa i druga, manje rijetka staništa. Svakako su značajni nalazi dnevnih grabljivica i vrsta koje su rijetke na području cijele Bosne i Hercegovine, poput orla zmijara (Circaetus gallicus) ili sve rjeđeg surog orla (Aquila chrysaetos). Ako se potvrdi nalaz prugastog orla (Aquila fasciata) za Bijelu Goru biće to značajan nalaz za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer je navedena vrsta označena kao potencijalno izumrla za Bosnu i Hercegovinu, a Puzović (2000) navodi da je Marinković 1993. procjenjivao da gnijezde svega dva para u Hercegovini. Ostale značajne vrste za zaštitu koje su označene kao rijetke ili ugrožene su: kamenjarka (Alectoris graeca), buljina (Bubo bubo), bijela čiopa (Tachymarptis melba), pupavac (Upupa epops), a od pjevačica svakako modrokos (Monticola solitarius) i voljić maslinar (Hippolais olivetorum).

U sezonskom smislu za potrebe realnije slike o ornitofauni Bijele Gore osim kasno-proljećnog aspekta, potrebno je obraditi sve ostale sezonske aspekte. Iako su istraživanja obavljena u pogodnom periodu (maj), što je pogodno vrijeme za utvrđivanje gnjezdarica Bijele Gore, treba imati u vidu to da su ptice specifične po svom životnom ciklusu (izuzetna dnevna pokretljivost, sezonska lutanja, duge seobe i lokalna kretanja) pa bi u istraživanje trebalo uključiti i periode seobe i zimovanja.

U toku istraživanja ornitofaune u prostornom smislu nisu sistematski istražena staništa kamenjara i sipara, pukotine stijena, te nije izvršeno detaljnije istraživanje na višim nadmorskim visinama gdje već preovladava biom planinskih rudina i visokoplaninske tundre (Redžić et al., 2008). U nekim od tih ekosistema mogle bi se očekivati karakteristične planinske ili mediteranske vrste poput: Buteo rufinus (Cretzschmar, 1827), Falco naumanni (Fleischer, 1818), Falco biarmicus (Temmnick, 1825), Eremophila alpestris (Linnaeus, 1758), Anthus spinoletta (Linnaeus, 1758), Prunella collaris (Scopoli, 1769), Monticola saxatilis (Linnaeus, 1766), Sylvia cantillans (Pallas, 1764), Sitta neumayer (Michahellis, 1830), Emberiza hortulana (Linnaeus,


1758) itd. Neke uobičajene vrste koje nisu registrovane tokom ovih istraživanja nema smisla nabrajati, ali ih je realno očekivati. Naravno, potrebno je detaljnije istražiti i šumska staništa i posebno obratiti pažnju na dnevne i noćne grabljivice i dokaze za njihovo gniježđenje na Bijeloj Gori koje pored krupnih zvijeri (vuk, ris, medvjed) mogu poslužiti kao tzv. „krovne vrste“ (eng. umbrella species) u zaštiti. Važno je istaći da su 52 od 53 vrste registrovane na Bijeloj Gori na spisku Uredbe o Crvenim listama RS (Sl. Glasnik RS, 124/12).

Glavne teškoće tokom istraživanja pri sakupljanju podataka predstavljali su loši vremenski uslovi (kiša i vjetar), kratko vrijeme za istraživanje i samo jedan sezonski (proljećni) aspekt. Nisu pretraženi svi tereni, pogotovo oni koji obećavaju više tipičnih mediteranskih vrsta ili tipičnih planinskih vrsta. U toku ovog kratkog perioda nije bilo moguće utvrditi koje su to vrste sigurne gnjezdarice ovog područja. Mali broj istraživača koji su obrađivali ornitofaunu (praktično jedan) tokom istraživanja jedan je od faktora malog broja podataka.

Negativni faktori koji predstavljaju pritiske na diverzitet ptica Bijele Gore obuhvataju indirektne (uništavanje staništa) i direktne (fizičko uništavanje jedinki) faktore ugrožavanja. Osnovni faktori ugrožavanja ornitofaune Bijele Gore predstavljaju prekomjeran i neselektivan lov, krivolov te ubijanje iz praznovjerja. Posebna opasnost za grabljivice je trovanje. Značajan negativan faktor su i prirodni i vještački izazvani požari. U pogledu očuvanja potrebno je uvesti monitoring odabranih vrsta koji bi omogućio i uvid u stanje cijelog područja jer su ptice dobri pokazatelji stanja ekosistema (tzv. bioindikatori). Pored toga, treba povećati saradnju sa lovačkim udruženjima i kontrolu lova. Sve nelegalne aktivnosti u lovu treba prijavljivati nadležnim institucijama, a sa lovcima i mještanima vršiti edukaciju o značaju ornitofaune. Praktična pomoć pticama obuhvata postavljanje pomoćnih objekata za gniježđenje i eventualno pošumljavanje opožarenih površina autohtonim vrstama drveća.

Zahvalnica

Zahvaljujem se Branislavu Gašiću na pomoći tokom terenskih istraživanja i pisanja rada. Hvala Dušanu Toholju na organizaciji istraživanja i ustupljenim podacima.

Literatura

Anonymus (2008): Prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine, Urbanistički zavod Republike Srpske, a.d. Banja Luka.

BirdLife International, 2004: Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. BirdLife International (BirdLife Conservation Series No.12), Cambridge.

Clements, J. F., 2007: The Clements Cheklist od Birds of the World, 6th Edition. Cornell University Press, New York.

Grubač, B., Gašić, B., 2001: Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.

Gregory R. D., Gibbons, W. D. & Donald, P. F., 2004: Bird Ecology and Conservation – chapter Bird census and survey techniques. Oxford University Press. Oxford.

Heinzel, H., Fitter, R. & Parslow, J., 1997: Ptice Hrvatske i Europe, Collinsov džepni vodič. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb.


Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E. & Dervović, I., 2012: Program IBA - međunarodno značajna područja za ptice u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo „Naše ptice“, Sarajevo.

Obratil, S. & Matvejev, S., 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Naše starine, 18-19: 227-235.

Puzović, S., 2000: Atlas ptica grabljivica Srbije. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd.Redžić, S., Barudanović, S. & Radević, M., (eds) 2008: Bosna i Hercegovina, Zemlja raznolikosti.

Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biodiverzitetu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo.

Službeni glasnik RS br. 124/12, Uredba o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, Narodna Skupština RS, Banja Luka.

Vasić, V. F., Simić, D. V., Stanimirović, Ž., Karakašević, M., Šćiban, M., Ružić, M., Kulić, S., Kulić, M. & Puzović, S., 2004: Srpska nomenklatura ptica I. (nonpasseriformes). Dvogled 4: 7-19.

Vasić, V. F., Simić, D. V., Stanimirović, Ž., Karakašević, M., Šćiban, M., Ružić, M., Kulić, S., Kulić, M. & Puzović, S., 2005: Srpska nomenklatura ptica II. (Passeriformes). Dvogled 5: 10-18.

Summary

The paper presents preliminary results of the research of the Orjen range on the territory of Republic of Srpska. The area of Bijela Gora has not been researched systematically earlier, although there are individual data from neighboring areas or individual cases and accidental findings. Having in mind the planned measures of protection of Bijela Gora in the Spatial plan of Republic of Srpska, and specifying Orjen as potential IBA, for abundance of flora and biodiversity in general, any data which brings new arguments for protection has practical and scientific significance. During this research and in earlier findings, the total of 53 bird species has been recorded, some of them being very important for the protection of Bijela Gora: Rock Partridge (Alectoris graeca), Short-toed Snake-eagle (Circaetus gallicus), Golden Eagle (Aquila chrysaetos), Eurasian Eagle-Owl (Bubo bubo), Olive-tree Warbler (Hippolais olivetorum), Blue Rock-thrush (Monticola solitarius) etc. The mentioned data are only indicators of the Bijela Gora’s importance for birds and it is necessary to expand the research both in time and place in order to obtain concrete data and plan the protection measures.


Jesenski popis malog ćuka (Glaucidium passerinum) na planinama Igman i Tajan

Al Vrezec1, Dražen Kotrošan2, Dejan Bordjan1, Ilhan Dervović3

Vrezec, A., Kotrošan, D., Bordjan, D., Dervović, I., 2013: Autumn survey of the Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) at Mts. Igman and Tajan

The paper delivers results of the first systematic survey of Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) in Bosnia and Herzegovina, which was conducted in the autumn 2013 at Mts. Igman and Tajan. Breeding densities and altitudinal distribution was estimated using owl response and response of mobbing birds to the playback of the Pygmy Owl. In the paper historical data on the Pygmy Owl distribution in respect of new finds have been discussed.

Key words: Pygmy owl, Glaucidium passerinum, autumn, counting, mobbing species, Igman, Tajan

Uvod

Sove, a posebno šumske vrste, u većini slučajeva predstavljaju slabo istražen dio lokalne ornitofaune jer zbog skrovitih staništa često ne budu registrovane prilikom uobičajenih metoda, što se ogleda u nedovoljnom poznavanju ovih vrsta, njihovog rasprostranjenja, veličine populacija, pa čak i statusa. Takav je slučaj i sa malim ćukom (Glaucidium passerinum) u Bosni i Hercegovini. Veličina populacije ove vrste u Bosni i Hercegovini procijenjena je na 50 do 100 parova (Kotrošan & Hatibović, 2012), ali ta procjena nije urađena na osnovu egzaktnih kvantitativnih podataka o distribuciji malog ćuka u državi. Do sada nije urađeno sistematično istraživanje ove vrste u Bosni i Hercegovini, a postojeći faunistički zapisi o distribuciji sličnih vrsta većinom datiraju od kraja 19. i početka 20. vijeka (Reiser, 1939; Obratil, 1977). Uvođenje novih metoda u istraživanja moglo bi znatno doprinijeti općem poznavanju distribucije i brojnosti vrsta sova (e.g. Vrezec, 2007). Cilj ovog rada je izvršiti prvo istraživanje malog ćuka u Bosni i Hercegovini i napraviti prve kvantitativne procjene veličine populacije ove vrste.

U srednjoj Evropi mali ćuk je stanarica i veoma teritorijalna vrsta (Mikkola, 1983) i dostiže gustinu gnijezdećih parova do četiri para na 10 km2 (König et al., 1999). Najaktivniji je u zoru i sumrak, a oglašavanje tokom dana je najintenzivnije u rano proljeće nakon čega se intenzitet smanjuje i ponovo povećava u jesen (König et al., 1999). Mali ćuk je najčešći u četinarskim ili mješanim šumama na višim nadmorskim visinama, do gornje granice šume, u Sloveniji ide do 1.800 metara nadmorske visine, a najveći dio njegove teritorije nalazi se u pojasu iznad 1.000 m nadmorske visine (Tome, 1996). Međutim, kao i većina malih sova na manjim nadmorskim visinama, mali ćuk može zauzimati teritorije unutar areala većih sova, kao što su ušara (Bubo bubo) i jastrebača (Strix uralensis), gdje obično nema mezopredatora kao što je

1 National Institute of Biology, Večna pot 111, SI-1000 Ljubljana, Slovenia, [email protected] Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 3, 71000 Sarajevo, [email protected] Ornitološko društvo „Naše ptice“, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


šumska sova (Strix aluco), što je poznata, ali još slabo istražena pojava (e.g. Vrezec & Tome, 2004; Sergio et al., 2007). U okviru ovog rada izabrana su dva lokaliteta u Bosni i Hercegovini, u mješanim i četinarskim šumama, na različitim nadmorskim visinama i različitom količinom ranijih podataka o prisustvu malog ćuka. Na planini Igman prisustvo malog ćuka potvrđeno je nekoliko puta krajem 19. vijeka (Reiser, 1939), dok za Tajan do sada nema nikakvih podataka. Drugi cilj ovog rada je provjera historijskih podataka o prisustvu ove vrste i ispitivanje koliko su oni u skladu sa novijim nalazima malog ćuka u Bosni i Hercegovini.

Istraživano područje i metode

1.1. Istraživano područje

Istraživanja su vršena na dijelu planina Igman i Tajan. Istraživani dijelovi su obuhvatili transekte ukupne dužine od oko 40 km. Istraživanje je vršeno 06.11.2013. na Igmanu (n=19 tačaka) i 07.11.2013. na Tajanu (n=20 tačaka). Na Igmanu su se tačke sa kojih je vršeno brojanje nalazile na nadmorskoj visini između 1.220 i 1.580 m, a na Tajanu između 430 i 1.110 m.

Na Igmanu je područje obuhvaćeno istraživanjima manjim dijelom uključilo prašumski rezervat “Ravna vala”, a većim dijelom gospodarske šume koje ga okružuju (sl. 1). Šume pripadaju zajednici Omphalodo-Fagetum s.lat. sa jelom (Abies alba), smrčom (Picea abies), bukvom (Fagus sylvatica) i gorskim javorom (Acer pseudoplatanus) kao dominantnim vrstama (Beus & Vojniković, 2002, 2005). Istraživanje na planini Tajan obuhvatilo je dijelove parka prirode “Tajan” i područje uz rijeku Trstionicu (sl. 2). U mješovitim šumama zajednice Piceo-Abieti-Fagetum koje se nalaze u dijelu obuhvaćenom istraživanjima dominiraju smrča i bukva (Ušćuplić & Treštić, 2003).

Slika 1. Stanište malog ćuka (Glaucidium passerinum) na Igmanu, sa dominantnim četinarskim drvećem, smrčom (Picea abies) i jelom (Abies alba). (Foto: Dejan Bordjan)

Figure 1. Habitat of the Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) at Mt. Igman with predominant coniferous trees, Norway Spruce (Picea abies) and Silver Fir (Abies alba).

(Photo: Dejan Bordjan)


Slika 2. Stanište malog ćuka (Glaucidium passerinum) na Tajanu uz rijeku Trstionicu, sa mješovitom šumom bukve (Fagus sylvatica) i smrče (Picea abies) pored potoka

(Foto: Al Vrezec)Figure 2. Habitat of the Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) at Mt. Tajan by the river

Trstionica with mixed forest of Beech (Fagus sylvatica) and Norway Spruce (Picea abies) along the stream (Photo: Al Vrezec)

1.2. Metode istraživanja

Dnevna istraživanja malog ćuka vršena su pomoću playback metode, koja je uobičajena metoda za brojanje iz tačke kod istraživanja teritorija šumskih vrsta sova (Forsman, 1983; Redpath, 1994; Zuberogoitia & Campos, 1998; Vrezec, 2003a, 2003b). Prilikom istraživanja korišten je snimak teritorijalnog oglašavanja mužjaka (Trilar, 2002), koji je puštan u trajanju od pet minuta na svakoj tački. Tačke su bile raspoređene na šumskim putevima i međusobno udaljene najmanje 1 km, da bi se izbjeglo da se isti podatak bilježi dva puta. Za svaku tačku su zabilježene geografske koordinate i nadmorska visina uz pomoć GPS uređaja. Istraživanje je vršeno od ranog jutra do sumraka, kada je bilježen broj malih ćukova koji su odgovarali na snimljeno teritorijalno oglašavanje. Zapisivane su vrste koje su odgovarale na snimljeni zov malog ćuka. Ove vrste inače napadaju malog ćuka (eng. mobbing species) kao njihovog zajedničkog predatora, s ciljem da bi ga otjerale. Napravili smo samo listu ovih vrsta na svakoj tački posmatranja, ali ne i njihovu brojnost na pojedinačnim tačkama.

1.3. Analiza podataka

Procjena gustine teritorija malog ćuka rađena je na dva načina. Prvo su korišteni podaci o broju oglašavajućih jedinki malog ćuka, na osnovu kojih je izračunata gustina prema efektivnoj površini oko svake tačke, koja je procijenjena na rastojanje od 500 m od svake tačke (Vrezec, 2003a). Drugi način je uključio podatke o odgovoru drugih vrsta (mobbing vrsta) koje su bile pokazatelj mogućeg prisustva malog ćuka u blizini (König et al., 1999), a data metoda se pokazala kao dobra i kod istraživanja drugih vrsta roda Glaucidium (e.g. Richardson et al., 2000). Zato se


reagovanje “mobbing” vrsta na snimljeni zov malog ćuka može smatrati znakom prisutnosti ove vrste sove u istraživanom području (Sandoval & Wilson, 2012). Tako je na osnovu oglašavanja ovih vrsta urađena druga procjena gustine, označena kao maksimalna potencijalna gustina, na isti način kao i stvarna procjena bazirana na zabilježenim odzivima malih ćukova, koja je označena kao minimalna potencijalna gustina. Procjene gustine na različitim lokalitetima i nadmorskim visinama su upoređene primjenom statističkih testova χ² i Spearmannovog testa korelacije u programima Excel i PAST (Hammer & Harper, 2004).

Rezultati

Na Igmanu je zabilježeno prisustvo pet teritorijalnih mužjaka, a procijenjena gustina je iznosila 3,3 parova/10 km2. Međutim, izazvano reagovanje drugih ptica na snimljeni zov malog ćuka bilo je zabilježeno na 95% tačaka, iz čega proizilazi da je potencijalna maksimalna gustina na ovom području 12,1 parova/10 km2. Zabilježeno je 14 “mobbing” vrsta (Tab. 1), od kojih su najčešće bile jelova sjenica (Periparus ater), ćubasta sjenica (Lophophanes cristatus) i planinska sjenica (Poecile montanus). Na Tajanu je prisustvo malog ćuka potvrđeno na samo dvije tačke, a gustina je procijenjena na 1,3 para/10 km2. U poređenju sa Igmanom, reagovanje drugih vrsta na snimljeni zov malog ćuka bilo je manje intenzivno, a navedene vrste su zabilježene na samo 53% tačaka, što znači da je maksimalna potencijalna gustina procijenjena na 6,7 parova/10 km2. Na Tajanu je zabilježeno 10 “mobbing” vrsta (Tab. 1) od kojih su najčešće bile jelova sjenica (Periparus ater), zlatoglavi kraljić (Regulus regulus) i ćubasta sjenica (Lophophanes cristatus). Uprkos tome što su rezultati pokazali da je ukupna gustina populacije malog ćuka veća na Igmanu, razlike u gustoći između lokaliteta nisu bile statistički značajne, niti za stvarnu (χ²=0,5; ns) niti za potencijalnu maksimalnu gustinu (χ²=1,2; ns).

Tabela 1. ”Mobbing” vrste koje su reagovale na snimljeni zov malog ćuka na planinama Igman i Tajan. Procenat lokaliteta na kojem je reakcija zabilježena je dat za svaku vrstu.

Table 1. Mobbing species which responded to the Pygmy Owl playback at Mts. Igman and Tajan. The precentage of sites with recorded response is given for each species.

Vrsta/Species Igman Tajan

Palčić (Troglodytes troglodytes) 5,3% 0,0%

Drozd imelaš (Turdus viscivorus) 5,3% 0,0%

Velika sjenica (Parus major) 5,3% 11,8%

Jelova sjenica (Periparus ater) 89,5% 41,2%

Plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) 5,3% 5,9%

Crnoglava sjenica (Poecile palustris) 0,0% 17,6%

Planinska sjenica (Poecile montanus) 42,1% 17,6%

Ćubasta sjenica (Lophophanes cristatus) 57,9% 23,5%

Brgljez (Sitta europaea) 36,8% 0,0%

Kratkokljuni puzavac (Certhia familiaris) 0,0% 5,9%

Vatroglavi kraljić (Regulus ignicapilla) 31,6% 5,9%

Zlatoglavi kraljić (Regulus regulus) 26,3% 29,4%

Šojka (Garrulus glandarius) 10,5% 5,9%

Kreja lješnikara (Nucifraga caryocatactes) 10,5% 0,0%


Tabela 1. ”Mobbing” vrste koje su reagovale na snimljeni zov malog ćuka na planinama Igman i Tajan. Procenat lokaliteta na kojem je reakcija zabilježena je dat za svaku vrstu.

Table 1. Mobbing species which responded to the Pygmy Owl playback at Mts. Igman and Tajan. The precentage of sites with recorded response is given for each species.

Vrsta/Species Igman Tajan

Zeba (Fringilla coelebs) 36,8% 0,0%

Krstokljun (Loxia curvirostra) 31,6% 0,0%

Broj vrsta/ Number of species 14 10

N (broj tačaka)/ N (survey points) 19 17

Prilikom ovih istraživanja mali ćuk je registrovan na nadmorskoj visini između 860 i 1.460 metara, dok je izazvani odgovor drugih ptica na playback zabilježen na većem rasponu nadmorske visine, između 780 i 1.580 metara. Kada se u obzir uzmu podaci sa oba lokaliteta i rezultati oba načina detekcije prisustva malog ćuka, dolazi se do zaključka da je ova vrsta statistički značajno vezana za veće nadmorske visine (Spearmann r =0,92, p<0,0001; sl. 3).

Slika 3. Potencijalna visinska distribucija malog ćuka (Glaucidium passerinum) na planinama Igman i Tajan (centralna Bosna i Hercegovina) kada se uobzir uzme potvrđeno prisustvo

teritorijalnih primjeraka i pokazatelji prisustva u smislu reakcije “mobbing” vrsta na playback (n=39 tačaka istraživanja)

Figure 3. Potential altitudinal distribution of the Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) at Mts. Igman and Tajan (central Bosnia and Herzegovina) taking into account actual confirmed presence of territorial owl as well as an indication of its presence by mobbing passerines

response to playback (n=39 survey points)

Diskusija

Ovim radom je prisustvo malog ćuka potvrđeno na planinama Igman i Tajan. Za Tajan su ovo prvi publikovani podaci o prisustvu malog ćuka. Za Igman postoje samo historijski podaci od kraja 19. vijeka, iz 1887. i 1895. godine (Reiser, 1939; Ornitološka zbirka Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo), zbog čega se podaci iznijeti


u ovom radu mogu smatrati ponovnim otkrivanjem ove vrste nakon više od 115 godina. S obzirom na činjenicu da je mali ćuk vrsta koju je teško opaziti bez odgovarajućeg pristupa i metodologije, ne čudi ova višegodišnja pauza kada su u pitanju podaci o rasprostranjenosti ove vrste, što je primjetno i u drugim dijelovima JI Evrope, kao što je to slučaj na planini Pohorje u Sloveniji (Božič & Vrezec, 2000). Od Rajzerovih istraživanja do danas je publikovano svega nekoliko nalaza malog ćuka u Bosni i Hercegovini koji se odnose na Vlašić (Drocić et al., 2012), Cincar (Kitonić et al., 2008/2009) i Ivan Sedlo (Kotrošan, 2011).

