S T R A N - adventisti.hr · l i j e v a S T R A N I C A lizu kraljeve palače živio je prosjak....

lijeva STRANICA

lizu kraljeve palače živio je prosjak. Jednoga je dana vidio proglas postavljen na vratapalače. Kralj je nudio odličnu večeru. Svi koji obuku kraljevsku odjeću, pozivaju se na

proslavu.Prosjak je otišao svojim putem. Pogledao je na prnje koje je nosio i uzdahnuo. “Zasigurno samo

kralj i njegova obitelj nose kraljevsku odjeću”, pomislio je.U njegov um polako se uvlačila neobična misao. Zadrhtao je od pomisli da bi to mogao učiniti.

Hoće li se usuditi?Vratio se do palače. Pristupio je stražaru na vratima: “Molim vas, gospodine, želio bih razgovarati

s kraljem.”“Pričekaj”, odgovorio je stražar. Za nekoliko minuta se vratio. “Njegovo Veličanstvo će te primiti”, rekao je i uveo prosjaka.“Želio si me vidjeti?” upitao je kralj.“Da, Vaše Veličanstvo. Jako želim prisustvovati gozbi, ali nemam kraljevsku odjeću. Molim vas, gospodaru, ako smijem biti toliko drzak,

mogu li dobiti jednu od vaših starih odora kako bih mogao doći na gozbu?”Prosjak je toliko drhtao da nije vidio blagi osmijeh na kraljevom licu.“Bio si mudar što si došao k meni”, rekao je kralj. Pozvao je svojeg sina, mladoga kraljevića. “Odvedi ovog čovjeka u svoju sobu i odjeni

ga u svoju odjeću.”Kraljević je učinio kako mu je rečeno i uskoro je prosjak stajao pred ogledalom obučen u odoru kakvoj se nikada nije nadao.“Sada si spreman za kraljevu gozbu sutra navečer”, rekao je kraljević. “Ali ono što je još važnije, više ti neće trebati druga odjeća. Ova će

trajati vječno.”Prosjak je pao na koljena. “O, hvala vam”, plakao je. Ali kada je odlazio, bacio je pogled na svoje prljave prnje na podu. Oklijevao je. Što

ako je kraljević bio u krivu? Što ako mu zatreba njegova stara odjeća? Brzo ju je pokupio.Gozba je bila veličanstvenija nego što je mogao zamisliti, ali on nije uživao. Načinio je mali smotuljak od svojih starih prnja koji je

stalno spadao s njegovog krila. Hrana se brzo posluživala i prosjak je propustio najukusnije delikatese.Vrijeme je pokazalo da je kraljević bio u pravu. Odjeća je trajala zauvijek. Ali jadni prosjak je sve više i više čeznuo za svojim starim

prnjama.Kako je vrijeme prolazilo, izgleda da su ljudi zaboravili na kraljevsku odoru koju je prosjak nosio na gozbi. Vidjeli su samo mali

smotuljak prljavih prnja od kojeg se nije odvajao kamo god je išao. Govorili su o njemu kao o starcu s prnjama.Dok je jednoga dana ležao na samrti, posjetio ga je kralj. Kraljevo se lice rastužilo kada je vidio smotuljak prnja kraj kreveta. Odjednom

se prosjak sjetio kraljevićevih riječi i shvatio da je smotuljak prnja zamijenio za život s kraljevskim povlasticama. Gorko je plakao nad svojomglupošću.

I kralj je plakao s njime.

B

PROSJAKOVE PRNJE

PRIMJENAMi smo pozvani u kraljevsku – Božju – obitelj. Kako bismo se moglipojaviti na gozbi za Božjim stolom, samo trebamo skinuti svoje stareprnje i obući “novu odjeću” vjere koju nam daje Božji Sin, Isus Krist.

Ali mi ne možemo zadržati svoje stare prnje. Kada se pouzdamo uKrista, trebamo odbaciti grijeh i stari način života. Tih se stvaritrebamo odreći ako želimo iskusiti prave kraljevske povlastice iizobilan život u Kristu. “Staro je nestalo, novo je, evo, nastalo.” (2. Korinćanima 5,17)

Prevela: Tünde Torma

[ 2 ] Odjek | 129 | siječanj - ožujak 2015.

HOT ILLUSTRATIONS FOR YOUTH TALKS / WAYNE RICE

Rijecurednika

posljednjih nekoliko godina gotovo da nema osobe,obitelji, poduzeća, medija, politike pa i crkve koja negovori o štednji, rebalansu proračuna, mjerama štednje,padu BDP-a i sličnim sinonimima koji podrazumijevaju

neke oblike smanjenja troškova. S druge strane, bez obzira nasve te govore, ljudi još uvijek troše vrlo mnogo novca na stvarikoje im nisu potrebne – na još jednu novu igricu, na još jedannovi par cipela koji ćemo obući svega nekoliko puta, na novimobitel iako stari još savršeno radi. Novac trošimo na stvaribez kojih, volimo reći, ne možemo zamisliti život. No ustvarnosti bez njih lako možemo živjeti. Vrlo se teško odrećiudobnosti života, trebamo biti pošteni prema sebi i to priznati.

“Blaženije je davati negoli primati.” Ove Isusove riječi zvučenekako oprečno pojmovima “štednja” i “štedjeti”. Znače li oneda trebamo dati sve što imamo i dovesti se na rub egzistencijeili trebamo ipak mudro postupati sa svojim sredstvima? Jakovelik broj ljudi oko nas živi na rubu egzistencije i nemadovoljno za osnovne životne potrebe. Puno je ljudi zaduženo iteško živi nakon podmirivanja svih računa. Upravo za potrebeljudi oko nas moramo imati otvorene oči i pomoći im kolikomožemo i na načine koji su nam mogući. To ne znači uvijeknovac. Katkad odjeća koju ne nosimo ili nam je višak, nekakavposao poput besplatnih instrukcija, čišćenja snijega, cijepanjadrva, pospremanja po kući i sličnihsvakidašnjih stvari mogu nekomeuvelike olakšati život i uštedjetisredstva.

Zanimljivo je da je davati bližnjima kojisu u potrebi najsigurniji oblik štednjejer će nas Bog blagosloviti, pomoćinam da mudro upravljamo sredstvimakoja imamo te ćemo biti sretniji isigurniji ako budemo ulagali i štedjeli unebeskoj banci, a naša konačnanagrada bit će vječni život.

U

Godina 25. broj 129

siječanj - ožujak 2015. | 129 | Odjek [ 3 ]

Bobo S. Marčeta

siječanj — ožujak 2015.

Cijena 10 kn

. Izdavač i osnivačOdjel mladih Kršćanskeadventističke crkve

. Glavni urednikSlobodan Bobo Marč[email protected]

. Adresa uredništvaOdjekPrilaz Gjure Deželića 7510000 ZagrebHrvatskatel. (01) 2361 903faks (01) 2361 [email protected]

. UredništvoTamara Moslavac KosAna VebleJosip PavićAlen HadžiefendićKristijan PleškoPatrica AholaSara Lukić

. LekturaMarijan Malašić

. KorekturaTünde Torma

. GrafičkooblikovanjeSanja Šeb, Cat design

. TisakTipomat

. Naklada900 kom.

ISSN 1331-5994

Krštenje

Krštenjem ispovijedamo svoju vjeru u smrt i

uskrsnuće Isusa Krista i dajemo dokaz o svojoj

smrti grijehu te o namjeri da hodimo u novom

životu. Na taj način priznajemo Krista kao

Gospoda i Spasitelja, postajemo Njegovim

narodom i primljeni smo za vjernike Njegove

Crkve. Krštenje je znamenje našeg jedinstva s

Kristom, znamenje oprosta naših grijeha i primanja

Svetoga Duha. Krštenje se vrši uronjavanjem u

vodu i uvjetovano je na temelju priznanja vjere u

Isusa i dokaza o kajanju zbog grijeha. Ono slijedi

upute iz Svetoga pisma i prihvaćanje njegova

učenja. (Što adventisti vjeruju, str. 180)



e znam jeste li nekada trčali zaautobusom, tramvajem ili vlakom.Ja jesam. Nije ugodno kada ti nešto

od ovih stvari pobjegne ispred nosa. Nijeli odluka o predaji života Bogu poputvožnje autobusom, ili tu odlukumožemo usporediti s nečim drugim?

Kaže se da postoje tri najvažnije odlukeu životu koje svaki čovjek mora donijeti.Ove odluke umnogome obilježavaju našživot. Prva odluka je pitanje obrazovanja– koju ćeš školu upisati i u kojem ćeš sesmjeru obrazovati. Na osnovi svojegobrazovanja poslije u životu biraš

poslove koji oblikuju tvoju radnukarijeru. Druga odluka je vezana za izborbračnog druga, a možeš odlučiti ići krozovaj život i kao samac. I jedan i drugaodluka su ravnopravne, ali voderazličitim životnim putovima. To je vrlobitna odluka jer umnogome utječe naživot. Što se tiče treće odluke, mogao bihreći da je ona najvažnija od svihnavedenih jer nema samo utjecaj na ovajživot, nego i na onaj koji dolazi. To jepitanje duhovnosti i odnosa s Bogom.Moje iskustvo je takvo da ova trećaodluka može usmjeriti one prethodnedvije u pravom smjeru, ili u krivom.

