1

S. Gili, Toponimija opine Klana

2

KATEDRA AKAVSKOG SABORA Drutvo za povjesnicu Klana

Z B O R N I K

DRUTVA ZA POVJESNICU KLANA

Prilozi za povijest, jezik, kulturu i gospodarstvo Svezak 7

Posebno izdanje br. 4

Uredniki odbor: Akademik Petar Stri

Anton Stari Ivan najdar

Glavni urednik: Ivan najdar

Korektura teksta i rjenika: Margherita Gili

Ilustracije: Josip Barak

Grafika priprema: Branko Leni

Slike na koricama:

Kuica va Rebri (naslovnica) Grafike srednjovjekovne Klane (4. str. korica)

3

KATEDRA AKAVSKOG SABORA DRUTVO ZA POVJESNICU KLANA

S t a n i s l a v G i l i

TOPONIMIJA OPINE KLANA

Katastarske opine Klana, Breza, Lisac, Studena i kalnica

Klana 2008

4

Klana - Vas

5

itatelju, pred vama je VII. po redu Zbornik Drutva za povjesnicu Klana: Toponimija* Opine Klana, kojemu je cilj spasiti od zaborava imena toponimiju naega kraja. Shvaajui da imena nestaju gaenjem sjeanja, te da posebno u ovim pograninim podrujima na zemljopisnim kartama i dokumentaciji ima krivo upisanih toponima, nuno e biti, uz prikupljanje mjesnih imena, obaviti ispravke krivih upisa. Ovim istraivanjem obraene su sve katastarske opine: Breza, Klana, Lisac, Studena i kalnica. Osim ovoga, podsjeamo da su tijekom petnaestogodinjeg rada Drutva, obraeni svi mjesni govori, a o tome su u prethodnim Zbornicima tiskani struni i znanstveni lanci, koji su bili temelj tiskanju knjige dr. Ive Lukei: Govori Klane i Studene.(1998.). U suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci zapoet je rad na rjeniku mjesnoga govora Klane, a zajedno s Osnovnom kolom u Klani i Djejim vrtiem, tiskane su knjige djejih radova: Budivnik i Knjiga od besid.

etrnaest se godina sustavno radi na arheolokim istraivanjima i konzervaciji katela Gradina te liburnijskoga limesa (rimskoga zida). Suradnja sa znatnim brojem strunjaka-suradnika, rezultirala je prouavanjem i objavom strunih i znanstvenih lanaka o povijesti, kulturi, geologiji i biologiji ovoga kraja te o svekolikim drugim odrednicama ivota na ovim podrujima, pa moemo citirati Jurja akana iz Roa koji davno ree: ... Naa tampa gori gre ... Osnivanjem Multimedijskoga centra i njegovim raznolikim edukacijskim djelovanjem (koji postupno postaje centar mnogih kulturnih zbivanja), te zapoljavanjem mladih strunjaka, stvara se kulturna klima koja prati novo, ali i uva nau kulturnu batinu ( stalni postav arheolokih nalaza s katela Gradine i etno kua). Prikupljanjem i uvanjem nae batine postajemo dio Europe ne siromanim, nego bogatim kulturnim nasljeem. U tu se svjetsku kulturnu batinu uklapamo i ovim vrijednim toponomastikim prilogom.

Urednik.: Ivan najdar ________________ *Toponim (od gr. Topos mjesto) jezini termin za ime naselja, grada, mora, rijeka (openito voda), reljefa i drugih objekata u prirodi. Toponimija popis toponima nekog odreenog podruja. Toponomastika znanost koja prouava toponime.

6

7

U v o d

Imenovati kraj u kojemu organizirana ljudska zajednica ivi, bio je oduvijek in nastao iz ovjekove potrebe za organizacijom prostora gdje obitava, kree se i radi. Prvotna je motivacija imenovanju u samom izgledu tla, ali brojni su i drugi izvori pobude. Imena objekata u prirodi ili naselju slue orijentaciji. Ona se vezuju, priljepljuju za imenovano mjesto i postaju dio njegovog identiteta. Kako im je primarna funkcija orijentacijska, zaboravlja se kako su nastala. Onomastika znanost za to rabi termin: desemantizacija toponima, tj. tpn. gubi svoje (prvotno) znaenje postaje zvukovna (a kasnije i grafijska) slika onoga na to se odnosi. Imenovanje nastaje prije pojave pisma, pa tpn. uvaju svoju izvornost jer se istovremeno s promjenama u jeziku ne mijenjaju (ili samo iznimno). Zato je toponime svjetska zajednica naroda proglasila spomenicima ljudskog pamenja. Prikupljanjem i onomastikom ralambom oni se tite od zaborava i uvaju za budunost kao kulturno dobro.

Prikupljanje toponimije zapoeli smo u rijekom katastru. Ispisom iz popisa estica po katastarskim opinama (pet k.o.: Breza, Klana, Lisac, Studena i kalnica) doli smo do odreenog broja toponimskih jedinica (npr. u k.o. Klana 707 tpn.). S kazivaima u pojedinim naseljima pregledali smo popis, obavili temeljitu reviziju (fonoloke i morfoloke razlike, promjene standardno jezinih prijedloga u dijalektalne i sl.) te dodali nove toponime kojih u popisu nije bilo. Svima smo, dakako, odredili jo i naglaske. Kad smo nae prikupljanje konano zakljuili, znalo ih je biti i skoro dvostruko od poetnoga popisa. Svih se pet k.o.,koliko ih ima u klanjskoj opini, imenuju prema odgovarajuem imenu naselja. Veina apelativa koji su koriteni u imenovanju zajedniki su onima iz susjednih katastarskih opina; analogija ima na cijelom istonojadranskom i dinarskom prostoru ali posebno na Kvarneru i u Istri.

8

Zahvala Prikupljanje toponima te biljeenje njihovih izgovora ne bi bilo mogue

ostvariti bez pomoi predane suradnje mjesnih kazivaa / informanata. Za Klanu kazivali su: Ivan najdar, Marija i Tone Stari, Josip temberger, Anton Sunik; za Brezu: Bruno i Irena Mateti te Edo Cetina; za Lisac: Bruna Poklar, Karlo Iskra, Drago Valeni i Vitomir Valeni; za Studenu: Romano Pikovi (otac i sin) i Ivan Vlae; za kalnicu: Josip Komen, Nevija Pani (ro. Maljevac), Vera Simi, Marija Simi i Anton Simi.

Dr. Marin Dobrila iz Rijeke esto me je prevozio iz Rijeke na teren klanjske opine; s njim sam, po stazama i izvan njih, prohodao gotovo itavim klanjskim opinskim prostorom. Supruga Margherita Gili nebrojeno je puta prekontrolirala cijeli tekst (posebno abecedene popise) i time mi pomogla da ovaj rad prije zavrim.

Slubenici rijekog Ureda za Katastar bili su mi od velike pomoi jer su mi omoguili uvid u Popis estica te mi pripremali potrebne ispise. Svima im se od srca zahvaljujem!

Klana, panorama

9

TOPONIMIJA KATASTARSKE OPINE KLANA Toponimi na teritoriju opine Klana analizirani su u dvije osnovne razine: prema etiologiji i tvorbi. Prva se odnosi na motivaciju (ili pobudu) pri imenovanju, koju smo razvrstali u etiri skupine: I. Nomina topographica, II. Nomina metaphorica, III. Ostali toponimi i IV. Toponimi neutvrene motivacije. Druga razina analize usmjerena je na tvorbu rijei pri imenovanju koja se razvrstava na dvije skupine: u prvoj su ralanjeni prema tvorbenim doetcima a u drugoj su oni koji nisu doivjeli tvorbene preinake. Ustanovljene su toponimske sintagme te odnos vielanih tpn. prema jednolanima. Prikazano je nastajanje novih tpn. prema ve postojeima. Upozorava se na poseban tip tpn. s prijedlozima te na apelative plodne toponimizacije.

Prema kartografskim podatcima, od polovice 16. do kraja 18. stoljea, postoji zapisano ime Klana u nekoliko varijanata: Clanaz / Clanas (1x god. 1550. i 1x 1593.), Klon (7x 1565.-1689.), Clana / Clan / clana / Klana (3x 1681.-1762.), Kolon (6x 1620.-1762.), Cloan (1657.), Klanna (1799.)1.

Dananji je slubeni oblik Klana, dok je na zapis (11.II.1995.) u startnom obliku, tj. u N, Kln, G s Klniga, L va Klni, etn. Klanjc / Klanjc, Klanjca / Klanjce, ktet. klnjska / -i / -o, na pr. klnjska crkav. Da je Klan najizvorniji oblik svjedoi brojnost potvrda u povijesnoj kartografiji: 7x u zapisu Clan / Klan i 7x u fonetskoj inaici Klon, to se moe objasniti zatvorenou izgovora vokala a [kln] koje se ulo, pa i zapisalo, kao o.

Etimologiju Klane Skok izvodi iz klada, odnosno iz pridjeva na -en samo u poimenienju kladenac te na -en samo u tpn. Klana (dn>n) kao u panem pored padnem2. Kako je najstariji kartografski zapis Clanaz (1550.) moemo pobudu imenovanju potraiti u geografskom terminu klnac (u ovdanjem mjesnom izgovoru [klnc]), U sjevernoj Istri je klnac (Vodice), (vjerojatnije: klnac, opaska S.G.); prema psl. *kolnc u znaenju tijesan put izmeu dva brda3.

Samo naselje Klna (uje se i Klna) dijeli se na pet dijelova, a oni unutar sebe imaju svoju imensku podjelu:

__________________

1DH, 224,226. 2ER, II, 87, s.v. klada. 3ER, II, 88, s.v. klnac

10

1. Dolnji krj Brg/-h, Pred crkav, Pristva / bala, Vs, Na vas

2. Gornji krj 3. Drica 4. Svti Rk Kalica (unutar su mikrotpn. Gra, Martinac, lb), Pod Stmac, Pred Brt, Zatrp (i mikrotpn. rnjevac, Gara, Pli klu) 5. Vnodolac Rmnjak / Na Rmnjaku / Na rbnjaku, a u naselju

Pristva, Grana, Sv. Rk, umrija, pina, Prd kno, Mst, Pta, Palacn, Tavrna, Mst za kazrmu.

Oko naselja zabiljeili smo jo i ove tpn.: Grnica, Pod Lpice, Pli Frkicu, Lopa, Pod Kr, Pli Vrtac.

Klana - Cista - Dolinji kraj

11

Ima u klanjskoj toponimiji vrlo rijetkih tpn. poput Dnjica, prema dno, ali se rabi i toponimizacijom oblino nepromijenjen tpn. Dn (koji se dijeli na nekoliko dijelova: Ks, Mlke, Rine i Rbar). Po svom je obliku izuzetan tpn. Gotv, tj. ime za ponor u koji se ulijeva ponornica Rina.

Najizuzetniji je tpn. Kataln koji se, koliko nam je poznato, kod nas u Hrvatskoj ne ponavlja ni na jednomu drugomu mjestu. Njegova je ubikacija dvojbena. Prema topografskoj karti4 tako se imenuje vrh s nadmorskom visinom 1083,1 m, dok se prema kazivau taj vrh imenuje Gumanka (zalihosno glavica), a Kataln5 bi bila padina JZ od visoravni Gumnce i od spomenutog vrha.

Korpus klanjske toponimije sastoji se od 707 tpn. koji su gue ili

rjee rasporeeni na povrini od 5.578 ha. U toponomastikoj obradi klanjske toponimije nismo prikazali

njenu potpunu etimologiju, jer bi to znatno premailo zadani okvir ovoga rada. Ralamba slijedi redoslijed kako je izloen u uvodu. Etiologija (tj. pobuda ili motivacija pri imenovanju). Korpus klanjske toponimije ralanit emo prema pobudi imenovanja u etiri glavne skupine, a I. i III. i na posebne podskupine. I. Nomina topographica 1. Reljef. Prema izgledu tla, posebno onog stjenovitog, prema opim imenicama kalja (kamenje), krila (manja kamena ploa), kalnica / kawnica (udubljenje u kamenu), plasa (iskreno zemljite), gria __________________

4TR, list 4 5Arheolog Ranko Starac tumai Katalan kao relikt etnonima Katali, tj. od imena jednog Japodskog plemena. Kriman, str. 241, spominje ga kao Katalansko brdo, prema Kandleru (transkom povjesniaru iz 19. st.). Tvrdnja A. Degrassija kako je taj tpn. izmislio sam Kandler nema osnove, jer proturjei injenici da je tpn. u ivoj svijesti klanjskih kazivaa (kojima taj podatak iz literature nije ni poznat).

