Romi u Medijima Bih i Regiona

Projekat: Drutveno jaanje i ukljuenje Roma u bh medije

ROMI U MEDIJIMA BiH I REGIONA

Monitoring i analiza tretmana Roma u medijima Bosne i Hercegovine i

regiona (15. maj 15. novembar 2007. godine)

Uz podrku vedskog helsinkog komiteta za ljudska prava

Analitiki centar Medijskih inicijativa i Media plan instituta Autor analize: Davor Marko

Sarajevo, 15. januar 2008. godine

Uvodne napomene Analiza je uraena na uzorku od 453 teksta objavljena u tampanim medijima i 8 priloga objavljena u centralnim informativnim emisijama javnih servisa u BiH, od 15. maja do 15. novembra 2007. godine. U tom periodu analizirano je 40 tampanih medija, od ega je 12 bilo dnevnih novina i 28 periodinih magazina. Tekstovi o Romima zabiljeeni su u slijedeim medijima: Dnevni avaz, Sarajevo; Nezavisne novine, Banja Luka; Dnevni list, Mostar; Osloboenje, Sarajevo; SAN, Sarajevo; Glas Srpske, Banja Luka; Fokus, Banja Luka; AS, Sarajevo (dnevni listovi iz BiH); Veernje novosti, Beograd; EuroBlic, Beograd; Veernji list, Zagreb; Slobodna Dalmacija, Split (dnevni listovi iz susjedstva, sa specijalnim izdanjima za BiH); Dani, Sarajevo; Slobodna Bosna, Sarajevo; Novi reporter, Banja Luka (sedminici); Start (dvosedminik); Maxi, Express; Svijet (revijalna izdanja). Analizirana su i tri izdanja centralnih informativnih emisija, na BHTV1, RTRS i FTV. Opis projekta i metodologije Za potrebe analize koriena je metoda i tehnika kvantitativne i kvalitativne analize sadraja. Kljune rijei na osnovu kojih su objave selektirane, kasnije i analizirane, bile su Romi i Cigani. Varijable metodologije, na osnovu koje su sve objave bile statistiki obraivane a potom i kvalitativno analizirane, su slijedee: medij, datum i mjesto objave; novinarska forma (vijest, izvjetaj, intervju, komentar i ostalo); autor objave (ime i prezime, inicijali, preneeno iz drugih medija, agencija, nepotpisano); teritorijalna distribucija (Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Republika Srpska, susjedne drave, ostalo/svijet), kao i kontekst, koji je sadravao najvie podvarijabli politika prezentacija, politike odluke/dokumenta, protokolarni susreti; zatim stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, zapoljavanje (ove su se oblasti podudarale sa etiri Akciona plana drave BiH); kultura; aktivnosti organizacija; ljudska i manjinska prava; crna hronika i kriminal; ivot; i ratni zloini. Generalna slika Romi su najugroenija manjinska grupa, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. Oni ne samo da ne uestvuju u drutvenom ivotu, ve su im onemogueni elementarni uslovi za ivot, a nadlene institucije dravne, entitetske i kantonalne ne rade dovoljno savjesno kako bi im omoguili dostojanstven i ravnopravan ivot. I dok u oblasti obrazovanja postoje pozitivne inicijative, a to je vjerovatno uslovio poetak kolske godine i djeljenje besplatnih udbenika socijalno ugroenim malianima, dotle u oblasti stanovanja postoje brojni problemi koji se veoma sporo rjeavaju. Uz sporadine akcije zapoljavanja, ova je oblast bila potpuno zanemarena, dok je u najgoroj poziciji zdravstvena briga i zatita pripadnika romske populacije. Iako je kontekst podosta siv, u Bosni i Hercegovini ima i uspjenih Roma neki rade za dobro cijele zajednice, poput Mehmeda Mujia iz Tuzle, prvog diplomiranog Roma, a drugi, bar po pisanju medija, vie rade za svoju promociju i svoj dep, kao to je sluaj sa poslanikom Stranke za BiH,