N

Ako si u nešto

siguran, zašto

čekati?-- Dejan Vučetić --

Kada sam bio sasvim mali, volio sam gledati televiziju zajedno sa svojimroditeljima. Međutim, nisam mogao izdržati gledanje svake filmske

scene. Kada bi se u filmu prikazivalo nešto što je prestrašno za mene, jabih se sakrio ispod stola koji je bio između mjesta za sjedenje i police za

televizor. Okrenuo bih leđa televizoru i čekao određeno vrijeme doknisam bio uvjeren da se mogu vratiti na mjesto sjedenja i nastaviti gledati

TV. Međutim, jednom prigodom sam se zaigrao nečim ispod stola i kadasam se napokon odlučio vratiti na mjesto sjedenja, film je već bio završio.

Ne znam ni sam kako, ali vrijeme je prošlo jako brzo.


Dosad nijednom nisam spomenuo riječ“krštenje”, ali sada je spominjem i želimje definirati. Krštenje je obred kojipokazuje odluku osobe da u potpunostiželi predati svoj život Bogu. Pitanje jemože li čovjek svoj život ikada predatiBogu u potpunosti, i ako može, je li tadavrijeme da se krsti? Za mene predatiživot u potpunosti Bogu ne znači danakon toga nećeš dolaziti u sukob sgrijehom niti da si otporan na svakuvrstu kušnji. To znači da si shvatio sasvojih nešto više od 1 kg sive mase uglavi da si slab u borbi protiv kušnjiovoga svijeta i da ti je potrebna Božjapomoć da bi se suprotstavio. Međutim,predaja Bogu nije nešto što možešučiniti jednom u životu i onda na topotpuno zaboraviti, već to trebamo činitisvaki dan. Kada Mu se jedan danpropustiš predati, postaješ podložanutjecaju kušnji koje samo čekaju da seodvojiš od Boga da bi te pretvorile u

ranjenika. Nedavno sam čuo usporedbuvezanu za gubitak odnosa s Bogom, kojagovori o događaju iz Kristovih mladihdana. Kada su Kristovi roditelji išli s Njim

u Jeruzalem, bio im je potreban samojedan dan da Ga izgube, a tri dana da Gaponovno pronađu. Nešto slično je i unašem odnosu s Bogom – ako gaizgubimo samo na jedan dan, trebamodosta truda da bismo ga vratili natrag.

Dalje se postavlja pitanje zašto se uopćenetko treba krstiti kada je to samosimbolički prikaz i naizgled nije ništavažno, kao primjerice svakidašnjapraktična predaja Bogu. Simbolika jeoduvijek imala važan udio u životuBožjih sljedbenika. Žrtve koje su seprinosile simbolizirale su dolazak Mesijei Njegovu žrtvu koju će On prinijeti. Umnogim aktivnostima izraelskih prorokaima mnogo simbolike. Mi danas osimkrštenja sudjelujemo u obreduGospodnje večere i obredu poniznosti,koji su također simboličnog karaktera.Zašto je simbolika potrebna?

Određeno ponašanje ili određenipredmet može biti simbol koji naše misliusmjerava na ono što taj simbolprikazuje. Postoje različiti simboli kojeljudi danas koriste a da toga nisu nisvjesni. Primjer su nadimci ljudi koji nisunjihova imena, nego ih slikovito opisuju.U pantomimi određenim simbolima želišprikazati neku stvar koju drugi ljuditrebaju pogoditi. Nogometni kluboviimaju svoje grbove koji simbolizirajupovijest kluba ili nešto što je vezano zanjega. Slike tebi dragih osoba koje imašu kući jesu simboli jer te osobe nisuprisutne, a slike pomažu da ih se lakšeprisjetiš. Možda pretjerujem s nekim odovih usporedbi, ali samo želim pokazatikolika je potreba ljudi za simbolima kojiće ih podsjetiti na onu pravu stvar.Vratimo se na krštenje. Simbolikakrštenja vrlo je važna jer nas podsjećašto znači predati svoj život Bogu. Kadapogledamo Kristov život, vidimo da je iOn bio kršten, što je nama velikipokazatelj da i mi trebamo učiniti isto.

Simbolika krštenja može se tumačiti izPavlovog teksta u Rimljanima 6,3.4. Kadase čovjek krštava, on prihvaća smrt Isusa

Krštenje je obred kojipokazuje odluku osobe da upotpunosti želi predati svoj

život Bogu.


Krista. Krist je svoj život dao za nas kakobi nam omogućio vječni život. Kada sekrštavamo, naš stari život po tijelusimbolički umire ulaskom u vodu, anakon izlaska iz vode rađa se novi životpo Duhu koji je zasnovan na povjerenjuu Kristovu moć u borbi protiv kušnji. Pakada Pavao uspoređuje krštenje sKristovom smrću, on se poziva na ovajodnos. Petar nešto slično spominje usvojoj Prvoj poslanici 3,21.

Mnogi su ljudi iz iskustva naučili da nisijednom za svagda pobijedio tjelesnogčovjeka kada si se krstio, i da krštenje neznači da si se spasio od kušnji s kojima sise dotada suočavao. Pavao govori uGalaćanima 5,13-25 što to znači živjetipo tijelu, a što po Duhu. Ali akokrštenjem nisi pobijedio tjelesnogčovjeka, zašto se onda krstiti? Zar netrebaš čekati da dosegneš određenu

mjeru rasta u Kristu i onda učiniti zavjet sNjim putem krštenja? Pogledamo li životbilo kojeg čovjeka, bit će nam jasno danitko nije dostigao savršenstvo na ovomsvijetu, tako da s krštenjem sigurno netreba odugovlačiti jer nikad nećemo bitizadovoljni svojim stanjem.

Kada ovo znaš, možda se pitaš: ako samnakon nekog vremena pošto sam sekrstio pao u kušnji, trebam li se ponovnokrstiti? Tu sada postaje aktualan drugiobred koji sam prije spomenuo,Gospodnja večera. Ovaj nas obredpodsjeća na ono što je Krist učinio za nasisto kao što nas i simbol krštenjapodsjeća na Kristovu smrt na križu.Nakon određenog vremena,sudjelovanjem u obredu Gospodnjevečere svi oni koji su se krstili obnavljajuzavjet s Bogom koji su učinili putemkrštenja. Krštenje i Gospodnja večera

Kada čuješ da te Bogzove, ne odugovlači,nego se odazovi tompozivu, a On će te za

to mnogostrukoblagosloviti.


simbolički su obredi koji nas podsjećajuda se ne možemo sami boriti protivkušnji u ovom životu, već nam jepotrebna Kristova pomoć.

Nadam se da sam vas uvjerio da jekrštenje nešto što je svakom potrebno uživotu jer je to javno očitovanje, simbol,da čovjek želi predati svoj život uKristove ruke, da ne želi ići sam u borbuprotiv kušnji, nego želi udružiti snage sKristom u toj borbi. Budući da smo

odgovorili na sva pitanja “zašto?”, ostajepitanje “kada?”. Možemo se složiti damala djeca nisu sposobna donositiodluke niti razmišljati na ovakav način okrštenju. Krist je imao trideset godinakada se krstio.

Ne postoji neka matematička formula zaizračunavanje broja godina kad bi senetko trebao krstiti i bolje je što nepostoji, jer oni koji ne vole matematikune bi rješavali ovu formulu. Jedno jesigurno: Bog te zove da Mu predaš svojživot. On zna da se ne možeš sam boriti izato te zove da što prije ovo shvatiš i svojživot predaš Njemu. Kada čuješ da teBog zove, ne odugovlači, nego seodazovi tom pozivu, a On će te za tomnogostruko blagosloviti.

Kada pogledamo Kristovživot, vidimo da je i On biokršten, što je nama veliki

pokazatelj da i mi trebamoučiniti isto.


Dragi prijatelju u 21. stoljeću,

želio bih ti ispričati jednu priču. Jednu scenu iz svojeg života. Riječ je o samojednoj kratkoj epizodi, samo jednoj crtici. No znaj... taj događaj ostavio je velik ineizbrisiv trag u meni. Molim se i vjerujem da će isti takav trag ostaviti i na tebi.Na kraju.

Ja sam Etiopljanin. Radim na dvoru svoje kraljice. Ne bih želio ulaziti u previšedetalja čime se točno bavim jer bi to moglo oduzeti previše tvojeg dragocjenogvremena, a to mi nikako nije namjera. Uglavnom, da ipak otkrijem barem nešto osebi – uživam visok položaj među ostalim dostojanstvenicima. Sada kada sam torekao, osjećam se nekako lakše, mirnije. Moj posao ima mnogo pozitivnih strana.Osim što služim kraljici, što je, dakako, velika čast i još veća odgovornost, jednaod prednosti jest i da mnogo putujem. Oh, kada bih sada krenuo opisivati sveljepote, prirodne i rađene ljudskom rukom, ne bi mi bilo dovoljno do zore idućegdana da ih sve spomenem. Zamisli nakratko čistoću pustinje. I noćno nebo osutozvijezdama. Zamisli samo piramide u osvit jutra. Ili mirnoću Apolonovog hrama uAteni. To su trenutci velike sreće i još većeg zadovoljstva. No, ponovno osjećampotrebu da ti kažem kako se ništa od toga spomenutog ne može mjeriti s onimešto sam doživio dok sam se vraćao iz Jeruzalema.