Rezultati ovog rada ukazuju na relativno veliku gustinu populacije malog ćuka na oba istraživana lokaliteta, koja varira između 3,3 i 12,1 parova/10 km2 na Igmanu i 1,3 i 6,7 parova/10 km2 na Tajanu. “Mobbing” vrste, koje su korištene za određivanje maksimalne potencijalne gustine, bile su samo stanarice koje prepoznaju zov malog ćuka. Poznato je da ptice zaboravljaju zov malog ćuka za 3-4 sedmice (König et al., 1999), što znači da izazvana reakcija drugih ptica stvarno ukazuje na prisustvo ove sove. Međutim, tokom jeseni čak i stanarice privremeno napuštaju svoje teritorije u jatima, tražeći hranu, zbog čega se ova reakcija može zabilježiti na većoj površini nego što je stvarni areal malog ćuka. Zbog toga se procjena potencijalne maksimalne gustine treba shvatiti kao gornja granica moguće gustine populacije malog ćuka, koja je veća na većim nego na manjim nadmorskim visinama. U Njemačkoj gustina gnijezdećih parova varira između 1,5 i 4,2 parova/10 km2 (Mebs & Scherzinger, 2008), što navodi na zaključak da su gustine u Bosni i Hercegovini do kojih se došlo ovim radom, u istom rangu, ako ne i veće od gustina u srednjoj Evropi. Ovaj zaključak daje novi pogled na historijske podatke o distribuciji malog ćuka u Bosni i Hercegovini. Reiser (1939) je tvrdio da je mali ćuk veoma rijedak u Bosni i Hercegovini, što rezultatima ovog rada nije potvrđeno, jer je vrsta nađena ne samo na već poznatom lokalitetu na Igmanu nego i na novom lokalitetu na Tajanu, za koji ne postoje raniji historijski podaci, i to u relativno velikoj gustini. Zato se može zaključiti da historijski podaci, barem oni o šumskim vrstama sova, ne oslikavaju njihovo rasprostranjenje u Bosni i Hercegovini, pa je veoma važno voditi računa pri tumačenju historijskih podataka koji su uglavnom sporadični i nesistematični. Šumske vrste sova su često zanemarene prilikom terenskih istraživanja i bez korištenja specifičnih metoda istraživanja, kao što je playback metod, ne mogu se izvesti valjani zaključci o njihovom prisustvu na nekom području.

Iako je gustina populacije malog ćuka izgledala veća na lokalitetu Igman nego na lokalitetu Tajan, statističke značajnosti nije bilo. Razlika je vjerovatno posljedica nadmorske visine planina jer je na Tajanu istraživanje vršeno na manjim nadmorskim visinama, ispod 1.000 m, za razliku od Igmana. Samo mali dio lokaliteta na kojima je zabilježeno prisustvo ili potencijalno prisustvo (na osnovu izazivanja drugih vrsta) malog ćuka nalazio se na visini ispod 1.000 m, a podaci potvrđuju ranije studije koje ukazuju na to da se u južnoj Evropi ova vrsta uglavnom nalazi na većim nadmorskim visinama (Pedrini, 1982; Tome, 1996). Ovo ne čudi, s obzirom da manje nadmorske visine uglavnom naseljava šumska sova, potencijalni predator malog ćuka, koja je više zabilježena na niskom Tajanu nego na visokom Igmanu (neobjavljeni podaci). Visinska distribucija malog ćuka je izražena i kroz reakciju napjevom izazvanih ptica, koja je bila intenzivnija na većim nadmorskim visinama, što ukazuje na veći pritisak malog ćuka kao predatora datih vrsta (Griesser, 2009; Sandoval & Wilson, 2012).


Zahvalnica

Rad je napisan u okviru bilateralnog projekta između Bosne i Hercegovine i Slovenije (No. BI-BA/12-12-028), koji su podržali Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije.

Literatura

Beus, V. & Vojniković, S. 2002. Floristical characteristics of the vir-gin forest of beech and fir in Ravna Vala on mountain Bjelašnica. – Razprave IV. Razreda SAZU XLIII-3, 63-78.

Beus, V. & Vojniković, S. 2005. Floristički sastav prašume i gospodarske šume u Ravnoj Vali na planini Bjelašnica. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 1: 25-32.

Božič, L. & Vrezec, A., 2000: Sove Pohorja. Acrocephalus 21 (98-99): 47-53.Drocić, N., Kotrošan, D., Dervović I. & Lelo, S., 2012: Sovovke (Aves: Strigiformes) srednje Bosne.

Prilozi fauni Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, 8:35-40.

Forsman, E. D., 1983: Methods and Materials for Locating and Studying Spotted Owls. USDA For. Serv. Gen. Tech. Rep. PNW-162, Portland, OR U.S.A.

Griesser, M., 2009: Mobbing calls signal predator category in a kin group-living bird species. Proc. R. Soc. B, doi:10.1098/rspb.2009.0551.

Hammer, R. & Harper, D.A.T., 2004: PAST, version 1.28 (http://folk.uio.no/ohammer/past) Köng, C., Weick, F. & Becking J.H., 1999: Owls, A Guide to the Owls of the World. Pica Press,

Sussex.Kitonić, D., Koch, K., Petras Sackl T. & Sackl, P., 2008/2009: Bilješke o fauni ptica planine Krug

i platoa Cincar u okolini Livna. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 86-90.

Kotrošan, D., 2011: Drafting study of bird population “0 situation” at the location of future wind park Ivan Sedlo, izvještaj za naručenu studiju Suzlon, Danska

Kotrošan, D. & Hatibović E., 2012: Raptors in Bosnia and Herzegovina – their status and perspectives for monitoring development. Acrocephalus 33 (154/155): 173-179.

Mebs, T. & Scherzinger, W., 2008: Die Eulen Europas. Franckh-Kosmos Verlags-GmbH & Co. KG, Stuttgart.

Mikkola, H., 1983: Owls of Europe. T & A D Poyser, London.Obratil, S., 1977: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine VI (Columbiformes,

Cuculiformes, Strigiformes, Caprimulgiformes, Apodiformes, Coraciformes, Piciformes). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (PN) NS, 16: 203-223.

Pedrini, P., 1982: Distribuzione altitudinale di Alcuni Strigidae in Val di Tovel (Trentino). Avocetta 6: 83-89.

Redpath, S. M., 1994: Censusing Tawny Owls Strix aluco by the use of imitation calls. Bird Study 41: 192-198.

Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegovina. Naturhistorisches Museum Wien, Wien.

Richardson, W.S., Cartron, J.-L. E., Krueper, D.J., Turner, L. & Skinner, T.H., 2000: The Status of the Cactus Ferruginous Pygmy-Owl in Arizona: Population Surveys and Habitat Assessment. USDA Forest Service Gen. Tech. Rep. RMRS-GTR-43: 27-46.

Sandoval, L. & Wilson, D. R., 2012: Local predation pressure predicts the strength of mobbing responses in tropical birds. Current Zoology 58 (5): 781–790.

Sergio, F., Marchesi, L., Pedrini, P., Penteriani, V., 2007: Coexistence of a generalist owl with its intraguild predator: distance-sensitive or habitat-mediated avoidance? Animal Behaviour 74: 1607-1616.

Tome, D., 1996: Višinska razširjenost sov v Sloveniji. Acrocephalus 17: 2-3.Trilar, T., 2002: Gozdne ptice Slovenije (Forest Birds of Slovenia). Audio CD, Prirodoslovni muzej

Slovenije, Ljubljana.


Ušćuplić, M. & Treštić, S. 2003. Gljive prašumskog rezervata “Ravna Vala” na Igmanu i “Trstionica” pored Kaknja-prvi prilog. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 1: 51-54.

Vrezec, A., 2003a: Breeding density and altitudinal distribution of the Ural, Tawny, and Boreal Owls in North Dinaric Alps (central Slovenia). J. Raptor Res. 37 (1): 55-62.

Vrezec, A., 2003b: Kako popisovati sove? Svet ptic 9 (1): 22-26.Vrezec, A., 2007: The Ural Owl (Strix uralensis macroura) – Status and overview of studies in

Slovenia. pp. 16-31 In: Müller J., W. Scherzinger, C. Moning (eds.): European Ural Owl workshop. Nationalparkverwaltung Bayerischer Wald, Grafenau.

Vrezec, A. & Tome, D., 2004: Habitat selection and patterns of distribution in a hierarchic forest owl guild. Ornis Fennica 81: 109-118.

Zuberogoitia, I. & Campos, L. F., 1998: Censusing owls in large areas: a comparison between methods. Ardeola 45: 47-53.

Summary

Owls, and in particular forest owl species, are usually overlooked part of local avifauna, due to their secretive habits and thus low detectibility by ordinary ornithological field methods. This reflects in general poor knowledge about this species, their distribution, population size and even status. Such is the case also with Pygmy Owl (Glaucidium passerinum) in Bosnia and Herzegovina. In the study we have selected two sites, Mts. Igman and Tajan, with high elevated mixed or coniferous forest in Bosnia and Herzegovina, but with different altitudinal span as well as historical knowledge over Pygmy Owl presence. We have conducted daytime survey of the Pygmy Owl using playback method at altogether 39 survey points in November 2013. During the survey we have been recording number of responding Pygmy Owls as well as mobbing bird species, which responded to the Pygmy Owl playback call. The density estimation of the Pygmy Owl territories has been calculated as number of responding Pygmy Owls and according to the response of mobbing birds to Pygmy Owl playback, which indicates presence of the Pygmy Owl territory. Our results indicate relatively high density of Pygmy Owls at both mountains, which are ranged between 3,3-12,1 pairs/10 km2 at Mt. Igman and 1,3-6,7 pairs/10 km2 at Mt. Tajan. Territorial Pygmy Owls have been found between 860 and 1.460 m asl, while mobbing response of passerines to playback was found at even larger altitudinal span between 780 to 1.580 m asl. These aspects give new perspective on historical data over Pygmy Owl distribution in Bosnia and Herzegovina since Reiser (1939) claimed that Pygmy Owls are very rare what could not be confirmed with our data. We can therefore conclude that historical data of at least forest owl species do not reflect distribution range in Bosnia and Herzegovina. Therefore, it is important to be cautious when interpreting historical data, which are mainly occasionally and not systematically collected data. Forest owls are frequently overlooked species and without use of species specific survey method, e.g. playback method, no conclusions about species presence or absence can be made.


Novi podaci o rasprostranjenju daurske lastavice, Cecropis daurica

(Laxmann, 1769), u Bosni i Hercegovini

Narcis Drocić1, Sumeja Drocić

Drocić, N., Drocić, S., 2013: New data on the distribution of Red-rumped Swallow, Cecropis daurica (Laxmann, 1769), in Bosnia and Herzegovina

The paper presents the data on Red-rumped Swallow nesting during the 1995-2013 period. These data confirm that this species is far more distributed than previously thought, i.e. that it is expanding its area of distribution to the north parts of Bosnia and Herzegovina.

Key words: Red-rumped Swallow, distribution, Bosnia and Herzegovina

Uvod

Daurska lastavica, Cecropis daurica (Laxmann, 1769) je u Bosni i Hercegovini zastupljena podvrstom Cecropis daurica rufula (Temminck, 1835) i ima određen status redovne gnjezdarice-selice. Iako nije uvrštena u kriterijske vrste za identifikaciju IBA područja u Bosni i Hercegovini preliminarna procjena brojnosti iznosi od 400 do 500 parova (Kotrošan et al., 2012).

Prve podatke o prisustvu daurske lastavice u Bosni i Hercegovini objavio je Obratil (1976, 1982). Stipčević i Lukač (1992) u radu koji se odnosio na rasprostranjenje Cecropis daurica na području ex. Jugoslavije, uključuju samo podatke prvih Obratilovih nalaza. Po ovome radu, najsjeverniji kartirani dijelovi u Bosni i Hercegovini sežu do okolice Konjica i Jablanice.

U novijim istraživanjima (iza 2000. godine) su potvrđena neka stara područja na kojima je Cecropis daurica gnijezdila ili su ona neznatno proširena (Grubač & Gašić, 2001; Lelo & Kotrošan, 2008). Bitno novi rezultati su njeni nalazi na području općine Fojnica (Iviš, 2009) i području močvare Bistrik–Haljinići, općina Kakanj (Kotrošan & Hatibović, 2012). Ti podaci su nam ukazali na njeno prisustvo u migraciji i dokazali gniježđenje na području srednje Bosne, jer u starijim radovima na datom području ova vrsta nije registrovana (Drocić, 2005).

Rad ima za cilj objedinjavanje poznatih podataka i prezentacije aktuelne distribucije ove vrste u Bosni i Hercegovini.

Metodologija

U radu su obuhvaćeni svi objavljeni i neobjavljeni podaci koji se odnose za period od 1995. do 2013. godine. Oni nisu rezultat naročitog i sistematskog praćenja date vrste, već izvod iz ornitoloških bilješki i fotodokumentacije više posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. Izuzetak predstavlja praćenje gniježdenja dva para na području Žepča u 2012/2013. godini.

1 Begov Han bb, 72233 Žepče, [email protected]


Na prezentiranoj karti su ucrtani poznati nalazi Cecropis daurica u Bosni i Hercegovini. U izlaganju nalaza po regionima, korišteni su sljedeći termini sa približnim geografskim određenjem:

Sjeverna Bosna: prostor koji u horizontalnoj projekciji ide linijom sjeverno od grada Doboja (uključujući i Doboj) do rijeke Save, odnosno sjevernih granica Bosne i Hercegovine. Zapadna granica je do Hrvatske, a istočna do Srbije. U ovaj region su uključeni sjeverni, odnosno sjeverozapadni obronci Majevice. Unutar regiona se mogu koristiti pojmovi za dva podregiona: Posavina i sjeverozapadna Bosna. Sjeverozapadna Bosna obuhvata već opisani dio sjeverne Bosne istočno od ušća rijeke Une u Savu.

Srednja Bosna: prostor koji u horizontalnoj projekciji ide linijom od Ilijaša do Fojnice (uključujući Ilijaš i Fojnicu) na sjeveru do ustanovljene linije sjeverne Bosne, istočno i zapadno do granica Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Srbijom. Izuzetak je planina Vranica, koja je uključena u centralnu Bosnu i Hercegovinu, osim njenih sjevernih obronaka-Kruščice.

Centralna Bosna i Hercegovina: prostor koji na sjeveru ima ustanovljene granice sa srednjom Bosnom, a na jugu do srednje Hercegovine. Ovakvo definisanje prostora je izbjeglo jasnu granicu između Hercegovine i Bosne (koja, uostalom, i ne postoji) tako da se podrazumijeva da centralna Bosna i Hercegovina obuhvata neodređene pojmove južne Bosne i sjeverne Hercegovine. Na sjeveru je granica opisana granicom srednje Bosne, sa izuzetkom Kupresa, koji sam spada u centralnu Bosnu i Hercegovinu, a prostor sjeverno od Kupreških vrata u srednju Bosnu. Istočne i zapadne granice centralne Bosne i Hercegovine su određene granicama sa Srbijom, odnosno Hrvatskom.

Srednja Hercegovina: obuhvata prostor od hidroelektrane Salakovac na Neretvi, istočno i zapadno do granica Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Srbijom, a južno do Počitelja. U ovom regionu su obuhvaćeni i regionalni pojmovi: zapadna Hercegovina i istočna Hercegovina.

Donja Hercegovina: obuhvata prostor južno od Počitelja do Neuma, odnosno južnih granica Bosne i Hercegovine. U ovaj prostor je uključen i regionalni pojam donje istočne Hercegovine koji u cijelosti obuhvata Popovo polje, uključujući Trebinje, a istočno do granice sa Crnom Gorom, a južno do granice sa Hrvatskom. Sjevernu granicu donje istočne Hercegovine čine južni obronci planine Bjelašnice, Leotara i južni dio Bilećkog jezera.

U pregledu podataka korišteni su sljedeći simboli i skraćenice:

○-nalazi primjeraka u migraciji ili nalazi kojim nije utvrđeno gniježđenje ili se iz opravdanih razloga može sumnjati da je u pitanju gniježđenje●-nalazi u kojim je utvrđeno gniježđenje◘-nalazi kojima gniježđenje nije utvrđeno, ali koji sa velikom vjerovatnoćom može da se smatra nalazom gniježđenjag/p-gnijezdeći para/g-aktivno gnijezdop/g-porušeno gnijezdo


Kod kartiranja nisu posebno označeni nalazi po statusu ali su u pojedinačnim izlaganjima oni stavljeni na prvo mjesto. U izlaganju rezultata posmatranja korištene su i sljedeće skraćenice za imena posmatrača: D. N. - Drocić Narcis, D. S. - Drocić Sumeja, D. N. & D. S. - Drocić Narcis i Drocić Sumeja, D. I. - Dervović Ilhan, D. T. - Dervović Tarik, D. I. & D. T. - Dervović Ilhan i Dervović Tarik, G. B. & G. B. - Grubač Bratislav i Gašić Branislav, Iv. D. - Iviš Damir, K. D. - Kotrošan Dražen, Ku. D. - Kulijer Dejan, M. I. - Mujić Irnes, M. A. - Mujić Amel, M. J. - Mulaomerović Jasminko, U. C. - Udovičić Cvjetko.

Rezultati

Donja Hercegovina:Hutovo - naselje (◘; 12.09.2011., 2 primj., op. D. N. & D. S.), Hutovo blato - Karaotok

(◘; 1 ad. primj. 22.06.2013., op. D. N. & D. S.), Hutovo blato - kod hotela (◘; 2 primj., 21.04.2011., op. K. D., D. I.), Hutovo blato - kod hotela (◘; 2 primj., 17.04.2013., op. K. D., D. I.), Hutovo blato - Svitava (◘; 1 par u letu, 23.06.2013., op. D. N. & D. S.), Hutovo blato - pašnjaci Plana (●; 1 primj., 26.07.2013., op. K. D.), Hutovo blato - livade Plana (●; 10 primj. u letu, 01.06.2013., op. K. D.), Hutovo blato - livade prema Svitavi (●; 1 primj., 01.06.2013., op. K. D.), Počitelj (◘; 3 primj. u letu nad Neretvom, 15.06.2013., op. D. N. & D. S.), Čapljina, dolina rijeke Bregave ispod sela Prebilovci (●; 1 a/g + više primj. u letu, 19.07.2013., op. D. I. & D. T., M. J.), donja istočna Hercegovina: Dubljani (◘ ?; 5 primj. u letu 04.09.2004., op. G. B. & G. B.), Aranđelovo (●; više primj., 1 gn., 08.08.2004., op. G. B. & G. B.), Popovo polje - Turkovići (○; 5 primj. na elektrovodovima 10.09.2011., op. D. N. & D. S.), Popovo polje - akumulacija Hutovo (◘; 3 primj. u letu nad vodom, 10.09.2011., op. D. N. & D. S.), Trebinje - južni obronci Leotara (●; 1 g/p; 20.06.2013., op. D. N. & D. S.), Popovo polje - Zavala (●; 1 a/g + 1 p/g 16.06.2013., op. D. N. & D. S.), Popovo polje - Dražin do (●; 1 g/p, 20.06.2013., op. D. N. & D. S.), Stolac (●; 1 a/g, 11.07.2012., op. D. N. & D. S.), (●; 1 g/p, 16.06.2013., op. D. N. & D. S.).

Srednja Hercegovina: Mostarsko blato - nas. Jare (●; 2 primj. love nad voćnjakom, 10.06.2011., op. D.

N. & D. S.), Mostar, grad - tunel Vidikovac (●; 1 a/g/ + više primj. u letu, 05.-09.2010.-2013., op. D. I., D. T., M. J.), Mostar-tunel Vidikovac (●; 1 a/g sa 2 ad. primj., 22.04.2008., op. K. D., D. I.), Mostar - Bijelo polje, kod kuće Omanovića (●; 1 g/p, 11.08.2012., op. D. N. & D. S.), Bunica - vrelo (●; desetak ad. i juv. ptica u letu, 15.07.2012., op. D. I.), Buna - staklenici (◘; 2 primj. na elektrovodovima, 04.08.2012., op. D. N. & D. S.), Mostarsko blato - u polju (○; 28 primj. u letu, na 2 lok., 18.05.2012., op. D. I.), zapadna Hercegovina: Studeničko polje (●; 2 primj. u letu, 31.05.2013., op. K. D., D. I.), Ljubuško polje (●; 1 primj., 31.05.2013., op. K. D., D. I.), Grudsko polje (●; 1 primj., 31.05.2013., op. K. D., D. I.), Široki Brijeg 1 (●; 1 primj. 05.08.2012., op. D. N. & D. S.), Široki Brijeg 2 (●; 1 g/p + 3 juv., 28.07.2013., op. D. N. & D. S.), istočna Hercegovina: Hatelji-Dabarsko polje (●; 2. pj. primj., 06.08.2004., op. G. B. & G. B.), Nevesinjsko polje (◘; 2 para u letu, 29.05.2012., op. D. I.), Nevesinjsko polje (●; 1 g/p, 12.06.2012., op. D. I.), Berkovići-cementara, iznad Straževice, pored puta Berkovići-Nevesinje (●; 1 a/g + 2 p/g + više primj. u letu 12.07.2013., op. D. I.), Nevesinjsko polje (●; 1 primj., 03.06.2013., op. K. D.), Ljubomirsko polje - vrelo Londža (●; 1 par + 4 juv., 17.06.2013., op. D. N. & D. S.), Ljubomirsko polje - JZ obronci Viduše (●; 1 ad. + 1 juv, 18.06.2013., op. D. N. & D. S.).