12

(atmosferilijama izgrieno stijenje), grohot (siparita odlomljenog kamenja), i struga (sipari u jarugama, toila), kras (poseban izgled tla na kojemu su uoljivi razliiti elementi krasa), kamenjak (preteno stjenoviti brijeg) kremen (petrografski sastav) imenuju se odgovarajui prirodni objekti. gria6: Gra, Gra gotv, Grica, Pod Gricu, Pod Gru, gruh7, grohot: Grohotnca, Za groht, kamenjak8: Zad kmenjak, kras9: Krse, kremen10: Kremenji. rt10a: Na vh hta stijena11: Mrmorna stn struga12: Strga, Bartola strga, _________

6Gria, AR (III., 440) objanjava kao stijena, kamen ; ER, I., 620: ivi kamen, stijenanije gladakistarsko-dalmatinska rijesadri predromanski korijen *grs- ostatak iz jezika keltskih Karna. Za imunovia (1976, 14) gria je rimski leksiki relikt (i tpn. Griice, Gri i Veli gri) od predrimskog *grediu (di > : gria), odnosno grettiu (ti > : gri), pozivajui se na Skoka, Schtza i Bezlaja. 7U stanovnika na istonoj padini Uke gruh se uje kao apelativ i tpn. Grh (za odlomljeno krje u siparastoj nakupini na istonoj padini Vojaka); Hoi, I, 328-329 kod opisa ledenjaka koristi izraz gruje ili morene. Leksem gruj AR (III, 480) ima samo za vrst ribe (ugor); isto tako i RHJ, 311: s.v. gruj, odnosno grug. 8Od kamen, stsl. *kamy, kamen, st.hrv. kami, (s malim razlikama i u drugim slav. jezicima, HER, 311). Doetak -njak je prvotno augmentativ, a s vremenom gubi tu funkciju (Istono od Grobnikog polja je Vela i Mala Kamiina!). 9Krs i krs, tpn. na iariji (sjev. Istra) te podruje sjeverno od Trsta (Italija/Slovenija), selo Krasica (Bakar) istono od Rijeke. U tal. je jezik usvojen kao Carso a u njem. Karst. Podrijetlo je prastaro: Devoto (AEI, 68, s.v. crsico) dri da je da una base mediterranea *karsa roccia, dakle da je osnova mediteranizam, termin za poblie neimenovani (pra)jezik s Mediterana, sa znaenjem stijena, to se uistinu poklapa s morfolokopetrografskim karakterom prostora na koga se tpn. odnosi. Katii, 135-136 malo je odreeniji: Ta rije je predlatinska, moda posuenica iz liburnskoga jezika. Svakako vrlo stara jer je u njoj provedena junoslavenska metateza likvida. Na sjev. Velebitu je naselje Krasno, istog postanja: pridjev na -n od kras (kao i krasno), ER, II, 179-180, s.v. kras. 10Stcslav. kremyk, silex, Feuerstein, ER, II, 189, s.v. kremen. Skok navodi dem. -i krmeni, -k kremenak i kremak, -k kremak, (G -ka od kremik), ali nema klanjsku tvorbenu inaicu: kremen-jai. 10a GR 457: s.v. rt ima samo za obalni reljaf (uz more ili jezero). 11Tpn. je s podruja k.o. Breza a posebno je zanimljiv jer i mramor i stijena pripadaju ovoj skupini 12RHJ, 1188, s.v. struga plitko korito brzoga potoka, Prolaz, otvor u ivici, ogradi koji je nastao struganjem navaliti kao ovce na strugu krenuti hrpimice, u neredu.

13

kalnica/kavnica13: kvnica, kvnice, Kliina kvnica, Matveva kvnica, kalja14: Bla klja, krile15: krle, Na krle, Pod krle.

Prema ispupenim dijelovima reljefa, poput brdo, brig, vrh, glavica, gora, gri nastaju tpn. brdo16: Bdo, Pod Bdo, Prtovo bdo, tknievo bdo, Za bdo, brig17: Bacnov brg, Brg, Brg zad ku, Brgi, Golev brg, Kvevi brgi, Krvarov brg, Krpinov brg, Na Brig, Na vh brga, Za brg, Za Golev brg, Ppe brg, rnvski brg, briac: Brc, Na Brc, Pod Brc, Stri brc, gri20: Gr, Grik, Grnica, Dgi gr, Komnjski gr, Marin gr, Pred Grnicu, tri gr, Pli Gr, Pvi gr, Za Gr, Gri, vrh: Vh, ni vh, Gvev vh, Pod ni vh, Trstenki vh, Vli vh, Za Vli vh, Vrhk, Vh jnge istaknuti dio vrha, geodetska oznaka __________________

13AR, 17, 648: s.v. 1. kalnica. Daje neodgovarajue tumaenje prema kale, stube, stepenice; radije bismo se priklonili tumaenju prema kojemu se ovaj ekn. izvodi iz skala. Pridjevni lik na -n skalan tj. koji je kao stijena, a poimenien skalnica f u znaenju upljina u stijeni koju uini kinica, rije je baltosl., svesl. i psl., prijevoj o > a od ie. korijena*(s)kel- rezati. ER, III., 254. Vidi analogni tpn. u: IR, list 8, redak 9/10., u hidronimskoj funkciji. 14kalja, kao opa rije, primljenica je u hrv. jezik iz istroven. scaglia, iako je got. podrijetla skalja (a ova opet u prasrodstvu sa slav. skala). ER, III., 398. 15Osim poimenienog prid. na -c kriljevac, G -vca, petrografski termin, takoer i ploa = krilja (ER, III, 403, s.v. krilj) koja je u klanskoj toponimiji motivacija za gornje tpn. 16U veini (slav.) jezika rije oznaava tkalako brdo (u nekima samo to), ovo je znaenje starije od znaenja brdo, brijeg. HER, 148. 17Brijeg, od psl. *berg: stsl. brg akadski i galski brig Ie. je korijen *bherh- visokpoteklo od nostr. *berg(i) visok HER, 150-151. 18 Tpn. Glavica mogli smo svrstati u grupu II. Nomina metaphorica, ali se je njeno prvotno znaenje toliko desemantiziralo (ne znai vie mala glava, ve odreeni reljefni sadraj) pa je prela u geog termin, a u naem sluaju i tpn. 19Gra, od psl. *gora korijen je iz ie. *gwer- u razliitim indijskim jezicima znai gora, stijena, kamen (v. opirnije u HER, 238.). 20Gri, znai stijena, litica, hridina, greben, breuljak, Takoer kao mjesno ime: Gri dio Zagreba, uz Koranu kod Karlovca itd. Psl. rije *gri sa suf. -i od gr-, to je nitini prijevojni stupanj prema o u *gora. HER, 247. est tpn. u Sloveniji (v. Badjura, 115-116).

14

vrina: Vrna, vrak: Za vrhk,

Ispupenja izduenog izgleda, rebra (koju bi mogli svrstati i u metaforike tpn.), toponimiziraju se kao: Kica va Rbri, Rbar, Rebrce, Rbri, Stra rbar.

Izgled tla poimenienjem pridjeva strm: Stmac, Pod Stmac, Strmica.

Raznolika udubljenja u terenu mogu se toponimizirati razliitim tvorbenim oblicima od samo dva geografska termina kao dol21: Dl, Dolc, Cesrov dolc, Hranv dolc, Kvav dolc, Pred Dolc, Rhev dolc, Stpin dolc, be dolc, Za Dolc, Dolne, Dvi, Dovi, Juevi dovi, ktiini dovi, Tomov dolc, Tomnov dolc, draga22: Drga, Drica, Frka drga, Kovava drica, Med drge, Pod Drgu, Andrnova drga, Hrastva drga, Ivnieva drga, Nad Ivnievu drgu, Istoj skupini pripadaju i drugi termini za udubljenja koji se mogu toponimizirati kao jama: Pli jme, Za jmicu, Panicolva jma, korito: Pli korto, ali apelativ korito najee je u hidronimskoj funkciji. pe/pilja23: Pena, Penica, Pli Penicu, Nad Penu rupa (i kulja): Jaa rupa, Krpnova rupa, Matveva rupa, Rbiina rupa, Rpa, Pli Rpe, Zad Rpu, Rupa, Bleva rupa, Jaa rupa, bea rupa, bina rupa, Rpica, Va Rpici, Krpnova rupa, Rbiina rupa, Trkove klje. Ovdje moemo pribrojiti tpn. Proslp24 i Za Proslp kojemu nismo pronali startni oblik. Termin klanac25 odnosi se na usjeke i prolaze prema kojemu nastaju tpn.: Klna, Na klnc, Na Klanc, Na vh klanc, Pod klnc, Pred klnc, Vh klanc, Za klnc.

_________________

21Od psl. *dol od stara L *dol jest dolje. Prid. je doln(j): donj, dolnj, doljnj. HER, 202-203. 22Draga geog a) dolina koja se prua okomito ili koso na smjer pruanja gorja. RHJ, 210. Prvobitno znaenje nije vallis, nego trag, brazda povuena na terenu Rije je svesl. i psl. *dorga bez paralela u baltikoj grupi. ER, I, 429. 23RHJ nema ovu natuknicu kao geog termin, ve s peina (str.815) upuuje na pilja gdje je pod : geog velika upljina u stjenovitoj kori neravna tla

15

24U Dinarskom gorju je Proslapska planina i naselje Proslap (Rama, izmeu Hercegovine i Bosne). U osnovi ovih tpn. moda je slap, od psl. *solp, to je od ie. *sol-po-s, kao i lit. slpos (u znaenju: zaljev, uvala; njedra). HER, 558. 25Klnac m [G klnca, mn klnci, G klnc] ureen prolaz, ograen uzak put, geog uzak, dubok i izduen usjek izmeu brda i planina. RHJ, 450.

Za zaravnjene dijelove tla termini su polje26 i ravan27. Oni se toponimiziraju kao: Plje, Rvan, Rvno, Klnjsko rvno, Rvno Krlovievo, Va Rvni, Kmpo (posuenica iz talij. koje ovdje znai igralite). 2. Hidronimi (imena za vode) u klanjskoj su toponimiji brojni i razlikuju se ne samo prema odabiru termina koji je u motivaciji imenovanja ve i prema jezinoj tvorbi. jarak28: ntin jrak, Jark, Jari, Jarna, Cesrov jark, Mli jark, Mhorov jark, kal29: Jkovov kal, Kal, Kali, Krpnov kal, Kale, Kala, Kalica, Na Kali, Nad Kalu, Rbiini kali, loka (luka)30: Dolnja lk, Gornja lok, Loca, Pred Locu, Pod Luk, Lk / Lk, korito30a: Pli korto, lokva31: Lkvina, mlaka32: Mlka, Mlke, moilo33: Mola, Pka mola, Pomon, Pomonjk, Pred Pomonjk, ganjka33a: Gnjga, Pred Gnjgu _________________

26Polje s [mn plja, G polja] geog duga, plitka udubina u kru agr ravna poljodjelska povrina; ravnica. RHJ, 880. 27RHJ, 1046 s.v. ravan2 upuuje na ravnica, ravnina i razina. HER, 519: ravan, -a, -o. Od psl. *rovn(j) izvedenice su izravan, ravnica, ravnina, ravnati, ravnatelj itd. Ipak ER, III, 113: 2o toponomastik (sam u f i n i u vezi s toponomastikim apelativima) Poimenienja: po deklinaciji i ravan, G -vni (Volosko) planities. 28Od psl. jark iz nekog turkijskog jezika, korijen je yar- rascijepiti. HER, 289. Bezlaj kae da apl. jarek nije sveslovenski, u istonoj tajerskoj samo je jaruga. esto je ime manjih vodenih tokova, prvenstveno umjetno iskopanih. SVI, 234. GR,214. 29Od psl. *kal / *kal / *kalo movarno, ilovasto blato Po jednom tumaenju,od ie. *kwl-o-s, a po drugom *kl-o-s; korijen bi bio kl- taman, prljav, lat. clig magla, tama. HER, 310. To so predvsem imena manjih tokov in stojeih vod; osnova je apl. kal, -a. SVI, I, 246. Kalina moe oznaavati i biljku (Viburnum opulus i Ligustrum vulgare). Prvotno je znaenje vlano mjesto pa od toga i ime biljci koja na takvu mjestu raste. Tpn. Kalua, Kaluica < kal+lua+ica; Bezlaj daje dvije mogunosti tvorbe: pref. ka+lua i *kal+lua; lua (sln. la) isto je to i lokva, kal, mlaka(ESSJ, II, 12 i 158). Skok smatra da je -u- nastao iz ie. dvoglasa ou u korijenu *leug- crnkast, prijevoj *loug- sa suf. -a *lougi ER II, 333. Vasih sreamo v naih

16

potok: Na potku, Pred potk, Shi potk, Potk, piina34: Pine, rika / riina: Mla rina, Rina, Nad Rine, Pli Rine, Rine, Rice, Riko, Na Rini, studenac: Studni, voda: Mzla vod, Rudnova vod, Vla vod, Vodca, zvir (izvor): Zvri, Zvr, lib35: lb, lb rvan, libna, Zla libna, Vdni lb, upanev lb, Srdnji prat lb. _________________

snenikih zdrava moila tudi pod imeni: lice, le (Badjura, 232). Iz apl. kal mnogobrojne su izvedenice. SVI, 246-247. 30Lit. lanka poplavljivo zemljite, tratina, dolina, latv. lanka ravnina, livada; zavoj rijeke. HER, 387; lanca f, geog: bassura invasa dalle acque, vecchio letto di fiume;relitto mediterraneo del sostrato ligure, *lanca, che sembra affine al latino lanx -cis scodella Il lit. lank valle potrebbe essere ascritto al sostrato baltico. DEI, III, 2159. Osnova loka vrlo je esta u svesl. toponimiji. SVI, I, 355. 30a esti apelativ u hidronimiji, v. SVI, I, 283. 31Od psl. *loky, G *lokve, vjerojatno od ie. *lak-, jama, graba, bunar, atrnja, lat. lacus jezero, veljot. lak, furl. lag, lad. HER, 381. 32Od psl. *molka. HER, 416. U Rijeci postoji hidr. Mlaka koji se koristi i kao tpn. 33esti hidr. kao i tpn. (osim u tajerskoj); osnova je svesl. SVI, II, 27-28. 33aPari: ganjka, f fango, fanghiglia.= blato, glib.RHT, str. 154, s.v. Ganjka.

Most na Riini - Pilana

17

3. Fitonimi, tj. imena bilja i openito vegetacije: brist (brijest, Ulmus L.): Brzice, Brzovo, bukva(Fagus L.): Ti bkvii, rinja (trenja, Prunus avium L.): rnja, rnjevac, Za rnju, rit (cret36, Sphagnum,), ili (cretnjaa36aPseudorchis Loeselii Gray): rit, drin (drijen, Cornus): Drinvo, Pod Drinvo, Drinvska strn, Pod Drinvsku strn, Za Drinvsku strn, gladi (zeji trn37, Ononis spinosa L.): Gladivica, Blova gladivica, grab (Carpinus): Grbrovica, Grbrovice, gumance (maslaak, Taraxacum): Gumanka, Gumnce, hrast: (Quercus): Hrstova staz, Vh Hrastve drge, jablan (Populus nigra): Pod jblan, javor (Acer): Jvor, jasika38 (Populus tremula L.): Jeskovac, kruka (Pirus L.):Frka, Pli frkicu, Za / zad frku, lipa (Tilia L.): Lpica, Lpica korenka, Lpice, Nad Lpice, Pod lpe, Pred Lpice, Pod Lpice, liska (lijeska, Coryllus avelana): Liskvac, Pred Liskvac, lopo (Castalia ili Nymphaea): Lop smreka (Picea A. Dietr): Smrkovac, tisa (Taxus L.): Tsovo, Pod Tsovo, Pred Tsovo, Za / Zad Tsovo. umska vegetacija openito: Brt, Pred Brt (v. podjelu 6.)