Bio sam na vrlo važnom zadatku za svoju kraljicu i domovinu. Nekoliko sam danaproveo potpuno zaokupljen svim sitnim i krupnim detaljima. Bilo je dugih, akatkad i posve dosadnih sastanaka s predstavnicima mjesne i državne vlasti.Kada bolje razmislim, ne znam jesu li dosadniji Židovi ili Rimljani. Jedni su previšeurotnički raspoloženi. Samo međusobno šapuću i dogovaraju se mračno, dok sudrugi, pak, prema mojem skromnom mišljenju previše opušteni. Da ti kažem,prijatelju... ta njihova opuštenost mogla bi ih jednom skupo koštati.

Spomenuh već da sam mnogo vremena provodio s jednima i drugima. OdRimljana sam saznao mnogo o njihovoj vjeri. Kao i mi, imaju mnogo bogova. Nekisu moćni, neki malo slabiji. Jedni su veći, drugi manji. Nijedan od tih bogova nemože se podičiti nekom prevelikom dozom milosti i ljubaznosti. Nisu zanimljivi.Nimalo. Ali tko sam ja da nekome proturječim? Židovi su potpuno drugačija

-- Ozren Kos --


vrsta vjernika. Imaju samo jednog Boga, ali koliko god to zvuči jednostavno, nije.Zašto? Previše su opterećeni pravilima, zakonima. Moje je uvjerenje, a baš neizgaram od želje da ga iznesem, da se Boga ne može ograničavati previšenepotrebnim brojem zakona. I pravila.

Posjet se moj bližio kraju. Poslove sam zaključio na obostrano zadovoljstvo, jer danisam, nekako nisam previše siguran da bi moja kraljica na mene gledala sjednakom blagonaklonošću kao dotada. No, mislim da sada previše skrećem steme. Molim te, oprosti mi. Jednostavno sam takav. Vrlo opširan.

Posljednje večeri, dok sam stajao ispred velikog hrama, zadržao sam s jednimrabinom u dužem razgovoru. Pitao sam ga zašto svoju vjeru opterećujuneshvatljivim i nerazumljivim sitnicama. Duboko se zamislio. Ponadao sam se daće mi ponuditi neki odgovor, ali nije. Rekao mi je neka čekam. Za nekoliko minutavratio se s debelim svitkom. Kazao mi je kako se moj odgovor nalazi tu. Na timprastarim stranicama. Pozdravili smo se, a zatim sam krenuo prema svojemprenoćištu.

Te noći nisam oka sklopio. Čitao sam i čitao. Otkrivao sam nova, neistraženapodručja. Nešto se počelo događati u meni, neka... sila. Nešto... sveto,produhovljeno. Ne... ne mogu... ne mogu opisati točno riječima što sam osjećao.Bilo je kao da me je netko pustio iz zatvora. Na slobodu. I sada sam trčao zlatnimpoljanama. Nisam bio umoran, san me nije mogao svladati jer sam tu, pokrajlojanice, počeo uviđati istinu.

Rano ujutro kretali smo na put. Bio sam toliko zaokupljen riječima što su mi sekao magnetom lijepile za srce, da sam skoro zapeo za kotač svojih kola. Samo mebrza reakcija sluge spasila da ne slomim nos. No, to nije bitno. Jedino što mi jetada bilo iole vrijedno u životu bio je taj svitak što ga nisam puštao od sebe. Čak idok smo napredovali na putu prema Etiopiji prolazeći kroz Gazu, ja sam i daljeduboko zamišljen čitao. Čitao i razmišljao. Ipak, pojavila se jedna sitnica. Moždato i nije bilo ništa toliko važno, ali jedan redak me podosta mučio. Nisam gamogao razumjeti. Glava mi je prokuhala, što od vrućine, što od nemogućnosti


da razumijem. Čitao sam ponovno i ponovno. Iznova i iznova. I opet. Naglas samčitao, ali razumio nisam. Ojađen i pomalo iznerviran, podigao sam pogled premanebu. Ne znam jesam li štogod rekao, ali duboko sam u sebi tražio odgovor. Atada... da, tada se veliki i silni Bog pobrinuo i pružio mi je rješenje za kojim samvapio.

Ponovno sam krenuo čitati. Stao sam. Gledajući oko sebe, divio sam se prizoru. Izatim... spazih nekog čovjeka kako stoji. Privukao je moju pozornost. Zaokupilami je um njegova pojava. Naredio sam sluzi da zaustavi kola. A on me je upitaorazumijem li to što čitam. Prvo sam pomislio: Kako on može uopće znati što jačitam? Bilo bi normalno i pametno od mene da sam ga takvo što upitao. No,nisam. Nisam, jer... očito je bilo da ovaj čovjek zna nešto o ovome. Pozvao sam gak sebi i on sjede uz mene.

Pokazao sam mu tekst te sam mu iznio svoja pitanja i sve ostalo što me je mučilo.Sljedećih par sati proveli smo razgovarajući. Ja sam postavljao pitanja, on jeodgovarao. Ponovno sam osjetio isti onaj osjećaj koji me je zaokupljao prošlenoći. Bio sam nesputan lancima što su me mogli zadržati za ovu zemlju. Cijelomoje biće pjevalo je u slavu jedinog pravoga Boga, i u slavu Njegovog Sina što jeumro za mene. Za moje grijehe. Filip, tako se zvao ovaj čovjek, objasnio mi je štosvatko tko prihvati Krista mora učiniti. Krstiti se. Bio sam spreman to učiniti.Nikada u životu nisam bio spremniji nego sada za krštenje.

I baš mi se tada Bog milosti i ljubavi ponovno ukazao. Prolazili smo pokraj manjeoaze. Sluga je zaustavio konje i ja sam iskočio van. Ovoga puta nije postojalamogućnost da zapnem i slomim nos. Rekao sam Filipu kako me ništa ne priječi dase predam Bogu u ruke. Učinio je tako. Krstio me je. I dok sam uranjao u vodu, svešto sam bio dotada umrlo je, nestalo, isparilo. Izranjajući iz vode, bio sam novčovjek. Nova osoba. Promijenjen. Pun života, radosti i sreće. Bila je to najboljaodluka koju sam u svojem životu donio. Taj dan je otada za mene poseban.Jedinstven.

Ono što ti želim sada na kraju reći, dragi prijatelju u 21. stoljeću, jest... ne oklijevaj. Predaj svoj život Kristu. Znam da ćeš u životu morati donijeti mnogovažnih odluka. Mnogo teških odluka. Aliova... ova je najvažnija. I najlakša. Krist timože ponuditi mnogo više od ovogasvijeta. Izaberi Njega. Naravno, tvoj životneće postati lakši nakon toga. Bit će još iteži. Mnogo teži nego dotada. Ali On će biti s tobom. Pouzdajući se u Njega, sve ćebiti puno lakše, puno jednostavnije. To jemaleni korak za tebe, ali korak što će ti nakraju donijeti vječni život s Njim. S Onimkoji te ljubi i koji je dao život za tebe. Neželiš li to? Ja želim. Molim se za tebe,prijatelju. Molim se da doneseš tu odluku.Pravu odluku.

Tvoj prijatelj,

Etiopljanin


-- dr. sc. Igor Lorencin, dekan Adventističkog teološkog visokog učilišta --

Teološki Od(s)jek

Krštenjem do vječnostiPostoje razni načini kako si ljudi danas pokušavaju produljiti život. Medicina je

uznapredovala i omogućuje nam rješenje za mnoge bolesti i tegobe.Farmaceutska industrija donosi brojne lijekove i preparate. Genetski inženjeringse trudi na svojem području. Kozmetička industrija pokušava ublažiti posljedicestarenja. Ljudi bi bili spremni mnogo izdvojiti za eliksir života koji bi prekinuo

starenje i vratio ih u mladost. Međutim, Bog nam nudi cijelu vječnost, a tavječnost za nas započinje krštenjem.

Sam Isus Krist se osobnokrstio u Jordanu kako binam ostavio primjer koji

kao kršćani trebamoslijediti.


e li krštenje nužno za spasenje?Biblija nas naučava da je potrebnokrstiti se u ime Oca, Sina i DuhaSvetoga (Matej 28,19-20). Zašto je

krštenje u ime Trojedinog Boga bitno? Naprvom mjestu zato što je sam Isus, kaoutemeljitelj kršćanstva, zastupao krštenje.Naime, Isus je naložio svojim učenicima daidu i krštavaju Njegove sljedbenike. Dakle,Isus želi da Njegovi sljedbenici budu kršteni.Najzad, sam Isus Krist se osobno krstio uJordanu kako bi nam ostavio primjer koji kaokršćani trebamo slijediti.