Centralna Bosna i Hercegovina:Potkomovi - Donja Trusina (●; 2 primj. lete iznad polja i voćnjaka, 06.08.2004.,

op. G. B. & G. B.), Ušće Drežanke u ak. jez. Grabovica - Neretva (◘; 1 primj. u letu, 07.08.2004., op. G. B. & G. B.), Orahova (●; 1 a/g, 22.04.2008., op. K. D., D. I.), Jablanica - tunel Bagrem (●; 1 a/g, više primj. u letu, 05.-09.2010.-2013., op. D. I., D. T., M. J.), Konjic - most kod s. Ribići (●; 2 a/g, 2 p/g, više primj. u letu, 05.-09.2008.-2013., op. D. N. & D. S.), Konjic - grad, garaža uz novu džamiju (●; 1 g/p, 16.07.2010., op. D. N. & D. S.), Ivan Sedlo (○; 1 primj. u preletu, 11.04.2011., op. K. D., D. I.), Šuica (◘; 1 primj. u letu, 10.06.2012., op. D. N. & D. S.).

Srednja Bosna:Fojnica - Gojevići (●; 1 g/p, 04.08.1998.–2008., op. Iv. D. po Iviš, D., 2009) (●; 1

p/g, 05.07.2008., op. Iv. D., I. D., K. D., K. D., po Iviš, D., 2009), Fojnica - Smajlovići (◘; ? 1998., op. Iv. D. po Iviš, D. 2009.), Kakanj - Haljinići (○; 1 pr. u društvu sa više primj. H. rustica, D. urbica i R. riparia, 13.-14.04.2011., op. D. N. & D. S., D. I.), Kakanj – na ulazu u cementaru (◘; 1 par, 01.05.2013., op. D. N & D. S.), Travnik – Kula (◘; 1 primj. na elektrovodovima sa više primj. H. rustica, 01.08.2013., op. D. N. & D. S.), Žepče - Šećin Han (●; 1 g/p, 05.-08.2012.-2013., op. D. N. & D. S., M. A., M. I., U. C.), Žepče - Ograjina, kamenolom (●; 1 g/p, 06.–08.2013., op. D. N. & D. S.), Teslić – Kamenica (●; 1 a/g u dev. kući Durmiševića, 04.07.2013., op. D. N. & D. S.), Zavidovići – Gostović, Sinanovići (◘; 2 ad. primj., 07.2013., op. D. N. & D. S.).

Slika 1. Daurska lastavica na bari Bistrik-Haljinići, Kakanj (Foto: N. Drocić i S. Drocić)Figure 1. The Red-rumped Swallow on the Bistrik-Haljinići pond, Kakanj (Photo: N. Drocić and

S. Drocić)

Sjeverna Bosna:Doboj-most na rijeci Bosni (○; 5 primj. 14.04.2013., op. D. N. & D. S.), Derventa-

Babino brdo, prema Bočcu, u blizini kuće Suljevića (●; 1 a/g + 1 p/g 25. i 26.05.2013., op. D. N. & D. S.).


Slike 2-4. Daurska lastavica zabilježena u okolici Žepča (Foto: N. Drocić i S. Drocić)Figures 2-4. Red-rumped Swallow recorded near Žepče (Photo: N. Drocić and S. Drocić)

Slika 5. Karta rasprostranjenja Cecropis daurica u Bosni i Hercegovini Figure 5. The map of the Cecropis daurica distribution in Bosnia and Herzegovina



Na osnovu prezentiranih podataka vidljivo je da je daurska lastavica prisutna na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a ujedno je i potvrđen trend širenja njenog areala ka sjeveru zemlje. Istovremeno sa novim podacima o širenju ka sjeveru, prezentirani su i novi podaci za Hercegovinu. Izloženim podacima su potvrđeni neki stariji lokaliteti na kojima je nađena, ali mi mislimo da njeno prisustvo najvjerovatnije ni u prošlosti nije bilo vezano samo za kanjon rijeke Neretve, Popovo polje, donju i srednju Hercegovinu, već da je u pitanju izostanak posmatranja sa drugih područja. U regionalnom smislu, prisustvo vrste je potvrđeno u sjevernoj i srednjoj Bosni, centralnoj Bosni i Hercegovini, srednjoj i donjoj Hercegovini.

Po sadašnjim saznanjima, glavni pravac širenja araela daurske lastavice ka sjeveru Bosne i Hercegovine ide dolinom rijeke Bosne (uključujući i njene pritoke). Izostanak nalaza sa istočnih i zapadnih područja Bosne i Hercegovine tumačimo kao posljedicu slabije aktivnosti posmatrača ptica na tim terenima. Međutim, moramo, uzeti u obzir i činjenicu da su daurske lastavice u okruženju Bosne i Hercegovine nađene i sjevernije od Save. Daurska lastavica je prisutna na hrvatskoj obali Jadrana sve do Istre (Stipčević & Lukač, 1992), a nađena je i u Posavini (Schneider, 1989-prema Lukač, 2007). Osim u užoj Srbiji nađena je i na više lokaliteta u Vojvodini, ili kao potvrđena gnjezdarica ili u migraciji (Stojnić, 2000; Vučanović, 2010; Đapić, 2012; Šćiban et al., 2012). Prezentacijom najnovijih nalaza iz srednje i sjeverne Bosne zapravo je popunjena „šupljina“ u poznavanju širenja njenog areala ka srednjoj Evropi.

Osim prirodnih pećina i lukova propusta i mostova, kao nova mjesta koja Cecropis daurica koristi za gnježđenje, pojavljuju se ruševne-devastirane kuće (uglavnom zaostale iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini) i kamenolomi. Ovo se posebno odnosi na područje sjeverne i srednje Bosne, gdje u velikoj mjeri izostaju onakva pogodna prirodna mjesta za gniježđenje koja imaju u Hercegovini.

Zahvalnica

Zahvaljujemo se na ustupljenim podacima i saradnji u pisanju ovog rada Dervović Ilhanu, Dervović Tariku, Gašić Branislavu, Kotrošan Draženu, Mujić Amelu, Mujić Irnesu, Mulaomerović Jasminku, Šćiban Marku, Udovičić Cvjetku i Žuljević Antonu.

Literatura

Drocić, N., 2005: Prilog poznavanju faune ptica srednje Bosne. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 18-25.

Đapić, D., 2012: Daurska lasta Hirundo daurica u Stanišiću. Ciconia, 21:74.Grubač, B. & Gašić, B., 2005: Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susjednih

područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.Iviš, D., 2009: Gniježdenje daurske lastavice (Hirundo daurica) na području Gojevića (opština

Fojnica), Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5: 120-121.Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E., Dervović, I., 2012: Program IBA međunarodno

značajna područja za ptice u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo „Naše ptice“, Sarajevo.


Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski pregled ptica Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine–Biosistematski pregledi. 8. Dopunjeno i izmijenjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo.

Kotrošan, D. & Hatibović, E., (ed.) 2012: Stanje biodiverziteta prirodnog močvarnog područja Bistrik (Istraživačka studija za proglašenje zaštite), Kakanj.

Lelo, S., Kotrošan, D., 2008: Faunistički izvještaj ornitološkog istraživanja Popovog polja tokom 2007. godine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš i Speleološka udruga “Vjetrenica – Popovo polje”, Ravno.

Lukač, G., 2007: Popis ptica Hrvatske. Nat. Croat. Vol.16, Suppl.1, 1 -148. (Fauna Croatica Aves XXXVII), Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb.

Obratil, S., 1976: Novi podaci za ornitofaunu Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke. N. S., 15: 213 – 219.

Obratil, S., 1982: Areal lastavice pećinske, Hirundo daurica rufula Temm. u SR Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke. N. S., 21: 173-182.

Stojnić, N., 2000: Daurska lasta (Hirundo daurica) nova gnezdarica Vojvodine. Ciconia 9: 190-192.

Stipčević, M. & Lukač, G., 1992: Breeding-range changes of Red-rumped Swallow in Yugoslavia. British Birds, 85: 37 - 39.

Šćiban, M., Stanković, M., Fabijan, D. & Petrović, A., 2012: Novi podaci o fauni ptica SRP “Zasavica”. Zbornik “Naučno-istraživački skup Zasavica 2012.”, Sremska Mitrovica.

Vučanović, M., 2010: Daurska lasta (Hirundo daurica) - nova gnezdarica Vršačkih planina. Ciconia 19: 192-193.

Summary

The Red-rumped Swallow, Cecropis daurica (Laxmann, 1769), was first recorded in Bosnia and Herzegovina in mid-1970s. Since then, no further systematic research about this species has been conducted, so the existing opinion of its distribution in Bosnia and Herzegovina was based on the old data. This paper presents the data collected by several birders during the 1995-2013 period. The presented data show that the Red-rumped Swallow is present on the territory of entire Bosnia and Herzegovina, and confirm the trend of its areal expansion towards the north of the country. In addition to natural caves and arches, culverts and bridges, dilapidated-devastated houses (most of them being the legacy of the recent war in Bosnia and Herzegovina), the quarries have become the new nesting spots for this species. This is especially the case in the area of northern and central Bosnia, where the natural places for nesting are mostly absent. Cecropis daurica mostly finds natural nesting sites in Herzegovina.


Gniježđenje blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) na Hutovu blatu 2013. godine

Marinko Dalmatin1, Josip Vekić2, Bariša Ilić3, Jure Gujinović3, Dražen Kotrošan4, Ilhan Dervović4, Marlena Ćukteraš1

Dalmatin, M., Vekić, J., Ilić, B., Gujinović, J., Kotrošan, D., Dervović, I., Ćukteraš, M., 2013: Glossy Ibis (Plegadis falcinellus) nesting in Hutovo blato in 2013

Breeding of Glossy Ibis was recorded in Hutovo blato area in 2013. A total of 20-22 breeding pairs were registered in the mixed colony on Deransko lake-Bjeline locality. The maximum number of birds recorded during nesting was 141. This is the first record of this species breeding in Hutovo blato.

Key words: breeding, Glossy Ibis, Hutovo blato, Neretva Delta

Uvod

Blistavi ibis (Plegadis falcinellus) je diskontinuirano rasprostranjena gnjezdarica i preletnica na području južne i jugoistočne Europe, a broj gnijezdećih parova u Europi je procijenjen na 16.000 do 22.000, sa trendom opadanja brojnosti (BirdLife International, 2004). Osim Europe areal rasprostranjenja ove vrste obuhvata središnju, južnu i jugoistočnu Aziju, Australiju, atlantsku obalu Sjeverne Amerike i Karibe, dok zimuje u Africi južno od Sahare (Munteanu, 1997). U susjednim zemljama blistavi ibis je malobrojna i rijetka gnjezdarica. U Hrvatskoj je neredovna i malobrojna gnjezdarica sa posljednjim procjenama da gnijezdi 0-9 parova (Radović et al., 2003), dok u Srbiji gnijezdi 10 do 17 parova (Puzović, 2009). U Crnoj Gori se pouzdano zna da gnijezdi na Skadarskom jezeru (Vizi & Vizi, 2007), a procjenjuje se da gnijezdi 5-10 parova (Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore & Agencija za zaštitu životne sredine, 2013).

U Bosni i Hercegovini se u posljednjih 150 godina status blistavog ibisa mijenjao. Zabilježen je na većem broju lokaliteta: Bosanski Brod; Srbac; Bardača; Visoko; Haljinići; Sarajevo/Sarajevsko polje-Vrelo Bosne, Dobrinja, Alipašin Most, Čengić Vila, Ilidža; Konjic-Podhum; Livanjsko polje-Bastaši, Mostarsko blato; Hutovo blato-Karaotok; Hutovo Gornje blato, Gnjilište, Hutovo-Donje blato i Fatničko polje (Obratil, 1968, 1974, 1983, 1984; Dervović, 2008/2009; Kotrošan & Dervović, 2008/2009; Reiser, 1939). Većina zabilježenih nalaza odnosi se na period migracija. Prvo gniježđenje blistavog ibisa zabilježeno je 1972. na ribnjacima Bardača, na stablima bijele topole na rubu ade Rakitovac (Obratil, 1974; 1983). Ova populacija je uništena osamdesetih godina 20. stoljeća uslijed sječe drveća. Iz spomenutih razloga ova vrsta je u posljednje dvije decenije označena kao izumrla gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan, 2008/2009; Kotrošan & Papes 2007; Obratil & Matvejev, 1989).

1 Ekološka udruga „Lijepa naša“, A. Starčevića 43c, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina2 Javno Poduzeće park prirode „Hutovo blato“, Karaotok bb, 88307 Višići, Bosna i Hercegovina3 HOD Zagreb, Draškovićeva 54, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska4 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina


Dosadašnji nalazi blistavog ibisa na Hutovu blatu uglavnom su se odnosili na period proljetne seobe (Obratil, 1968, 1971, 1985, 1996, 2000; Reiser, 1939). Posljednjih godina se na području Hutova blata provodi sustavni monitoring ptica močvarica u kojem sudjeluju Park prirode „Hutovo blato“, WWF, Ekološka udruga „Lijepa naša“ Čapljina, EuroNatur, Ornitološko društvo „Naše ptice“, te volonteri i pojedinci. U sklopu monitoringa ptica koje je vršeno za potrebe WWF-a, prema prikupljenim podacima Marinka Dalmatina 2010.-2012., potvrđena je prisutnost i brojnost blistavog ibisa na području Hutova blata, na sljedećim lokalitetima: Plana-Sjekoška kaseta 10.04.2010. (12 ptica), 18.04.2010. (38 ptica), 14.05.2012. (10 ptica).

U ovom radu prikazani su rezultati praćenja brojnosti i gniježđenja blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) na području Hutova blata u 2013. godini.

Metodologija

Istraživano područje

Hutovo blato se nalazi u donjem toku rijeke Neretve, sa njene lijeve strane. Predstavlja krajnji ogranak cjelokupnog Neretvanskog blata koje se prostire od rijeke Krupe do ušća Neretve u Jadransko more. Hutovo blato leži između 17043’ i 17031’ istočne dužine (Greenwicha) te 43000’ i 43006’ sjeverne zemljopisne širine.

Granice trenutno proglašenog Parka prirode zahvaćaju površinu od 7.411 ha sa strukturom površina: stalne-vodene površine 1.402 ha; močvarne površine - povremeno pod vodom: 2.150 ha; meliorirane ravničarske površine 800 ha; brdovito područje 3.059 ha. Najveći dio močvarne depresije čine močvarne površine karaotočke i svitavske kasete, zatim hidromeliorirani dio Višićke kasete, te priobalni dio kraškog terena gdje se krški greben Ostrovo uzdiže iz močvarnog dijela razdvajajući ga na Gornje i Donje blato. U rubnim dijelovima močvarne depresije nalaze se stalni ili povremeni izvori tipični za kraška područja, koji opskrbljuju vodom i rijeku Krupu. Najizdašniji izvori su: Londža, Drijen, Orah, Jelim i Škrka i niz bezimenih izvora koji daju obilje vode iz kojih se formira Deransko jezero, a iz njega rijeka Krupa u duljini od 14 km odvodi vode Hutova blata u rijeku Neretvu.

Promatranja u 2013. godini

Praćenje brojnosti i distribucije blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) na području Hutova blata i dijela delte Neretve vršilo se u periodu od 15.04. do 10.08.2013. godine. Lokaliteti na kojima se vršilo praćenja su: Donje blato (Plana - sjekoška kaseta), Gornje blato (karaotočka i višićka kaseta, Deransko jezero, Londža, Babino oko, Drijen, Jelim) te područje uz rijeku Neretvu (Dračevo, Prud, Orepak i ušće Neretve u Jadransko more u Republici Hrvatskoj). Za praćenje i obilazak područja korištena su terenska vozila, uz obilazak lokaliteta pješice i promatranje sa čeka/vidikovaca. Terenska vozila koristila su se na brdskom dijelu Hutova blata i za obilazak Plane, magistralnom cestom Dračevo-Svitava-Ustava. Kretanje unutar samog lokaliteta bilo je pješice. Obilazak lokaliteta na području delte Neretve vršio se iz automobila i pješice. Korištenu opremu sačinjavali su durbini (8x50 i 10x50), dalekozor (50x70), i aparat (Canon 7D, Sony 900 i teleobjektiv 500mm i 200mm).


Vrijeme zadržavanja tijekom praćenja na pojedinim lokalitetima kretalo se od 30 minuta do tri sata. Zadržavanja na promatračkim mjestima koja su osiguravala dobar pregled cijele kolonije ibisa (Bjeline, Drijen) trajala su dva do tri sata. Jutarnja prebrojavanja ptica u preletu zahtijevala su kraći period zadržavanja, ali vrijeme promatranja se moralo uskladiti s jutarnjom i večernjom migracijom/preletom. Izbor lokaliteta za promatranje zavisio je od razine vode, vremena preleta, mjesta zadržavanja i gniježđenja. Prilikom određivanja pozicija za praćenje gniježđenja na određenim lokalitetima, odabrala su se ona mjesta s kojih se mogla pratiti cijela kolonija i svi doleti ptica iz svih smjerova.

Praćenje intenziteta dnevnih migracija (jutarnja na potezu Hutovo blato-delta Neretve i večernja u obrnutom pravcu) vršeno je s lokacije u blizini malograničnog prijelaza Gabela u Republici Hrvatskoj. Ostali lokaliteti u delti Neretve tražili su dnevni obilazak i prisutnost tijekom dana. Praćenje dnevnih migracija s područja Hutova blata u pravcu delte Neretve i obratno, vršena su s lokaliteta na Svitavskom jezeru, 200 metara od ustave. Praćenje preleta, brojnosti i gniježđenja ibisa na dijelu Gornjeg blata-Deranskog jezera vršeno je tijekom jutarnjih i popodnevnih sati u više navrata s lokaliteta: Boljum kuk, Londža, Babino oko, Bjeline, Drijen, kako bi se dobili što vjerodostojniji podaci.

Rezultati i diskusija

Povoljni hidrološki uvjeti na području Hutova blata u periodu ožujak-travanj 2013. godine doveli su do povećane prisutnosti ptica močvarica na dijelu karaotočke kasete. Na dijelu poplavnih livada, podno Karaotoka, 24.04.2013. godine registrirana je prisutnost 88 ibisa (Plegadis falcinellus), 120 malih bijelih čaplji (Egretta garzetta), šest sivih čaplji (Ardea cinerea), 246 riječnih galebova (Larus ridibundus), tri vlastelice (Himantopus himantopus) i 12 patki gluhara (Anas platyrhynchos). Sporadična uznemiravanja ptica od strane prolaznika nisu ih otjerala sa hranilišta. Prilikom većeg uznemiravanja ibisi su se samo kratko digli, napravili jedan veći krug i ponovno vratili na hranilište. Svakodnevnim praćenjem utvrđeno je da se brojnost ibisa kreće od 53 do 60. Tijekom cijelog dana ibisi su se zadržavali na ovom lokalitetu tražeći hranu, da bi u večernjim satima odletjeli prema Deranskom jezeru. U jutarnjim satima (05:00 sati) iz pravca Deranskog jezera ibisi su dolazili u skupinama od 20 do 50 ptica, slijećući na poplavne livade karaotočke kasete.

Slike 1-2. Ibisi na karaotočkoj kaseti 24.04.2013. (Foto: J. Vekić)Figures 1-2. Glossy Ibises on Karaotok casette on 24.04.2013. (Photo: J. Vekić)


Slike 3-4. Ibisi sa malim bijelim čapljama na području karaotočke kasete 08.07.2013. (Foto M. Dalmatin)

Figures 3-4. Glossy Ibises and Little Egrets in Karaotok casette area on 08.07.2013. (Photo: M. Dalmatin)

Brojnosti ibisa i njihovo pojavljivanje na karaotočkoj kaseti nastavilo se i nakon 01.05.2013. Kako je razina vode opadala, na području karaotočke kasete smanjivao se i broj ibisa, dok se njihova brojnost povećavala na ostalim lokalitetima. U ovom periodu najposjećeniji su bili lokaliteti u Hutovu blatu: Plana (6-12 ptica), Londža (2-6 ptica), Babino oko (12-28 ptica), Drijen (1-2 ptice), Kusići (4-8 ptica). Već tada na području Plane, Babina oka, Drijena i Londže registrirana je manja brojnost ibisa (Tab. 1) dok je primijećena i migracija prema delti Neretve. Nakon presušivanja poplavnih livada na području Hutova blata, ustalile su se i migracije ibisa prema delti Neretve.