_____________________

34Za imunovia, 1976, 254 pitina/piina hidronimski je apl. U k.o. Breza tpn. je Piina (iva voda), motivacija nije sasvim jasna (onomatopejska?). 35Od psl. *elb vjerojatno sadri ie. *gwelbh- rezati, cijepati, dubiti.HER, 711. 36Biljna zajednica vlanih stanita, svojim mrtvim dijelovima stvara treset. RHJ, 127. 36a RB, 132 i 219. 37Osim standardnog lika ima nekoliko sinonima: gladi, gladievina, gladuac, maac, maak, grebenka, lipnica, vuji trn i vuitrn.,Vidi RB, 112 i 258: Ononis spinosa L. 38Od psl. *asika, sln. jaska, jeska. HER, 290.

18

4. Zoonimi. Imenima ivotinja motivirani su tpn. Prema ornitonimima (pticama), divljai i reptilima. golub (Columba): Golubnka, Golubnca, jelen (Cervus elaphus): Jelnovac, ladva39(poljska eva, Alauda arvensis): Ldva. kake (zmije, Serpentes): Kje, 5. Klimatske osobitosti. Toponimi mogu biti motivirani terminima iz meteorologije i podneblja. mraz40: Mrzljk, Mzlo, osoj41: Osjnica, Pod Osjnicu, Pl Osjnica, Usjnica suho: Suh, Sho upa41a: pnica. 6. Agrikultura i umarstvo. U ovoj grupi tpn. motivacija je mogua prema apelativu uma, tj. visokim stablima, kao i prema niskoj i privredno beskorisnoj vegetaciji brgud (iz lat. virgultum, betacizmom v>b i redukcijom atipinih glasova u hrvatskoj prilagodbi). bort (uma) 42: Brt, Pred Brt, Blov brt, brgud43 (neplodan kraj): Brgui, blje, Vrh brgui, cjepljenje / kalemljenje, navrtanje: Cpi (cjepljenje), ledina: Ledna, lis, lisa (calvus, pljeiv): Li, Za Li, Mli Li, Pod Li, Lisna. Presjeka: Pred prsiku, Pred prsike, trs44 (moda prema trska45) Tsje, Trstnk, (oien kraj): Trbe, Pal, sjenokoa46: Sinoti, ___________________

39U Istri Filipi nije zabiljeio oblik ladva (kao ornitonim) ve u dem. ladvca i ladvca (razlika u akc. na i) te brojne druge s fonemskim varijantama (i akc.) ili sasvim druge osnove. IO, 25-26, furl. je ldul 231. 40Od psl. *morz, ie. je korijen *mer-, to je jo u alb. mardh mraz, studen. HER, 425. 41soj m sjena sjenovito mjesto, geog sjenovita strana uzvisine, na sjevernoj hemisferi sjeverna padina, na junoj juna. RHJ, 777. 41a GR 636: geografski relativno pitomo i poljodjelski vrijedno manje kotlinsko proirenje, blae klime (podcrtao SG). 42U sln. jeziku bort ima oznaku da je iz narjeja, sa znaenjem gozd, SSKJ, I, 176. Na sadanjem hrv. uma ili ranije takoer gozd! 43ER, I, 208: brgud m. ; ima nekoliko primjera: dio drmuna, umica, opinska zemlja, iza sela, ispaa. Brojni su tpn. u razliitim izvedenicama u Istri i oko Rijeke. Iz lat. virgultum s betacizmom v > b, najstarija potvrda iz 1186.: Berguto. 44Ts i ts (s dugosilaz. i kratkosilaz. nagl.), od psl. *trs loza, okot, trs, u akavskom trs stabljika; u stcsl. trsije, hrv. trsje. HER, 640. 45Od psl. *trstka, stsl. trst, hrv. i sln. trst m. HER, 640. Natuknica je u RHJ oznaena s agr (u agronomiji, agronomski), str. 1130.

19

Klana Za prostor nastao krenjem postoji stari termin plasa46a koji se toponimizirao kao Plsa, Fkoa plsa, Plse, Plasca, Pod Plascu, Pred Plascu.

umski radovi, u kojima je nekad jedini prijevoz bio volovima, motivi- rali su tpn. Volarja.

Tipini agrikulturni termini motivacija su za tpn.: njiva47: Dga njva, Gveva njva, Njvica, Njvina, Njvine, irka njva, Tomina njva, Pli Tominu njvu, Pod pve njve, Pli Dgu njvu, Mla njva, Njvica, Mla njvica pli kr, Na njvici, rasad: Rsadnik, repa: Repe, travnjak48: Trvnik, Na Trvniku, vinograd: Pod vnograd, Vnograd, Vnodolac, Vinotina vrt49: Bacnov vt, Brlanov vt, Ble vt, Kvav vt, Krpnov vt Mlinarov vt, Mhev vt, Na skrjni vt, Pvlakov vt, Pod vt, Rbiin vt, Tarov vt, Vt, Vt med pti, Vt na Rini, Vt pli ke, Vt pli ku, Vt pred bku, Vt pred ku, Vt zad ku, Vti, Pli Vtia, Za vt, gmanov vt. Poseban je tpn. u kojemu dolazi do fonemske promjene (b>m): ribnjak: Na rmnjaku.

20

____________________

46aPsl. *polsa, s nekoliko moguih znaenja: zemljite, polje, iskreno zemljite, istina u umi, tpn. Plase, te pridjevski toponim Plaki (od starijeg Plase) itd. ER, II, 677. 47Od stsl. niva. Konsonantno nj stoji mjesto n , palatalizaciju je izazvao i. ER, II, 530. 48 Travnik u Bosni, Travnik blizu rnomelja i blizu Ribnice (Slo), te u tajerskoj (A). 49Od ie. *ghordho-, u psl. je dalo *gorg (kasnije u hr. grad), a u lat. hortus vrt. HER, 242 i 687.

_________ Najbrojniji su tpn. motivirani agrikulturnim i umskim terminom laz50: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Andrnov lz ntin lz Bacnov lz Briev lz Bartol lz Blev lz Blei lzi Bntin lz Brzo lz Ctorov lz Cgni lz Cucnkin lz ni lz in lz Farnev lz Fritljin lz Grtin lz Grnkin lz Gin lz Grniev lz vev lz Ivnov lz Jardsov lz Jerlo lz Jriin lz Juev lz Jtin lz

Karov lz Krloviev lz Kaserv lz Kliin lz Kvv lz Krmen lz Lz Lz pod Tsovo Lz strgarje Lzac Laz Lzi Lzi pli trne Lzina Lovri lzi Macarlov lz Mli lz Marniev lzac Marniev lz Mrko lz Matvev lzac Mtkov lz Mhev lz Mnev lz Nad Briev lz Nad Lze Nin lz

Paniclov lz Paniclovi lzi Pvlaiev lz Pod Lzi Pod Li lz Pli Marineviga lza Pred Lzinu Pred mli lz Prtov lz Rbiin lz Stpanov lz Sulov lz kov lz kov lz kaljnkin lz pe lz trmin lz Terzin lz Tarov lz Tomin lz Tnkin lz Vli lz Vktorov lz Vrh bliznc lzac Za ntin lz Za Lzac

Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 50Laz m [standardno mn lzovi; ak. mn lazi, L v lazih]; kod imunovia, 1976, 228: laz iskreno mjesto radi dobivanja obradiva tla; u RHJ, 533-534: otvor kojim se ulazi u neki prostor i izlazi iz njega put u ikari utaban gaenjem. Prolaz. Iz opirne Skokove natuknice izdvajamo najbitnije: Svesl. i psl. postverbal laz m, f 1o uski put, staza (Stuli), 2o laz (Istra) mjesto kuda se prolazi, 3o iskreno mjesto u umi, 4o mala njiva = laz, G lazi f (Vodice, Cres) 1o otvor kod ograde, 2o proplanak, istina u umi = lza (Istra, akavci, 16. st.) Taj poljoprivredni termin

21

posudie srednjovjekovni dalmatinski Romani, Rumunji, Maari i Arbanasi: laz- krevina. Odatle dem. na -c lazac i Lazac, G -sca (tpn), augm na -ina lzina Homerov pridjev () nizak; z je nastao od ie. h; ie. je korijen *lh- potvren u gr., germanskom i balt.; prijevoj > a psl. je inovacija. ER, II, 278-279 s.v. laziti.

II. Nomina metaphorica 1. Mnogi tpn. nastaju metaforikom motivacijom, najee od imenica: brlog, bubanj, elo, dno, dralo, jazbina, klju, kraj, korona (kruna), kus (komad), noga, paklina (smola), plee, polica, rt, slime (sljeme), strana, tula (ER, II.,167: s.v. koutatula brijeg gore ravan), uvijav (zavoj), val, vrata; 2. od poimenienih glagola: mazati, usrati se, zatrpati; 3. od pridjeva: dolinji (donji), globoko (duboko), gorinji (gornji), grintav (hrapav), lipo (lijepo), pli (gol), strm, iroko, kuro (tamno), maj (velik: majus), elizna (eljezna) i br+pril+imenica: prvonog (koji je prvi pod nogu) te 4. 'uzglavlje': Zglvlje 5. 'grotlo koje guta vodu': Gotv, Nad Gotv. 6. 'goli brijeg': Kuklj51 7. od mjesnog prijedloga: na, pod, poli, pred, va, za, zad. 51 RHT, 376, s. v. Kukulj m cappuccio, cocolla. Blovo globko Brlg Bbanj Brin vl barska polca la elc Dnjica Dn Dolnji krj Drla Globko Gornji krj Grntavje Jzbina Klnjska polca Klju Korna Ks Kutna ( kut)

Lea Lpo Mj Mzalie Na Zatrpu Nce uvijv Paklno Paklnjak Ple Pl Plie / Plee Plovnovo ple Pod brlg Pod elc Pod kornu Pod Pl Pod strn Pod stmac Pod irki t Pli vrtac

Pred Prvong Pred Gnjgu Prvong Rojn t Slmena Spovidvnica Stmac Strmica irki t irko kro tlac Uservac Va li Vrh ta Za irki t Zad Strmicu Zatrp elzna vrta

22

III. Ostali toponimi 1. Antroponimi. U prvoj skupini pod br. 6, razvrstali smo mnoge tpn. dvolanih oblika u kojima je osnova laz, lazac. Odrednica pripadnosti najee im je prema nekom antroponimu, npr. Bacnov lz, pa emo u ovom dijelu klasifikacije ponoviti samo onaj dio koji se odnosi na antroponime, a drugi lan oznaiti znakom ~. Dvotoje nema ovdje funkciju interpunkcije ve zamjenjuje rije prema. Tpn. kojima je drugi dio u zagradama () razvrstani su ve u neku drugu skupinu, a kada su bez zagrade znai da su ovdje prvi puta razvrstani. Andrnov ~ Andrnova (drga) ntin ~ ntina (kva) ntina (trna) Bacnov ~ Briev ~ Barkovo (ple) Bartol ~ Bartola (strga) Bievka Blev ~ Bleva (rupa) Belei ~ Blova (gladivica) Blova kva Blovo rojn Bntin ~ Brzo ~ Ble ~ Brin (vl) Ctorov ~ Cesrov (dolc) Cesrov (jark) Cucnkin ~ in ~ Farnev ~ Fritljin ~ Gvev (vh) Gveva (njva) Golev (brg) Gretn ~ Grnkin ~ Gin ~ Grniev ~ Hrovo

Hranv (dolc) Ivnkina (kica) Ivnov ~ Jaa (rupa) Jkovov (kal) Jardsov ~ Jerlo ~ Jriin ~ Juev ~ Juevi (dovi) Jtin ~ Karov ~ Kalnov (dolc) Krloviev ~ Kaserv ~ Kaervo Kvevi (brgi) Kliin ~ Kliina (kvnica) Koervo Kvav (dolc) Kvav (lz i vt) Krmen ~ Krpnov (kal) Krpnova (rupa) Lpo Stpanovo Lovri lzi Macarlov ~ Mandalna / Mgdalna Marin (gr) Marina (trna) Marniev ~ Marnieve (kice) Mrko ~ Martinac

Matvev ~ Matveva (kvnica) Mhev ~ Mheve (kice) Mhievo Mnev (: Muni) ~ Nad Briev ~ Nad Bntino Nad Kovvo Nad Lze Nad tpino Paniclov, -i (lz i lzi) Paniclova (jma) Pvlaiev ~ Pvlakov (vt) Prieva (kica) Poli Marnieviga ~ Pli Tomanu (njvu) Prtov ~ Phtovo (Rvno) Krlovievo Rbiina (ka) Rbiin ~ Rbiin (vt) Rbiina (rupa) Rbiini (kali) Rhev (dolc) Rudnova (vod) Stpin (dolc) Stepno Stpkova (stja) Stpanov ~ Sulov ~ Sualva (dvorna) estev lz kov ~

23

kaljnkin ~ ktiini (dovi) pe ~ tknievo (bdo) trmina (dvorna) trmin ~

Terzin (: Tereza) ~ Tarov ~ Tomin ~ Tomina (njva) Tomov (dolc) Tnkin ~

Trkove (klje) Vktorov ~ Za ntin ~ Za Golev (brg) Zvnieva (dvorna) upanev (lb)

2. Ktetici (: ekonimima): xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx barska (polca) : ekonimu bar (varijanta: branska polca : hidronimu branka) Klnjska (polca) : ekn. Klna Klnjsko (rvno) : ekn. Klna

Na konfnu kljnskin : ekn. Klna Na laki rpi : ekn. Lsac Rvno kastvsko : ekn. Kastv kljska drga : ekn. klnica