Što izražavam činom krštenja? Zašto jekrštenje bitno? Krštenje je javno priznanjemoje osobne vjere u Isusa. Krštenje jezavjetovanje Bogu na vjernost. Kadarazumijem koliko me Bog voli, koliku je žrtvubio spreman za mene podnijeti, kao i dasprema prekrasnu budućnost za mene(Otkrivenje 21-22), tada je jedini praviodgovor zavjetovanje na vjernost. Osobnoželimo sudjelovati u toj budućnosti s Bogom.Međutim, povrh toga, Bog nam već sada naZemlji obećava blagoslove ako živimo sNjim. On kao naš Stvoritelj najbolje zna kakofunkcioniramo i stoga nam je dao zakonekoji će poboljšati kvalitetu našeg životaovdje na Zemlji. Krštenjem mi javnopriznajemo da je Bog naš Spasitelj i Stvoritelji zavjetujemo se na vjernost Njemu iNjegovim zakonima.

Što se konkretno događa pri krštenju? Biblijanam krstionicu prikazuje kao vodeni grob(Rimljanima 6,3-5). Mi ulazimo u nju, bivamo

zaronjeni u vodu koja čisti naše grijehe i priizranjanju izlazimo čisti. Naši grijesi ostaju uvodi, a mi započinjemo novi život bezgrijeha. Bog zaboravlja naš prethodni život isve nam oprašta. Za nas grešne ljudeprekrasno je iskustvo imati priliku započetiiznova. Uz to, Bog nam obećava snagu dahoćemo i činimo Njegovu volju. Treća OsobaBožanstva, Sveti Duh, osobno postajedijelom života onoga tko se krštenjem predaBogu (Ivan 3,7). Bog želi biti aktivan u našemživotu, davati nam snagu za svakidašnji životi ispunjati naš život svojim blagoslovima.

Kada je najbolji trenutak za krštenje? Treba lis odlukom odugovlačiti? Krštavaju se samoljudi koji se svjesno odluče za Isusa Krista. Toisključuje malu djecu koja još nemajusposobnost donošenja životnih odluka.Međutim, kada osoba dosegne dovoljnuživotnu zrelost da može svjesno donositiodluke, tada nema razloga zaodugovlačenje. Kao kršćani svjesni smoBožje ljubavi i Njegove brige za nas i našubudućnost, pa se stoga želimo zavjetovatiNjemu na vjernost, živjeti s Njim, već sadasudjelovati u Njegovoj budućnosti i sprematise za vječnost s Njim. Ne želimo odugovlačitii odlagati blagoslove, nego što prije ući uživot blagoslova koje On ima spremne zanas.

Što ako nakon krštenja ponovno padnem isagriješim? Bog zna da smo mi ljudi grešnici,pa stoga stalno raširenih ruku prima one kojise kaju (Hebrejima 4,16). Samo je jedangrijeh koji Bog ne može oprostiti, a taj se

J


događa kada negiramo naše stanje i neželimo doći k Bogu. Bog nas zove dapristupamo k Njemu iskrenog srca kakvijesmo, a On nas sigurno neće odbaciti.Apostol Ivan kaže: “Dječice moja, ovo vampišem da ne počinite grijeha. Ali ako tko ipočini grijeh, imamo zagovornika kod Oca:Isusa Krista, pravednika. On je žrtvapomirnica za naše grijehe; ne samo za našenego za grijehe svega svijeta.” (1. Ivanova2,1)

Bog nas prima raširenih ruku. Usporedba oizgubljenom sinu jasno svjedoči o ovome(Luka 15,11-32). Otac čeka zalutalog sina iželi ga u svojem zagrljaju. Otac nas želi bezobzira na to gdje se nalazimo i koliko smogrešni. On nas želi zagrliti, želi nam vratitidostojanstvo, želi nas posiniti i kao svojimsinovima dati naslijeđe. Želimo li mi bitiBožja djeca, nositi Njegovo ime i uživatiblagoslove koje On ima za nas? Ako želimo,On nas čeka raširenih ruku i želi da dođemok Njemu već danas. Odugovlačenjem iizgovorima mi sebi uskraćujemo kvalitetanživot u današnjici i isključujemo se odnasljedstva koje On ima za nas u svojemkraljevstvu.

Kako mogu danas doći k Isusu? Isus želikomunikaciju i odnos s nama. Ostavio namje svoju Riječ – Bibliju. Ako je čitamo iproučavamo, mi time upoznajemo našegBoga. S Njim ulazimo u komunikaciju putemmolitve. On želi čuti naše brige, boli ipotrebe. Dok učimo o Njemu ikomuniciramo s Njim, razvija se odnosprijateljstva koji prirodno želimo zapečatitikrštenjem – zavjetom vjernosti. Kao što semladić i djevojka zavjetuju jedno drugom navjernost pri vjenčanju, tako se i mizavjetujemo Bogu na vjernost pri krštenju.Kao što bračna zajednica donosi mnogeblagoslove koje pojedinac sam nikada ne bimogao postići, tako i zajednica s Bogomomogućuje ljudima blagoslove i ispunjenživot koji se nigdje drugdje ne mogu dobiti.

Stoga je moja želja i molitva da svatko odnas već danas sudjeluje u blagoslovima kojeBog ima spremne za svoju djecu i da se nataj način pripremamo za vječnost s Njim. Tavječnost počinje krštenjem koje nam otvaravrata vječnosti i mi prelazimo iz smrti u život.Danas je dan spasenja – danas je dan odluke!

Kada je najboljitrenutak za

krštenje? Treba lis odlukom

odugovlačiti?

Dragi izviđači,

štednja je riječ koja je izviđačima jako dobro poznata i

dio je izviđačke svakodnevice. Izviđači štede vodu

posebno kada su na kampu.Također koriste prirodu i

njezina bogatstva za hranu, rekreaciju i odmor. Radije

kampiraju ili idu na planinarenje, u šetnju i slično nego u

hotel, što znatno štedi sredstva. Izviđači također

recikliraju, skupljaju stari papir i povratnu ambalažu te na

taj način povećavaju proračun svojeg KID-a ili svoj

osobni proračun. Uviđajući potrebe drugih i pomažući im,

izviđači rasterećuju svoje bližnje i na korist su ljudima i

zajednici. Nemojmo štedjeti na dobrim djelima, pokažimo

putem našeg mota da volimo Boga, ljude i prirodu.

s i j e č a n j - o ž u j a k 2 0 1 5 .

Jonin znak .....................................

.....16

Zatočenik u kuli ..................................1

9

Iskustvo iz Engleske.............................20

Sigurnost na cesti................................22

[ Broj 29 ]

Vaš Bobo Marčeta

[ 15 ]

tarijim ljudima i izviđačima sasvim jeprirodno baviti se prognoziranjemvremena. Stariji gledaju vijesti ili u

nebo da se informiraju o nadolazećemvremenu većinom zbog zdravlja. Oni drugi,primjerice izviđači, bave se vremenskomprognozom iz razonode i znatiželje. Svimaim je drago kada čuju meteorologe kakonajavljuju prekrasno vrijeme bez ijednogoblačka. To obično znači da će kampiranje zavikend biti nezaboravno iskustvo. Većinanjih i bez meteorologa mogu prognozirativrijeme jer su ih voditeljice ili vođe to dobronaučili.

Kako znati da će biti lijepo i sunčanovrijeme? Kako znati hoće li vrijeme biti ružnoi oblačno? Pretpostavljam da kao dobriizviđači znate sve ili većinu prirodnih načinaprognoziranja vremena. Znam da znate iviše od mene, no započet ću ovo izlaganjetako što ću spomenuti neke.

Dakle, bit će lijepo vrijeme ako mačke i psinepomično spavaju. Ovo znam iz iskustva,jer imam malog crnog mačka koji je mojdobar prijatelj i kad me dođe posjetiti uured, obično me ni ne pogleda, nego odmahode spavati na svoje mjesto. Kada spavamirno, obično je sunčano u Splitu; ali kadase stalno umiva i čisti, bude bura i vrlohladno. Danas je baš tako – bila je cijeli danbura i mačak se stalno nešto uređivao.

Drugi pokazatelj lijepog vremena je kadapauci pletu mrežu dužih niti, što moženervirati naše mame koje žele besprijekornučistoću. Zatim, kada se sprema ružnovrijeme, pčelama se baš ne ide iz košnice, jerim je kod kuće udobnije. Ima puno tihprirodnih vremenskih prognostičara – ptice,životinje i drveće. Oni nam mogu uvelikepomoći u otkrivanju što nas očekuje sutra.

Kristijan Mojzeš

[ 16 ]

JONIN ZNAKJONIN ZNAK

SS

[ 17 ]

Kada je hodao Zemljom, Isus je bio vođajedne skupine – to su bili Njegovi učenici.Slijedili su Isusa kamo god je išao. Provodilisu puno vremena u prirodi. Isus je činionevjerojatne stvari s prirodom što jeukazivalo da On nije običan čovjek, već Bog.U Marku 4 čitamo kako je Isus jednomprilikom sa svojim učenicima bio u čamcu naGalilejskom jezeru. Odjednom je naišla silnaoluja. Isus je mirno spavao, ali učenici su bilivrlo uplašeni. I malovjerni. Probudili su Isusai pozvali Ga upomoć, pomalo razočarani, jersu mislili da On ne mari za njih. Isus seprobudio i zaprijetio vjetru i rekao moru:“Utihni! Umukni!” Nakon Njegovih riječivjetar se smirio i sve je utihnulo kao da seništa nije dogodilo.