Muharemom Serbezovskim, o ijem je politikom angamanu dosta pisano, a polovina natpisa imala je negativnu konotaciju. Crna hronika vie nije dominantan kontekst, stereotipa i predrasuda vie nema mnogo, no utisak je da veina tekstova objavljenih o romskoj populaciji ima namjeru protokolarno izvjestiti o (ne)uinku vlasti, ponoviti priu o tekoj situaciji, iznjeti statistike podatke, ili kampanjski izvjestiti o akciji pojedinih optina ili kantona prilikom dodjele besplatnih udbenika, ili akcija zapoljavanja pripadnika romske populacije. O Romima su svi printani mediji pisali dva do tri puta na dan. Najee su to bili izvjetaji potpisani bilo inicijalima, bilo imenom i prezimenom. Mjesto deavanja najee je bila Federacija BiH, prije svega Sarajevo, pa zatim Banja Luka, Prijedor, Mostar, Tuzla, i druga manja mjesta. Najvie tekstova objavljeno je tokom augusta, u periodu kada nema politikog ivota, to namee zakljuak da su manjinske i romske teme bile i vie nego dobro dole da popune prazne novinske stupce. Romi i njihovi problemi nisu bili u fokusu izvjetavanja monitorisanih dnevnika, tako da se tokom perioda od etiri mjeseca pojavilo se svega osam priloga o ovoj manjinskoj grupi. Tokom juna, priloge su objavljivali FTV 10. juna i BHT1 17. juna, u julu je bilo pet priloga tri na BHT1 (dva 7. jula i jedan 27. jula) i dva priloga na FTV, oba 7. jula. RTRS je objavio jedan prilog 11. septembra. Najznaajnija zapaanja Printani mediji su iskazali aktivan odnos prema Romima i aktuelnim problemima ove manjinske zajednice. Pri tome, rijetki su tekstovi koji su ovoj problematici pristupali ozbiljno i analitiki. Takvi su tekstovi zabiljeeni svega u nekoliko prilika. Cijelu jednu stranicu, povodom Dekade Roma, objavile su beogradske Veernje novosti, 26. avgusta, a povod je bila najava da e u Srbiju, na osnovu Sporazuma o readmisiji, tokom 2008. godine doseliti 50,000 Roma iz bijelog svijeta. U tekstu se novinarka bavi analizom problema romske populacije i navodi kako se strategijski jo uvijek vrlo malo radi na njihovom rjeavanju. Vrlo zanimljiv komentar napisao je jedan od urednika Osloboenja Ahmed Buri u broju od 21. juna. Povodom dana izbjeglica on komentira situaciju u BiH gdje je na hiljade ljudi jo uvijek nezbrinuto i nema pravo povratka na svoje ognjite. Kao najtei primjer navodi romske porodice koje ive u Salakovcu i koje eka deportacija na Kosovo zbog istjeka izbjeglikog statusa. Povratak na Kosovo za njih bi mogao biti koban, kako pie Buri, jer Albanci su Rome zbog pljake koje su poinili pojedinci oznaili kao nepoeljne i neprijatelje. Buri kritikuje takvu generalizaciju ali i pasivnost bh vlasti po pitanju rjeavanja statusa izbjeglica na teritoriji ove drave. Banjaluki Novi reporter 11. jula objavio je rezultate istraivanja o etnikoj distanci stanovnika Srebrenice prema drugim narodima, izmeu ostalog i Romima. Kada su u pitanju Romi, kako pie autor teksta psiholog Sran Puhalo, pripadnici tog naroda rtve su predrasuda koje o njima imaju drugi narodi. To se najbolje moe vidjeti u izjavi