3. Dijelovi naselja i prometnice: Bacnova lica Blov uvijv Hrstova staz Med pti Na Vas Pod Vs Pli cstu

Pli msta Poreni mst Prhod Prhodci Stazne Stma prnka Sualva lica

Tunv (tunel) Vs Za Prhodce Zgra cste elzni mst

Pilana

24

4. Stambeni i gospodarski objekti, artefakti: Ono to su ljudi svojim djelovanjem proizveli, kao kua ili njen dio (bajta, dvor, ganjga, garaa, kiica, tala), stara utvrda (gradina), mlin (malin), studenac (terna), kaptaa (rezervar), zid (mirina) itd. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx ntina trna Dolnja bjta Dvr Dvor Dvorna Dvora Furna Gnjga Gnojnca Gornja bjta Grdin Gradna Grana Ivnkina kica Japlnica Japlnica i Rojn Japlnice Kazrma Kice Klpica Kica va Rbri Mlinica Marina trna

Marnieve kice Med zdi Miheve kice Mirna Na fbriki Na ogrji Na otarji Nad Gnjgu Nad Japlnice bala (uz potok) Ogrja Otarje Prieva kica Perla Pilna Pod Gnjgu Pod Ogrju Pli Japlnice Pli ku Pli klpicu Pli Pilne Pli rezervr Pli klu

Prd Gnjgu Prd ku Prd Mlinicu Prd Mirnu Rezervr Rbiina ka Sualva dvorna Stpina ka Stpkova stja tle trna Vrh graje Vkendice Za/zad Gnjgu Za kami Za ke Za Mlu gnjgu Zad gnojncu Zad ku Zad Pilnu Zvnieva dvorna

5. Vlasnitvo i pravni status: U podjeli III.1, 2 i 3 nalaze se dvolani tpn. koji takoer upuuju na pripadanje (vlasnitvo) ali smo ih, zbog njihova antroponimskog ili ekonimskog karaktera, uvrstili u gornju skupinu. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Gmjna Grmika kva Komona Korljevo

Kunfn Na dlnici Na grnici Na kunfnu

Nad Kovvo Za Gmjnu

6. Arheoloki tragovi: Stare, povijesne utvrde (gradina), zidovi (idovje) dobri su orijentiri u prirodi pa se rado toponimiziraju. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Grdin Gradna Grana Katl Gradna Mlo dovje

Na Gradnu Na dovje Pod Grdin Pod Gradnu Pod dovje

Vlo dovje Vrh Gradne Za gradnu Zdovje dovje idvski grd

25

7. Povijesni dogaaji, predaje: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Ka Pobou Kataln (v. biljeku br. 5) Poboe (navodno su u bitci ovdje Tatari, ili kasnije Turci, doivjeli teki poraz). Pod she (uje se i kao Uservac, a sohe ili vjeala govore o mjestu egzekucije dezertera iz Napoleonove vojske, i o alosno-smijenim fiziolokim posljedicama).

Crkva Sv. Mihovila

8. Sakralni objekti, hagionimi i eklezionimi: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Cimter Crkav (Sv. Jerlim) Kr Na Svti Rk Na Trojci Nad kr Pod kr

Pod Svti Rk Pokln Poli Cimter Pli crkav Pli Rsa Pred Cimter Pred crkav

Svta Trojca Svti Kzam Svti Mihovl Svti Rk Svetoranska gra Trojca Zad Cimter

26

Klanjska crikav ( Sv. Jerolim)

9. Stoarstvo i ostale djelatnosti: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Kozra vje Pli macla Pve japlnice

Prtak (svinjci) Sualva kva Ugljeve Za vje

10. Prostorni odnosi: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Bliznce Stre bliznce Vrh bliznc

27

IV.Toponimi neutvrene motivacije Od ukupno br. tpn. ostalo nam je 57 za koje nismo utvrdili motivaciju: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Dnjica Deska Dvca Dlit Gotv (gutati) Kiber Korenka Lea Mli kuklj Mohorvac Nertnice sla (fitonim?oslad, PolypodiumL.) Pka Pod Rov

Pod Kuklj Pod sbino Pli jzbinu Pred breino Pred Gotv Pred jinovac Pred sinko Pristva Rgovica (ornitonim?) Rva (fitonim?) Rov (fitonim? Rubus) Rubda (fitonim? Rubus saxatilis L.) Sinvica Sinko Srdnji prat

Stalie Stane Stina Strgarje fanje provac vrda Uvka Vli kuklj Vjak Za bojn Za Brin vl Za desku Za lnevac

Dlito - detalj

28

B. Tvorba klanjskih toponima Kako se tvorba klanjskih tpn. obavlja, najveim dijelom, sufiksacijom to emo cijeli korpus iz uobiajene abecede (abc) najprije prebaciti u tzv. inverznu ili odostranu abecedu (cba). Ne bi li prikaz bio to pregledniji, dvostruke grafeme sveli smo na jedan: lj = i nj = . 1. Ralamba klanjskih tpn. prema doetcima Inverzna nam abeceda ( c b a) olakava utvrivanje uestalosti doetaka, tj. njihovu veu ili manju plodnost u toponimskoj tvorbi:xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

1. -ica lo-ica

vod-ica kal-ica japlen-ica malin-ica lip-ica rup-ica

plas-ica glav-ica iv-ica regov-ica grabrov-ica (grab-rov-ica) dra-ica gri-ica 2. -ica dn-j-ica

3. -aica strm-aica

4. -nica golub-nica

gri-nica gnoj-nica osoj-nica up-nica

grohot-nica kav-nica 5. -inica

pe-inica 6. -evica

sin-evica gladi-evica

7. -uica kal -uica

8. -aa rup-aa 9. -ia

dvor-ia 10. -arija

vol-arija 11. -aka

guman-aka 12. -ika

koren-ika 13. -inka

golub-inka 14. -la(-ila)

moi-la (mo-ila) 15. -na pila-na

slime-na 16. ina lib-ina jazb-ina

ri-ina vino-to-ina

jar-ina grad-ina mir-ina

dvor-ina lis-ina

(vrh-ina) vr-ina kut-ina iv-ina

lokv-ina laz-ina

bri-ina (brig-ina) 17. -ina

gra-ina komo-ina

(komun-ina) 18. -ra koza-ra

19. -ua kal-ua 20. -ac el-ac dol-ac tul-ac

strm-ac klan-ac

mart-in-ac userav-ac

za lenev-ac riev-ac

mohorev-ac laz-ac

bri-ac 21. -ovac

smrik-ovac jesik-ovac lisk-ovac

jelen-ovac per-ovac

22. -i kal-i

zvir-i vrt-i

23. -i studen-i

vrh brgu- (

29

24. -jai kremen-jai

25. -i (

30

61. -niku na trav-niku

(: trav-nik) 62. -inu

za grad-inu (: grad-ina)

pred mir-inu (: mir-ina)

pred laz-inu (: laz-ina)

pod bri-inu (: bri-ina) 63. inu

pred komo-inu 64. -e trib-e pal-e rit-e

xxxx

Od 64 razliita doetka, 36 (preko 50 %) ostvaruje se samo 1x. To je svojevrstna jezina rasipnost ali i pokazatelj jezinog obilja, tj. tvorbenih mogunosti ovog idioma. Osam se razliitih doetaka, kako je razgledno iz ovog popisa, pojavljuju 3x itd.: 36 razliitih doetaka (-ica, -aica, -inica, -uica, -aa, -ia, -arija, -aka, -ika, -inka, -la/-ila, -ra, -ua, -jai, -i, -e, -je, -ovje, -e, -ci, -nici, -ovci, -ii, -ui, -in, -skin, -sko, -no, -eno, -a, -ot, -aicu, -inicu, -niku, -inu) ostvaruje se samo 1 put. 8 razl. do. (-i, -i, -nice, -ici, -ii, -nik, -ino, -e) ostvaruje se svaki po 3 puta (x). 6 razl. do. (-evica, -na, -ina, -ce, -ini, -iko) ostvaruje se svaki po 2x. 5 razl. do. (-nica, -ie, -ine, -ak/-jak,) ostvaruje se svaki po 7x. 2 razl. do. (-nicu, -inu) ostvaruje se svaki po 4x. 2 razl. do. (-ice, -je/-ije) ostvaruje se svaki po 6x. 2 razl. do. (-ica, -ina) ostvaruje se svaki po 14x . 1 razl. do. (-ovac) ostvaruje se 5x. 1 razl. do. (-icu, -evo/-ovo) ostvaruje se 8x. 1 razl. do. (-ac) ostvaruje se 12x. Sloimo li najuestalije doetke u nekoliko srodnih skupina, dobit emo ovakvu sliku: -ica 14x, -nica 7x, -ice 6x, -nice 3x, -ici 3x, -icu 7x, -nicu 3x (zbroj: 43x); -ina 14x, -ine 7x, -ine 7x, -inu 4x (32x); -ac 12x, -ovac 6x (18x); -i 3x, -i 3x (6x).

31

Tablica prikazuje ralambu 180 tpn. tvorenih sa 64 razliita doetka i njihovu uestalost. Redni br. Doetak Uestalost Redni br. Doetak Uestalost

1 -ica 14 33 -ovje 1 2 -ica 1 34 -e 1 3 -aica 1 35 -ine 7 4 -nica 7 36 -ci 1 5 -inica 1 37 -ici 3 6 -evica 2 38 -nici 1 7 -uica 1 39 -ovci 1 8 -aa 1 40 -ii 1 9 -ia 1 41 -ii 3

10 -arija 1 42 -ini 2 11 -aka 1 43 -ui 1 12 -ika 1 44 -ak / -jak 7 13 -inka 1 45 -nik 3 14 -la (-ila) 1 46 -in 1 15 -na 2 47 -skin (: -skom) 1 16 -ina 14 48 -iko 2 17 -ina 2 49 -sko 1 18 -ra 1 50 -no 1 19 -ua 1 51 -eno 1 20 -ac 12 52 -ino 3 21 -ovac 5 53 -evo / -ovo 8 22 -i 3 54 -a 1 23 -i 3 55 -ot 1 24 -jai 1 56 -icu 8 25 -i 1 57 -aicu 1 26 -ce 2 58 -nicu 4 27 -ice 6 59 -inicu 1 28 -nice 3 60 -iu 1 29 -e 1 61 -niku 1 30 -ie 7 62 -inu 4 31 -je / -ije 6 63 -inu 1 32 -je 1 64 -e 3

Ukupno: 105 Ukupno: 76 105 + 76 = 181 2. Prefiksalna i ostala tvorba Rijetka je prefiksalna tvorba: pri-stava, pro-hod. Takoer i ona prema formuli prefiks+osnova+sufiks: pro-hod-ci; po-mo-njak / po-mo-no. Rijetka je i tvorba koja nastaje spajanjem dviju osnova: vino-grad.

32

Postoje i dva primjera tvorbe prema formuli osnova+osnova+sufiks: vino-dol-ac i vino-to-ina. 3. Toponimizirane imenice bez tvorbenih preinaka/preoblika Veina ovih imenica je u sg., ali ih ima i u pl. Vano je naglasiti da su mnoge od njih nastale tvorbom, ali ne u procesu toponimizacije, tj. ve su u tom obliku polazne (startne) pri samom imenovanju. Ovdje su uvrtene i imenice nastale poimenienjem pridjeva: ravno je pridjev ali se je kao geografski termin supstantivizirao (nomina topographica). Ravno i mrzlo su zalihosni (*polje), pa su toponimizacijom, preko geografskog termina, preuzeli imensku funkciju. Isto vrijedi za lipo i kuro. Osim to funkcioniraju zalihosno, ravno i lipo u dvolanom se tpn. odreuju i pripadanjem: Rvno Krlovievo, Lpo Stpanovo. Dodajmo da toponimizirana imenica puti ne postoji samostalno ve s prijedlogom: Med pti. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx bjta bojn bci bdo brg brgi brlg bba cimter ra la dvca dlit dn drga dl drla dvr fbrika (na fbriki) gga gara globko gmjna gotv grd gri gra gumnce jblan jark

jvor kataln kva kiber ke klanc ku korto krj krse kr kuk kunfn ks kzam (svti kzam) ldva lz lze lzi ledna lpo (poim. pridjev) lok lop luk (pod luk) mj mlke mst (poreni mst) mzlo (poim. pridjev) va bala

ogrja (na ogrji) otarja (na otarji) pka prat (srdnji prat) pilne plsa plse ple pl polca pe potk prnka prsike pristva prhod proslp prtak pti rvan rvno rbar rbri rezervr rk (svti rk) rva t rubda rpa stja

33

strn strne strga sho (poim. pridjev)

suh (poim. pridjev) fae irko (poim. pridjev) krle

uvijv (nce uvijv) vs zatrp zglve

kue kro (poim. pridjev) tle trna

vh vt

zdi lb xxxxxxxxxxxxxxx

4. Toponimizacija u toponimskoj sintagmi To su objekti koji nisu toponimizirani u samostalnom obliku ve u toponimskoj sintagmi bojin: Za bojn bunar: Lzi pli bunra cista: Zgra cste Pli cstu crikva: Pli crkav Prd crkav frukica: Pli frkicu grohot: Za groht jablan: Pod jblan jama: Pli jme jazbina: Pli jzbinu kamenjak: Zad kamenjk kia: Zad ku Pred ku Pli ku kie: Za ke kraj: Dolnji krj Gornji krj macel: Pli macla

most: Pli msta Poreni mst

elzni mst ograja: Na ogrji otarija: Na otarji prenka: Dvga prnka

Stma prnka presika: Pred prsike/prsiku prvonog: Pred prvong puti: Med pti rezervar: Pli rezervr rove: Pod rov staja: Stpankova stja staza: Hrstova staz kola: Pli klu vinograd: Pod vnograd vratca: Pli vrtac vrhak: Za vrhk zidi: Med zdi

34

Klana katel Gradina

6. Nastajanje novih toponima Prema toponimiziranom objektu nastaju novi toponimi: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Brt : Pred Brt Bdo: Pod Bdo Pli sjno bdo tknievo bdo Brg: Na Brig Na vh brga Za Brg Brc: Pod Brc Na Brc Za Brc Brina: Na Brini Pod Brine Pod Brinu