Zamislite se malo nad tim događajem. Kakavje Isus prognostičar vremena ako je u stanjuutišati oluju na moru?

Vrlo je važno znati da nisu svi voljeli Isusa iželjeli su Mu nauditi. To su ljudi iz drugogkampa koji su stalno smišljali neke spletke ikako da Ga iskušaju. Bile su dvije skupine –farizeji i saduceji. Jednom prigodom tražilisu da im pokaže kakav znak s neba. O tomečitamo u Mateju 16,1-4:

“Pristupe k njemu farizeji i saduceji. Iskušavajući ga, zatraže da im pokaže kakav znak s neba. On im odgovori: ‘Uvečer govorite: – Bit će vedro, nebo se žari. – A ujutro: – Danas će nevrijeme, nebo se tamno zacrvenjelo. – Lice neba znadete rasuditi, a znakove vremena ne znate. Naraštaj opak i preljubnički znak traži, ali mu se znak neće dati doli znak Jonin.’ Tada ih ostavi i ode.”

Isus pokazuje izvrsno poznavanje ljudi iobičaja na primjeru prognoziranja vremena ipojava u prirodi. Međutim, za Njega je bilonajvažnije da ljudi razumiju jedan drugi,puno važniji znak. U Evanđelju po Luki 11,30pronalazimo bitnu stavku za razumijevanjeIsusovih riječi: “Doista, kao što je Jona bioznak Ninivljanima, tako će biti i Sin Čovječjiovomu naraštaju.”

Nadalje, u 32. retku čitamo: “Ninivljani ćeustati na Sudu s ovim naraštajem i osuditi ga

jer se obratiše na propovijed Joninu, a evoovdje i više od Jone!”

U Evanđelju po Mateju 12,40 pronalazimojoš jedan bitan detalj: “Doista, kao što Jonabijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, takoće i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i trinoći.”

Postoje različiti priručnici u kojima možemonaučiti dosta stvari o prirodi i životu u njoj,ali Biblija bi trebala biti naš najomiljenijipriručnik. Biblija ili Božja riječ je priručnikkoji ima sve važne odgovore na naša pitanja.Na ovom primjeru je zorno prikazano kakoBiblija tumači samu sebe. Što nam Isusporučuje preko ovih redaka?

Isus je rekao da postoji nešto puno važnijeod obične meteorološke prognoze. Onspominje proroka Jonu koji je dobio zadatakda odnese stanovnicima Ninive vijest oskoroj propasti ako se ne pokaju. Jona je,bez obzira na odbijanje zadatka i bijeg odBoga, bio velik u očima Ninivljana jer su gaposlušali. S druge strane, Isus želi ukazati danjegov naraštaj ima istu priliku poslušati ipokajati se i to još u većoj mjeri, jer je međunjima veći od Jone.

Isus govori o sebi i svojoj zadaći i zna da onanije nimalo laka. On želi reći ljudima dajedino prihvaćanjem Njega i pokajanjem

[ 18 ]

mogu dobiti spasenje i vječni život. Isus jepun sućuti i milosti pa im ukazuje naozbiljnost njihovog odbijanja i kamo onovodi.

Zatim, to je Isusovo prvo proricanje smrti iuskrsnuća. On je objavio točno što će se sNjim uskoro dogoditi – kako će provesti tridana u grobu. Upotrijebio je sliku Jone kojije proveo tri dana u ribljoj utrobi da ukažesvojim slušateljima na najveće čudo, čudouskrsnuća.

Isus je uskrisio djevojčicu, dječaka i Lazarajer je Bog i ima vlast nad smrću i životom. Toje još jedna slika kojom Isus ukazuje na sebe.

Nadalje, ljudi onog vremena jako su voljeličuda i znakove, nešto nadnaravno, a Isusovoje poslanje bilo da upozna njih i nas koliko jeto čudo kada netko postane Božje dijete idoživi promjenu karaktera.

Isusove riječi pružaju nam neiscrpan izvorznanja i savršenu prognozu za budućnost.Isus nam poručuje da će uskoro doćisunčano i lijepo vrijeme i mi ćemo uživati ibiti sretni ako Mu se predamo svim srcem.

On je najbolji vođa kojeg si možemozamisliti i priprema nam savršeni kamp naNebu (Ivan 14,1-4)! U tom kampu možemoživjeti cijelu vječnost i istraživati prirodu idruge svjetove, družiti se sa spašenima izcijelog svijeta, a ponajprije imati bliski susrets Isusom.

Isus je sve to prorekao i obećao, a na namaje da vjerujemo u ta obećanja.

Samo da napomenem, u kampu u NovomJeruzalemu neće nikada biti ružnogvremena, problema, boli, tuge ni smrti.Znam jer mi je Isus to rekao i ja Mu vjerujem.Vjeruješ li ti ovo?

[ 19 ]

Smirena igra potrage u kojoj igrači pokušavaju pronaći jedni druge, a da se pri tom nepomaknu s mjesta niti vide jedni druge.

Uzrast: od osam godina

Vrijeme trajanja: oko trideset minuta

Igrači: deset ili više

Materijal: povezi za oči za polovicu igrača

L Igrači se podijele u dvije ekipe. Jedni će biti “čuvari”, a drugi “osloboditelji”. Druga ekipa izabere jednog igrača koji će biti “zatočenik”.

L Na zemlji nacrtaju krug u koji smjeste “zatočenika”. “Čuvari” se postave oko njega s povezima na očima i tako da se gotovo dodirnu rukama ako ih rašire.

L “Osloboditelji” pokušavaju prijeći crtu na kojoj stoje “čuvari” kako bi došli do “zatočenika” i spasili ga nakon što ga dotaknu.

L “Čuvari” moraju osluškivati svaki šum kako bi pokušali dotaknuti “oslobodioce”. Mogu pomicati ruke i tijelo, ali ne i noge.

L Kad je neki “oslobodilac” dotaknut u pokušaju da dođe do “zatočenika”, vraća se natrag. U slučaju da je dotaknut u trenutku kad spašava “zatočenika”, i sam postaje “zatočenik”. Kad ga dotaknu treći put, “oslobodilac” ispada iz igre.

ZATOčENIK U KULIZATOčENIK U KULI

IZVIĐAČKA IGRA

[ 20 ]

ada sam saznao da idem poslovnou London, sjetio sam se dragihprijatelja, Denize i Alana, koji žive u

Velikoj Britaniji. On je pastor i vođaizviđača u Sjevernoj engleskoj uniji. Bili suoduševljeni što ćemo se vidjeti. Alipostojao je mali “problem” – Alan je tajvikend bio na kampu s izviđačima. Rekaoje: “Ja sam na Master Guide Campu i jakobih volio da mi se pridružiš.” Master GuideCamp u Velikoj Britaniji! “To bi moglo bitizanimljivo”, pomislio sam. I stvarno je bilozanimljivo i poučno i...!

U kampu su se uvježbavali mladi izviđačikoji žele postati vođe u svojim, nazovimoih, KID-ovima. A trajao je od petkaposlijepodne do nedjelje. Ja sam im se

pridružio u petak navečer. Došao samdosta kasno, tako da je većina izviđačaspavala.

Ujutro sam im se pridružio napostrojavanju. Alan me je kao vođuizviđača u mojoj maloj ali krasnoj zemlji,postavio u zbor s njim i ostalim vođama.Moram priznati da je to malo utjecalo namoj ego, tako da na tome moram poraditi.Na to je Alan izišao naprijed. Javno mepredstavio, zaželio dobrodošlicu te na nekinačin potaknuo ostale na gostoprimstvo. Itako je počeo moj Master Guide Camp uVelikoj Britaniji.

Ako bih u jednoj rečenici trebao opisatidojmove i kako je tamo bilo, naglasio bih,

Alan Požgaj

ISKUSTVO IZ ENGLESKEISKUSTVO IZ ENGLESKE

KK

[ 21 ]

s jedne strane, kvalitetu rada iorganiziranost i, s druge strane, ljubav igostoprimstvo koje je vladalo u kampu.Već na prvi pogled moglo se primijetitikako su šatori uredno raspoređeni i da jeispred svakog šatora kanta s vodom (zaslučaj požara). Imao sam tu čast da idem ukontrolu šatora. Gledalo se na urednost,funkcionalnost, sigurnost... Slušao sampredavanja o aktivnostima izvanzatvorenih prostora. A na kraju su miprepustili da vodim jednu praktičnuradionicu, rukovanje velikom sjekirom.Da, da, sve je to opet potaknulo moj egoda me podsjeti da je još uvijek tu.

U subotu smo Alan i ja otišli u Londonmalo pogledati finalno natjecanje u BibleBallu. To je natjecanje u poznavanjuBiblije. Sedam šesteročlanih timova, kojisu ušli u finale (uglavnom niži razredi OŠ),

svi u svečanim odorama, stupajući uzbubnjeve dolazili su na svoja mjesta. Kadatome dodamo velik broj izviđača“okićenih” činovima Guide i Master Guide,doživljaj je bio potpun.