Slika 5. Mjesta promatranja i praćenja preleta ibisa na području Hutova blata i delte NeretveFigure 5. Observation sites for resting and flying Glossy Ibises in Hutovo blato

and Neretva Delta


Veće migracije u pravcu delte Neretve navele su nas na promatranje i tog područja. U kontaktu s ornitolozima (Bariša Ilić i volonter Jure Gujinović) iz Metkovića uspostavili smo praćenje brojnosti ibisa u jutarnjim i večernjim satima na lokalitetu Mlinska ulica u blizini malograničnog prijelaza Gabela u Republici Hrvatskoj. Praćenje se uglavnom vršilo u ranim jutarnjim satima (05:00-05:10) i večernjim satima (povratak oko 19:30-20:15). Ostali lokaliteti u delti Neretve, tijekom lipnja i srpnja, praćeni su uz povremeni obilazak. Najposjećenije su bile plane: ispod Krvavca (2), ispod Vida (2), kod Bijelog Vira, kod Huma (3), te na ušću Neretve (sl. 3). Tijekom jutarnjeg preleta na lokalitetu Mlinska ulica 28.05.2013. (05:05 sati) utvrđen je prelet ibisa (26 ptica). Narednih dana brojnost se kretala od 29 do 105 ptica, kad su u jatima letjele i mlade ptice (15.07.2013.). Zadržavanje ibisa na planama u delti Neretve uglavnom je ovisilo od razine vode na njima. Brojnost ibisa na lokalitetu ispod Krvavca kretala se u prosjeku od 30 do 40 ptica. Na plani ispod Vida oko 10 do 15 ptica. Na planama ispod Bijelog Vira pokraj Huma bilo je od 30 do 40 ptica. Najmanju zastupljenost ptica pokazivale su plane prema ušću Neretve, od 2 do 4 ptice.

Tabela 1. Brojnost ibisa na području Hutova blata i delte Neretve u periodu 24.04. - 30.07.2013.

Table 1. Number of Glossy Ibis individuals in Hutovo blato and Neretva Delta in 24.04. - 30.07.2013. period

Datum promatranja

Vrijeme promatranja Sati

Lokalitet

Ukupan broj registriranih

jedinki ibisa na preletu prema delti Neretve

Kara

otoč

ka

Kase

ta

Bjel

ine

Dri

jen

Babi

no o

ko

Plan

a

Krup

a -K

usić

iLo

ndža

24.04.2013. jutro 08:30 88

25.04.2013. jutro 07:15 53

26.04.2013. popodnevni sati 19:20 60

01.05.2013 jutro 08:00 53

08.05.2013. jutro 10:30 45

10.05.2013. prijepodne 11:45 14 16 2 4 6 2

14.05.2013. prijepodne 10.20 13 24 2 4 12 8

22.05.2013. predvečerje 18:30 8 32 1 4 6

25.05.2013. predvečerje 17:45 3 36 2 2 4

01.06.2013. poslijepodne 12:00 40 1

28.05.2013. zora – svanuće 05.05 26

06.06.2013. zora – svanuće 05:01 29

15.06.2013. zora – svanuće 05:00 31

28.06.2013. popodne 17:55 46 27

01.06.2013. jutro 08:30 40

16.06.2013. poslijepodne 16:00 1

06.07.2013. predvečerje 18:45 28

07.07.2013. predvečerje 18:30 126 17

08.07.2013. predvečerje 19:33 134


Tabela 1. Brojnost ibisa na području Hutova blata i delte Neretve u periodu 24.04. - 30.07.2013.

Table 1. Number of Glossy Ibis individuals in Hutovo blato and Neretva Delta in 24.04. - 30.07.2013. period

Datum promatranja

Vrijeme promatranja Sati

LokalitetUkupan broj registriranih

jedinki ibisa na preletu prema delti Neretve

Kara

otoč

ka

Kase

ta

Bjel

ine

Dri

jen

Babi

no o

ko

Plan

a

Krup

a -K

usić

iLo

ndža

10.07.2013. predvečerje 20:30 14111.07.2013. zora – svanuće 05:10 8015.07.2013. zora – svanuće 05:15 10517.07.2013. zora – svanuće 05:07 8824.07.2013. večer predvečerje 20:22 7630.07.2013. večer predvečerje 20:28 58

Slika 6-8. Ibisi u jutarnjem preletu prema delti Neretve 11.07.2013. (Foto: B. Ilić) Figures 6-8. Glossy Ibises in morning flight towards Neretva Delta on 11.07.2013. (Photo: B. Ilić)

Tijekom promatranog perioda utvrđeno je da se ibisi u večernjim satima sa plana iz delte Neretve vraćaju na područje Deranskog jezera-Bjeline gdje se okupljaju u mješovitoj koloniji malog kormorana, male bijele čaplje, sive čaplje i drugih ptica u nepristupačnom dijelu tršćaka. Višetjednim promatranjem utvrđeno je da jutarnji prelet počinje u zoru/svitanje oko 05:00 sati, a povratak iz delte Neretve u večernjim satima od 19:30 do 20:30 sati.

Slike 9-10. Mješovita kolonija na Bjelinama 10.07.2013. (Foto: M. Dalmatin)Figures 9-10. Mixed colony in Bjeline on 10.07.2013. (Photo: M. Dalmatin)


Prilikom posjete Hutovu blatu 01.06.2013. Dražen Kotrošan i Ilhan Dervović su upoznati sa prisustvom ibisa. Na plavnim livadama zatekli su 40 ibisa. Tokom promatranja primijećena je jedna jedinka koja je ponijela granu u kljunu i odletjela u pravcu mješovite kolonije na jezeru Drijen (lokalitet Bjeline). Potom su otišli na lokaciju iznad mješovite kolonije i pratili ulijetanje i izlijetanje ptica u koloniju. U dva sata promatranja u više navrata je uočen jedan ibis kako ulazi u koloniju noseći materijal za gnijezdo, što je bio znak da ova vrsta vjerovatno gnijezdi unutar kolonije. Petnaest dana kasnije, 16.06.2013., također je zabilježeno ulijetanje ibisa u mješovitu koloniju, ali nisu bili primijećeni na plavnim livadama.

Mješovita kolonija malog kormorana, male bijele čaplje, sive čaplje, žute čaplje i čaplje dangube registrirana je znatno prije od strane osoblja Parka, ali i znanstvenim i stručnim istraživanjima (Obratil, 2000). Sama kolonija se nalazi na području Gornjeg blata, u gornjem rubnom dijelu Deranskog jezera na lokalitetu Bjeline. Kolonija je smještena u gustoj sastojini ševara, trske, barskog jasena i rakite. Kolonija zahvata površinu od 150 m dužine x 50 m širine. Pruža se u smjeru istok-zapad paralelno s Deranskim jezerom (sl. 2). U periodu gniježđenja u koloniji se nalazi preko 2.000 ptica.

U večernjim satima 10.07.2013. god. vršeno je prebrojavanje ptica u koloniji na Bjelinama i utvrđena je ukupna prisutnost od 2.125 ptica. Brojnost i zastupljenost ptica u mješovitoj koloniji sačinjavale su vrste: Ardea cinerea (13 ptica), Ardea purpurea (15), Egretta garzetta (235), Ardeola ralloides (69), Phalacrocorax pygmeus (1.590) i Plegadis falcinellus (141). Gotovo ista brojnost se potvrdila i naredih dana u koloniji.

Slika 11. Ibisi na suhom stablu na području Babina oka 07.07.2013. (Foto: M. Dalmatin)Figure 11. Glossy Ibises on dry tree in Babino oko area on 07.07.2013. (Photo: M. Dalmatin)


Koristeći foto-dokumentaciju bilo je vidljivo da je u jatima tijekom jutarnjeg preleta bilo i mladih ptica. Utvrđivanje ukupne brojnosti ibisa najbolje se moglo pratiti tijekom večernje migracije/povratka u koloniju na lokalitet Bjeline. Promatranje je vršeno s puta Babino oko-Drijen i s lokaliteta Drijen. Ove pozicije osiguravale su praćenje cijele kolonije, ali i praćenje ostalih područja Hutova blata s kojih dolijeću ibisi. Kontinuirano praćenje dolaska i brojnosti ibisa u koloniju vršeno je od 07.07.2013. do 17.07.2013. U ovom periodu registrirana je najveća brojnost ibisa u koloniji, 141 ptica. Vrijeme promatranja dolaska ibisa u koloniju bilo od 18:33 do 20:30 sati, tako da je obuhvaćen cijeli tijek večernje migracije. Ova brojnost je potvrđena i narednih dana što je dovelo do zaključka da se brojnost mladih ibisa kretala od 80 do 100 ptica. Ovdje je važno napomenuti da se sve ptice nisu gnijezdile. Kretanje i hranjenje mladih ptica vršilo se tijekom cijelog dana, u čemu su učestvovala oba roditelja. Za vrijeme jednog od obilazaka gledali smo kako mlada ptica leti sa starom u širokim krugovima iznad kolonije, vježbajući letenje.

Slika 12. Pozicija gnijezdeće kolonije Ibisa na području Deranskog jezera (Hutovo blato)Figure 12. Location of breeding Glossy Ibis colony in Deransko jezero area (Hutovo blato)

Potvrdu da se ibisi gnijezde samo na lokalitetu Bjelina vršili smo kontinuiranim obilaskom i ostalih lokaliteta na području Gornjeg blata: Jelim, Bare, Kusići, Babino oko, Merdžanovac, Jelimska rečina i Svitavsko jezero. Promatranja su vršena s pozicije Boljum kuka i Drijena odakle je bilo moguće pratiti sve pozicije kao i ostale ključne lokalitete. Ovim praćenjem isključena je mogućnost slijetanja/zadržavanja ibisa na nekom od drugih lokaliteta osim na Bjelinama (gnijezdeće mjesto ibisa). Nakon 30.07.2013. razina vode na planama u delti Neretve postepeno se povlačila i iste su ostajale suhe, pri čemu se i broj ibisa koji su se na njima hranili počeo smanjivati. Narednih desetak dana plane su ostale potpuno suhe, pri čemu se i prisutnost ibisa na njima smanjivala.

Povoljni hidrološki i ekološki uvjeti (dovoljno hrane za ptice) na području Hutova blata, naročito na lokalitetu Plana-Sjekoška kaseta i lokalitetu Karaotok-karaotočka kaseta, te dobra pozicija kolonije za gniježđenje na Deranskom jezeru, uvjetovali su duže zadržavanje ibisa, a potom sigurno gniježđenje i podizanje mladih ptica.


Naredni period praćenja gniježđenja ibisa na području Hutova blata će biti izuzetno interesantan i zahtijevat će puno više zalaganja. Dobiveni podaci bit će još jedan doprinos ornitofauni Bosne i Hercegovine i potvrda Hutova blata kao mediteranske močvare važne za očuvanje europskih populacija ptica močvarica. Mišljenja smo da uz povoljne hidrološke uvjete u idućim godinama postoje velike šanse da zadržimo ovu vrstu u Neretvi, ne samo na preletima u migraciji već i kao gnjezdaricu.

Literatura

BirdLife International, 2004: Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series No. 12).

Dervović, I., 2008/2009: Rezultati jednogodišnjih posmatranja ptica na području Haljinića kod Kaknja. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 55-68.

Kotrošan, D. & Dervović, I., 2008/2009: Blistavi ibisi (Plegadis falcinellus) u Mostarskom Blatu. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 117.

Kotrošan, D., 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-86.

Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38.

Munteanu, D., 1997: Glossy Ibis. In: Hagemeijer, E. J. M. & Blair M. J. (eds), 1997: THeEBCC Atlas of European Breeding Birds: their distribution and abundance. T and AD Poyser, London.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore & Agencija za zaštitu životne sredine, 2013: Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2012. godinu sa Prijedlogom mjera. Podgorica.

Obratil, S., 1968: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes, Podicipediformes, Pelacaniformes, Ciconiiformes, Anseriformes). Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS, 6: 227-254.

Obratil, S., 1971: Ptice Hutova blata. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS, 8: 87-143.Obratil, S., 1974: Ornitofauna ribnjaka Bardača kod Srbca. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN)

NS, 11-12: 153-193.Obratil, S., 1983: Avifauna sjeverne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS, 22: 115-176.Obratil, S., 1984: Naselja ptica (Aves) u kopnenim biocenozama kraških polja Hercegovine.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS, 23: 147-184.Obratil, S., 1985: Ornitofauna Hutovog blata do izgradnje akumulacionog jezera PHE “Čapljina”.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS, 24: 175-209.Obratil, S., 1996: Prva istraživanja ornitofaune Hutova blata poslije izgradnje akumulacionog

jezera PHE “Čapljina”. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS, 31: 403-429.Obratil, S., Matvejev, S., 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine.

Naše starine, 18-19: 227-235.Obratil, S., 2000: Istraživanja faune ptica na Hutovu blatu u period siječanj-prosinac 2000. god.

Nepublikovan izvještaj za projekat “Nova politika gospodarenja močvarom Hutovo blato”.

Puzović, S., Sekulić, G., Stojnić, N., Grubač, B. & Tucakov, M. 2009: Značajna područja za ptice u Srbiji. Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Beograd.

Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V. & Ćiković, D., 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.

Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegovina. Wien.Vizi, O. & Vizi, A. 2007: Glossy ibis (Plegadis falcinellus, (L.1766) nesting on Skadar Lake. - Natura

Montenegrina, 5: 169-170.


Summary

The presence of Glossy Ibis (Plegadis falcinellus) in Hutovo blato during the spring migration was confirmed in the work “Birds of Hutovo blato” by Svjetoslav Obratil in 1969. The research of this area was continued during 1979, 1985, 1991 and 2000, and the results were published in the Journal of the National Museum of Bosnia and Herzegovina (Obratil 1979, 1985, 1991, 2000). The largest number of bird species was recorded during the period of the migration (154 during spring migration), and the presence of 106 bird species was recorded during the nesting period (Obratil, 1979). In the study conducted from January to December 2000, 163 bird species from 39 families were recorded (Obratil, 2000). During the spring migration, 106 bird species, including the Glossy Ibis, were recorded. During the last two decades, this species has been marked extinct as breeder in Bosnia and Herzegovina (Kotrošan, 2008/2009; Kotrošan & Papes 2007; Obratil & Matvejev, 1989). Until now, the Glossy Ibis was mostly recorded during the spring migration (Obratil, 1968, 1971, 1985, 1996, Reiser, 1939). In order to determine the possibility of nesting of Glossy Ibis in Hutovo blato area, the survey on the presence and number of this species was conducted from 14 April to 10 August 2013. By monitoring its abundance and distribution during the first days of spring migration (24 April 2013), 88 birds were recorded. Between 25 May and 1 June 2013 the number of birds was stabilized to 53-60 birds. During the nesting period (May - July), 22 breeding pairs were determined in the Deransko lake area – Bjeline locality. The highest number of birds (141) was registered on 7 October 2013, in the mixed colony. On 15 July 2013, 105 birds were registered in the morning flight toward the Neretva Delta, and the number has gradually decreased to 88-58 birds on 30 July 2013. The last Glossy Ibises have left the Hutovo blato area in the first half of August. During this period, the birds have also left the Neretva Delta.


Prilog poznavanju prirodnih hibrida ptica u Bosni i Hercegovini (hibrid Parus major × Poecile

palustris u srednjoj Bosni 2013. godine)

Narcis Drocić1, Sumeja Drocić

Drocić, N., Drocić, S., 2013: The contribution to the knowledge on natural bird hybrids in Bosnia and Herzegovina (hybrid Parus major × Poecile palustris in central Bosnia in 2013)

This article presents the case of hybridization of species Parus major and Poecile palustris recorded near Žepče. Thus it confirms the earlier founding of the hybridization of these two species in the given area. This is the first case of titmice hybridization in Bosnia and Herzegovina.

Key words: hibridization, Parus major, Poecile palustris, Žepče, Bosnia and Herzegovina

Uvod

O hibridima ptica u Bosni i Hercegovini u postojećoj ornitološkoj literaturi imamo vrlo malo podataka. Poznat je nalaz hibrida Tetrao urogallus × Tetrao tetrix (Reiser, 1895). Reiser ga označava kao „Tetrao urogallo – tetrix = hybridus L. Rackehahln, tetrijeb kopiljasti“. Odstrijeljen je 15. aprila 1894. „u Krbljini“ (Hrbljini). Posmatrači ptica često svjedoče o hibridima iz reda Anseriformes (Anas Linnaeus, 1758 i Aythya Boie, 1822). Objavljenih radova o njima ipak nema. Također, postoji mnoštvo usmenih svjedočenja o nađenim hibridima iz reda vrapčarki (Passeriformes) kao što su Carduelis carduelis, Carduelis cannabina, Carduelis chloris, Spinus spinus i Serinus serinus sa Serinus canaria (neutvrđenih spolova roditelja), kao i o nalasku hibrida Carduelis chloris sa Carduelis carduelis i Carduelis cannabina (također neutvrđenih spolova roditelja). U većini slučajeva u pitanju su primjerci iz uzgoja, pobjegli ili pušteni u prirodu. Naime, poznata je praksa da odgajivači često puštaju u prirodu primjerke koje ne smatraju „dobrim rezultatom“.

U zemljama bosanskohercegovačkog okruženja, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, literaturni podaci o ovoj temi su vrlo oskudni. Lukač (2007) navodi nekoliko hibrida utvrđenih u Hrvatskoj: Anas platyrhynchos × Anas penelope (Baranja-Sušić et al., 1998), Anas platyrhynchos × Anas strepera (Dalmacija-Rucner, 1963) i Anas platyrhynchos × Aythya fuligula (Dalmacija-Rucner, 1963). Od vrsta iz reda Piciformes: Dendrocopos major × Dendrocopos syriacus (Međumurje, Posavina-Kroneisl-Rucner, 1957). Od hibrida vrsta iz reda Passeriformes navodi: Fringilla coelebs × Fringilla montifringilla (Posavina-Sušić et al., 1988), Carduelis chloris × Carduelis carduelis (Posavina-Sušić et al., 1988), Carduelis carduelis × Carduelis chloris (Dalmacija-Cvitanić, 1986), Carduelis carduelis × Pyrrhula pyrrhula (Posavina u zatočeništvu-Sušić et al., 1988) i Passer domesticus × Passer hispanolensis (Istra-Matvejev & Vasić, 1977; Spitzer & Kottek, 1968). Lukač navodi hibride posmatrane u prirodi i ne navodi rezultate eksperimenata hibridizacije u zatočeništvu. U spomenutom radu nemamo informaciju o tome da

1 Begov Han bb, 72233 Žepče, [email protected]


li je riječ o hibridima koji su pobjegli ili pušteni iz zatočeništva ili o hibridizaciji u prirodi. U Srbiji, iz novijeg vremena imamo nalaz hibrida Passer domesticus × Passer montanus (Zasavica-Radišić et al., 2010) i hibrida pataka Aythya ferina × Aythya nyroca (Šćiban, 2008). Postoje navodi o nalazima još nekih hibrida, ali su oni uglavnom ili neobjavljeni ili do momenta zaključenja ovoga rada nama nisu poznati.

Kada je u pitanju hibridizacija među vrstama iz porodice sjenica (Paridae) poznati su hibridi Parus major sa Parus bokharensis (Clements et al., 2013)2, Parus cinereus, Cyanistes caeruleus i drugim vrstama, a Poecile palustris sa Lophophanes cristatus, Cyanistes cyanus, Parus major, Poecile montanus. Postoji i podatak da su hibridi često neuobičajenog oblika, a da je nama geografski najbliže poznato mjesto opisane hi-bridizacije Parus major × Poecile palustris, Francuska (McCarthy, 2006; Duquet, 1995).

Koliko nam je poznato ne postoje publikovani podaci o hibridima sjenica u Bosni i Hercegovini i njenom okruženju. Lično smo imali priliku zabilježiti hibridizaciju između Parus major × Poecile palustris (n. Preko-Žepče, juni 1990.), ali nismo tom prilikom prikupili dokazni materijal. U ovom radu je opisan, uz dokaznu fotodokumentaciju, nalaz hibridizacije Parus major × Poecile palustris iz 2013. godine kao prvi primjer opisanih prirodnih hibrida kod sjenica u Bosni i Hercegovini.

Metodologija

Posmatranja su vršena u periodu od 07. do 12. maja 2013. godine u naselju Luka – Begov Han, u voćnjaku u vlasništvu Fejze Mašića iz Begovog Hana, općina Žepče, na parceli k.č. broj 231/4, K.O. Mračaj. Koordinate: N: 44° 21’28 76” i E: 18° 00’23 14”.

Slike 1-2. Lokalitet nalaza hibrida Parus major x Poecile palustris Figures 1-2. The location where Parus major × Poecile palustris hybrids were found

2 u pitanju zapravo podvrsta Parus major bokharensi


Prilikom posmatranja korišteni su dvogledi različitih optičkih vrijednosti iako je većina urađena iz neposredne blizine (sa rastojanja od 7 do 10 m iz zaklona), a za foto i video dokumentaciju su korišteni fotoaparati sa različitim objektivima. Prilikom pregleda gnijezda korišteni su baterijska lampa i ogledala, a za mjerenje težine precizna digitalna gramska vaga marke „Ciatronic“.

Čisto posmatranje bez pregleda gnijezda je vršeno u periodu od 07. do 09. maja, zatim je 10. maja izvršen pregled oba gnijezda, te posmatranje nastavljeno zaključno sa 12.05.2013. godine.

Uzorci za eventualnu DNA analizu su uzeti od dvije mlade ptice iz gnijezda Parus major × Poecile palustris i to od svake po četiri rubna pera iz repa i po jedno krilno pero iz oba krila. O cjelokupnom posmatranju su vođene precizne zabilješke.

Rezultati

Gnijezda su pronađena na stablu jabuke u voćnjaku starom 15 godina (Fejzo Mašić, pers. comm.). Mjerenjem na licu mjesta je utvrđeno da su gnijezda međusobno udaljena 75 cm u horizontalnoj projekciji, s tim da je ulaz u gnijezdo Parus major × Poecile palustris za 23 cm viši u vertikalnoj projekciji od gnijezda Parus major × Parus major. Udaljenost gnijezda Parus major × Poecile palustris od tla je 2,12 m, a gnijezda Parus major × Parus major 1,89 m.