Brlg: Pod Brlg Breino: Pred Breino Cimter: Poli Cimter Pred Cimter Zad Cimter elc: Pod elc rnja: Za rnju Deska: Pred Desku Za Desku

Drinvo: Pod Drinvo Drinvska strn: Pod Drinvsku strn Za Drinvsku strn Dga njva: Pli Dgu njvu Gnjga: Nad Gnjgu Pred Gnjgu Za/zad Gnjgu Za Mlu gnjgu Glavca: Pod Glavcu Va Glavci Za Glavcu

35

Gmjna: Za Gmjnu Gnojnca: Zad Gnojncu Golev brg: Za Golev brg Gotv: Gra Gotv Nad Gotv Pred Gotv Gradna: Na Gradnu Pod Gradnu Za Gradnu Gr: Pli Gr Za Gr Grnica: Pred Grnicu Gra: Pod Gru Grica: Pod Gricu Japlnica: Pli Japlnice Japlnice: Nad Japlnice Jinovac: Pred Jinovac Kala: Na Kali

Nad Kalu Krvnjk: Pod Krvnjk Klpica: Pli Klpicu Komona: Pred Komonu Kr: Nad Kr Pod Kr Pli Kr Kunfn: Na Kunfnu Na kunfnu kljnskin Ldva: Mla ldva Lz: 56 tpn (vidi cba) Lzac: Matvev lzac Vrh Bliznc lzac Za Lzac Lzi: Blei lzi Lovri lzi Paniclovi lzi Pod lzi Lzina: Pred Lzinu Lpice:

Nad Lpice Pod Lpice Pred Lpice Lpo: Lpo Stpanovo Liskvac: Pred Liskvac Loca: Pred Locu Lk: Pod Luk Mli lz: Pred Mli lz Mlinica: Pred Mlinicu Marniev lz: Pli Marineviga lza Med pti: Vt Med pti Mirna: Pred Mirnu Ogrja: Pred graju Osjnica: Pod Osjnicu vje: Za vje Penica: Pli Penicu

36

Pilna: Pli Pilne Za Pilnu Plasca: Pod Plascu Pred Plascu Ple: Barkovo ple Plovnovo ple Pl: Pod Pl Poboe: Ka Pobou Tsovo: Pod Tsovo Lz Pod Tsovo Pli ku: Vt Pli ku Pli Kr: Mla njvica Pli Kr Pomonjk: Pred Pomonjk Pred ku: Vt Pred ku Prhodci: Za Prhodce Proslp: Za Proslp Rvno: Rvno

Krlovievo Rvno kastvsko Va Rvni Rina: Na Rini Vt Na Rini Rine: Pli Rine Rpa: Pli Rpe Zad Rpu Rupa: Bleva rupa Jaa rupa Krpnova rupa bina rupa Rpica: Va Rpici Sinko: Pred Sinko Stmac: Pod Stmac Strmica: Zad Strmicu Svti Rk: Na Svti Rk Pod Svti Rk irki t: Pod irki t Za irki t kvnica: Kliina kvnica

Matveva kvnica krle: Na krle Pod krle trna: Pli trne

Tsovo: Lz Pod Tsovo Pod Tsovo Pred Tsovo Za Tsovo Trvnik: Na Trvniku Vs: Na Vas Vli vh: Za Vli vh Vh klanc: Na Vh klanc Vt: Pod Vt Zad Vt Vti: Pli Vtia Zad ku: Brg Zad ku Vt Zad ku Zatrp: Na Zatrpu dovje: Na dovje Pod dovje

37

Pod kri

7. Apelativi plodne toponimizacije: x xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx brdo Bdo Pod Bdo Pli sjno bdo tknievo bdo brig Brg Brgi Brg zad kiu Brc Golev brg Kvevi brgi Na brig Na brc Pod brc Pod brinu Za brg Za brc Za Golev brg

dol Dl Cesrov dolc Dvi Dvii Hranv dolc Kalnov dolc Kovav dolc Pred dolc Rhev dolc Stpin dolc be dolc Tomov dolc Vnodolac Za(d) dolc draga Med drge Pod drgu Vh Hrastve drge

dvor Dvr Dvor Dvorna Sualva dvorna Zvnieva dvorna gri Dgi gr Gr Gri Grnica Marin gr tri gr Pli Gr Pred Gr Pvi Gr Za(d) Gr

38

gria Gra Grica Pod Gricu Pod Gru Svetoranska gra kal Kal Kale Kalica Nad kalu Na kali kia (kua) Brg zad ku Kice Pli ku Pred ku Vt pli ke Vt pred ku Vt zad ku Za(d) ke Zad ku klanac Na klnc Pod klnc Pred klnc Za klnc lokva lkvina laz Bartol lz Blev lz Brzo lz (i jo pedesetak tpn. s atributom pripadanja, vidi cba: lz) Lz Lzac Laz Lzina

Lz pod Tsovo Lovri lzi Mli lz Matvev lzac Nad Lze Paniclovi lzi Pod lzi Pli Marineviga lza Pred Lzinu Pred Mli lz Vrh bliznc lzac Za ntin lz Za Lzac lisa Lisna Li Mli li Pod Li Za Li lipa Lpica Lpice Nad Lpice Pod Lpice Pred Lpice njiva Dga njva Gveva njva Mla njvica Mla njvica Pli Kr Pod pve njve Pli dgu njvu Pli Tomnu njvu irka njva rt Na vh ta Pod irki t t irki t Vh ta Za irki t

terna ntina trna Marina trna trna tisa Lz pod Tsovo Tsovo Za(d) Tsovo voda rljna vod Mzla vod Rudnova vod Vla vod vrh ni vh Gavev vh Pod ni vh Trstenki vh Vli vh Vh vrt Vt Med pti Vt pli ku Vt pred ku Vt zad ku Zad vt zid Mlo dovje Med zdi Na dovje Pod dovje Vlo dovje dovje lib Srdnji prat lb Vdni lb lb upanev lb

39

Klana Blaov uvijav

C. Abecedni popis klanjskih toponima - 1. Uobiajenom abecedom (abc):

A ndre dolc Andrnov lz Andrnova drga ntin jrak ntin lz ntina kva ntina trna 7 B Bacnov brg Bacnov lz Bacnov vt Bacnova lica Barke Barkovo ple Briev lz Brlanov vt Bartol lz Bartola strga Bievka

Blev lz Bleva rupa Blei lzi Blov uvijv Blova gladivica Blova kva Blovo rojn Bliznce Bntin lz Brt Bdo Brgui Brg Brg zad ku Brgi Brzice Brzovo Brc Brina Brine

Blog Brzo lz Bbanj Ble lz Ble vt Breino Brin vl 38 C Ctorov lz Csarov dolc Csarov jark Cgni lz Cimter (Sv. Mihovl) Cip Crkav (Sv. Jerlim) Cucnkin lz 8 barska polca la elc

40

rnja rnjevac rit ni lz ni vh 8 in lz 1 D Dnjica Deska Dvca Dlit Dn Dl Dolc Dolnja bjta Dolnja lok Dolne Dolnji krj Dvi Dovi Dvga prnka Drga Drica Drinvo Drinvska strn Drla Dga njva Dgi gr Dvr Dvor Dvorna Dvora 25 F Farnev lz Fritljin lz Fkoa plsa Frka Frka drga Furna 6 G Gnjga Gara Gvev vh Gveva njva Gladivica Glavca Globko Gmjna Gnojnca

Gol Golev brg Golubnka Golubnca Gor Gornja bjta Gornja lk Gornji krj Gotv Grbrovica Grabrva drga Grbrovice Grdin Gradna* (isti tpn. sa *) Grana Grtin lz Gr Grk Gri Grnica Grntavje Gra Gra gotv Grica Grmljce Grmika kva Grnkin lz Gin lz Grniev lz Gumanka Gumnce 40 H Hrovo Hranv dolc Hrastva drga Hrastva staz 4 I gralite (nog. igr.) vakov lz Ivnieva drga Ivnevkina kica vev lz Ivnov lz 6 J Jaa rupa Jkovov kal Japlnica Japlnice Jark

Jari Jarna Jardsov lz Jvor Jzbina Jinovac Jelnovac Jenarje/Janjarje Jerlo lz Jesikvac Jnga / Jnka Jriin lz Juev lz Juevi dovi Jtin lz 20 K Karov lz Kje Kal Kali Kale Kala Kalica Kamenjk Kmpo (igralite) Kntunjra Krloviev lz Krvnjk Kaserv lz Katl Gradna* Kataln Kva Kvevi brgi Kvevica Kazrma Kiber Kice Klna / Klna Klnjska polca Klnjsko rvno Klpica Kljuvnica Klju Kliina kvnica Kliin lz Komona Komnjski gr Kope Korljevo Korenka

41

Korna Kovav dolc Kvav lz Kvav vt Kovava drica Kozra Krse Kravrov brg Krmen lz Kr Krpnov brg Krpnov kal Krpnov vt Krpnova rupa Kica va Rbri Kuklj Kunfn Ks Kutna 53 L Ldva Lz Lz pod Tsovo Lz strgarje Lzac Laz Lzi Lzi pli trne Lzina Ledna Lea Lpica Lpica korenka Lpice Lpo Lpo Stpanovo Lisna Liskvac Lika rpa Li Loca Lok Lkvina Lop Lovri lzi 25 M Macarlov lz Mgdalna Mj Mla ldva

Mla njva Mla njvica Mla njvica Pli Kr Mla Rina Mli jark Mli Kuklj Mli lz Mli Li Mlo dovje Mlinarov vt Mlinica Mandalna Marin gr Marina trna Marniev lzac Marniev lz Marnieve kice Mrko lz Martinac Matvev lzac Matveva kvnica Matveva rupa Mtkov lz Mzalie Med drge Med pti Med zdi Mhev lz Mhev vt Mheve kice Mirna Mlka Mlke Mola Mhorov jark Mzla vod Mzlo Mrzljk Mhievo Mnev lz 44 N Na brig Na brc Na brini Na dlnici Na fbriki Na Gola Na Gradnu Na grnici Na kali

Na Klnc Na Klanc Na kunfnu Na kunfnu klnjskin Na laki rpi Na njvici Na Ogrji Na otarji Na potku Na Rini Na Rmnjaku Na skrjni vt Na Svti Rk Na krle Na tambhi Na trvniku Na Trojci* Na Vas Na Vh brga Na Vh ta Na Vh klanc Na Zatrpu Na dovju Nce uvijv Nad Briev lz Nad Bntino Nad gnjgu Nad gotv Nad Ivnievu drgu Nad japlnice Nad kalu Nad Kovvo Nad kr Nad Lze Nad lpice Nad Penu Nad Pokln Nad Rine Nad tpino Nertnice Nin lz 50 Nj Njvica Njvina Njvine 3 O bala Ogrja sla Osjnica

42

Laze

Mlaka - put

43

Osrdak Otarje tri gr vje 8 P Pka mola Pka Paklno Paklnjak Pal Paniclov lz Panicolva jma Paniclovi lzi Pvlaiev lz Pvlakov vt Pena Penica Prieva kica Perla Pilna Pine Plsa Plse Plasca Ple Pl Pl Osjnica Plie Plovnovo ple Pod Bdo Pod Brc Pod Brine Pod Brinu Pod Brlg Pod Cp Pod elc Pod ni vh Pod Drgu Pod Drinvo Pod Drinvsku strn Pod Ganjgu Pod Glavcu Pod Grdin Pod Gradnu Pod Gricu Pod Gru Pod jblan Pod Krvnjk Pod klnc Pod Kornu

Pod Kr Pod Kuklj Pod Lzi Pod lpe Pod Lpice Pod Ogrju Pod Osjnicu Pod Plascu Pod Pl Pod pve njve Pod rov Pod Sbino Pod she Pod Stazne Pod Strn Pod Stmac Pod Svti Rk Pod irki t Pod krle Pod Tsovo Pod Vs Pod vnograd Pod vt Pod dovje Pokln Pli Cimter Pli cstu Pli crkav Pli Dgu njvu Pli frkicu Pli Gr Pli jme Pli Japlnice Pli Jzbinu Pli ku Pli klpicu Pli Korto Pli Kr Pli macla Pli Marineviga lza Pli msta Pli Penicu Pli Pilne Pli rezervr Pli Rine Pli Rpe Pli Rsa Pli klu Pli trne Pli Tominu njvu

Pli vrtac Pli vtia Plje Pomon Pomonjk Ppe brg Poreni mst Potk Pred Brt Pred Breino Pred Cimter Pred crkav Pred Desku Pred Dolc Pred Gnjgu Pred Gotv Pred Grnicu Pred Jinovac Pred ku Pred klnc Pred Komonu Pred Lzinu Pred Lpice Pred Liskvac Pred Locu Pred Mli lz Pred Mlinicu Pred Mirnu Pred graju Pred Plascu Pred Pomonjk Pred potk Pred prsiku Pred Prvong Pred Sinko Pred Tsovo Pristva Prhod Prhodci Proslp Prtov lz Prtovo bdo Prtak Pve japlnice Pvi gr Prvong Phtovo 142 R Rfe lz Rsadnik

44

Rvan Rvno Rvno Krlovievo Rvno kastvsko Rbar Rebrce Rbiin lz Rbiin vt Rbiina ka Rbiini kali Rbiina rupa Rbri Rgovica Repe Rezervr Rina Rine Rhev dolc Rojn Rva / Rov t Rubda Rudnova vod Rpa Rupa Rpica 29 S Sinvica Sinko Sinoti Slmena Smrkovac Sline Spovidvnica Srdnji prat Srdnji prat lb Stlie Stane Stra rbar Stre bliznce Stri bric Stazne Stpin dolc Stpina ka Stepno / tepno Stpkova stja Stpanov lz Stina Strne