Naravno da je taj kratki posjet ovomnatjecanju jako utjecao na sveukupnipozitivan i ugodan dojam s kojim sam sevratio iz Velike Britanije. Osim tog dojmaponio sam i neka iskustva i znanja koja ćuprenijeti na naše izviđače.

Kada je došao kraj bio sam pomalo tužan,ali smo se rastali sa željom da se vidimona kampu u Sloveniji. U svakom slučaju,zahvalan sam Bogu na ovom krasnomvikendu.

P. S. I vrijeme nam je dobro poslužilo! Nijebilo kiše.

[ 22 ]

IZVIĐAČKA VJEŠTINA

SIGURNOST NA CESTISIGURNOST NA CESTI1. Prepoznaj i objasni 10 važnih cestovnih znakova!

2. Reci kada i gdje možeš sigurno prijeći cestu!

3. Kakva su sigurnosna pravila za:a) hodanje cestom,b) vožnju bicikla,c) jahanje konja,d) hodanje u skupini.

4. Objasni zašto trebaš prikopčati sigurnosni pojas kad se voziš u autu.

5. Poslušaj predavanje osobe zadužene za Sigurnost na cestama o sigurnosti djece u prometu.

6. Odigraj igru na ovu temu.

Pomoć:

1. Evo nekih primjera:Stop, Prelazak preko pruge, Krivi smjer, Za pješake, Zabranjeno skretanje ulijevo, Zabranjeno hodanje, Zabranjeno polukružno okretanje, Jednosmjerna ulica, Škola u blizini, Oštar zavoj, Ograničenje brzine, Prednost prolaza.

2. Prijeđite cestu na raskrižju ili preko zebre. Ako postoji semafor, prijeđite samo kad je zeleno za pješake.

3. Hodajte uz rub ceste u susret automobilima. Pravila su možda na vašem području drugačija pa provjerite kod lokalne jedinice autokluba pravila za hodanje, vožnju bicikla ili skateboarda, jahanje i hodanje u grupi. Pridržavajte se prometnih pravila i budite oprezni!

4. Pogledajte film ili poslušajte izlaganje policajca o važnosti korištenja sigurnosnog pojasa u vožnji. On služi da bi smanjio mogućnost i ozbiljnost ozlijeda ukoliko dođe do prometne nezgode i zakonom je propisana njegova upotreba na mnogim područjima.

5. Zamolite stručnjaka za sigurnost da porazgovara s djecom, prilagođeno njihovoj dobi, o tome što mogu sami učiniti za vlastitu sigurnost.

6. Napravite kartonske znakove i igrajte “Simon kaže” s podignutim znakovima tako da svako dijete treba učiniti što mu je rečeno pješice ili biciklom. Ovo je zabavan način učenja o sigurnosti u prometu. Možete igrati i drugu sličnu igru.


Razgovor vodila: Tamara Moslavac Kos

KRŠTENJEDok odrastamo i postajemo mladi ljudi, suočavamo se s brojnim odlukama koje

trebamo donijeti samostalno. Kao kršćani i vjernici, pred sobom imamo nekedodatne odluke koje u nekom trenutku života trebamo donijeti. Jedna od

najvažnijih odluka u duhovnom životu jest odluka o krštenju. U ovome brojuupoznat ćemo vas s dvjema djevojkama koje su svoj zavjet s Bogom učinile napomalo neuobičajen način. Zrinka Rešetar krstila se na Jordanu, a Šerli Mikulićna velikom kongresu mladih u Münchenu. Kakva su njihova iskustva te što vam

poručuju, pročitajte u nastavku!

ZRINKA REŠETAR

UKRATKO NAM SE PREDSTAVI.

Zovem se Zrinka Rešetar, imam 22 godine,rođena sam i živim u Zagrebu, studiram naEkonomskom fakultetu i članica sam crkveZagreb I.

KAKO JE DOŠLO DO TVOJE ODLUKEZA KRŠTENJE? POSTOJI LI NEŠTOŠTO TE POSEBNO POTAKNULO DA

DONESEŠ TU ODLUKU?

Rođena sam u obitelji vjernih roditelja tako da odrođenja idem u crkvu. Često sam kao dijeteprisustvovala krštenjima i zamišljala kako će tobiti kada se budem i ja krštavala. Negdje u dobiod petnaest godina pastor pripravnik koji nam jedržao vjeronauk pitao me bih li htjela proučavatiteme za krštenje i ja sam pristala.

TVOJE JE KRŠTENJE BILO POMALODRUGAČIJE OD VEĆINE KRŠTENJA.MOLIM TE, OPIŠI NAM O ČEMU SE

RADI. KAKO JE DOŠLO DO ODLUKE DA SEKRSTIŠ BAŠ ONDJE?

U travnju 2009. godine naša je crkva organiziraladesetodnevno putovanje u Izrael na koje samtrebala ići i ja sa svojim roditeljima. U sklopu togputovanja bilo je organizirano i krštenje naJordanu. Budući da sam već bila pri kraju sproučavanjima, odlučila sam učiniti zavjet sBogom na tom posebnom mjestu. To je bilaprilika koju nisam htjela propustiti iako nisam

ZRINKA REŠETAR I ŠERLI MIKULIĆ


znala kako će to krštenje uopće izgledati niti koliko će biti krštenika. Poslije sam doznala da će se osimmene krstiti još jedna osoba.

IMAŠ LI NEKAKAV SAVJET ZA BUDUĆE KRŠTENIKE ILI ONE KOJI SE DVOUME OKOKRŠTENJA? IMAŠ LI NEKAKVU POSEBNU USPOMENU VEZANU UZ SVOJE KRŠTENJEKOJU BI VOLJELA PODIJELITI S ČITATELJIMA?

Krštenja koja se organiziraju u crkvi obično se unaprijed pripremaju i veoma su svečana. Zato nisammislila da će moje krštenje biti takvo. Za mene je bilo dovoljno znati da se krštavam u rijeci u kojoj se iIsus krstio, u zemlji u kojoj je živio i djelovao i o kojoj sam tako puno čula i čitala u Bibliji. Na kraju sambila iznenađena ljepotom mjesta Yardenit na obali Jordana koje se nalazi nedaleko od Galilejskogjezera. Bilo je tamo ljudi iz cijeloga svijeta koji su se došli krstiti baš kao i ja. Braća i sestre s kojima samputovala oformili su zbor koji je pratio krštenje. Krštenje je vodio pastor Igor Lorencin, a posebno su mese dojmile prigodne riječi pastora Miroslava Lorencina i Kendalla Downa. Za mene i sestru koja se samnom krstila bili su to posebni trenutci.

I NA KRAJU, KOJA JE TVOJA PORUKA ČITATELJIMA ODJEKA?

Svima onima koji još nisu kršteni poručila bih da ne oklijevaju i ne čekaju na neki posebni trenutak ilidogađaj koji će ih potaknuti da se krste. Tako važnu odluku ne treba prepustiti trenutačnim osjećajima.Odlučite se još danas da stanete na Božju stranu svjesni da donosite važnu odluku za svoj sadašnji ibudući život. Onima koji su već kršteni, poručila bih da ne zaborave na obećanja koja su dali Bogu.

ŠERLI MIKULIĆ

MOLIM TE, UKRATKO NAM SE PREDSTAVI.

Ja sam Šerli Mikulić, imam 23 godine, dolazim iz Cerne,studentica sam prve godine diplomskog studija Sestrinstva.




KAKO JE DOŠLO DO TVOJE ODLUKE ZA KRŠTENJE? POSTOJI LI NEŠTO ŠTO TEPOSEBNO POTAKNULO DA DONESEŠ TU ODLUKU?

Odrasla sam u adventističkoj obitelji i nikada nisam dvojila hoću li nastaviti tim putem; ono što mesputavalo u donošenju odluke o krštenju bila je pomisao da nisam dovoljno “dobra” kako bih se krstila,međutim nakon proučavanja biblijskih tema za krštenje i molitve shvatila sam kako me Isus voli iprihvaća baš takvu kakva jesam te da ću ako napravim zavjet s njim bit još jača da prebrodim “krize”koje me čekaju u budućnosti.

TVOJE JE KRŠTENJE BILO POMALO DRUGAČIJE OD VEĆINE KRŠTENJA. MOLIM TE,OPIŠI NAM O ČEMU SE RADI. KAKO JE DOŠLO DO ODLUKE DA SE KRSTIŠ BAŠ ONDJE?

Odlučila sam se za München jer mi se činilo idealnim krstiti se u okruženju puno mladih ljudi i na tajnačin svojim primjerom potaknuti na odluku na krštenje još neku mladu osobu. Željela sam da mi tajdogađaj bude poseban i pun snažnih emocija koji nikada neću zaboraviti i nisam pogriješila.

IMAŠ LI NEKAKAV SAVJET ZA BUDUĆE KRŠTENIKE ILI ONE KOJI SE DVOUME OKOKRŠTENJA? IMAŠ LI NEKAKVU POSEBNU USPOMENU VEZANU UZ SVOJE KRŠTENJEKOJU BI VOLJELA PODIJELITI S ČITATELJIMA?