da najvei broj njih ne eli da primi krv od pripadnika tog naroda. Tako dolazimo do apsurda da su Bonjaci i Srbi spremniji da ive jedni sa drugima, i pored svega to su jedni drugima uradili, nego sa Romima, uz zakljuak da se, na osnovu ovih rezultata, moe govoriti o elementima rasizma kod Bonjaka i Srba prema Romima. O tome kako je Slovenija (inicijalno) odbila da organizuje konferenciju o Romima iz EU, Fokus je pisao 17. oktobra. Kako je saoptio dravni sekretar u Ministarstvu za spoljne poslove Slovenije Janez Lenari, obrazloio je ovo odbijanje ve prepunom satnicom i najavio da e to Slovenija ionako organizovati u okviru godine interkulturalnog dijaloga. Na to su poslanici Evropskog parlamenta odgovorili da Romi nisu rtve nedostatka interkulturalnog dijaloga, ve rasizma i netolerancije koji se ispoljavaju u opsenoj institucionalnoj dikriminaciji. Bilo je i veoma zanimljivih, potresnih i angaovanih reportaa, koji su teak ivot pripadnika romske populacije nastojale vjerodostojno prikazati. O hrabrosti i portvovanju 54-godinje Romkinje Ruice Oru iz Hrvatske i njenoj borbi za posvojeno dijete, Veernji list je pisao 3. septembra. Pozitivan primjer pisanja o Romima pronali smo u broju As-a od 10. septembra. Naime, u okviru jo jedne u nizu potresnih pria o ivotu romskih familija, ovoga puta pria je o trinaestolanoj familiji Sadiki koja ivi pod jednim krovom. Milena Miljanovi, uposlenica Crvenog krsta, istie da je i pored tekog poloaja i ivota porodica Sadiki uredna i potena porodica. Kosovski Romi iz prijedorskog naselja Urije preputeni su sami sebi, kako piu Nezavisne novine 1. augusta, a u blatnjavim barakama ve devet godina ive bez struje i vode i sa kupatilima sa zaepljenim kanalizacionim odvodima. Teak ivot i probleme novinar potkrepljuje kroz razgovor sa Kadrimom Curijem koji ivi u tom naselju. Sa druge strane, u nadlenom Centru za socijalni rad istiu da je problem ove grupe Roma koji su doli sa Kosova vei jer ih veina nema uredne izbjeglike dokumente, i da je na terenu vidljiva razjedinjenost izmeu domicilnih Roma i njihovih sunarodnjaka koji su izbjegli sa Kosova. I Osloboenje ali i As (ak nekoliko puta) pisali su o tekom ivotu Ahme Mujia iz Kiseljaka, kraj Tuzle, kojem se uruio krov nad glavom to je njegovoj vielanoj familiji ivot uinilo tekim. Stereotipi i predrasude prema Romima nisu bili raireni i prisutni u velikoj mjeri u medijima tokom analiziranog perioda. No, bilo je tendecioznih tekstova, i natpisa, koji su se ak i ponavljali a sve sa ciljem da se Romi predstave kao neto to je smetnja, neto ije su radnje neasne i neto to remeti socijalni sklad veinske zajednice. Primjer su tekstovi u Dnevnom listu. Tako je Dnevni list ak etiri puta ponovio istu vijest o poveanom broju prosjaka u Mostaru, ak ponovivi i istu fotografiju. Zabrinutost zbog broja Roma koji prose mostarskim ulicama, pretoena u vijest, etiri puta je bila ponovljenja u ovom listu prvi put je objavljena 29. juna pod naslovom Sve vei broj

prosjaka, drugi put 4. jula sa naslovom Veliki broj Roma, trei put 7. jula i bila je naslovljena Poveava se broj prosjaka i etvrti put 8. avgusta: Romi prosjae po mostarskim kafiima. Zanimljivo je analizirati uvodni dio ove vijesti u sva etiri izdanja i vidjeti kako su pitanju varijacije na istu temu. Neki od medija su u izvjetavanju o kriminalu i zloinu poinili profesionalni propust i naveli romsku nacionalnost poinioca zloina odmah na poetku, iako ta stavka nije bila vana za taj tekst (Osloboenje, SAN, Dnevni avaz, Slobodna Dalmacija). Dominantne teme Kontekst ljudskih i manjinskih prava, kao i specifina prava i potrebe Roma, bio je najzastupljeniji u izvjetavanju analiziranih medija. Slijede obrazovanje i stanovanje, pa kriminal i crna hronika, zatim ivot.