Strgarje Stma prnka Stmac Strmica Strga Studni Sulov lz Sualva dvorna Sualva kva Sualva lica Shi potk Suh Sho Svta Trojca* Svti Kzam Svti Mihovl (Cimter, groblje) Svti Rk Svetoranska gra 40 be dolc bea rupa bina rupa estev lz irka njva irki t irko e kov lz kaljnkin lz kljska drga ktiini dovi kvnica kvnice krle kro pe lz provac tle trna trmin lz trmina dvorna 22 T Terzin lz Tarov lz Tarov vt Tsovo Tomin lz Tomina njva Tomov dolc

Tomnov dolc Tnkin lz Trvnik Trbe Ti bkvii Trojca* Tsje Trstenki vh Trstnk Tunv Trkove klje 18 U Ugljeve Uservac Usjnica Uvka 4 V Va li Va Glavci Va Rvni Va Rpici Vs Vla vod Vli Kuklj Vli lz Vli vh Vlo dovje Vkendice Vktorov lz Vnodolac Vnograd Vinotina Vodca Vdni lb Volarja Vrataca Vh Vrh bliznc Vrh bliznc lzac Vrh brgui Vh gor Vrh Gradne* Vh Grabrve drge Vh Hrastve drge Vh jnge Vh klanc Vrh Kovaviga Vrh graje Vh ta Vrhk

45

Vrna Vt Vt med pti Vt na Rini Vt pli ke Vt pli ku Vt pred ku Vrt zad ku Vti 42 Z Za ntin lz Za bojn Za Bdo Za Brg Za Brc Za Brin vl Za rnju Za Desku Za Dolc Za Drinvsku strn Za Glavcu Za Gmjnu Za Golev brg Za Gradnu Za Gr Za groht

Za jmicu Za kami Za ke Za Klnc Za Lzac Za Lnevac Za Li Za Mlu gnjgu Za ovj Za Pvlakovo Za Prhodce Za Proslp Za irki t Za Tsovo Za Vli vh Za vrhk Za Vh gor Zad Cimter Zad Frku / Za Frku Zad Gnjgu Zad Gnojncu Zad Kamenjk Zad ku Zad Pilnu Zad Rpu Zad Strmicu Zad Tsovo

Zad Vt Zji bci Zla libna Zatrp Zglvlje Zgra cste Zdovje (v. dovje) Zvnieva dvorna Zvr Zvri 53 elzna vrta elzni mst dovje idvski grd gmanov vt lb lb rvan libna rnvski brg upanev lb pnica 11 Ukupno: 707

Sv Rok

46

Potok

2.Klanjski toponimi inverznim abecednim redom (cba) xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

A vrataca loica

dica strmaica

vodica trojica

sveta trojica klska polica

abarska polica sualova ulica bacinova ulica

golubnica grinica

japlenica peinica malinica gnojnica osojnica

pli osojnica usojnica

upnica kuavnica

spovidavnica kavnica

koliina kavnica mateveva kavnica

lipica klupica rupica

plasica ivnevkina kiica

perieva kiica glavica

sinevica kavevica

gladievica blaova gladievica

ivica mala ivica

regovica grabrovica

draica kovaeva draica

griica kaluica

vrh klanca na vrh klanca

divca rupaa

ebea rupaa jaea rupaa

ebina rupaa beleva rupaa

mateveva rupaa rebiina rupaa

krpnova rupaa poli vrtia

dvoria leia rubida

vela voda mrzla voda

47

rudinova voda draga

kaska draga fruka draga

ivanieva draga andrinova draga grabrova draga hrastova draga

na vrh briga vrh kovaeviga

gaga struga

bartolea struga ograja

stepkova staja volarija

mlaka paka

gumanaka korenika

lipica korenika desika

dovga prenka strma prenka

golubinka junga/junka

loka dola loka gora loka

fruka baievka

uivka obala

drala poli macela

ela moila

paka moila perila

osla panicolova jama

kazerma pilana klana

magdalena mandalena

slimena libina

zala libina jazbina

riina mala riina vinotoina

jarina peina

graina komoina

gradina katel gradina

ledina stoina mirina

dvorina turmina dvorina

zvanieva dvorina sualova dvorina

lisina vrina kutina ivina

lokvina lazina

briina gmajna korona terna

mariina terna antina terna

ria rupa

liaka rupa kozara

kantuera gora

plasa frkoa plasa

poli rusa rebiina kia stepina kia

elizna vrata dola bajta gora bajta

vrh rta na vrh rta

poli mosta kava

gromika kava antina kava

sualova kava blaova kava

pristava ladva

mala ladva duga iva

iroka iva mala iva

tomaina iva gaveva iva

rova poli marinieviga laza

hrastova staza furnaa garaa

gria svetoroanska gria

kalua B

lib vodni lib

sridi parat lib upaniev lib

C elac

pod elac dolac

za dolac ebe dolac

andre dolac pred dolac

stepin dolac vinodolac

kovaev dolac rohev dolac

hranev dolac tominov dolac cesarov dolac

tomaov dolac strmac

pod strmac na klnac za klnac

pred klnac pod klnac martinac poli vratac

useravac za lenevac

rievac smrikovac jesikovac

48

liskovac pred liskovac

jelenovac jainovac

pred jainovac perovac

lazac za lazac

vrh bliznic lazac mariniev lazac

matevev lazac briac

na briac za briac

pod briac vrh bliznic

gri

za gri dugi gri

komunjski gri poli gri otri gri prvi gri

mariin gri

studeni dovi

lii za lii

mali lii kali

krpinov kali jakovov kali

zviri vrti

D idovski grad

vinograd pod vinograd

prohod E

grmace za prohodce

vikendice japlenice

nad japlenice prve japlenice poli japlenice

neratnice

kavnice bliznice

stare bliznice lipice

nad lipice pred lipice pod lipice

kiice miheve kiice

marinieve kiice grabrovice

brizice gumnce

rebarce ugevae

plee barakovo plee

plovnovo plee kale stalie

mazalie stane repe kopie

ie pliie

med drage vrh grabdove drage vrh hrastove drage

vrh junge pod sohe

vrh ograje kaje

grintavje ovje

za ovje jaarije / jenarije

strgarje laz strgarije

otarije trsje

(v. idovje) zidovje idovje

pod idovje malo idovje velo idovje

mlake barake

tale krile

na krile pod krile

poe turkove kue

zglave poli jame

poli pilne strane riine

nad riine poli riine

piine vrh gradine

doline soline ivine

stazine pod stazine

briine pod briine poli terne

lazi poli terne pod cpe pod lipe

poli rupe vrh gore

za vrh gore plase krase

za kie vrt poli kie zgura ciste

(nog. igr.) igralite pod prve ive

rove pod rove

laze nad laze

G brig

za brig pope brig

rnovski brig goliev brig

za goliev brig bacinov brig krpinov brig

kravarov brig brlog

pod brlog

49

prvonog pred prvonog

H vrh

trsteniki vrh veli vrh

za veli vrh rni vrh

pod rni vrh gavev vrh

I prohodci na trojici

na granici na delnici va rupici

va glavici na ivici zaji brci

stari brici lopi

grii kui

jarii brguii

vrh brguii dovii

katiini dovii juievi dovii

kalii rebiini kalii

tri bukvii med zidi

brigi kavevi brigi na tambuhi

na ograji na otariji

prtaki vrhki

na fabriki va eli

za kiami na riini

vrt na riini na briini

va ravni cipi

na liaki rupi rebri

kuica va rebri dvori

na vasi sinoeti

med puti vrt med puti

lazi pod lazi

belei lazi lovrei lazi

panicolovi lazi na kalui

J maj

doli kraj gori kraj

K griak

osridak za vrhak

mrzak karvaak

pod karvaak pomoak

pred pomoak pakleak kameak

zad kameak jarak

mali jarak antin jarak

cesarov jarak mohorov jarak

rasadnik trstnik travnik

sveti rok na sveti rok

pod sveti rok potok

pred potok suhi potok

L burin val

za burin val sveti mihovil

dol

kuku pod kuku

mali kuku veli kuku

M sveti kuzam

N kataln

pod jablan drinvska stran

pod stran za drinvsku stran

pod drinvsku stran ravan

lib ravan gradin

pod gradin kunfin

za bojin na kunfnu klskin

poklon nad poklon

Bba

O brdo

za brdo pod brdo

protovo brdo suho sho

siniko pred siniko

globoko iroko

ravno kastavsko mrzlo

pomono dno

pakleno pod sabino

stepino tepino

nad tepino bureino

pred bureino nad bontino

rojno blaovo rojno

ravno klsko ravno

lipo

50

kampo kuro dlito

poli korito nad kovaevo

koreevo muhievo

ravno karlovievo za pavlakovo

lipo stipanovo drinovo

pod drinvo horovo tisovo

za tisovo zad tisovo

pred tisovo pod tisovo

laz pod tisovo puhtovo brizovo

P zatrep

proslop za proslop

R rebar

stara rebar rezervar

poli rezervar kiiber cimter

zad cimiter pred cimter poli cimter

zvir javor dvor

S vas

pod vas kus

gola

pli pod pli

T sridi parat

za grohot rt

iroki rt za iroki rt

pod iroki rt vrt

bule vrt zad vrt pod vrt

na skrajni vrt rebiin vrt

kovaev vrt mihev vrt

pavlakov vrt barlanov vrt

igmanov vrt bacinov vrt krpinov vrt tiarov vrt

malinarov vrt porueni most

elizni most bort

pred bort U

pred loicu zad strmaicu

poli frukicu za jamicu

pred grinicu poli peinicu

pred malinicu zad gnojnicu pod osojnicu poli klupicu pred plasicu pod plasicu

za glavicu pod glavicu pod griicu

na klancu pod dragu

nad ivanievu dragu na brigu

nad gagu za gagu / zad gagu

pred gagu pod gagu

za malu gagu pod ograju na idovju

na ribaku / na rimaku

na travniku za desiku

pred desiku pred presiku

na potoku za fruku / zad fruku

poli kolu zad pilnu

poli jazbinu nad peinu

pred komoinu na gradinu za gradinu

pod gradnu na kunfnu

pred mirinu pred lazinu pod briinu za gmajnu

pod kornu za riu na zatrepu zad rupu na golau zad kiu

brig zad kiu pred kiu

vrt zad kiu vrt pred kiu

poli kiu vrt poli kiu

poli cistu poli dugu ivu

poli tomainu ivu pod griu

nad kaluu V

nace uvijav blaov uvijav

pred crikav poli crikav

(sv. jerolim) crikav tunev

Z Laz

rafe laz bartole laz

bule laz ope laz

marko laz

51

jerolo laz brozo laz

mali laz pred mali laz

veli laz rni laz

cigni laz krimen laz tomain laz rebiin laz koliin laz juriin laz uin laz

cucankin laz kankin laz grnkin laz

tonkin laz fritain laz

turmin laz gretin laz antin laz

za antin laz bontin laz jutin laz

terezin laz

nein laz grin laz

kovaev laz mihev laz estiev laz

belev laz faranev laz munev laz

ivev laz pavlaiev laz grniev laz mariniev laz

bariev laz nad bariev laz

juiev laz karloviev laz

ivakov laz ikov laz

matkov laz sulov laz

macarelov laz panicolov laz

stipanov laz bacinov laz

andrinov laz

ivinov laz kaarov laz tiarov laz kaserov laz catorov laz

viktorov laz jardasov laz

protov laz

tribe pale rite

kri nad kri

pod kri poli kri

mala ivica poli kri gotv

gria gotv nad gotv

pred gotv

52

Breza

53

TOPONIMIJA KATASTARSKE OPINE BREZA

Toponimiju katastarske opine Breza (174 toponimske jedinice) ralanili smo, prema pobudi imenovanja, na ove skupine:

I. nomina topographica 115 tpn. (reljef 50, hidronimi 9, fitonimi 27, zoonimi 2, agrikultura i ume 27) II. nomina metaphorica 7 tpn.; III. ostali toponimi 44 (antroponimi 7, prometnice 8, artefakti 9, vlasnitvo i pravni status 3, sakralni objekti i hagionimi 5, djelatnosti i slube 11, prostorni odnos 1) IV. toponimi neutvrene pobude imenovanja 8.

Tvorbena analiza prikazuje tipove sufiksa te one tpn. koji nisu doivjeli tvorbene preinake. Utvruju se toponimske sintagme te nastajanje novih tpn. Na kraju je popis tpn. uobiajenom i odostranom abecedom.

Koliko do sada znamo, nema zapisa ekn. Breza u povijesnoj kartografiji. Akademijin rjenik1 spominje brezu s objanjenjem kao betula alba L, te kao ime selima u Hrvatskoj kod Krievaca i u Bosni kod Sarajeva. Pod natuknicom Breze, Breza fpl spominje se selo blizu Modrua u 15. st.: U Brezah (Mon. croat. 125). Postoji puka predaja o imenovanju ovog naselja prema prvom stanovniku koji se tu naselio s kravom takva imena. Miljenja smo da je prvotno imenovanje motivirano fitonimom, iako sada u tom kraju nema breza.

Osnovni je oblik Brza, G z Brzi, L na Brze, etn. Bran / Brani / Branka /Branki, ktet. branski / -a / -o (npr. branski cimter, branska crkov). Opaska: branski sam uo i kao brjski / brejnski! Moda je to samo idiolekt.

Etimoloki rjenici2 pretpostavljaju da je breza iz psl. i imaju je (s malim fonemskim promjenama) svi slav. jezici. Podrijetlo je iz ie. *bher, sa znaenjem bijela.

U samom naselju postoje tpn.: Brek, Dolnji dolc, Gra / Va Gre, Pod Jmu, Rpica (vidi I.1), Na Kalne (I.2), Krvina, Njvica (I.6), Kt (II.), Pul Matjneh, Pul antineh (III.1), Pul Bora (III.2), Kbi (sada Na jge), Pul Crkvi, Pul plta (III.5). _____________________

1AR, I, 634. 2HER, 149; ER, I, 2o7.