Stablo jabuke se račva na dvije debele glavne grane odmah sa visine od 1,35 m i u njemu ne postoje druge šupljine osim duplji oba para sjenica. Također, izvršenim pregledom 10. maja je utvrđeno da ne postoji unutrašnja povezanost gnijezdećih šupljina.

Izvršenim posmatranjima je utvrđeno prisustvo četiri odrasle sjenice i to tri primerka Parus major (2 ♂ i 1 ♀) i jednog primjerka ♀ Poecile palustris. Sva četiri primjerka su vršila učestalo i aktivno hranjenje mladih u gnijezdima. Nije se vršila determinacija gusjenica i najrazličitijih insekata kojima su hranjene mlade ptice ali je to moguće uraditi na osnovu velikog broja fotografija vrlo dobre kvalitete na kojima se insekti veoma dobro vide u kljunovima roditelja.

Nije primjećen nikakav rivalitet roditeljskih parova i bez ikakvih ometanja i jedan i drugi par su učestvovali u hranjenju svojih mladih. Učestalost hranjenja je bila najintenzivnija u periodu od 7 do 9 sati ujutro, zatim od 12 do 14 sati i opet od 16 do 18 sati. U hranjenju su učestvovala sva četiri roditelja, a ♀ Parus. major i ženka Poecile palustris su hranu donosile za oko 50 % češće od mužjaka.

Već po učestalosti hranjenja smo izveli zaključak da su u oba gnijezda u pitanju starije mlade ptice. To se potvrdilo 10. maja kada smo izvršili pregled oba gnijezda u mjeri u kojoj su to dozvoljavale duplje za gniježđenje.

U gnijezdu Parus major × Parus major se nalazilo šest ptića koji su, po našoj procjeni u tom momentu bili stari 12-14 dana. U gnijezdu Parus major × Poecile palustris se nalazilo pet ptića. Mlade iz gnijezda Parus major × Parus major nismo


vadili, a iz gnijezda Parus major × Poecile palustris smo uz dosta muke izvadili dvije mlade ptice, radi uzimanja uzoraka za analizu i fotografiranja. Iste mlade ptice su po pregledu vraćene u gnijezdo i kasnijim posmatranjima je utvrđeno da su ih roditelji nastavili normalno hraniti. Pregled unutrašnjosti gnijezda je izvršen uz pomoć baterijske lampe i ogledala.

Nađeni hibridi Parus major × Poecile palustris su bili po svojoj boji sličniji mladim Poecile palustris nego Parus major. Na trbuhu je, međutim, uočljiva srednja crna pruga, koja nije sezala do prsa kao u Parus major i koje uopšte nema kod Poecile palustris. Očito je da su mlade ptice veće od uobičajene veličine mladih Poecile palustris. Težina prvog izvaganog primjerka je iznosila 11 gr, a drugog primjerka 13 gr.

Slika 3. Označena gnijezda normalnog para Parus major (1) i mješovitog para Parus major × Poecile palustris (2) (Foto: N. Drocić i S. Drocić)

Figure 3. Marked nests of the normal Parus major pair (1) and mixed pair Parus major × Poecile palustris (2) (Photo: N. Drocić & S. Drocić)

Slike 4-6. Ženka Poecile palustris na izlasku iz gnijezda 2 (a), mužjak Parus major na izlasku iz istog gnijezda (b) i mužjak Parus major na izlazu iz gnijezda 1 (c) (Foto: N. Drocić i S. Drocić)Figures 4-6. Female Poecile palustris leaving the nest (a), male Parus major at the exit of the

same nest (b) and male Parus major at the exit of nest 2 (c) (Photo: N. Drocić & S. Drocić)


Slika 7. Ženka Poecile palustris u hranjenju mladih (Foto: N. Drocić i S. Drocić)Figure 7. Female Poecile palustris feeding the young (Photo: N. Drocić & S. Drocić)

Slike 8-10. Mlade ptice od kojih su uzeti uzorci i dio uzetog materijala za DNA analizu (Foto: N. Drocić i S. Drocić)

Figures 8-10. Young birds from which the samples were taken and a part of the material taken for the DNA analysis (Photo: N. Drocić & S. Drocić)


Problematika hibridizacije ptica u prirodi u Bosni i Hercegovini ranije nije obrađivana, osim Reiserovog (1895) „kopljastog tetrijeba“. Istina, postoje saznanja o hibridnim primjercima nađenim u prirodi, ali većinom bi se to odnosilo na primjerke koji su odbjegli ili pušteni u prirodu od strane uzgajivača ptica.

Naša iskustva po ovom pitanju su također malobrojna i najčešće bez valjanih dokaza. Imali smo primjer hibridizacije maja 1984. godine Emberiza citrinella × Emberiza cirlus (Željezno Polje-Žepče, maj 1984.), gdje smo sigurni da je u pitanju prirodni proces, jer su posmatrani u vrijeme gniježđenja. Nažalost, dokaze koje smo imali, danas više ne posjedujemo. Za razne opažane hibride vrsta iz porodice Zeba (Fringillidae) smatramo da su svi do jednog zapravo odbjegli ili primjerci pušteni iz uzgoja. Poslije 2003. godine imamo više fotodokumentovanih nalaza hibrida pataka (rodovi Anas i Aythya). U Hercegovini smo imali prilike posmatrati hibride Passer domesticus↔Passer hispaniolensis ali to nismo fotodokumentovali,


dok na području Haljinića (Kakanj) imamo dokazan (fotodokumentovan) primjerak hibrida Passer domesticus × Passer montanus 12.07.2011. godine. Interesantan hibrid Spinus spinus↔Serinus serinus kojeg smo našli u Vitezu u januaru 2013. god. je fotodokumentovan ali ostaje dilema da li je u pitanju prirodni hibrid ili ptica odbjegla ili puštena iz zatočeništva. Mi smo skloni da vjerujemo da je u pitanju prirodni hibrid iz razloga što ta hibridizacija nije uobičajena kod odgajivača ptica, a osim toga na osnovu posmatranja sa Vlašića i Vranice u 2013. godini, zaključili smo da je došlo do pada brojnosti gnijezdeće populacije Spinus spinus. Podatak može biti indikativan, ali je ipak nedovoljno siguran.

Kada su u pitanju sjenice (Paridae) nismo našli publikovanih podataka o međusobnoj hibridizaciji vrsta iz date porodice. Nama je bio poznat slučaj hibridizacije između Parus major × Poecile palustris kod Žepča iz juna 1990. godine, ali tom prilikom nismo prikupili dokazni materijal.

U maju 2013. nađen je gnijezdeći par u Begovom Hanu kod Žepča i na taj način je potvrđeno naše ranije iskustvo po pitanju hibridizacije ove dvije vrste. Ovaj nalaz je još interesantniji zbog činjenice da su pronađena dva gnijezda na istom drvetu. Jedno je pripadalo normalnom paru Parus major, dok je drugo od mješovitih roditelja Parus major × Poecile palustris. Iako smo, na osnovu vlastitih posmatranja, nalazili gnijezda i jedne i druge vrste koja nisu mnogo udaljena jedna od drugih (5-10 m), ovakva blizina gnijezda je izuzetak. To se posebno odnosi na Parus major koji se ponaša nešto izraženije teritorijalan od Poecile palustris.

Sumnje da je u pitanju nešto drugo, a ne hibridi, razmotrili smo i otklonili u toku samog posmatranja. Prije svega, razmatrali smo mogućnost da je možda u pitanju jedno gnijezdo, a da je šupljina u deblu takva da ptice mogu sa dvije strane i ulaziti i izlaziti. Detaljnim pregledom smo ustanovili da to nije slučaj. U pitanju su dvije sasvim odvojene duplje i dva sasvim neovisna gnijezda.

Razmatrana je i mogućnost da se radilo o gnijezdima čistih parova ili Parus major ili Poecile palustris, da je zatim na neki način stradao mužjak ili ženka, a druga vrsta preuzela brigu o tom gnijezdu sa preostalim roditeljem. Ovo nam se činilo malo vjerovatnim ali smo sumnje u ovaj scenario otklonili pregledom mladih u gnijezdu i ustanovljavanjem različitosti sa nama dobro poznatim fenotipom normalnih mladih ptica Parus major i Poecile palustris.

Na samom početku posmatranja smo smatrali da postoji mogućnost da jedan od roditelja jednostavno ulazi u gnijezdo i krade fekalije mladih ptica (poznato je da mlade ptice u fekalijama imaju još uvijek veliki dio hranjivih materija koje stare ptice u prvoj fazi njihova odrastanja ponovo koriste za vlastitu hranu). Sumnje smo otklonili nedvojbenim posmatranjem četiri roditelja, koji su unosili hranu u pripadajuća gnijezda i neposrednim posmatranjem hranjenja mladih od strane ptica obje vrste.

Uzroci koji su doveli do hibridizacije su najuže vezani za rasprostranjenje obje vrste na nešto širem području, te za vjerovatne uslove koji su zatekli populaciju obje vrste u tom momentu. Parus major je nesumnjivo brojnija od Poecile palustris,


ali ne na svim mikrolokalitetima. Uz rijeku Bosnu, na mjestu samog nalaza i oko četiri kilometra uzvodno, a nizvodno sve do Prečkog polja u Žepču Parus major je brojniji. Izuzetak su korita desnih pritoka rijeke Bosne: Pepelarske rijeke, Memčićke rijeke i Želećke rijeke. Ove rječice protječu kroz pošumljene klisure koje imaju malo svjetlosti i dosta su vlažnije od samog pojasa uz rijeku Bosnu. Tu je brojnija Poecile palustris. Također, izuzetak su dijelovi gdje sama rijeka Bosna, zbog konfiguracije terena i položaja (osunčanosti) ima slične stanišne uslove kao korita navedenih rječica. Tu se vrši „proboj“ i Poecile palustris je također znatno brojnija. Tako je, recimo, četiri kilometra uzvodno, na obali Bosne uz naselje Kovanići i na desnoj obali Bosne nasuprot naselja Šečin Han. U vlažnijim uslovima Poecile palustris ima izuzetno pogodne uslove za reprodukciju ali je površina takvih teritorija mala tako da dolazi do prenapučenosti i lokalne migracije u potrazi za reproduktivnim partnerom. Mislimo da je kod ovoga nalaza upravo to u pitanju.

Smatramo da je izvedenim posmatranjima i dokazima van svake sumnje ustanovljena hibridizacija ove dvije vrste sjenica na navedenom lokalitetu. Također smatramo, s obzirom da smo imali sličan nalaz i dvadesetak godina ranije, da se hibridizacija na ovom području dešava češće i da bi se i u budućnosti mogli očekivati slični nalazi.

Literatura

Clements, J. F., T. S. Schulenberg, M. J. Iliff, B. L. Sullivan, C. L. Wood, and D. Roberson. 2013. The eBird/Clements checklist of birds of the world: Version 6.8.

Cvitanić, A., 1986: Zanimljiv slučaj križanca između češljugara (Carduelis carduelis L.) i zelendura (Carduelis chloris L.) koji je ulovljen u prirodi. Larus 36 – 37, 245 – 248.

Duquet, M. 1995: Un hybride probable Mesange nonnette Parus palustris M. Charbonniere Parus major. Ornithos, 2: 93.

Kroneisl-Rucner, R., 1957: Der Blutspecht, Dendrocopos syriacus, in Kroatien und ihre Frage seiner Bastardierung mit dem Buntspecht, Dendrocopos major. Larus, 9-10: 34-47.

Lukač, G., 2007: Popis ptica Hrvatske. Nat. Croat. Vol.16, Suppl.1, 1 -148. (Fauna Croatica Aves XXXVII), Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb.

McCarthy E. M., 2006: Handbook of avian hybrids of the world. Oxford University Press.Radišić, D., Šćiban, M., Ružić, M. & Stanković, M., 2010: Ptice Zasavice. Pokret gorana Sremske

Mitrovice, Sremska Mitrovica.Reiser, O., 1895: Divlje kokoši (Rasores) Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja, BiH

7(3): 445 – 452. Rucner, D., 1963: Contribution to the study of hybrids of the family Anatidae found in

Yugoslavia. Larus, 15: 183 – 197.Spitzer, G. & Kottek, E., 1968: Erstnachweis des Italiensperlings (Passer domesticus italiae Vieill.)

für Istrien. Egretta, 11: 59 – 60.Sušić, G., Radović, D. & Bartovsky, V., 1988: Znanstvena zbirka ptičijih svlakova Zavoda za

ornitologiju JAZU. In Ornitologija u Hrvatskoj, 37-88.Šćiban, M., 2008: Hibrid riđoglave patke Aythya ferina i patke njorke A. nyroca posmatran na

Dunavu kod Čerevića. DZPP Vojvodine. Ciconia, 17: 80 .Sterry, P., Cleave, A., Clements, A. & Goodfellow, P., 1997: Birds of Britain and Europe. TAA.

Summary

The natural hybridization has been recorded in various bird species, but when it comes to Bosnia and Herzegovina, literary data are missing. There is also


no literary data on hybridization of the birds of the titmice family (Paridae) in the neighbouring countries. The case of hybridization between Parus major x Poecile palustris was recorded near Žepče in 1990, but no photo material was collected to serve as evidence. Two nests were observed in time period from 7 to 12 May 2013 in Luka - Begov Han village, in Fejzo Mašić’s orchard. The breeding of Parus major was confirmed on one nest, while the other was occupied by the Parus major × Poecile palustris pair. There were five young birds in Parus major × Poecile palustris nest. Hybrids of Parus major and Poecile palustris had a greater colour resemblance to the young Poecile palustris birds than those of Parus major. However, they had a conspicuous black line on the middle of their belly which does not reach to the chest as in Parus major and which doesn’t exist on Poecile palustris. These young birds were obviously larger than usual Poecile palustris youngs. The weight of the first specimen was 11 grams, while the second one 13 grams. The material for further DNA analysis was taken. This is the first described case of Parus major × Poecile palustris hybridization in Bosnia and Herzegovina. At the same time, it confirms the earlier founding of the hybridization of these species in this area. We believe that the hybridization of these species in this area happens more often that thought, and therefore we can expect similar findings in the future.


Prilog inventarizaciji i bibliografiji ornitofaune u Bosni i Hercegovini

Jasminko Mulaomerović1

Mulaomerović, J., 2013: Contribution to the inventarisation and bibliography of bird fauna in Bosnia and Herzegovina

One of the oldest lists of birds recorded in Herzegovina was created by prince Rudolf of Habsburg dynasty. In 1887, he has published a list of 35 species found in Herzegovina, around Mostar and Trebinje. The list contains several bird species which are already extinct or very rare and endangered in Bosnia and Herzegovina.

Key words: Prince Rudolf, birds list, Herzegovina

Kotrošan i Papes (2007) su objavili revidirani popis istorijski zabilježene ornitofaune u Bosni i Hercegovini sa opširnom bibliografijom. Iako se popis odnosi na period od 1888. u bibliografiji su navedeni i radovi prije 1888. godine (Bayer, K., 1881.; Hodek, E., 1879.; Kadich, H., 1885. i 1887.; Platz, J. G., 1883.; Seipt, F., 1882.; Seunik, J., 1887.; Talsky, J., 1882.). Kasnije su u nekoliko navrata urađene dopune i revizije datog popisa.

Sakupljajući starije izvore za ornitologiju Bosne i Hercegovine naišao sam i na nekoliko Reiserovih bilješki koje su objavljene prije 1889. godine, ali i na vrlo zanimljiv rad koji donosi prvi značajan popis ptica južne Hercegovine. Rad je objavio Rudolf, princ iz dinastije Habzburgovaca koji je bio strastveni ornitolog i plodan pisac, u drugom godištu Glasnika hrvatskoga naravoslovnog društva (Zagreb, 1887) pod naslovom Ornitoložke bilježke s juga. Autor je potpisan kao „kraljević Rudolfo”, a rad je napisan u maju 1886. godine. Rudolf je inače boravio na Lokrumu, a pravio je izlete i u bližu okolicu. Tako je u više navrata boravio u okolici Trebinja i Mostara, ali i po terenima oko ovih gradova. Zabilježio je ukupno 35 vrsta. Lokaliteti koje veže uz pojedine vrste su Hercegovina, Trebinje i Mostar, pa će i ovdje biti tako naznačeno.

Tabela 1. Pregled vrsta koje je zabilježio princ RudolfTable 1. The overview of the bird species recorded by prince Rudolf

Taksonomski status u radu K. Rudolf, 1887

Taxonomic status in the paper by K.Rudolf, 1887

Taksonomski status prema Clements, 2012

Taxonomic status according to Clements, 2012

LokalitetLocality

Cannabina linota Carduelis cannabina Hercegovina

Passer italicus Passer italicus ?? Hercegovina

Galerida cristata Galerida cristata Hercegovina

Corvus corax Corvus corax Hercegovina

Monedula turrium Corvus monedula Mostar

Pica caudata Pica pica Mostar

1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo


Tabela 1. Pregled vrsta koje je zabilježio princ RudolfTable 1. The overview of the bird species recorded by prince Rudolf

Taksonomski status u radu K. Rudolf, 1887

Taxonomic status in the paper by K.Rudolf, 1887

Taksonomski status prema Clements, 2012

Taxonomic status according to Clements, 2012

LokalitetLocality

Garrulus glandarius Garrulus glandarius Hercegovina

Falco tinnuncidus Falco tinnunculus Hercegovina

Falco cenchris Falco naumanni Hercegovina

Aquila fulva Aquila chrysaetus Hercegovina

Aquila naevia Clanga clanga Hercegovina

Pseudaëtos Bonellii Aquila fasciata Hercegovina

Strigiceps pallidus Circus macrouorus Hercegovina

Circaëtus galicus. Circaetus gallicus Trebinje

Grypaëtus barbatus Gypaetus barbatus Trebinje, Mostar

Neophron percnopterus Neophron percnopterus Trebinje

Gyps fulvus Gyps fulvus Trebinje, Mostar

Vultur cinercus Aegypius monachus Trebinje, Mostar

Hirundo rustica Hirundo rustica Hercegovina

Chelidon urbica Delichon urbicum Hercegovina

Cypselus apus Apus apus Hercegovina

Cypselus melba Apus melba Trebinje

Luscinia philomela Luscinia luscinia ?? Trebinje, Hercegovina

Saxicola isabellina Oenanthe hispanica ?? Trebinje

Monticola saxatilis Monticola saxatilis Trebinje

Turdus merula Turdus merula Hercegovina

Curruca cinerea Sylvia communis Hercegovina

Sitta neumayeri Sitta neumayeri Trebinje

Columba livia Columba livia Hercegovina

Streptopeleia risoria Streptopelia decaocto Mostar

Caccabis saxatilis Alectoris graeca Trebinje, Hercegovina

Coturnix communis Coturnix coturnix Trebinje

Ciconia alba Ciconia ciconia Trebinje

Cygnus olor Cygnus olor okolica Gabele


Među zabilježenim nalazima ističu se nalazi grabljivica: bradana (Gypaetus barbatus), bjeloglavog supa (Gyps fulvus), crkavice (Neophron percnopterus), crnog lešinara (Aegypius monachus), surog orla (Aquila chrysaetos), prugastog orla (Aquila fasciata), orla kloktaša (Clanga clanga), stepske eje (Circus macrouorus) i bjelonokte vjetruše (Falco naumanni), danas već izumrlih ili vrlo rijetkih i ugroženih vrsta u Bosni i Hercegovini.

Posebno se ističu nalazi italijanskog vrapca (Passer italicus) i velikog slavuja (Luscinia luscinia). Za italijanskog vrapca, oko čijeg taksonomskog statusa se još “lome koplja” da li je podvrsta ili samostalna vrsta, u Bosni i Hercegovini je poznat nalaz sa Hutovog blata (Hubálek, 1973). S obzirom da je opisan 1817. ovakav nalaz predstavlja kuriozitet. S druge strane, veliki slavuj zvanično nije zabilježen u Bosni i Hercegovini te bi u tom slučaju ovo bio prvi nalaz date vrste. Istina u muzeju u Travniku nalazi se pohranjeno gnijezdo sa dva jajeta sa oznakom date vrste (Kotrošan & Drocić, 2011/2012).

Na kraju, nalaz primorske bjeloguze (Oenanthe hispanica) nije iznenađujući, već je neophodno istaći da data sinonimika ukazuje na drugu vrstu (Oenanthe isabellina), što bi već bilo teško za očekivati.

Literatura

Hubálek, Z., 1973: Vrabac talijanski, Passer domesticus italiae, nađen je u SR Bosni i Hercegovini. Larus, 25: 122-123.

Kotrošan, D. & Drocić, N., 2011/2012: Pregled ornitoloških zbirki zatečenih u Zavičajnom muzeju u Travniku 2010. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 7-8(7-8): 74-86.

Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38.

Kraljević Rudolfo, 1887: Ornitoložke bilježke s juga. Glasnika hrvatskoga naravoslovnog družtva, II: 3-16.

Summary

One of the oldest lists of birds recorded in Herzegovina was created by prince Rudolf of Habsburg dynasty. In 1887, he has published a list of 35 species found in Herzegovina, around Mostar and Trebinje. The most significant findings include the Bearded Vulture (Gypaetus barbatus), Griffon Vulture (Gyps fulvus), Egyptian Vulture (Neophron percnopterus), Black Vulture (Aegypius monachus), Golden Eagle (Aquila chrysaetos), Bonelli’s Eagle (Aquila fasciata), Spotted Eagle (Clanga clanga), Pallid Harrier (Circus macrourus) and Lesser Kestrel (Falco naumanni), today already extinct or very rare and endangered species in Bosnia and Herzegovina. Especially interesting are the findings of the Italian Sparrow (Passer italicus) and Thrush Nightingale (Luscinia luscinia). Since the Italian Sparrow, which was otherwise recorded only in Hutovo Blato, was described 1817, this finding represents a curiosity. On the other hand, the Thrush Nightingale has not been officially registered in Bosnia and Herzegovina, so this would be the first record of this species.