Ako vole Isusa i žele još čvršći odnos s Njim, savjetujem im da ne razmišljaju kada je pravi trenutak te dane čekaju da postanu “savršeni” kako bi se krstili jer je to nemoguće i Isus to ne traži od nas. Dovoljno jeda odluče slijediti Njegov primjer, a u stalnom odnosu s Njim iz dana u dan će postajati boljimosobama. Imam puno lijepih uspomena od upoznavanja puno novih, mladih ljudi do pregršt duhovnihporuka i iskustava od strane vrhunskih govornika, ali ono što bih izdvojila jest neopisiva sreća iispunjenje u trenutku mojeg krštenja; svi su mi govorili: “Šerli, danas nekako posebno zračiš!” I doistajesam, to je osjećaj koji nikada neću zaboraviti.

I NA KRAJU, KOJA JE TVOJA PORUKA ČITATELJIMA ODJEKA?

Ne čekajte, odlučite već danas ostatak života provesti s najboljim Ocem, Prijateljem i Učiteljem, vjerujte,to će vam biti najbolja i najvažnija odluka u životu!

Djevojke, hvala vam što ste s nama podijelile iskustva s krštenja. Neka vas naš dragi Otac vodi na svakom koraku, a vi Mu uvijek ostanite vjerne.

Dragi naši mladi, nadamo se da ste u iskustvima Zrinke i Šerli pronašli nadahnuće,odgovore i savjete koji će vas potaknuti da razmislite o donošenju najvažnije odluke

u vašem duhovnom životu! Neka Bog vodi vaše misli, djela i odluke. Predajte Mu sve i On će vam dati sve!


ANKETA OKRŠTENJU

-- Ana Veble --

ema ovog Odjeka je krštenje. Čitajući ovaj broj, vjerojatno ćete dobitiodgovor na neka svoja pitanja ili se još više zainteresirati za ovu temu. Uzrad, pisanje i istraživanje naše redakcije, odlučili smo čuti i vaš glas. Postavili

smo dvije ankete: jednu za one koji su kršteni i jednu za one koji još nisu. Oveankete putovale su društvenim mrežama i bile su otvorene nekoliko tjedana.Anketu je ispunilo šezdesetak sudionika i ovdje ćemo prikazati rezultate. Zanimalonas je osjećaju li mladi pritisak okoline kad je u pitanju krštenje i u kolikoj mjeri.

Tražili smo odgovor i na pitanje spremnosti koje često muči mlade. Neki smatrajuda su premladi da bi se krstili i kažu da ih još puno toga čeka u životu. Znači li toda su spremni prihvatiti Boga kad prožive sve što očekuju? Velik utjecaj imaživotna dob na stav o krštenju i zajedništvu s Bogom. A tako ne bi trebalo biti.Poziv da učinimo zavjet s Bogom trebao bi prevagnuti nad osobnim planovima zabudućnost i raznim životnim očekivanjima.

Mišljenja su također podijeljena oko stava da nas sam čin krštenja mijenja ili nemijenja. Naravno da smo dan prije i dan nakon krštenja još uvijek ista osoba, sasvim svojim karakteristikama, manama i vrlinama. Ali ipak postoje ili bi bar trebalepostojati promjene u nama i našem životu. Doslovno smo prepustili život Bogu imislim da bismo trebali shvatiti puno značenje te odluke. Možemo biti sigurni iživjeti bez velike brige i opterećenja koja donose svakidašnji problemi jer smosvjesni da se naš Bog u potpunosti brine za nas. S druge strane, upravo zbog teodluke trebali bismo biti odgovorniji u svojem kršćanskom životu i ozbiljnijegledati na razne situacije i kušnje u kojima se nađemo.

Ako ova anketa nije došla do tebe, pozivamo te da odvojiš nekoliko trenutaka iosobno promisliš o ovim pitanjima.

T


KRŠTENISpol Dob

Jesli li osjećao pritisak crkve, obitelji,prijatelja...

Gledajući iz današnje perspektive, misliš li da si tada bio spreman?

Misliš li da te čin krštenja promijenio?

NISU KRŠTENISpol Dob

Jesli li osjećao pritisak crkve, obitelji,prijatelja...

Jesi li zainteresiran za krštenje?

Misliš li da će te čin krštenja promijeniti?


Isus je rekao: “Ako se ne

rodite vodom i duhom, ne

možete ući u kraljevstvo

nebesko.” Nema iznimke.

Krštenje je nužno.

Gordon B. Hinckely

Krštenjem novi kršćani

postaju dijelom zajednice

vjernih koji su pozvani

da duhovno ohrabruju

jedni druge i drže

odgovornima jedni

druge za dosljedan

kršćanski život.

Tony Campolo

Religija treba krštenje zdravog razuma.

Billy SundayOsim fizičkog obreda

krštenja i polaganja ruku, pojedinac mora biti

duhovno novorođen da bi dobio vječni život.

Ezra Taft Benson

Potpuna dobrobit oprosta grijeha zahvaljujući Spasiteljevom

pomirenju počinje pokajanjem i krštenjem i onda se širi primanjem Svetoga Duha.

James E. Faust Mi možda nikada nećemo biti mučenici, ali možemo umrijeti sebi, grijehu, svijetu, svojim planovima i ambicijama.

Krštenje znači da smo umrli s Kristom i uskrsnuli

u novi život.

Vance Havner

Krštenje je izvanjski odraz

unutarnje vjere.

Božji narod treba biti kršten

zato što je to Bog

zapovijedio, a ne zato što

to zahtijeva neka crkva.

John R. Rice

Svi mi koji čeznemo za Božjim kraljevstvom imamo zajedničku potrebu traženja milosti krštenja.

Sveti Bazilije

MISLI O KRŠTENJU

Watchman Nee



vaj broj Odjeka ima novu rubriku nazivom IZAZOVI. Zvuči zabavno,zar ne? Naime, u želji da uključimo sve one koji čitaju Odjek, došli smo

do ideje za osnivanjem ove rubrike. U svakom sljedećem broju bit ćeponuđen određeni izazov. Svi koji čitaju ovaj članak upravo sada, pozvani suna suradnju. U svakom sljedećem broju postavit ćemo vam novi izazov kojinije težak i sigurni smo da ćete ga prihvatiti.

Upravo sada zadajemo vam prvi izazov.

Svakog dana trošimo silno vrijeme na surfanje, igrice, sport, učenje itd.

Pred vas stavljamo izazov da odvojite jedan tjedan

u kojem Cete Ciniti dobro ljudima.

Znamo, tražimo puno. Ali svaki dan možete odvojiti par minuta i učiniti nekodobro djelo; ne mora to biti ništa veliko – ljude raduju sitnice. Svi oni koji nemogu odoljeti ovom izazovu i odluče gaprihvatiti, imat će priliku biti nagrađeni.Samo nam trebate poslati kratak izvještajkako ste se osjećali, možete nam opisati čaki neko svoje iskustvo, opišite nam osjećaje iponašanje ljudi kojima ste pomogli. Za vašudobru volju nagradit ćemo vas tako daćemo vaš osvrt objaviti u sljedećem brojuOdjeka. Napominjemo da osvrte primamodo 17. svibnja 2015. Sve što trebate učinitijest prihvatiti izazov i reći nam nešto o tomenakon tih tjedan dana. Ne zaboravimo dačineći dobro drugima činimo dobro sebi.

o

IZAZ VI

v.

16. M

EĐU

NAR

ODNI

DJE

ČJI

FES

TIVA

LIZ

VANRED

NI DU

HO

VNO

-GLA

ZBEN

I DO

ŽIVL

JAJ

ZA V

ELIK

E I M

ALE

Peta

k, 2

4. tr

avnj

a u

19.0

0 s

ati

- ot

vore

nje

i kon

cert

mla

dih

glaz

beni

ka

(B

ana

Jela

čića

30, Sl

atin

a) Su

bota

, 25. tr

avnj

a u

10.0

0 s

ati

- dj

ečji

sabo

r (P

učko

otv

oren

o uč

ilišt

e, S

latin

a)

- 14

.30 r

adio

nice

-

16.3

0 S

latin

a FE

ST

Gos

ti: P

salty

& Ž

elim

ir St

anić

Rad

ujem

o se

vaš

em d

olas

ku i

sudj

elov

anju

!

Više

info

rmac

ija n

a w

ww.s

latin

afes

t.in

fo i

slat

ina.

fest

@gm

ail.c

omst

@gm

ail.c

omat

ina.

fest

@gm

a

ovan

jjnjjuuuu!!



Teen connect je duhovni vikend za mladekoji se održava u Maruševcu. Cilj je da se mladidruže i da upoznaju Maruševec te kakav je stvarniživot tamo. Imali smo već nekoliko probnihokupljanja pod nazivom Teen connect, ali onajprvi pravi duhovni vikend započeo je u petak, 6.ožujka u 19 sati agape večerom. Govornica naovom okupljanju bila je Vana Dominis iz Pule.Četrdesetak mladih došlo je iz raznih krajevaHrvatske i Slovenije.

Agape večer započeli smo s par pjesama kojesu vodili mladi iz Maruševca. Vana je održalapropovijed na temu “Dobar, bolji, najbolji, pitanjeje sad!” Nakon završetka bogoslužja slijedio jedomjenak i malo druženje i upoznavanje. Tevečeri smo se podijelili po skupinama i dobiliteme iz Biblije za skečeve za veselicu koja seodržavala u subotu navečer.