54

A. Etiologija (tj. pobuda ili motivacija pri imenovanju)

Prikupljenu toponimsku grau u k.o. Breza, a koja obuhvaa prostor od 1785 ha, ralanili smo u skupine:

I. Nomina topographica obilato su zastupljena pa smo ih

podijelili na nekoliko podskupina. 1. Reljef. Istaknuti zemljini oblici imenuju se prema brijeg3 i vrh: Blaev vh, Debli vh, Mkovi vhi, Noki vh, Pinski vh (jama, opat/d), Plovnjev vh (Na kri), Bteni brh, Brek (Br), Peevti brh (pul Dbele gri). Vea se udubljenja imenuju s dol4, dolina i draga5: Bkov dl i Bkovi dli, rmonji dl i Na rmonji dl, ni dl, Dlc, Dolnji dolc i Dolnji dolc (Br), Jelvi dl, Nevstin dolc, Popvski dolc, Rvni dl, Toplovi dolc, Vli dolc, Dolna, Drga, Drica. Zaravni se toponimiziraju prema geog. terminu ravan6: Dolnje rvni, Gornje rvni, Rvno, Va rvan (peina). Udubljenja u obliku jama7, klanac8 i rupa imenuju se: Jmi, Jmno, Pod jma, Kln, Glogta rpa, Rpica (Br), Vla rpa. Stjenoviti oblici gria9, stijena10 Debla gra, Jelvska gra, Penska gra, Va Gre / Gra (Br), Mrmorna stn. _________________________

3Brijeg, od psl. *berg: stsl. brg akadski i galski brig Ie. je korijen *bherh- visokpoteklo od nostr. *berg(i) visok. HER, 150-151. 4Od psl. *dol od stara L *dol jest dolje. Prid. je doln(j): donj, dolnj, doljnj. HER, 202-203. 5Draga geog a) dolina koja se prua okomito ili koso na smjer pruanja gorja. RHJ, 210. Prvobitno znaenje nije vallis, nego trag, brazda povuena na terenu Rije je svesl. i psl. *dorga bez paralela u baltikoj grupi. ER, I, 429. 6RHJ, 1046: rvan2 ravnica ravnina razina 1,2. 7Od psl. ama/*jama poetno je j- sekundarno. Prema jednom tumaenju od ie. *m ili *m , takoer av. *n rupa, raspuklina u zemlji HER, 287. 8Klnac m [G klnca, mn klnci, G klnc] 1 ureen prolaz, ograen uzak put, 2 geog uzak, dubok i izduen usjek izmeu brda i planina. RHJ, 450. 9Gria, AR (III., 440) objanjava kao stijena, kamen ; ER, I., 620: ivi kamen, stijenanije gladakistarsko-dalmatinska rijesadri predromanski korijen *grs- ostatak iz jezika keltskih Karna. Za imunovia (1976, 14) gria je rimski leksiki relikt (i tpn. Griice, Gri i Veli gri) od predrimskog *grediu (d > : gria), odnosno grettiu (t > : gri), pozivajui se na Skoka, Schtza i Bezlaja. 10Od psl. *stna : stsl. stna, To je ie. *stoi-n got. stains kamen, stisl. teinn, stengl. stn, engl. stone, stsas. stn, nizoz. steen, stvnj. stein, nj. Stein itd. HER, 584.

55

Vea ili manja udubljenja u stijenama (speleonimi) poput pe(-ina)11 i kalnica12 imenuju se kao vielani ili jednolani tpn.: Jrieva pena, Pul netine njve pena, Psana klnica, klnice, Popls.

2. Vode (hidronimi). Od apl. jarak13, s augm. nastaje Jarna, a s osnovom kal14 dem. i augm. tvorbom nastaju tpn. Kal, Kalna15 i Na Kalne (Br), Klnjska kalica16. Apelativ zvir, izvor pobuda je tpn. Zvri, ali pobuda imenovanja za Pina (iva voda), Stra pina i Za pinu nije potpuno jasna17.

3. Vegetacija (fitonimi). Brojni su tpn. motivirani ftn. Tako prema

breza18 nastaje ek. Brza19, prema dren20 tpn. Drn. Negnoj, negnjil ili smrdljika (Sorbus aucuparia L.)21 biljka je koja se toponimizirala, u skladu s dijalektom, kao Gnona. _____________________

11RHJ, 818: nema ovu natuknicu kao geog termin, ve s peina upuuje na pilja (str.1228) gdje je pod 1: geog velika upljina u stjenovitoj kori neravna tla 12AR, 17, 648: s.v. 1. kalnica. Daje neodgovarajue tumaenje prema kale, stube, stepenice; radije bismo se priklonili tumaenju prema kojemu se ovaj ekn. izvodi iz skala. Pridjevni lik na -n skalan tj. koji je kao stijena, a poimenien skalnica f u znaenju upljina u stijeni koju uini kinica, rije je baltosl., svesl. i psl., prijevoj o > a od ie. korijena*(s)kel- rezati. ER, III., 254. Vidi analogni tpn. u: IR, list 8, redak 9/10., u hidronimskoj funkciji. 13Od psl. jark iz nekog turkijskog jezika, korijen je yar- rascijepiti. HER, 289. 14Od psl. *kal / *kal / *kalo movarno, ilovasto blato Po jednom tumaenju,od ie. *kwl-o-s, a po drugom *kl-o-s; korijen bi bio kl- taman, prljav, lat. clig magla, tama. HER, 310. 15 Od psl. *kalna. Kalina moe oznaavati i biljku (Viburnum opulus i Ligustrum vulgare). Prvotno je znaenje vlano mjesto pa od toga i ime biljci koja na takvu mjestu raste, HER, 310. 16 Posebna je tvorba tpn. Kalua, Kaluica < kal+lua+ica; Bezlaj daje dvije mogunosti tvorbe: pref. ka+lua i *kal+lua; la (sln. la) je isto to i lokva, kal, mlaka(ESSJ, II, 12 i 158). Bezlaj spominje mnogo hidronimskih tpn. od austrijskih Alpa do Dinarskih planina (vidi: SVI, I, 246-247). Skok smatra da je -u- nastao iz ie. dvoglasa ou u korijenu *leug- crnkast, prijevoj *loug- sa suf. -a. ER II, 333. Vasih sreamo v naih snenikih zdrava moila tudi pod imeni: lice, le (Badjura, 232). 17Bezlaj spominje Peenik, Penca, Pienca, Penka (SVI, II, 87), i Penca iz *psnnica (SVI, II, 126). Vidi: imunovi, 1986, 254 (piina) i 231 (Pienica). 18Horvat, 152: Betula, Obina b. / Betula pendula Roth. 19Zanimljivo je da u Brezi nema stabala breze. Postoji predaja kako je Breza postala: ovik ki je prvi prial ovde s kravom Na kali krava da se zvala Breza. (Kaziva: Bruno Mteti, ro. 1928.) 20Horvati, 429-30: Drenovi / Cornaceae, rod Drijen. 21AR, VII, 835.RB 158: Sorbus aucuparia L., RB, 158.

56

Od grab22, uz sufiks -ar, nastaje Grbar i Matev grbar. Ftn. hrast (Quercus)23 motivira nekoliko tpn.: Hrastva i Za Hrastvu, Hrastvica i Zad Hrastvicu. Prema ftn. jablan (Populus pyramidalis) nastaje tpn. Jblanice, dok za Laborna pretpostavljamo lat. ekvivalent Atriplex hortensis L. ili hrv. standardno pepeljuga24, tj. dijalektalno laboda / loboda / lobuda25, a Levac je najvjerojatnije pobudu naao u lijeski (Corylus)25a, a lipa (Tilia) ogleda se u tpn. Lpina i Lpjanovo. Ftn. tisa (Taksus) pobuda su za tpn. Mla tsovica, Vla tsovica i Tsovica. Tpn. Orh, Orhovac i Orhovci nastaju prema orah (Juglans), dok se tpn. Pod bkvu oslanja na ftn. bukva (Fagus). Pod Cboru pretpostavljamo da je motivacija u ftn. ciborica (Prunus insititia L., Prunus cerasifera Ehrh. )26, dok su tpn. Pul bor / Va bore (Br) i Pul bria, motivirani ftn. bor, borovi (Pinaceae, Pinus )27. Za tpn. Rovni pretpostavljamo da nije prema izrovana zemlja28 ve bi mogao biti analogan ftn. (iz slovenskog jezika) robida, robidnica, -e (Rubus saxatilis L.)29. Fitonim rumenika30 ovdje se toponimizira kao Rumnica, a majnik (lokalni izraz za jorgovan31) bio je pobuda imenovanju Za Mjnik.

Breza - panorama

57

4. Zoonimi. Zabiljeili smo samo dva tpn.: Medvjci i Vli medvjci s velikom rezervom jesu li uope motivirani zoonimom medvjed?!

5. Klimatske osobitosti. Nismo nali tpn. s ovakvom pobudom.

6. Agrikultura, ume i livade. Osnova je mnogim tpn. u apelativu

njiva32, koji se ne toponimizira samostalno. Pojavljuje se u sintagmi s antroponimom pokazujui pripadnost: netina njva, Blaeve njvi, Vrh Blaiveh njv i Za Blaevi njvi, te Srkove njvice. Opisuju njen izgled, npr. strma: Bna njva, ili njen sastav, npr. pjeskovita: Pena njva, te kamena: Kmena njva ( tu je Pilana i Lovaka kua), ili upozorava na njen poloaj u prostoru: Gornja njva. Kada nije u sintagmi onda je preoblikovana umanjenicom -ica: Njvica (isti tpn. i u samom naselju Breza), ili uveanicom -ina: Njvina.

Agrikulturni termini poput repa, vrt i umejak motivirali su tpn. Rpie, Trkovi vti i Za umjak. Posuenica iz talijanskog (preko venetskog) bosco, u hrv. prilagodbi buak i boka za umu motiviralo je tpn. Bka, a prema slov. bort prilagodbom (redukcijom r ispred t) nastaje Bt ( i Bteni brh, kojega smo razvrstali u prvu skupinu). Istoj motivacijskoj skupini pripadaju apelativi gora i lug koji se tpn. kao _____________________

22Horvati, 156: rod Carpinus, Obini grab / Carpinus betulus L. Jedina vrsta roda je Crni grab / Ostria carpinifolia Scop. 23Horvati, 159: Quercus. 24Horvati, 177: Atriplex s brojnim vrstama. 25Grli, 106. RB 21: Atriplex hortensis L. 25a RB 47: Corylus avellana L. 26AR, I, 776; SSKJ, I, 249: s.v. cibora, sadno drvo (voka, S.G.), dijalektalno amul. RB 131: Prunus cerasifera Ehrh. 27Horvati, 78. 28AR, XIV, 191: s.v. 1. Rovina f. 29Grli, 193 ima nekoliko sinonima: kamnica, kamenica, malina kamenjarka, kupina kamenjarka. RB 142: Rubus saxatilis L. SES 626: robda (16. st.), robdovje, lat. beseda je prvotno verjetno pomenila le trnje. 30Horvati, 192: Rumenika ili drijemina (Lychnis), rumena rumenika (Lychnis flos cuculi L.). Jednako ga biljee i Radi, 41; Domac, 101; Forenbacher, 369; Host, 47, pod imenom Agrostema coronaria kojega je dr. Ivan Strugar razrijeio (Host, 265) kao Lychnis coronaria (L.) Desv., vrsta rumenike. RB 100: Lychnis flos cuculi L. 31Horvati, 499: obini jorgovan (Syringa vulgaris L.). Od 19 tpn. neutvrene motivacije 9 mi je razrijeio g. Josip temberger iz Klane, kojemu se srdano zahvaljujem! RB 162: Syringa vulgaris L. 32U staroindijskom bilo je nivt- u znaenju nizina (*niw-t-), u ie. *ni-w, u psl. *nva, u stsl. niva. Gluhak, HER, 444.

58

Pod Gorcu, Lunica i Prd Lunu, kao i poimenienjem gl. kriti u Krvina (u Brezi). Prema umska istina ili laz nastaju tpn. Ls, Laz (Br), Lzii, Lzina, Pod Ls (ovdje je pilja, pena) te kljski ls. Apelativ ledina33 toponimizirao se bez promjene: Ledna. Pretpostavljamo da je pref. tvorbom po-plasa34 nastao tpn. Popls.

Breza, crekav

___________________

33Od psl. *ldna neorana zemlja, neobraeno polje, stsl. ldina, odnosno iz ie. *lendh- dolina, ravnica. HER, 372. 34 Psl. *polsa, s nekoliko moguih znaenja: zemljite, polje, iskreno zemljite, istina u umi, tpn. Plase, te pridjevski toponim Plaki (od starijeg Plase) itd. ER, I, 677.

59

II. Nomina metaphorica Agrikulturni alat podloga za klepat kosu motivacija je tpn.

Bbica, i Batina35. Prema rebro nastaju tpn. Rebrca i Rebrna. Kosi, strmi, izgled tla opisuje tpn. Stmci, a zailjeni brijeg tpn. pita glavca, te izgled neega to podsjea na vrata: Vla vrta. III. Ostali toponimi

1.Antroponimi se toponimiziraju kao jednolani: Sebnjino, Srkovo, Stan (brh, izvor), Trkovica, ili s prijedlogom: Pod Martnkovac, Pul Bria, Pul Matjneh (u Br) i Pul antineh (u Br). 2. Etnonimi i etnici, ekonimi i ktetici. koji bi motivirali tpn. u katastarskoj opini Breza nismo nali. Jedan je tpn. motiviran ekn.: Klnjska kalica (spomenut je u podjeli I.2) 3. Prometnice. U ovoj su skupini tpn. motivirani apelativima staza: Brbieva staz; put: Grniarski pt, Jardsov pt i Juev pt; raskrije: Krmanjac, Na krvance i Kriovki; prolaz: Prohdi. 4. Artefakti, gospodarske i javne zgrade, mostovi, ograde. Prema dvor i staja nastaju tpn. Jardsov dvr (Na jmah), Mtievi dvor i Stajca. Prema kua je Lugrska kica; zatim prema baza, vjerojatno kao mjesto neke vane djelatnosti: Pul bzi. Apelativ ograda motivirao je dva razliita tpn.: Pul plta (u Br) i arja ntiina, a kolska zgrada Pul kli (u Br).