Rezultati istraživanja faune ptica sa Drugog međunarodnog biološkog kampa

“Boračko jezero 2012“

Miloš Radaković1, Danijela Ćetković2, Anita Babić2, Azra Karadža2, Adis Čorbo2, Mersed Omanović2, Igor Jurić2

Radaković, M., Ćetković, D., Babić, A., Karadža, A., Čorbo, A., Omanović, M., Jurić, I., 2013: Results of research of bird fauna from 2nd International Biological Camp „Boračko Lake 2012“

This paper presents the data of 52 bird species recorded in the Boračko lake area and its surroundings, lower course of Rakitnica river, confluence of Rakitnica and Neretva, and Prenj Mountain. Out of total 52, 7 species were recorded for the first time in the Boračko lake and the surrounding area. The data were collected during the Second International Biological Camp „Boračko Lake 2012“ organised by the Association of biology students from Faculty of Science, University of Sarajevo. The research was conducted from 6th to 11th August 2012.

Key words: ornithofauna, ringing birds, Boračko lake, Prenj Mountain, Rakitnica and Neretva River

Uvod

Područje Boračkog jezera i planine Prenj se nalazi u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prvi podaci o pticama područja Boračkog jezera, a naročito Prenja i okolnih područja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, datiraju od ornitologa dr. Othmara Reisera, koji je bio kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu u periodu 1888.-1914. godine. Dr. Svjetoslav Obratil u periodu od 1973. do 1987. daje nove podatke o fauni ptica ovog područja uz dopunu i analizu prethodnih podataka (Redžić, 2007). Podatke o pticama, sa posebnim osvrtom na lešinare ovog i okolnih područja daju ornitolozi iz Srbije i Bosne i Hercegovine (Grubač, 1990; Grubač & Gašić, 2001; Marinković et al., 2005, 2007; Puzović, 2000; Kotrošan et al., 2009).

Područje Boračkog jezera je 2000. godine prepoznato kao IBA (Important Bird Area) na osnovu kriterijuma B2 - područja gdje se nalaze vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi i kojima se glavnina populacije nalazi izvan Evrope - Spec 2, Spec 3 (Koordinate područja: 18o 1.00’ E 43o 34.00’ N). Nisu precizirane granice područja, pa samim tim ni površina, kao ni ključne vrste ptica po kojima je nominovano i proglašeno za IBA (BirdLife International, 2013). IBA (međunarodno značajna područja za ptice) su ključna područja za očuvanje diverziteta ptica i ostalih taksona i mreža ovih područja u svijetu predstavlja osnovu za globalnu zaštitu prirode. Strategija očuvanja faune ptica se razvija u nekoliko pravaca, a jedan od glavnih je identifikacija i zaštita njihovih najvažnijih životnih područja, uz obezbjeđivanje adekvatnog i dugoročnog upravljanja i monitoringa.

1 Institut za biologiju i ekologiju, PMF, Univerzitet u Kragujevcu, Radoja Domanovića 12, 34000 Kragujevac; Kraljevsko akademsko prirodnjačko društvo „Balkan“, Žička 34, 36000 Kraljevo, Srbija; E-mail: [email protected] 2 Društvo studenata biologije, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina


Područje Prenja sa okolinom je istraživano sporadično. U Studiji za potrebe vrednovanja područja na nacionalnom nivou (Redžić, 2007) navodi se ukupno 127 vrsta ptica prema literaturnim i podacima istraživanja 2007. godine.

Metodologija rada

Istraživanja su vršena na izabranim lokacijama na Boračkom jezeru, u donjem toku rijeke Rakitnice i ušću Rakitnice u Neretvu i na planini Prenj u periodu od 06. do 12. avgusta 2012. Spisak vrsta u radu dat je po Sibley i Monroe (1990-1993).

Za opis sastava faune ptica u navedenom periodu na istraživanim područjima Boračkog jezera i dijela masiva Prenja (sl. 1 i 2) korištena je metoda linijskog transekta (Bibby et al., 1992), koja je u manjoj mjeri modifikovana i prilagođena terenu, kao i metoda totalnog popisa vrsta. Za potrebe ove metode korišćeni su dvogledi uveličanja 7x50 i 10x50. Pored faunističkih istraživanja, na Boračkom jezeru i rijeci Rakitnici realizovano je i markiranje (prstenovanje) ptica u cilju praćenja migracije ili distribucije istih. Za potrebe markiranja korištene su vertikalne ornitološke mreže 10x3 i 12x3 metara (proizvođač Ecoton, Poljska), kao i aluminijumski prstenovi Centra za markiranje životinja u Beogradu (Srbija) sa natpisom NH MUSEUM BELGRADE i odgovarajućom oznakom veličine prstena i serijskog broja, uslijed nepostojanja Centra za markiranje životinja u Bosni i Hercegovini. Prstenovi su stavljani na metatarsus odnosno na područje iznad metatarsusa (tibia) ptica na lijevoj nozi. Mreže su bile postavljene u barsku trsku Pharagmites communis uz jugoistočnu obalu jezera (sl. 1), kao i pregrađivanjem rijeke Rakitnice mrežom

Slika 1. Mapa Boračkog jezera sa linijom transekta (bijela linija), pozicijom vertikalnih ornitoloških mreža (strelice) i pozicijom šireg područja istraživanja na mapi Bosne i

Hercegovine (Google Earth 7.1)Figure 1. The map of Boračko lake with transect line (white line), position of mist nets

(pointers) and position of the widely research area on the map of Bosnia and Herzegovina (GE 7.1)


(koordinate lokaliteta na Rakitnici: 43°33’18.99”N, 18°4’32.33”E). Pored hvatanja ptica za potrebe markiranja, ptice su hvatane i za preciznu identifikaciju vrste, s obzirom da se neke vrste mogu identifikovati na osnovu preciznih morfoloških i morfometrijskih analiza.

Cilj biološkog kampa prevashodno je baziran na obuci studenata biologije u oblasti terenskih metoda istraživanja uz teorijsku i praktičnu demonstraciju, u ovom slučaju ornitološke grupe. Rezultati istraživanja faune ptica nastali su tokom šest dana u avgustu 2012. i daju samo djelimičnu, nepotpunu sliku faune ptica definisanog područja u postreproduktivnom periodu, te u analizu nije uključen broj jedinki po vrstama, već je samo bilježena prisutnost vrsta na istraživanom području, osim u slučaju rijetkih i vrsta značajnih za zaštitu.

Opis istraživanog područja

Boračko jezero (sl. 3) se nalazi u sjeveroistočnoj podgorini planine Prenj, u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Jezero leži u donjem kraju Boračke Drage i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se na nadmorskoj visini od 402 m. Dužina jezera je 762 m, a širina 408 m. Oko jezera i u samom jezeru razvijena je karakteristična flora i vegetacija. U grupi hidrofita prisutne su trska Phragmites communis i rogoz Typha sp., koje su posebno značajne za faunu ptica priobalnih dijelova jezera. Dalje oko jezera se formiraju šikare, šibljaci i hidrofilne šume vrbe Salix sp., jove Alnus sp. i topole Populus sp. Dalje ka strmim padinama od jezera slijedi pojas hrasta Quercus frainetto, zatim bukva Fagus silvatica i u višem pojasu četinarske šume, najčešće crnog bora Pinus nigra (Redžić, 2007; Sretenović et al., 2012).

Planina Prenj (sl. 4) sa okolnim planinskim masivima Čvrsnice i Čabulje predstavlja u florističkom, vegetacijskom i faunističkom pogledu jednu od najznačajnijih tačaka biološke raznovrsnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u jugoistočnoj Evropi.

Slika 2. Mapa dijela masiva Prenja sa linijom transekta-bijela linija (Google Earth 7.1)Figure 2. The map of the part of Prenj Mountain with transect line (white line) (GE 7.1)


Jedinstvena geološka podloga uslovljava razvoj vrlo raznovrsne i jedinstvene flore i vegetacije, koju u niskom pojasu u podgorju pa sve do gorskog pojasa najčešće formiraju termofilne šume hrasta klase Quercetea pubescentis. Iznad ovog pojasa razvijene su bukove šume koje rastu do 1.800 m n.v. u okviru klase Querco-Fagetea, na koji se nadovezuju ekosistemi reliktnih borovih šuma klase Erico-Pinetea sa najčešćim predstavnicima Pinus heldreichii i Pinus nigra i ekosistemi klekovine subalpinskog pojasa klase Roso Pendulinae-Pinetea Mugi sa karakterističnom vrstom Pinus mugo (Redžić, 2007; Sretenović et al., 2012).

Slika 3. Boračko jezero (detalj sa jugozapadne obale) (Foto: D. Ćetković)Figure 3. Boračko lake (detail from southwest coast) (Photo: D. Ćetkovic)

Slika 4. Detalj sa masiva Prenja (Foto: M. Radaković)Figure 4. Detail from Prenj Mountain (Photo: M. Radaković)


Rezultati

1. Pregled zabilježenih vrsta na Boračkom jezeru

Na Boračkom jezeru ukupno je zabilježeno 37 vrsta u toku tri dana, 07., 08. i 09.08.2012. Zabilježene su sljedeće vrste: Anas platyrhynchos, Buteo buteo, Picus viridis, Picus canus, Hirundo rustica, Delichon urbica, Motacilla alba, Turdus merula, Sylvia atricapilla, Ficedula hypoleuca, Parus major, Parus palustris, Sitta europaea, Lanius collurio, Garrulus glandarius, Passer montanus, Passer domesticus, Fringilla coelebs, Carduelis carduelis, Carduelis chloris, Coccothraustes coccothraustes, Corvus corax, Dendrocopos major, Circaetus gallicus, Ardea cinerea, Bubo bubo, Hirundo daurica, Turdus philomelos, Upupa epops, Dendrocopos medius, Phylloscopus sibilatrix.

Prilikom prstenovanja ptica na Boračkom jezeru je prstenovano 57 jedinki (Tab. 1).

Tabela 1. Pregled prstenovanih jedinki na Boračkom jezeruTable 1. Overview of ringed birds on the Boračko lake

VrstaSpecies

Broj prstenaNumber of ring

KriloWing

RepTail

PolSex

StarostAge Status Mišići

MusclesMastFat

Tjelesnomitarenje

Body molt

DatumDate

Acrocephalusarundinaceus

D009618 86,00 77,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

D009619 95,00 81,00 U 4 U 2 4 0 08.08.2012.

Acrocephalus schoenobaenus

BB22105 63,00 49,00 U 3 U 2 5 1 07.08.2012.

BB22110 62,00 50,00 U 4 U 2 5 0 07.08.2012.

BB22120 68,00 54,00 U 3 U 2 1 0 08.08.2012.

Acrocephalus scirpaceus

BB22106 65,50 59,00 U 3 U 2 1 1 07.08.2012.

BB22117 65,00 55,00 U 3 U 1 2 0 07.08.2012.

BB22118 63,00 55,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

BB22121 64,00 56,00 U 3 U 2 0 1 09.08.2012.

Alcedo atthis C011430 76,00 40,00 M 4 U 2 1 0 08.08.2012.

Garrulus glandarius 3X02288 185,00 152,00 U 4 U 2 0 0 07.08.2012.

Hirundo rustica

A25227 125,00 73,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25228 123,00 74,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25229 117,00 71,00 U 3 U 2 3 0 07.08.2012.

A25230 121,00 73,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25231 121,00 76,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25232 130,00 99,00 U 4 U 2 2 0 07.08.2012.

A25233 123,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25234 120,00 75,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25235 120,00 72,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25236 118,00 76,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25237 123,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25238 116,00 72,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25239 121,00 70,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25240 120,00 75,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.


Tabela 1. Pregled prstenovanih jedinki na Boračkom jezeruTable 1. Overview of ringed birds on the Boračko lake

VrstaSpecies

Broj prstenaNumber of ring

KriloWing

RepTail

PolSex

StarostAge Status Mišići

MusclesMastFat

Tjelesnomitarenje

Body molt

DatumDate

Hirundo rustica

A25241 121,00 75,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25242 120,00 69,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25243 124,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25244 119,00 73,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25245 120,00 70,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25246 120,00 68,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25247 118,00 86,00 M 4 U 1 0 1 07.08.2012.

A25248 120,00 73,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25249 124,00 74,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25250 122,00 77,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25251 128,00 78,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25252 121,00 71,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25253 120,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25254 122,00 77,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25255 121,00 70,00 U 3 U 1 0 1 07.08.2012.

A25256 123,00 71,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25257 122,00 63,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

Lanius collurioD009617 94,00 89,00 M 3 U 2 0 0 07.08.2012.

D009620 86,00 75,00 U 3 U 1 0 0 09.08.2012.

Motacilla alba BB22119 90,00 93,00 U 3 U 1 0 3 07.08.2012.

Parus caeruleusBB22113 65,00 56,00 U 3 U 2 0 3 07.08.2012.

BB22114 67,00 54,00 U 4 U 2 0 3 07.08.2012.

Parus major

BB22104 73,00 61,00 F 3 N 2 0 0 07.08.2012.

BB22107 76,00 65,00 F 3 U 1 0 2 07.08.2012.

BB22108 75,00 65,00 F 3 U 2 1 3 07.08.2012.

BB22111 74,00 68,00 F 3 U 1 0 2 07.08.2012.

BB22116 75,00 69,00 M 3 U 2 0 3 07.08.2012.

Parus palustris BB22115 65,00 58,00 U 3 U 2 0 3 07.08.2012.

Picus canus G001979 142,00 105,00 U 3 U 2 0 3 07.08.2012.

Sitta europaea BB22122 87,00 49,00 M 4 U 2 0 2 09.08.2012.

Sylvia atricapilla BB22109 69,00 62,00 M 3 U 1 0 3 07.08.2012.

Sylvia curruca BB22112 66,00 61,00 U 3 U 2 0 2 07.08.2012.

Pregled kodova (prema EURING) korištenih prilikom prstenovanja:Pol: U-nepoznat pol, M-mužjak, F-ženkaStarost: 3-prva godina: odrasla ptica koja se izlegla u tekućoj kalendarskoj godini; 4-poslije prve godine izleganja: odrasla ptica koja se izlegla prije tekuće kalendarske godine, ali je godina izleganja nepoznataStatus: U-status ptice nepoznat; N-ptica se gnijezdiMišići: skala od 0 do 3; Mast: skala od 0 do 8; Tjelesno mitarenje: skala od 0 do 3Overview of the codes (according EURING) used during ringing:


Sex: U-unknown sex, M-male, F-femaleAge: 3-first year: young bird which was born in this calendar year; 4-after first year of hatching: adult bird which hatched before current calendar year, but the year of hatching is unknownStatus: U-status unknown; N-breeding birdMuscle: scale from 0 to 3; Fat: scale from 0 to 8; Body molt: scale from 0 to 3

2. Pregled zabilježenih vrsta na Prenju

Na Prenju je ukupno zabilježeno 16 vrsta tokom dva dana, 10. i 11.08.2013. Zabilježene su sljedeće vrste: Saxicola rubetra, Phylloscopus collybita, Hirundo rustica, Pyrrhocorax graculus, Parus ater, Oenanthe oenanthe, Falco tinnunculus, Ptyonoprogne rupestris, Corvus corax, Loxia curvirostra, Sylvia curruca, Emberiza cia, Pheonicurus ochruros, Corvus cornix, Garrulus glandarius i Anthus spinoletta.

3. Pregled zabilježenih vrsta na Rakitnici

Na Rakitnici su zabilježene tri vrste tokom jednodnevne posjete 08.08.2012., i to Alcedo atthis, Motacilla cinerea i Cinclus cinclus. Alcedo atthis je uhvaćen u ornitološku mrežu pregrađivanjem toka rijeke Rakitnice u donjem toku ispred ušća u Neretvu i prstenovan.

Diskusija

Tokom šest dana istraživanja u periodu od 06. do 12.08.2012. godine registrovane su ukupno 52 vrste ptica na istraživanom području Boračkog jezera, dijela toka rijeke Rakitnice pri ušću u Neretvu i dijela masiva planine Prenj. Na području Boračkog jezera registrovano je 37 vrsta ptica metodama totalnog popisa vrsta ptica, odnosno metodama transekta i markiranja uz korišćenje vertikalnih ornitoloških mreža. Kako je u Studiji (Redžić, 2007) navedeno 127 vrsta ptica za ovo područje, 52 vrste zabilježene tokom ovog istraživanja predstavljaju 41% od ukupnog broja vrsta poznatih u literaturi, a na osnovu dosadašnjih istraživanja, odnosno 15,43% od ukupnog broja (338 vrsta) vrsta registrovanih u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & Drocić, 2012). Kako je na Boračkom jezeru i na jednoj lokaciji na rijeci Rakitnici sprovedeno markiranje ptica, pored podataka o migraciji i distribuciji markiranih jedinki koji se očekuju, markiranje, odnosno hvatanje ptica vertikalnim ornitološkim mrežama, doprinjelo je identifikaciji teško uočljivih vrsta, naročito u periodu ovog istraživanja, a to su novopribilježene vrste za područje Boračkog jezera i rijeke Rakitnice, sedam vrsta za faunu ptica ovog područja i to šest na području Boračkog jezera (siva žuna Picus canus, crnovrata muharica Ficedula hypoleuca, srednji djetlić Dendrocopos medius, trstenjak rogožar Acrocephalus schoenobaenus, trstenjak cvrkutić Acrocephalus scirpaceus, veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus) i jedna vrsta za područje rijeke Rakitnice (vodomar Alcedo atthis) (Redžić, 2007). Sve nove vrste za faunu ovog područja identifikovane su hvatanjem u ornitološke mreže, dok je vrsta F. hypoleuca zabeležena prilikom popisa vrsta na Boračkom jezeru i okolici. Posebno treba naglasiti prisustvo i slušanje teritorijalnog oglašavanja jedne jedinke buljine Bubo bubo na stijenama iznad jugozapadne obale Boračkog jezera. Uz dodatna istraživanja trebalo bi potvrditi gnijezdeći status ove vrste, što području daje na značaju kao mjesto gniježđenja ove vrste i ide u prilog vrednovanju za


potrebe zaštite na nacionalnom nivou. Pored ove vrste potvrđeno je gniježđenje daurske laste Hirundo daurica, čije je gnijezdo pronađeno tokom ovog istraživanja na privatnom objektu uz jugozapadnu obalu jezera.

Od ukupno 16 vrsta zabilježenih na Prenju (sl. 2 i sl. 4), vrijedan podatak predstavlja posmatranje jata žutokljunih galica Pyrrhocorax graculus na grebenu Sivadija. Jato od oko 250 jedinki je posmatrano u letu i na samom grebenu Sivadija 10.08.2012. u poslijepodnevnim satima. Ostale vrste bilježene na Prenju su uobičajene i obične vrste u fauni ptica Prenja.

Šest (Bubo bubo, Circaetus gallicus, Picus canus, Dendrocopos medius, Lanius collurio i Alcedo atthis) od ukupno registrovane 52 vrste ptica su na Aneksu I Direktive o pticama Evropske unije, koja je osnov za vrednovanje područja na međunarodnom nivou za potrebe IBA programa, ali i u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Ovim vrstama u budućnosti treba posvetiti posebnu pažnju, ali i mnogim drugim koje nisu registrovane, a potencijalno se mogu naći na ovim područjima, što treba da potvrde buduća istraživanja.

Pošto je područje planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja ušlo u proceduru za vrednovanje za zaštitu na nacionalnom novou (Redžić, 2007), treba potencirati inicijativu za zaštitu ovog područja, ali uz prethodni nastavak istraživanja sa ciljem uspostavljanja monitoringa. Područja planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja svakako treba predložiti za koncept IBA (Important Bird Areas), kako bi se prilikom definisanja ekološke mreže NATURA 2000 našla na spisku područja za ovu mrežu. Neophodna su prije svega detaljna istraživanja faune ptica u reproduktivnom periodu i definisanje statusa mnogih vrsta, kao i veličine njihovih populacija na ovim područjima, a na osnovu toga posebno označiti i štititi reproduktivna područja. Također, istraživanja treba vršiti i u vrijeme proljećne i jesenje migracije, kako bi se, eventualno, utvrdile najvažnije lokacije migracije ptica i njihove brojnosti u cilju propisivanja posebnih mjera zaštite za ta područja.

Zahvalnica

Autori se zahvaljuju dr. Milanu Stankoviću i mr. Draženu Kotrošanu na pomoći, oblikovanju i ustupljenoj literaturi prilikom pisanja ovog rada, kao i organizatoru kampa, Društvu studenata biologije u Sarajevu na pozivu i organizaciji terenskih istraživanja.

Literatura

Bibby, J.C., Burgess, D.N. & Hill, A.D., 1992: Bird Census Techniques. British Trust for Ornithology and the Royal Society for the Protection of Birds.

BirdLife International, 2013 Important Bird Areas factsheet: Boracko jezero. Downloaded from http://www.birdlife.org on 23/11/2013.

Grubač, B., 1990: Bradan - Gypaetus barbatus. Edicija «Ugrožene životinje Jugoslavije». Svjetlost i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo-Beograd.

Grubač, B. & Gašić, B., 2001: Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.

EURING: http://www.euring.org/data_and_codes/euring_code_list/index.html


Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348.

Kotrošan, D., Marinković, S., Šimić, E. & Viada, C., 2009: LEŠINARI - Priručnik za edukaciju posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, OD „Naše ptice“ (Sarajevo, BiH), Black Vulture Conservation Foundation - BVCF (Majorka, Španija) i Fond za zaštitu ptica grabljivica (Beograd, Srbija).