Kontekst - svi mediji

Politike odluke, zakoni

5%

Protokolarni susreti2%

Obrazovanje14%

Zdravstvo1%

Zapoljavanje2%

Kultura5%

NGO, romska udruenja

8%

Kriminal, crna hronika

11%

ivot9%

Ratni zloini3%

Ljudska i manjinska prava18%

Politika prezentacija

6%

Stanovanje16%

Iako je, kada su Akcioni planovi u pitanju, najvie bilo tekstova koji su se odnosili na stanovanje (16 %) i na obrazovanje (14 %), dakle na dvije oblasti na kojima se jedino neto i radi kada je romska populacija u pitanju, udi pomalo odnos medija prema preostale dvije oblasti (obuhvaene Akcionim planovima) o kojima bi vlasti takoe trebalo da vode rauna prema Romima, a to su zapoljavanje (svega 2 % objava) i zdravstvo (1 %). Taj odnos medija udi, jer na neki nain je izostao njihov angaovaniji odnos i spremnost da pisanjem upravo o dvije zapostavljene oblasti, kritikuju i nastoje da pritisnu vlast da neto vie uine na usvajanju i implementaciji preostalih Akcionih

planova. Ovako je ispalo da je zastupljenost ove etiri teme u medijima proporcionalna angamanu vlasti na njima, a po nekoj logici nezavisnog i angaovanog novinarstva trebalo bi da bude suprotno. Nekoliko je tema dominiralo tokom analiziranih est mjeseci. Sada emo ih samo nabrojati, a kod analize svakog od medija pojedinano e se vidjeti koliko je i na koji nain odreeni medij posvetio panju svakoj od njih. Prva tema o kojoj je kampanjski izvjetavano u medijima, jeste odluka lokalnih vlasti u Sarajevu da se Romi sa ilidanskog naselja Butmir presele na Vlakovo gdje su im obeani bolji uslovi za ivot. No, dio romske zajednice sa Butmira je to odbio, tako da se o ovim problemima izvjetavalo tokom maja i juna intenzivno, a poneki tekst se mogao pronai i kasnije. Drugo, odluka o izgradnji romskog naselja na Bia polju kod Mostara. Tree, interesantna konferencija u Mostaru, koju je organizovao Meunarodni forum Bosna, a govorilo se i o romskom pitanju u BiH i u EU. etvrto, rezultati istraivanja Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (IBHI) koji pokazuju da je Tuzlanski kanton najuspjeniji kada je u pitanju zatita ljudskih prava. Peto, uvredljivi grafiti usmjereni protiv Bonjaka i Roma u jednom tuzlanskom naselju, i potraga za poiniteljima ovog kriminalnog djela, bili su veoma zastupljena tema u analiziranim medijima tokom avgusta. esto, nesreni Ahmo Muji, Rom iz Tuzle i bivi borac Armije BiH, ostao je bez krova nad glavom. Problem postoji i o njemu mediji piu tokom jula, augusta i septembra. U toku izvjetavanja o rjeenju ovog problema u pozitivnom kontekstu se pojavljuje Mehmed Muji, predsjednik Udruenja Evropski put Roma, koji je svom prezimenjaku pomogao da rijei stambeni problem, dok se u negativnom kontekstu pominje Muharem Serbezovski, pjeva narodne muzike, izabran u Parlament Federacije kao poslanik ispred Stranke za BiH, koji je bio kritikovan putem medija zbog svog neuinka kada je u pitanju pomo romskoj zajednici. Sedmo, kraj augusta, poetak septembra, bio je period dodjele besplatnih udbenika djeci iz socijalno ugroenih porodica meu koje spadaju i romska djeca. Osmo, odluke da Slube za zapoljavanje u BiH kao i eljeznica zaposle pripadnike romske nacionalnosti, donijete su krajem oktobra i poetkom novembra kada su mediji o tome i izvjetavali. Aktivnosti organizacija i pojedinaca U 47 navrata tampani mediji su izvjetavali o aktivnostima razliitih organizacija, nevladinih organizacija, specijalizovanih vijea i udruga, kao i humanitarnih organizacija,