5. Vlasnitvo i pravni status. Ono to pripada plovanu ili plovaniji (upi) postaje Plovnjevac. Granica meu razliitim vlasnicima najee je mea ili meja, ali ona meu katastarskim opinama esto je kunfin36: Kunfni i Za kunfni. 6. Arheoloki tragovi. Nismo nali tpn. koji bi upuivali na takve tragove. 7. Povijesni dogaaji, predaje. Samo u imenu Breza (v. uvodni dio). 8. Sakralni objekti i hagionimi: Pj (geod. toka na kojoj nema sakralnog objekta!), Pul cimtera (u Br), Pul crkvi (u Br), Pul kri (u Br), Zad vli pj. ___________________ 35 eki je iz turskog, a bat ima i druga znaenja, npr. klatno u zvonu. U Brezi je vjerojatno, kao tehniki termin, preuzet iz furl.. Vidi: VLF, I, 61, s.v. batali sm (strumento rustico per battere la biada) correggiato; za correggiato m THR, 244 ima mlatilo n. (za ito), dok Androvi, DLIC, II,246, s.v. mlat-ilo n ima trebbiatoio. Na sjevernom Jadranu ne rabi se eki, ve bati, du jadranske obale i na otocima mlat (bez obzira na dimenzije i teinu). Kako je drugdje nije mi poznato. RHJ, 137 ima ki (tur) i na str. 603 mlat; u opisu spominje bat i malj, koje ima i kao posebne natuknice! 36Posuenica, zapravo ve usvojenica iz furl. confin m (= tal. confine). NP, 179, i VLF, I, 204.

60

9. Djelatnosti i slube: Cpa, lie, Guvn (u Br), Japlniina (Pli jmi), Stoa (u Br), Stoj, Stra, Pod stru, Pul finnci (u Br), Tnlce, Ugjevarca. 10. Prostorni odnos: Sred. IV. Toponimi neutvrene motivacije: Grbin, Kinar (pilja, pe), Mzalie (voda!), Na Kbice (Br), Na Kbie (Br), Na Vrke, Tetnovac (Br), Vrkov.

B. Tvorba breanskih toponima Kako tvorba nastaje preteno sufiksacijom to emo cijeli korpus iz

uobiajene abecede prenijeti u odostranu ili inverznu (cba, vidi dalje). Radi preglednosti, potrebno je foneme koji se uobiajeno jo uvijek biljee s dva grafema, svesti na jedan: lj = i nj = .

1. Ralamba breanskih tpn. pema dotcima

Inverzna nam abeceda (cba) olakava utvrivanje uestalosti doetaka, tj. njihovu veu ili manju plodnost u toponimskoj tvorbi: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

1. -ca Rebar-ca

2. -ica Bab-ica

Lugarska ku-ica Staj-ica

Ugjevar-ica piata glav-ica

iv-ica iv-ica

Turkov-ica Tisov-ica

Mala tisov-ica Vela tisov-ica

Hrastov-ica Dra-ica

Klska kalu-ica 3. -nica

Pisana kl-nica 4. -inica

Lu-inica 5. -ica

Rumin-ica 6. -ia

Pul bor-ia 7. -ia

Sto-ia 8. -ina

Jar-ina Jurieva pe-ina

Pul netine njive pe-ina (voda) Pi-ina

Stara pi-ina Led-ina Kal-ina Dol-ina Lip-ina

Gno(j)-ina Rebr-ina

Labor-ina Krev-ina

iv-ina Laz-ina

9. -iina Japlen-iina

Bat-iina 10. -iina

araja nt-iina 11. -ova

Hrast-ova 12. -ac

Veli dol-ac Dolii dol-ac Dolii dol-ac

Nevestin dol-ac Krma-ac Le-ev-ac

Plova-ev-ac Oreh-ov-ac

Pod Martn-kov-ac

13. -i Kal-i

(breh, izvor) Stan-i (voda) Zvir-i

Laz-i 14. -i

Kln-i 15. -ce

Tnal-ce Na krivan-ce

16. -ice Na Kab-ice

Jablan-ice kln-ice

Srokove iv-ice 17. ie

Va bor-ie 18. -ie

Mazal-ie el-ie Rep-ie

19 -je (stog-je >) Sto-je

20. -ine Na Kal-ine

21. -ci Medvej-ci

Veli medvej-ci Dl-ci

Topolovi dol-ci

61

Strm-ci Oreh-ov-ci

22. -ii Laz-ii 23. ak

Za umej-ak Bre-ak 24. -nik

Za Maj-nik 25. -no Jm-no

26. -ino

Seben-j->) Sebe-ino 27. -ovo

Srok-ovo Lipjan-ovo

28. -ar Grab-ar

Matiev grab-ar Kuin-ar 29. -icu

Pod Gor-icu Zad Hrast-ov-icu

30. -inu

Za Pi-inu Prsd Lu-inu

31. -ovu Za Hrast-ovu

Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Od 31 razliita doetka 17 ih se ostvaruje samo 1x, 6 ih se ostvaruje 2x itd.: 17 razliitih doetaka (-ca, -nica, -inica, -ica, -ia, -ia, -iina, - ova, -i, -ie, -je -ine, -

ii, -nik, -no, -ino, -ovu) ostvaruju se samo 1 put.

6 razliitih doetaka (-iina, -ce, -ak, -ovo, -icu, -inu) ostvaruju se svaki po 2 puta (x).

2 razliita doetka (-ie, -ar) ostvaruju se po 3x.

2 razliita doetka (-i, -ice) ostvaruju se po 4x

1 razliiti doetak (-ci) ostvaruje se 6x

1 razliiti doetak (-ac) ostvaruje se 9x.

1 razliiti doetak (-ica) ostvaruje se 14x.

1 razliiti doetak (-ina) ostvaruje se 15x.

62

Tablica prikazuje tvorbenu ralambu 87 tpn. koji su tvoreni s 31 razliitim doetkom i njihovu uestalost.

Redni broj

Doetak Uestalost Redni broj Doetak Uestalost

1 -ca 1 17 -ie 1 2 -ica 14 18 -ie 3 3 -nica 1 19 -je 1 4 -inica 1 20 -ine 1 5 -ica 1 21 -ci 6 6 -ia 1 22 -ii 1 7 -ia 1 23 -ak 2 8 -ina 15 24 -nik 1 9 -iina 2 25 -no 1

10 -iina 1 26 -ino 1 11 -ova 1 27 -ovo 2 12 -ac 9 28 -ar 3 13 -i 4 29 -icu 2 14 -i 1 30 -inu 2 15 -ce 2 31 -ovu 1 16 -ice 4 Ukupno: 87

2. Prefiksalna i ostala tvorba

Tvorbena analiza, osim relativno frekventne sufiksalne tvorbe, pokazuje i dva primjera prefiksalne. Izostavit emo tpn. Nevstin dolc u kojemu ne-vjesta nije tvorena pri samom imenovanju i spomenuti samo: Po-pls i Pro-hdi.

Ostale tvorbene tipove, koji bi nastali pri samom imenovanju, nismo utvrdili. 3. Toponimizirane imenice bez tvorbenih preinaka/preoblika

Imenice mogu biti u sg. ili pl. Mnoge su od ovih imenica nastale tvorbom, ali ne u trenutku imenovanja, tj. one su polazne (startne) u procesu toponimizacije. Tablica prikazuje one imenice koje su se toponimizirale kao jednolani i vielani ili samo kao vielani tpn.:

63

imenica jednolani toponim

vielani toponim imenica vielani toponim

boka37 Bka baza Pul bzi bo(r)t38 Bt bor,-i Pul bor breza Brza bukva Pod bkvu cepa (?) Cpa vrh,-i Debli vh,

Mkovi vrh, Noki vh, Pinski vh, Plovnjev vh

draga Drga ravan, ravni

Dolnje rvni, Gornje rvni

dren Drn dvor,-i Jardsov dvr, Mtievi dvor

gria Gra Debla gra Penska gra Va gri Jelvska gra

put Jardsov pt, Juev pt

gumno Guvn stijena Mrmorna stn jama Jmi Na jmah, Pod jmu,

Puli jmi varke(?) Na Vrke

kunfin,-i Kunfni Za Kunfni brijeg Peevti brh laz Ls Pod Ls,

kaljski las financ,-i Pul finnci

orah Orh cibor Pod Cboru pij39 Pj Za Vli pj Cimiter41 Pul cimtera ravno40 Ravno Vla rvan

Va rvan crkva

Pul crkvi

rovin,-i Rovni kri Na kri, Pul kri sredi (?) Sred plot Pul plta straa Stra Pod Stru araja42 arja ntiina njiva,-e netina njva,

Brna njva Gorenja njva Kamena njva Vrh Blaiveh njv Za Blaevi njvi

kola Pul kli

staza Brbieva staz vrt,-i Trkovi vti dol,-i Bkov dl,

Bkovi dli, Jelvi dl, Rvni dl, ni dl, Na rmonji dl

rupa Glogta rpa, Vla rpa

vrata Vla vrta Ukupno: Jednolanih

10 Ostalih 7

Vielanih iz jednol. tpn. 12; ostalih 13

Ukupno: Sveukupno:

Samo dvolanih 30 10+7+12+13+30= 72

___________________

37Boak ili boka, negdje i buak posuenica je, a dijalektalno i usvojenica, iz furl.;VLF, I, 95, s.v. bosc [bosk].

64

38Bort je slov. dijal. izraz za hrv. uma ili slov. gozd, SSKJ, I, 176. Bort i gozd nalazi se u hrvatskoj topomimiji. 39Termin za manji sakralni objekt koji se u ovom sluaju toponimizirao. 40Ovdje funkcionira kao supstantivizirani pridjev, tj. kao geog. term. koji se lako toponimizira. 41Cimiter od tal. cimitero m groblje n, THR. 1973, 130. 42Od tal. serraglio m (steccato) ograda f. , THR, 1973., 646.

4. Toponimizacija u toponimskoj sintagmi Gornja tablica pokazuje i objekte (od imenice njiva do vrata) koji

nisu toponimizirani u samostalnom obliku ve u toponimskoj sintagmi43. 5. Vielani toponimi

Dvolani i trolani tpn.prema jednolanome (i dvolanome): Mla tsovica i Vla tsovica : Tsovica Matev grbar : Grbar kljski ls: Ls

6. Nastajanje novih toponima Prema toponimiziranom objektu nastaju novi toponimi:

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx netina njva Pul netine njve pena Blaeve njvi Vrh Blaiveh njv Za Blaevi njvi Hrastva

Za Hrastvu Hrastvica Zad Hrastvicu Jmi Pli Jmi Ls

Pod Ls Pj Za vli pj Stra Pod Stru

7. Apelativi plodne toponimizacije breg[-h] Bteni brh Brek Peevti brh dol Bkov dl Bkovi dli rmonji dl ni dl Na rmonji dl Dlc Dolnji dolc Dolna Jelvi dl

Nevstin dolc Popvski dolc Rvni dl Toplovi dolc Vli dolc jama Jmi Jmno Na jmah Pod jma Pli jmi laz[-s] Ls Laz

Lzii Lzina Pod Ls kljski ls njiva netina njva Blaeve njvi Gornja njva Kmena njva Njvica Njvina Pena njva Srkove njvice

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 43Lingvistiki termin sintagma, pored mnogih starijih znaenja, danas se najee koristi u analizi reenice, sintakse, tj. njome se odreuje sintaksni element, samostalna strukturna jedinica; v. R. Simeon, Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, Zagreb 1969., svezak II, str. 382-385. Ovdje rabimo taj termin za vielane tpn. koji se mogu i sintaktiki analizirati.

65

Popis tpn. (abc) A netina njva B Bbica Brbieva staz Batina Blaev vh Blaeve njvi Bka Bt Bteni brh Brza Brek (Br) Bna njva Bkov dl Bkovi dli C Cpa (Br) lie rmonji dl ni dl D Debla gra Debli vh Dlc Dolnje rvni Dolnji dolc Dolnji dolc (Br) Dolna Drga Drica Drn G Glogta rpa Gnona Gornja njva Gornje rvni Grbar Grniarski pt Grbin Gra Guvn (Br) H Hrastva Hrastvica J Jblanice

Jmi Jmno Japlniina (Pli jmi) Jarna Jardsov dvr (Na jmah) Jardsov pt Jelvi dl Jelvska gra Jrieva pena Juev pt K Kal Kalna Kmena njva (Pilana i Lovaka kua) Kln Klnjska kalica Krvina (Br) Krmanjac Kriovki Kinar (pilja, pena) Kunfni L Laborna Ls Laz (Br) Lzii Lzina Ledna Levac Lpina Lpjanovo Lugrska kica Lunica M Mkovi vrh Mla tsovica Matev grbar Mtievi dvor Mzalie Medvjci Mrmorna stn N Na rmonji dl Na jmah Na Kbice (Br) Na Kalne (Br)

Na kri Na krvance Na Kbie (Br) Na Vrke Nevstin dolc Noki vh Nj Njivca Njivca (Br) Njivna O Orh Orhovac Orhovci P Penska gra Pena njva Peevti brh (pul Deble gri) Pj (geod. toka) Psana klnica Pina (vod) Pinski vh (jma, opat/d) Plovnjev vh (Na kri) Plovnjevac Pod bkvu Pod Cboru Pod Gorcu Pod jma Pod Ls (pilja, pena) Pod Martnkovac Pod stru Popls Popvski dolc Pred Lunu Prohdi Pul netine njve pena Pul bzi Pul bor / Va bore (Br) Pul bria Pul cimtera (Br) Pul crkvi (Br) Pul finnci (Br)

66

Pul kri (Br) Pul Matjneh (Br) Pul plta (Br) Pul kli (Br) Pul antineh (Br) Pli jmi R Rvni dl Rvno Rebrca Rebrna Rpie Rovini Rumnica Rpica (Br) S Sebino Sred Srkove njvice Srkovo Stajca

Stan (brh, izvor) Stra pina Stoa (Br) Stoj Stra Stmci arja ntiina klnice kljski ls pita glavca T Tetnovac (Br) Tsov