Marinković, S., Orlandić, Lj., Karadžić, B., 2005: Area of Griffon Vultures Gyps fulvus in Herzegovina before balkans civil conflict. I Simpozij biologa Republike Srpske, Banja Luka, knjiga sažetaka, pp: 31-32.

Marinković, S., Orlandić, Lj., Micković, B., Karadžić, B., 2007: Census of vultures in Herzegovina Vulture news, 56: 14-28.

Puzović, S., (eds.) 2000: Atlas ptica grabljivica Srbije. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd.Redžić, S., (eds.) 2007: Biodiverzitet endemnih razvojnih centara na području Hercegovine

kao doprinos stremljenjima Targets 2010. Studija za projekat Revizija konzervacijskog statusa područja Prenj, Čvrsnica, Čabulja. EKOBiH, Sarajevo.

Sibley, C. & Monroe, B., 1990-1993: Distribution and taxonomy of the birds of the world. Yale University Press, New Haven.

Sretenović, J., Durović, T., Egzokue G. I., Šečić, E. & Medicus, U., 2012: Izveštaj botaničke sekcije; Drugi međunarodni biološki kamp „Boračko jezero 2012“, Društvo studenata biologije, PMF, Sarajevo.

Summary

Territory of Boračko lake, mountains Prenj, Čvrsnica and Čabulja represent biodiversity hotspots, not only in Bosnia and Herzegovina, but also in Southeast Europe. Unique geological substrate caused development of specific flora and vegetation, which resulted in specific and diverse fauna composition. In the period from 6th to 11th August 2012. during the Second international biological camp „Boračko Lake 2012“ organized by Association of biology students from Faculty of Science, University of Sarajevo, ornithological group collected data for total of 52 bird species in the area of Boračko lake and its surroundings, lower course of River Rakitnica and its mouth into Neretva and part of Prenj Mountain. Transect and total list of species were used methods in defined areas, together with bird marking with vertical ornithological mist nets that were set in common reed Phragmites communis in southeast part of Boračko lake. Total of 57 individuals of 15 species were ringed. During these research seven species were recored in the area of Boračko lake and Rakitnica for the first time (Boračko lake: Picus canus, Ficedula hypoleuca, Dendrocopos medius, Acrocephalus schoenobaenus, Acrocephalus scirpaceus, Acrocephalus arundinaceus; Rakitnica: Alcedo atthis). Six species recorded in researched area are listed in the Annex I of the Birds Directive (Bubo bubo, Circaetus gallicus, Picus canus, Dendrocopos medius, Lanius collurio i Alcedo atthis). According to the literature, 127 bird species are known in this area, so 52 species, that are result of this research represent 41% of total known species, or 15,43% of the total number of species registered in Bosnia and Herzegovina (337 species). These data do not represent total species list of the researched area, and more intensive future research are needed to prove that. These data and results of future research should be used for evaluation of the areas on the national and international level in order to protect and to include them into the European ecological network of protected areas (IBA and NATURA 2000).


Izvještaj Ornitološke sekcije Trećeg internacionalnog biološkog kampa „Tajan 2013.“

Iva Šoštarić1, Danijela Ćetković2, Nathalie Boesch3

Šoštarić, I., Ćetković, D., Boesch, N., 2013: Report of ornithology section of third international biology camp “Tajan 2013”

From July 31st to August 4th, 2013 ornithology section conducted a study of ornithological biodiversity of Nature park Tajan, within the 3rd international biology camp ‘’Tajan 2013’’. During that period 31 bird species have been recorded in the studied area.

Key words: report, ornithology, Tajan, 2013

Uvod

U sklopu 3. internacionalnog biološkog kampa „Tajan 2013.“ u organizaciji Društva studenata biologije, Ornitološka sekcija je provela istraživanje ornitofaune Parka prirode Tajan. Na području Parka prirode Tajan do sada nije provedeno ciljano detaljno ornitološko istraživanje, pri čemu dostupni ornitološki podatci o okolici parka nisu recentni (Obratil, 1967-1977). Ovaj rad daje kratak pregled zabilježene ornitofaune.

Metode rada

Terenski rad, koji je prvenstveno imao za cilj upoznati članove sekcije s ornitološkim metodama i osnovama raspoznavanja vrsta ptica, odvijao se u razdoblju 31.07.-04.08.2013. Članovi Ornitološke sekcije bili su smješteni u kampu Kamenica, te su sukladno tome svi jutarnji terenski izlasci provođeni u okolici te lokacije (sl. 1 i 2).

Prilikom istraživanja koristila se najjednostavnija metoda opće inventarizacije ornitofaune. Sastavljala se generalna lista vrsta tako da su tijekom boravka na terenu popisivane sve opažene i determinirane vrste ptica (Tab. 1). Na taj način skupljeni podatci pružaju nam osnovnu informaciju o prisustvu ili odsustvu rijetkih i ugroženih vrsta, te o vezanosti određenih vrsta za specifična staništa i/ili nadmorske visine. Tijekom istraživanja korišteni su dalekozori i Collins Bird Guide (Svensson, 2009) kao standardna oprema. Dnevni terenski rad bi uglavnom trajao od 06:00h do 10:00h, što se poklapa s periodom najveće aktivnosti ptica. Ukoliko je program Kampa to dopuštao, s radom bi se nastavljalo i u kasnijim popodnevnim satima sve do sutona. Provedena je također demonstrativna uporaba zvukovnog vaba ciljanog na vrste sova, tijekom večeri 02.08.2013.

1 Udruga BIOM, Preradovićeva 34, 10000 Zagreb, Hrvatska2 Društvo studenata biologije, Antuna Hangije 123b, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina3 Stowarzyszenie Ekoskop, 28/4 Ul. Lubelska, 35-205 Rzeszow, Poljska


Slika 1. Satelitski prikaz istraživanog dijela Parka prirode TajanFigure 1. Satellite view of the researched part of the Tajan Nature Park

Slika 2. Prikaz prevladavajućeg staništa na obrađenom području, mješovite planinske šume uz rijeku

Figure 2. The view of the prevailing habitat in the researched area, mixed mountain forests along the river


Rezultati

Tablica 1. Popis vrsta uz broj jedinki zabilježenih tijekom istraživanja, s pridruženim odgovarajućim statusima prema IUCN crvenoj listi, Bonnskoj i Bernskoj konvenciji, te

Europskoj direktivi o pticama (Dodatak II). Table 1. Species list with the number of individuals recorded during the research, with respective statuses according to the IUCN Red List, Bonn and Bern Convention and the

European Bird Directive (Annex II).

Br.No.

Znanstveno ime vrsteScientific name


IUCN Bonn Bern EU direktivaBird Directive

1. Buteo buteo 2 LC II II

2. Streptopelia decaocto 2 LC III

3. Columba livia domestica 5 LC III II-A

4. Dryocopus martius 2 LC II I

5. Picus canus 1 LC II I

6. Dendrocopos major 5 LC II

7. Dendrocopos minor 1 LC II

8. Motacilla alba 6 LC II

9. Motacilla cinerea 9 LC II

10. Cinclus cinclus 6 LC II

11. Erithacus rubecula 7 LC II II

12. Phoenichurus phoenichurus 3 LC II II

13. Turdus merula 10 LC III I

14. Sylvia atricapilla 6 LC II II

15. Phylloscopus trochilus 1 LC II II

16. Phylloscopus collybita 1 LC II II

17. Troglodytes troglodytes 4 LC II

18. Muscicapa striata 3 LC II II

19. Parus major 11 LC II

20. Parus ater 2 LC II

21. Parus cristatus 3 LC II

22. Parus palustris 5 LC II

23. Aegithalos caudatus 12 LC II

24. Sitta europaea 8 LC II

25. Lanius collurio 16 LC III

26. Pica pica 1 LC II-B

27. Corvus corax 2 LC III

28. Garrulus glandarius 9 LC II-B

29. Passer montanus 21 LC III

30. Fringilla coelebs 5 LC III

31. Carduelis carduelis 4 LC II


Diskusija

Tijekom istraživanja je zabilježena 31 vrsta ptica. Mali broj zabilježenih vrsta je posljedica više razloga. Prvenstveno, većina studenata koji su sudjelovali u istraživanju nije imala prethodnog iskustva s ornitološkim istraživanjima što je bio ograničavajući faktor. Drugi značajan razlog manjeg broja zabilježenih vrsta je kratkoća istraživanja, odnosno istraživanje je provođeno tijekom svega pet dana. S druge strane, istraživanje se većinski odvijalo na staništima zajednice mješovite, pretežito bukove šume, jer je zbog nedostatka prijevoza do udaljenijih dijelova parka bilo onemogućeno intenzivnije istraživanje drugih staništa i šireg područja. Zbog toga su vrste vezane uz druge tipove staništa slabo zastupljene. Također, članovi ornitološke sekcije su bili ograničeni na lokacije koje rano ujutro mogu doseći pješice. Dobiveni podatci stoga ne daju dobar uvid u ornitofaunu Parka prirode Tajan. Za potpuniju sliku potrebni su, uz neophodno istraživanje gnjezdarica u proljeće, i podatci o zimovanju, te jesenskoj i proljetnoj migraciji.

Literatura

Bibby, C., Jones, M. & Marsden, S., 1998: Bird Surveys: Expedition Field Techniques. Royal Geographical Society, London.

Obratil, S., 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine I (Passeriformes). GZM BiH (PN) NS 5: 191-268.

Obratil, S., 1968: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes, Podicipediformes, Pelacaniformes, Ciconiiformes, Anseriformes). GZM BiH (PN) NS 6: 227-254.

Obratil, S., 1972: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Falconiformes). GZM BiH (PN) NS 10: 139-155.

Obratil, S., 1975: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine IV (Galliformes, Gruiformes). GZM BiH (PN) NS 13: 153-161.

Obratil, S., 1976: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine V (Charadriiformes). GZM BiH (PN) NS 15: 221-241.

Obratil, S., 1977: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine VI (Columbiformes, Cuculiformes, Strigiformes, Caprimulgiformes, Apodiformes, Coraciformes, Piciformes). GZM BiH (PN) NS 16: 203-223.

Roche, J. C., 1997: All the Bird Songs of Britain and Europe. Fremeaux, France.Svensson, L., 2009: Collins Bird Guide. HarperCollins Publishers, London.

Summary

Ornithology section conducted a study of ornithological biodiversity of Tajan Nature Park, during the 3rd international biology camp ‘’Tajan 2013’’, organized by Association of Biology Students. This research had a primarily educational purpose, and it applied a simple method of compiling a general species list. Fieldwork was conducted from July 31st to August 4th, 2013. During that period, 31 bird species were recorded in the studied area. The obtained data does not provide sufficiently comprehensive assessment of ornithological biodiversity of Tajan Nature Park, for which a more thorough research is necessary.


Iz ornitološke bilježnice Zapis o prugastom orlu (Aquila fasciata) u Duvanjskom polju

A record of Bonelli’s Eagle (Aquila fasciata) in Duvanjsko Polje: In late morning of 18 April 2008 we saw a Bonelli’s Eagle, perched atop a 2-3 m high, solitary bush, 50-70 m from the main road M-15 near the village of Mesihovina at the southern rim of Duvanjsko Polje.

Distribucija prugastog orla (Aquila fasciata) na zapadnom Balkanu je ograničena na suhu mediteransku klimatsku zonu istočnog Jadrana. U svim zemljama bivše Jugoslavije ova vrsta je veoma rijetka i procjenjuje se da gnijezdi svega 6 do 11 parova [Burfield, I. & Bommel van F., 2004: Birds in Europe: Population Estimates, Trends and Conservation Status, BirdLife Conserv. Ser. 12]. U Bosni i Hercegovini jedino poznato gniježđenje je zabilježeno kod Stoca u maju 1984. godine [Marinković, S. & Orlandić L., 1989: Prvi nalaz planinskog orla (Hieraaetus fasciatus V.) na gniježđenju u Jugoslaviji. Larus, 40: 179-183]. Pošto nije bilo novih opažanja od 1995., ova vrsta je označena kao „vjerovatno izumrla“ u Bosni i Hercegovini [Kotrošan, D., 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-86]. U kasno jutro 18.04.2008. godine vidjeli smo prugastog orla na vrhu osamljenog grma 2-3 metra visine, na 50 do 70 m od magistralnog puta u blizini sela Mesihovina (43° 34’ 40’’ N, 17° 17’ 09’’ E; 920 m n.v.) na južnom obodu Duvanjskog polja (Kanton 10). Pticu smo determinisali uz pomoć teleskopa (30-60x) na osnovu njegove veličine (otprilike kao orao zmijar Circaetus gallicus), relativno male glave, pernatih nogu, redovito zarubljenog, kvadratnog repa i dugih krila koja dosežu do oko pola duljine repa. Na osnovu svijetloriđeg trbuha i bedara, tankih tamnosmeđih pruga na vratu i donjem dijelu grudi i finih pruga na repu, te nedostatku tamne subterminalne trake, zaključili smo da se radi o mladom (juvenilnom) primjerku starosti 2-3 godine. Iako odrasli (immaturus) primjerci znaju odlutati daleko izvan zone gniježđenja, dato posmatranje ukazuje da ova vrsta može biti redovna u Bosni i Hercegovini.

Dr. Peter Sackl, Universalmuseum Joanneum – Biowissenschaften, Weinzöttlstraße 16, A – 8045 Graz,

Austrija; [email protected] Kitonić,

Crepina 44, HR – 20355 Opuzen, Hrvatska; [email protected]

Opažanje kostoberine, Gypaetus barbatus (Linnaeus, 1758), u srednjoj Bosni maja 2013. godine

The observation of Lammergeier, Gypaetus barbatus (Linnaeus, 1758), in central Bosnia, May 2013: The Lammergeier was spotted on mountain Vlašić in the area of Vlašićka Gromila and Ugar canyon in May 2013.

U maju 2013. godine opazili smo kostoberinu na dva lokaliteta planine Vlašić. Prvi lokalitet je Vlašićka Gromila (N: 44°28’92.29”; E:17°66’83.40”) gdje je kostoberina


opažen 16. i 17.05.2013., a drugi kanjon Ugra-litice (N: 44°25’05.39”; E:17°25’09.34”) gdje je opažen 04.06.2013. Nismo sigurni u to da li su u pitanju dva primjerka ili isti primjerak koji je neko vrijeme lutao po planini. Po našem mišljenju male su šanse da kostoberina gnijezdi na Vlašiću. Treba istaći da je ovim potvrđena informacija o pojavi „velikog orla“ koju smo dobijali od vlašićkih čobana dvije godine unazad. Istovremeno, informaciju o prisustvu (odstrijeljenom primjer-ku) crkavice, Neophron percnopterus (Linnaeus, 1758), na planini Ra-duša septembra 2010. godine (J. Selimhodžić, pers. comm.) do danas nismo mogli potvrditi.

Narcis Drocić i Sumeja Drocić, Begov Han bb, 72233 Žepče, [email protected]

Kratkoprsti kobac (Accipiter brevipes) u Hercegovini 2011. i 2012. godine

Levant Sparrowhawk (Accipiter brevipes) in Herzegovina in 2011 and 2012: Levant Sparrowhawk was recorded in Herzegovina in 2011 and 2012 in the areas of Hodbina near Mostar, and between the villages of Batkovići and Kifino selo, and also between Strujići and Prh villages.

Slika 1. Kostoberina iznad Vlašićke Gromile (Foto: Narcis i Sumeja Drocić)

Figure 1. Lammergeier over Vlašićka Gromila (Photo: Narcis & Sumeja Drocić)

Slika 1. Kratkoprsti kobac u Hodbini kod Mostara (Foto Narcis i Sumeja Drocić)Figure 1. Levant Sparrowhawk in Hodbina near Mostar (Photo: Narcis & Sumeja Drocić)


Još daleke 1978. ili 1979. godine, kada sam sa svojim amidžama hvatao štigliće i lugarine u Mostaru, imao sam priliku da nam se u mrežu uplete mužjak kratkoprstog kopca (Accipiter brevipes). Tad mi je amidža Mehmed, objašnjavajući glavnu razliku između njega i ovog „običnog ptičara“, rekao: „Ovaj ti, Narca, dolazi u septembru i bude čitave zime oko Mostara i po Mostarskom blatu.... ali nisam ga vidio da tu leže....“ Više od tri decenije kasnije, u septembru 2011. i 2012. godine, Drocić Sumeja i ja smo imali tri nalaza ove vrste. Kod Hodbine u blizini Mostara 09.09.2011. našli smo jedan primjerak na topolama uz cestu Buna-Stolac, na oko pet kilometara od rijeke Bune. Drugi put smo jedan primjerak vidjeli na električnom stubu između Batkovića i Kifinog sela na cesti Nevesinje-Gacko, 27.09.2011. Posljednji nalaz uključio je jedan primjerak viđen 03.09.2012. uz cestu M-6, Ljubinje- Popovo polje, između sela Strujići i Prh. Informacije o prisustvu ove vrste u Mostarskom blatu dobijene od mostarskih ptičara nismo mogli potvrditi prilikom naših boravaka 2011. i 2012. godine.

Narcis Drocić i Sumeja Drocić, Begov Han bb, 72233 Žepče, [email protected]

Ružičasti čvorak (Sturnus roseus) u Mostarskom blatu

Rosy Starling (Sturnus roseus) in Mostarsko blato: A flock of 34 Rosy Starlings was recorded in Mostarsko blato on 29.05.2012. The birds were recorded on cherry tree, together with Common Starlings.

U sklopu projekta „Kraška polja Bosne i Hercegovine-močvare od državnog i međunarodnog značaja“ 29.05.2012. godine bio sam na terenu u Mostarskom blatu sa botaničarima Sabahetom Abadžić, muzejskom savjetnicom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i dr. Gerhardom Bronneom koji su vršili istraživanja, dok sam ja snimao video materijal za film o kraškim poljima i posmatrao ptice. Pri povratku, u toku vožnje, učinilo mi se da sam vidio pticu sasvim neobično obojenu ružičastom bojom. Izašao sam iz automobila, ali ptice nije bilo. Popeo sam se u obližnji vinograd koji se nalazi u selu Ljuti Dolac i na trešnji vidio 34 ružičasta čvorka (Sturnus roseus) kako se hrane u mješovitom jatu sa običnim čvorcima. Uspio sam napraviti kvalitetan video snimak u HDV formatu. Kratko smo uživali u nesvakidašnjem prizoru, a onda se jato dalo u paničan bijeg. Silueta kopca na nebu iznad vinograda je bila znak da ih taj dan više nećemo vidjeti.

Ilhan Dervović,Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo

Potvrda o mjestu prstenovanog zelendura nađenog u Bosni i Hercegovini 2008. i novi nalaz prstenovanog zelendura iz 2013. godine

Confirmation of the location of ringed Greenfinch found in Bosnia and Herzegovina in 2008 and the new finding of ringed Greenfinch in 2013: Ringed Greenfinches (Carduelis chloris) coming from central Europe (Czech Republic and Slovakia) were recorded two times in central Bosnia within last five years.


U broju 6 Biltena objavljen je nalaz prstenovanog zelendura (Carduelis chloris) u Begovom Hanu kod Žepča [Drocić, N. & Drocić, S., 2010: Nalaz prstenovanog zelendura (Carduelis chloris) u Begovom Hanu kod Žepča. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 6(6): 67]. Zahvaljujući Antunu Žuljeviću dobijeni su sljedeći podaci o prstenovanoj ptici: prstenovan u Češkoj 08.04.2006. u mjestu Zahlinice, Kromeriz; koordinate 49.17 N i 17.30 E; prstenovač Sitko Jilji; dužina pređenog puta 549 km. Novi nalaz prstenovanog mužjaka zelendura potječe sa istog lokaliteta kao i prvi. Posmatran je tri dana (od 11. do 13.02.2013.) kako se hrani na hranilištu u jatu od 18 zelendura. Napravljeno je nekoliko fotografija, ali se sa njih moglo pročitati samo sljedeće: NMUSEUM – SLOVAKIA – N ..... 523. Broj „2“ je nesigurno očitan. Podaci sa djelimično očitanog prstena su preko Antuna Žuljevića proslijeđeni ali nam još nije stigao odgovor sa podacima o prstenovanju. Prezentirani nalazi prstenovanih zelendura ukazuju da se radi o pticama iz srednje Evrope koje zimuju ili su na migraciji kroz područje srednje Bosne.

Slike 1-3. Prsten zelendura zabilježenog 11.02.2013. u Begovom Hanu (Foto: Drocić Narcis)Figures 1-3. Ring on Greenfinch registered on 11.02.2013. in Begov Han

(Photo: Drocić Narcis)

Narcis Drocić i Antun Žuljević Begov Han bb, 72233 Žepče, [email protected],

Vere Gucunje 20, 25000 Sombor, [email protected]

Druga dopuna poznavanju ptica Blagaja i njegove okoline

Second supplement to knowledge of birds of Blagaj and its vicinity: While visiting Bunica camp on 11th March 1990 I registered five Redwings (Turdus iliacus) feeding on the ground. Further upstream on the same day one male Pintail (Anas acuta) was recorded. Also, on 24th April 1990 in the Bunica camp I recorded one Eurasian Nuthatch (Sitta europaea). These are new species to the area of Blagaj which brings total number of species to 156.

Posmatrajući ptice u kampu Bunica 11.03.1990. zabilježio sam pet primjeraka Turdus iliacus kako se hrane na zemlji. Istog tog dana nešto malo dalje uzvodno na Bunici jedan mužjak Anas acuta je poletio sa rijeke. 24.04.1990. boraveći ponovo u kampu Bunica, primijetio sam prvi put jedan primjerak Sitta europaea na topolama. Ove vrste se ne navode u radu koji sam objavio 1990. godine [Bem, D., 1990:


Ornitofauna Blagaja i njegove okoline. Godišnjak biološkog instituta, 43: 83-100], a također nisu ni dio prve dopune koju je uradio Dender 2006. godine [Dender, D., 2006: Dopuna poznavanju ptica Blagaja i njegove okoline. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 2(2): 28-30]. U ovome trenutku prema publikovanim podacima spisak registrovane ornitofaune za područje Blagaja i okoline uključuje 156 vrsta.