U subotu ujutro bogoslužje je započelo u 10sati. Mladi su nas vodili kroz puno raznolikihpjesama. Himna Teen connecta bila je “10.000Reasons”. Tema jutarnjeg bogoslužja bila je“Formula uspjeha jest… hm…” To jutro nastupalisu i naši najmlađi s pjesmom “Neka svijetli” i svenas razveselili. U 14 sati započele su pripreme poskupinama za skečeve na kojima smo svi biliaktivni i puni ideja. Radionica s voditeljicomzapočela je u 16.30 temom “Ohrabri se! Odvažise!” Na radionici su nastupali vokalno-instrumentalni sastav Eden i ženski sastav.Najiščekivaniji dio dana bio je igrokaz “Put u život”koji su pripremili mladi iz Maruševca. Mogu vamreći da su bili odlični i da su izvrsno odglumili, alito mogu potvrditi i ostali sudionici. Igrokaz jeosmislila mlada Sara Pil, učenica prvog razredasrednje škole u Maruševcu zajedno sa svojimbratićem Markom. Na suvremen način prikazanoje traganje dječaka Jima za životom. Krenuo je naput zajedno s kušnjom i savješću. Želite li vidjetikroz što su sve prošli? Pozovite slobodnokazališnu trupu i u vašu crkvu!

Nakon toga slijedila je veselica na kojoj smoizvodili skečeve koje smo pripremali togposlijepodneva. Na veselici smo igrali i razne igreu kojima su aktivno sudjelovali svi mladi. Na krajuveselice slijedilo je malo rođendanskoiznenađenje. U nedjelju ujutro Vana je imala snama radionicu na temu “Budite savršeni kaoOtac vaš nebeski” na kojoj smo aktivnosudjelovali. Svatko je dobio papir na kojem jetrebao napisati što želi postići u životu i zalijepitina svoja leđa. Međusobno smo si pisali na tepapire neke ohrabrujuće poruke u vezi s našimuspjehom u budućnosti. Posljednju radionicuzavršili smo himnom i molitvom Vane. Slijedila jenajdraža aktivnost – sport. Počeli smo bejzbolomna kojem se dosta trčalo, ali smo mi bili neumorni.U međuvremenu se igrala i odbojka.

Susret je završio zajedničkim ručkom.Vjerujemo da su se svi dobro zabavili i sklopilinova prijateljstva, ali što je najvažnije, bili smoohrabreni iz Božje riječi. Nadamo se da ćete doći isljedeći put na još organiziraniji i zabavniji Tennconnect. Sve vas očekujemo i, vjerujte, nećetepožaliti. Nadam se da smouspjeli pokazati kako ježivot na kampusu uMaruševcu svesamo nedosadan. Ovdjenas ima dostamladih ivolimo Boga,volimo misiju,volimo drugei željno vasočekujemo –sve vas kojiželite doćiovamo iškolovati se,pozivamo vas izsveg srca.

-- Anja Garvanović --

Teen connect – zajedništvo mladih


“Bilo je predobro, cijeli program – od društva, hrane iigrokaza do duhovne poruke. Veselim se sljedećemsusretu!”

(Aleksandar Živadinović, Maruševec, 1. razred)

“Znači, svidio mi se Teen connect. Posebno mi se svidjelodruženje uz razne aktivnosti, mada smatram da bi ihtrebalo biti malo više i da bi trebale biti raznolikije. Nije mise svidjelo to što je kratko trajalo i što smo u 23 sata moralibiti u sobama, hahaha! Sve u svemu, bilo je odlično.”

(Andrija Žufić, Pula, 1. razred)

“Iako sam poslom vezana za mlade i njihove probleme,moram reći da je to bilo predivno iskustvo. Biti govornikmladima velika je obveza, ali i odgovornost. Sretna samšto sam mogla poslušati njihova iskustva i probleme te imbiti na blagoslov savjetom ili ohrabrenjem. Hvala Bogu navikendu koji je podigao njihovo zajedništvo, pomogao dau svojem mladom zivotu donesu neke dobre odluke, a imeni je pomogao da shvatim kako razmišljaju i što ihnajviše muči. Toliko njih mi se i dan-danas javlja danekako imam osjećaj kao da to nikad nije ni završilo.”

(Vana Dominis, psihoterapeutkinja, Pula)

“Svidio mi se projekt Teen connect jer se u njemu mladi ljudimogu zbližiti, služiti Bogu i naučiti nešto više o Njemu. Dobroje to što je ovaj projekt organiziran od strane mladih, jermladi najbolje znaju što njima treba.”

(Sanja Kuševska, Maruševec, 3. razred)

“Bilo je jako zanimljivo i zabavno... svakitrenutak je bio isplaniran. Neki su bili tolikozauzeti, zaposleni, da nisu ni spavali samo dasve prođe u radosti i veselju.”

(Martina Oršuš, Maruševec, 2. razred)


Mark A. Finley

Kako vjera rasteedavno sam održao trodnevni niz sastanaka za studente o Svetom Duhui obnovi. Nakon jednog predavanja student me upitao: “Pastore Finley,kako mogu imati više vjere? Katkad mi se čini da je slaba. Želim imati

jaču vjeru, ali ne znam kako to postići.”

Pitanje ovog studenta nije mi bilo novo. Već godinama ga redovito slušam. Uovom biblijskom proučavanju istražit ćemo kako imati rastuću, živu vjeru.

Što Isus govori o vjeri na svršetku vremena? O tome pročitajte u Luki 18,8.

Očito je da će biti malo prave vjere kada se Isus bude vraćao. Mnogo stvari možeproći pod vjeru, ali u ovom odlomku Isus nam ukazuje na potrebu zaautentičnom, biblijskom vjerom.

Što je biblijska vjera? Kako je Biblija definira? Pronađite odgovor uHebrejima 11,1.

Vjera je temelj našeg kršćanskog iskustva. To je sigurnost da nas Bog ljubi i danam želi samo dobro. Ona se bezuvjetno oslanja na Božja obećanja. Vjeraizgrađuje naš odnos s Bogom kao prijateljem i činimo sve što On traži od nas.

Koja je druga riječ za vjeru? Što otkrivate u Izrekama 3,5.6? Kako vamovi redci pomažu da razumijete vjeru?

Ellen White definira vjeru na sljedeći način: “Vjera je povjerenje u Boga –vjerovanje da nas On ljubi i da zna što je najbolje za nas. Ona nas tako vodi daumjesto svojega izaberemo Njegov put. Umjesto našeg neznanja, ona prihvaćaNjegovu mudrost; umjesto naše slabosti, Njegovu silu; umjesto naše grešnosti,Njegovu pravednost. Naž život, mi sami, sve je to već Njegovo; vjera priznajeNjegovo pravo vlasništva i prihvaća blagoslove koje ono donosi.”

Tko je izvor naše vjere? Što trebamo učiniti kada imamo malo vjere ili jeuopće nemamo? Pročitajte Rimljanima 12,3.

N

1.

2.

3.

4.

Vjera je dar koji Bog daje svakomvjerniku. To nije osjećaj ili neki oblikhumanističkog i pozitivnog načina razmišljanja.Kada donosimo svjesnu odluku da predamo svoj životKristu i postanemo Božja djeca djelovanjem NjegovogSvetoga Duha, On nam daje dar vjere. Vjera raste dok jeupotrebljavamo.

Ako je vjera dar koji nam Bog daje, kako je možemo ojačati? PročitajteRimljanima 10,17 i 2. Korinćanima 1,18-20.

Kada čitamo Božju riječ s molitvom, Sveti Duh učvršćuje našu vjeru. Kadaprihvaćamo Božja obećanja koja je nama osobno uputio, naša vjera raste.

Imamo li uvijek koristi samo od čitanja Biblije? Kakvu iznenađujućuistinu možemo naučiti iz Hebrejima 4,2?

Samo čitanje Biblije neće pomoći rastu naše vjere. Moguće je čitati Bibliju nanemaran, nezainteresiran način. Kada čitamo Bibliju s iskrenim srcemprisvajajući Božja obećanja kao da su naša, naša će vjera rasti.

Razmišljajte o događaju sa ženom koja je bolovala od krvarenja kojuje Isus izliječio u Luki 8,43-48. Što nam njezino iskustvo govori o vjeri?

U ovom događaju sadržane su najmanje dvije bitne istine o rastu vjere:Prvo, žena je vjerovala da joj Krist može pomoći i da će joj pomoći u njezinojbeznadnoj situaciji. Ona nije vjerovala u sebe, nego u Isusa. U žarištu biblijskevjere uvijek je Isus.Drugo, dok ova žena upotrebljava svoju vjeru, vjera raste. Ako želite da vašavjera raste, prepoznajte kao Božje dijete da vam je Isus dao dar vjere. Vjerujteu Njegovu riječ; ispunite svoj um Njegovim obećanjima; upotrebljavajte vjerukoju imate. A onda gledajte kako ona raste.

5.

6.


7.

S T R A N - adventisti.hr · l i j e v a S T R A N I C A lizu kraljeve palače živio je prosjak....

Documents

Transcript of S T R A N - adventisti.hr · l i j e v a S T R A N I C A lizu kraljeve palače živio je prosjak....