Denis BohmOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo

Gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia) na Romaniji

White Stork (Ciconia ciconia) nesting in Romanija: The nesting of White Stork was recorded on Romanija mountain in 2012 and 2013.

U 2012. godini po prvi put je zabilježeno gniježđenje bijele rode na Romaniji, tačnije na lokaciji Glasinac. Na istoj je lokaciji pet do šest jedinki posmatrano svake godine od 1996. godine, ali se nisu gnijezdile. Prvo gniježđenje je zabilježeno na drvenom nosaču za struju. U 2013. godini zabilježena su tri mlada u datom gnijezdu. Pored tog gnijezda na oko 500 metara visine, također na drvenom nosaču za struju, podignuto je još jedno gnijezdo, ali ono nije bilo aktivno.

Slike 1-2. Gnijezda bijele rode na Romaniji 2013. godine (Foto: Borivoje Žuža)Figures 1-2. Nests of White Stork on Romanija in 2013 (Photo: Borivoje Žuža)

Dražen Kotrošan i Borivoje ŽužaOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


Velika ušara (Bubo bubo) u pećini Golubinka kod Stoca

Eurasian Eagle-Owl (Bubo bubo) in the Golubinka cave near Stolac: On 22.09.2013., a feather of an owl which was determined to be Eurasian Eagle-Owl (Bubo bubo) was found in the Golubinka cave near Stolac.

U sklopu projekta „Protection of Bats in the Neretva River Catchment Area“ 22.09.2013. ekipa članova Centra za krš i speleologiju koju su sačinjavali Jasminko Mulaomerović, Ilhan Dervović, Simone Milanolo i ja istraživala je pećine u blizini Stoca. Tom prilikom smo u pećini pronašli pero sove koja je jedan od najvećih predatora šišmiša. Na osnovu determinacije uz pomoć priručnika za determinaciju [Brown, R., Ferguson, J., Lawrence, M. & Lees, D. 2003: Tracks & Signs of the Birds of Britain & Europe. A&C Black, Edinburgh] utvrđeno je da pero pripada velikoj ušari (Bubo bubo). Ovaj nalaz ukazuje da data vrsta vjerovatno boravi u okolini spomenute pećine.

Tarik Dervović,Centar za krš i speleologiju

Kalesijska 1, 71000 Sarajevo, [email protected]

Golub dupljaš (Columba oenas) u srednjoj i sjevernoj Bosni u 2013. godini

Stock Dove (Columba oenas) in central and northern Bosnia in 2013: Stock Dove was recorded in Haljinići (one pair), Žepačko polje (three individuals) and Babino Brdo and Groblje near Derventa (one pair each) in 2013.

U 2013. godini golubove dupljaše (Columba oenas) smo zabilježili na nekoliko lokaliteta u srednjoj i sjevernoj Bosni. U gornjoj zoni područja na Haljinićima, zajedno smo (Dervović Ilhan, Drocić Narcis i Drocić Sumeja) posmatrali jedan par koji se zadržao tri dana (od 05. do 08. marta). Hranili su se na vlažnim livadama, a spavali u obližnjem hrastovom šumarku. Na datom području su se zadržali samo dok nije prošlo loše vrijeme (niske temperature i kiša). Čim je otoplilo nestali su, pa se ovaj nalaz može smatrati kao posmatranje ove vrste na seobi. Ovo je 213. vrsta zabilježena na datom području od 2007. godine kada se vrše sistematska istraživanja [Kotrošan, D. & Hatibović, E., eds. 2012: Stanje biodiverziteta prirodnog močvarnog područja Bistrik]. Tri primjerka goluba dupljaša opazio je Narcis Drocić 11.09.2013. na preletu iz Žepačkog polja pored rijeke Bosne, prema dijelu polja preko željezničke pruge. Na tom mjestu se u septembru skuplja veliki broj svih naših golubova na hranjenju po poljima pod žitaricama. U dva odvojena navrata Narcis i Sumeja Drocić su zabilježili po jedan par goluba dupljaša u okolini Dervente. Prvi put na lokalitetu Babino Brdo-sjeverno od Dervente 08.04.2013., a drugi put na lokalitetu Groblje pored ceste M-17 blizu raskrsnice za Derventu 23.05.2013. Po našoj pretpostavci, ova bi vrsta mogla da gnijezdi na oba lokaliteta iako samo gniježđenje nije neposredno utvrđeno. Narcis Drocić je kod Doboja 23.08.2013., uz magistralnu cestu M-17, u blizini željeznog mosta preko rijeke Bosne, posmatrao četiri ptice (dvije stare i dvije mlade). Stajale su na elektrokablovima zajedno sa jatom od 57 golubova grivnjaša (Columba palumbus) i više od 150 običnih golubova (Columba livia).


Slika 1. Par golubova dupljaša na Haljinićima kod Kaknja (Foto: Narcis i Sumeja Drocić)Figure 1. The pair of Stock Doves in Haljinići near Kakanj (Photo: Narcis & Sumeja Drocić)

Narcis Drocić, Sumeja Drocić i Ilhan Dervović Begov Han bb, 72233 Žepče, [email protected]

Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo

Zanimljivi eksponati crvenonoge vjetruše (Falco vespertinus) iz Franjevačke klasične gimnazije u Visokom

Interesting Red-footed Falcon (Falco vespertinus) exhibits from Franciscan Grammar School in Visoko: The Collection of the Franciscan Grammar School in Visoko holds exhibits of male and female Red-footed Falcon from 1877.

Prilikom pregleda zbirke životinja u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom pronađena su dva interesantna eksponata crvenonoge vjetruše (Falco vespertinus). Radi se o mužjaku i ženki ulovljenim 25.05.1877. godine, a legator je Hodek. S obzirom da je poznato da je Zemaljski muzej u Sarajevu osnovan 1888. godine, a muzejsko društvo nekoliko godina ranije, starost navedenih eksponata ukazuje da ne vode porijeklo iz zbirke koju je formirao u Sarajevu Othmar Reiser, što sam kasnije i potvrdio pregledom eksponata crvenonoge vjetruše u sarajevskoj zbirci. Nažalost, izostaju podaci o mjestu gdje su jedinke ulovljene i o načinu na koje su dospijele u zbirku u Visokom. Uzimajući u obzir da su preparati ptica u Zemaljskom muzeju koje je sakupio Hodek uglavnom sa područja Posavine (npr. Rača, Bijeljina, Orašje) za pretpostaviti je da su i navedeni primjerci vjetruša sa istog područja.


Slike 1-2. Primjerci crvenonoge vjetruše iz zbirke u Visokom (Foto: Dražen Kotrošan)Figures 1-2. Specimens of Red-footed Falcon from collection in Visoko (Photo: Dražen

Kotrošan)

Dražen KotrošanOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Gniježđenje drozda borovnjaka (Turdus pilaris) na Kupreškom polju

The breeding of Filedfare (Turdus pilaris) in Kupreško polje: On the 1st and 9th June 2013, a pair of Fieldfares (Turdus pilaris) expressing territorial behavior was observed in the Zlosela village in Kupreško polje. So far, this is the second recorded breeding of this species in Bosnia and Herzegovina.

Prilikom kartiranja prdavca (Crex crex) i sivog svračka (Lanius minor) 01.06.2013. posmatrana su dva primjerka drozda borovnjaka (Turdus pilaris) na Kupreškom polju, u selu Zlosela na 1200 m n.v. Jedna jedinka sakupljala je gusjenice na tlu, dok je druga pjevala na bijelom boru (Pinus silvestris). Na istom lokalitetu par drozdova borovnjaka uočen je 09.06.2013. Mužjak se konstantno oglašavao sa dalekovodne žice, dok je ženka stajala na bijelom boru. Obje ptice su u više navrata pokazivale agresivno ponašanje prema sivim vranama (Corvus cornix) i svrakama (Pica pica). Zbog visoke zeljaste vegetacije i mogućnosti postojanja minskih polja, pomenuti lokalitet nije detaljno pretraživan, tako da gnijezdo nije uočeno. Međutim, zbog prisustva mužjaka i ženke u dva navrata na istom lokalitetu u reproduktivnom periodu, uz pokazivanje teritorijalnog ponašanja, može se smatrati da je drozd borovnjak gnijezdio na Kupreškom polju u 2013. godini. Poslije gniježđenja borovnjaka na Ilidži pored Sarajeva [Dender, D. & Kotrošan, D, 2006: First data on the breeding of Fieldfare Turdus pilaris in Bosnia and Herzegovina. Acrocephalus, 27(128-129): 69-71] nalaz sa Kupreškog polja je tek drugo potvrđeno gniježđenje ove vrste u Bosni i Hercegovini.


Slike 1-2. Drozd borovnjak pjeva sa dalekovodne žice u Kupreškom polju (Foto: Goran Topić)Figures 1-2. Fieldfare singing on electricity pylon wire in Kupreško Polje (Photo: Goran Topić)

Goran TopićOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Mladen TopićOŠ “Nemanja Vlatković”, Omladinska 1, 70270 Šipovo, [email protected]

Biljana BlanušaBranka Ćopića 30, 70270 Šipovo

Korekcija rada Pregled ornitoloških zbirki zatečenih u Zavičajnom muzeju u Travniku 2010. godine

U radu „Pregled ornitoloških zbirki zatečenih u Zavičajnom muzeju u Travniku 2010. godine“ u tabeli na strani 76 i na slici 1 na strani 77 greškom je potpisana močvarna sova (Asio flammeus) umjesto male ušare (Asio otus). Greška je nastala uslijed prepisivanja iz evidencije o izložbenoj zbirci gdje je primjerak pogrešno determinisan, odnosno prilikom pisanja rada nije unesen korigovan podatak revidirane determinacije. Zahvaljujemo Marku Šćibanu i Alu Vrezecu za ukazani propust.

Dražen Kotrošan i Narcis Drocić


UPUTSTVO ZA AUTORE Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini” je publikacija u kojoj se

objavljuju naučni i stručni radovi, kratka saopštenja, istorijski pregledi o ornitologiji Bosne i Hercegovine, popisi i pregledi faune ptica pojedinih lokaliteta i područja. Bilten, također, obuhvata i izvještaje o projektima vezanim za ornitofaunu BiH, staništa ptica ili druge ornitološke projekte u BiH, informacije o člancima o ornitofauni BiH objavljenim u drugim časopisima i druge informacije o ornitofauni i ornitologiji naše zemlje.

Publikovani podaci u Biltenu se odnose na bosanskohercegovačku ornitofaunu i staništa ptica.

U Biltenu će biti objavljeni samo prilozi koji ranije nisu publikovani. Prilozi koji se

objavljuju moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini (bosanski, hrvatski ili srpski). Radovi moraju biti jasni i sa grafičkim prilozima odgovarajućeg kvaliteta. Svi grafički prilozi (slike, grafikoni i sl.) moraju biti crno-bijeli. Uz slike je obavezno ime autora slike. Naslovi tabela se navode iznad tabela, a slika i grafičkih priloga ispod istih. Naslovi slika i tabela i glavne rubrike u tabelama moraju biti napisani na jednom od lokalnih jezika i na engleskom jeziku.

Originalni naučni radovi moraju da sadrže poglavlja Uvod, Materijal i metode rada (ili samo Metode, Metode i istraživano područje i sl.), Rezultati, Diskusija, Zaključak i Literatura. Autorima je dozvoljeno da spajaju poglavlja Rezultati i Diskusija i Diskusija i Zaključak. Ukoliko se želi izraziti zahvalnost nekome, poglavlje Zahvalnica se nalazi prije Literature. Svaki rad mora da sadrži kratak sažetak (Abstract) prije uvoda i opširan sažetak (Summary) na kraju rada napisane na engleskom jeziku. Kratki naučni članci ne moraju imati navedena poglavlja izdvojena, ali moraju imati u tekstu naglašene osnovne dijelove (metode rada, rezultate i sl.), dok prilozi za rubrike “Iz ornitološke bilježnice“, “Objavljeno o ornitofauni Bosne i Hercegovine“ i „Izvještaj o radu Mreže posmatrača ptica“ i stručni radovi ne moraju sadržati navedena poglavlja.

Prilozi moraju biti pripremljeni u Word-u sa sljedećim postavkama: format A4, pismo Times New Roman i margine 2 cm sa svake strane.

NaslovNaslov rada mora biti kratak i koncizan. Ispod naslova na prvoj strani treba da

stoje ime(na) autora, adrese (poštanska i mail) i institucija ili organizacija. Ispod naslova na istoj strani stoje naslov rada i sažetak na engleskom (do 100 riječi) i ključne riječi (do pet riječi).

LiteraturaU spisku citirane literature radovi se navode po abecednom redu prezimena

autora. Ukoliko je jedan autor u istoj godini objavio više radova, pored godine abecedno se dodaju mala slova.

U tekstu se citira autor i godina objavljivanja po sljedećem obrascu:• radovi koji imaju jednog autora: Gašić (2001), ili (Gašić, 2001)• radovi koji imaju dva autora: Mulaomerović i Kotrošan, 2001 ili Mulaomerović


& Kotrošan, 2001 odnosno (Mulaomerović i Kotrošan, 2001) ili (Mulaomerović & Kotrošan, 2001)

• radovi koji imaju tri ili više autora: Kotrošan et al. (2004) ili Kotrošan i sar. (2004), ili (Kotrošan et al., 2004) ili (Kotrošan i sar., 2004)

• kod citiranja više radova iza svakog autora i godine stoji oznaka “;” (npr. Obratil, 1980; Reiser, 1939)

• prilikom citiranja podataka sa interneta neophodno je dati punu adresu web stranice sa koje su preuzeti (npr. http://www.gljive.com) ili ukoliko postoji autor priloga, njegove podatke (prezime i godina objavljivanja)

• u rubrici “Iz ornitološke bilježnice” radovi se citiraju kompletni unutar članka (npr. Data vrsta u Bosni i Hercegovini je zabilježena svega tri puta [Obratil, 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 6: 227-254]).

Ukoliko je autor koji se citira nepoznat, koristi se oznaka Anonim. Ukoliko se u tekstu citira usmeno saopštenje, navodi se prvo slovo imena i prezime osobe koja je dala informaciju i oznaka za usmeno saopštenje (npr. D. Dender, pers. comm. ili D. Dender, viva voice). Ukoliko se citira neobjavljen pismeni podatak, koristi se prvo slovo imena i prezime autora i oznaka za neobjavljeni materijal (npr. I. Dervović, unpubl. ili I. Dervović, in litt.).

U popisu literature citiranje se vrši na sljedeći način. Literatura se citira prema sljedećim obrascima:

• radovi objavljeni u časopisu Gašić, B., 2001: Rezultati istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia

10: 108-127.• knjige Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und

Herzegovina. Wien.• poglavlja u knjizi ili rada iz zbornika radova Vasić, V., 1995: Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od među-

narodnog značaja. In: Stevanović, V. & Vasić, V., 1995: Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ecolibri, Beograd..

• kongresna saopštenja Kotrošan, D. & Lelo, S., 2002: Prilog poznavanju problema funkcije, održava-

nja i korišćenja ornitoloških zbirki. Muzeološko savjetovanje “Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i prirodoslovnih zbirki u održivom razvoju”, Rijeka, knjiga sažetaka, pp: 46.

• diplomski radovi, magistarske teze ili doktorske disertacije Kotrošan, D., 2004: Ornitofauna Hercegovačkog vinograda “Željuša”. Magi-

starska teza. Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.• citati sa interneta ukoliko postoje podaci o autoru, citira se prema njegovom prezimenu,

a puna adresa web stranice kao izvor (npr. Lister, S. & Hall, M., 2001: Bird observations in Hutovo blato on April 13th 2001. http://www. ptice. net.). Ukoliko nije poznat autor, na kraju popisa literature treba navesti pune podatke o web stranici sa koje potiču (npr. http://www. ptice. net)


Prilozi se šalju na adresu Ornitološkog društva “Naše ptice“ (Semira Frašte 6, 71 000 Sarajevo) ili na mail adrese [email protected] ili [email protected] sa naznakom “za Bilten“.

INSTRUCTIONS TO AUTHORSThe Bulletin of the Birdwatchers Network in Bosnia and Herzegovina publishes

scientific and professional papers, short communications, and historical reviews on ornithology in Bosnia and Herzegovina, as well as lists and reviews of bird fauna at some localities and regions of the country. Bulletin also publishes reports on projects regarding bird fauna of B&H, bird habitats, or other ornithological projects in B&H, information on articles on B&H ornithofauna published in other journals, and other information on ornithofauna and ornithology in our country.

Data published in the Bulletin exclusively refer to Bosnian-Herzegovinian ornithofauna and bird habitats.

The Bulletin will only publish contributions that have not been published earlier. Contributions to be published should be written in one of the official languages in Bosnia and Herzegovina (Bosnian, Croatian, and Serbian). Papers should be clear and with graphic contributions of appropriate quality. All graphic contributions (photos, figures, graphs etc.) should be black-and-white. Photos must contain name of their author. Tables should be headed by titles placed above them, and titles of photos and graphic contributions should be placed under them. Titles of figures, photos and tables, and of the main paragraphs in tables should be written both in one local language and English.

Original scientific papers must contain the following chapters: Introduction, Material and Methods (or Methods, or Methods and the researched area), Results, Discussion, Conclusion, and Literature (References). Authors may jointly combine the chapters Results and Discussion, and Discussion and Conclusion. If acknowledgements are intended, the chapter Acknowledgements should be placed before Literature. Each paper has to contain a short abstract (Abstract) before Introduction, and an extensive summary (Summary) at the end of a paper. Both Abstract and Summary should be in English. Short scientific articles do not have to contain the mentioned chapters as separated, but must contain the basic parts emphasized in the text (methods, results, etc.), while contributions in the sections «From the ornithological notebook», «Published on the ornithofauna of Bosnia and Herzegovina» and «Reports on the work of the Birdwatchers Network», as well as professional papers do not have to contain the mentioned chapters.

Papers should be prepared as Word documents, A4 format, in Times New Roman script, with 2cm margins on both sides.

TitleTitle of paper should be short and precise. Under the title, on the first page, the

name(s) of author(s) should be stated, addresses (postal and e-mail), and names of


institutions or organizations of the author(s). On the same page, under the title, the English title and abstract (up to 100 words) should be placed, as well as key words (up to 5 words).

References References should be cited in alphabetical order, by surname. If the author has

published more than one work in a year, a small letter is added to the year. In the text author and year are cited as follows:

• Works of one author: Gašić (2001), or (Gašić, 2001)• Works of two authors: Mulaomerović i Kotrošan, 2001 or Mulaomerović &

Kotrošan, 2001, or (Mulaomerović i Kotrošan, 2001), or (Mulaomerović & Kotrošan, 2001)

• Works of three and more authors: Kotrošan et al. (2004), or Kotrošan i sar. (2004), or (Kotrošan et al., 2004), or (Kotrošan i sar., 2004)

• When more works are cited, after each author and year a semicolon should be placed: Obratil, 1980; Reiser, 1939

• When Internet data are cited, full address of web-page should be given: http://www.gljive.com, or, when a contribution has author, author’s name and year of publishing

• In the chapter «From the ornithological notebook» works are completely cited within the paper: Data vrsta u Bosni i Hercegovini je zabilježena svega tri puta [Obratil, 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 6: 227-254]

If the cited author is unknown, note Anonym is used. If the paper cites verbal information, first letter of name and surname of the informant are given, with the note for verbal information: D. Dender, pers. comm., or D. Dender, viva voice. If unpublished written data are cited, first letter of name and surname of the author are given, with the note for unpublished material: I. Dervović, unpubl., or I. Dervović, in litt.

In the reference list, literature is cited as follows:• Journal papers: Gašić, B., 2001: Rezultati istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia

10: 108-127.• Books: Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzego-

vina. Wien.• Chapters in books or proceedings: Vasić, V., 1995: Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od među-

narodnog značaja. In: Stevanović, V. & Vasić, V., 1995: Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ecolibri, Beograd.

• Congress proceedings: Kotrošan, D. & Lelo, S., 2002: Prilog poznavanju problema funkcije, održava-

nja i korišćenja ornitoloških zbirki. Muzeološko savjetovanje “Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i prirodoslovnih zbirki u održivom razvoju”, Rijeka, knjiga sažetaka, pp: 46


• Theses – BSc, MSc, PhD: Kotrošan, D., 2004: Ornitofauna Hercegovačkog vinograda “Željuša”. Magi-

starska teza. Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.• Internet sources: If data on author exist, author’s surname is cited, with full web page address

as in the source:Lister, S. & Hall, M., 2001: Bird observations in Hutovo blato on April 13th

2001. http://www. ptice.net If author is unknown, full information on the source - web page, should be

placed in the end of reference list: http://www. ptice. Net

Contributions should be submitted to Ornithological Society „Naše ptice”, Samira Frašte 6, 71000 Sarajevo, or [email protected], or [email protected], with the note: for the Bulletin.

Recenzenti za broj 9:

Dražen Kotrošan (Bosna i Hercegovina)Branislav Gašić (Bosna i Hercegovina)

Jasminko Mulaomerović (Bosna i Hercegovina)Peter Sackl (Austrija)

Borut Stumberger (Slovenija)Al Vrezec (Slovenija)

Sadržaj - ptice.ba · Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 3 Deset godina...

Documents

Transcript of Sadržaj - ptice.ba · Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 3 Deset godina...