kojima su Romi i njihovi problemi primarno polje djelovanja ili su se, pak, u analiziranom periodu bavili projektima koji su za ciljnu grupu imali romsku populaciju. Trideset i sedam puta uklon novinara bio je neutralan, u devet navrata pozitivan, dok je samo jednom zabiljeen negativan uklon prema sadraju ili subjektu izvjetavanja. Ovo se odnosi samo na one objave gdje su bilo organizacije same, bilo njihove aktivnosti, bile u fokusu izvjetavanja. Tokom ovih est mjeseci u razliitim kontekstima je pomenuto 49 razliitih organizacija, ne izriito romskih.

Organizacije - procenti

Vijee Roma BiH11%

Ostalo42%

OSCE6%

EUROROM, Tuzla5%

SIDA5%

Evropski put Roma5%

Centar za podrku, informiranje i zajedniko

djelovanje Roma 4%

Caritas4%

Meunarodni forum Bosna

6%

Veseli brijeg, BL6%

Neretva, Mostar6%

Najvie je u fokusu medijskog izvjetavanja bilo Vijee Roma BiH koje se pominjalo 21 put. Na drugom mjestu se nalazi Udruenje Roma Neretva Mostar, koje je bilo aktivno tokom potpisivanja sporazuma o izgradnji romskog naselja na Bia polju sa 12 pominjanja. Na treoj poziciji se nalaze Udruenje Roma Veseli brijeg iz Banja Luke, Meunarodni forum Bosna i OSCE koji su pomenuti po 11 puta. Meunarodni forum Bosna je tokom avgusta u Mostaru organizirao konferenciju Jedinstvo i razlike u Evropi, sa tematskom raspravom: Romsko pitanje u Evropi, uz dopunsko predavanje Romi i romsko pitanje u povijesti bosanskoga filma. Konferencija je bila meunarodnog karaktera i privukla je veliku panju svih medija. OSCE je esto kritikovao sporost vlasti u rjeavanju osnovnih romskih problema, a sama organizacija je inicirala i finansirala nekoliko projekata. Deset puta je pominjano Udruenje EUROROM iz Tuzle, po devet puta Evropski put Roma iz Tuzle i SIDA (vedska agencija za razvoj), osam puta Udruenje Roma iz Prijedora, kao i Centar za podrku, informiranje i zajedniko djelovanje Roma Tuzlanskog kantona.

Muharem Serbezovski je sa 29 objava rekorder kada su u pitanju pojedinci, a slijede ga Mehmed Muji, predsjednik Udruenja Evropski put Roma sa 16, zatim Dervo Sejdi, Vijee Roma BiH, sa 13, Fehim Osmanovi, Vijee Roma BiH, i Nedad Jusi, predsjednik Udruenja EUROROM, sa po 11 objava.

0 10 20 30 40 50

Muharem Serbezovski

Mehmed Muji

Dervo Sejdi

Fehid Osmanovi

Nedad Jusi

emsi Supnaj

Ramo Seleevi

aha Ahmetovi

Ostalo

Zanimljivo je da je vie od pola objava koje su se odnosile na Muharema Serbezovskog bilo negativno, ak ih je 15 bio takvih. Mediji su, sa druge strane, bili vrlo naklonjeni Muhamedu Mujiu i aktivnostima njegovog Udruenja, tako da je ovaj profesor iz Tuzle ak u deset navrata zaradio pozitivan i afirmativan uklon novinara. Televizija: javni servisi BiH Tokom monitoringa praene su i centralne informativne emisije tri javna servisa BiH: BHT1, FTV i RTRS-a, tokom juna, jula, augusta i septembra. Projektom je predvieno da se centralna informativna izdanja javnih servisa prate samo jedan mjesec, no zbog malog broja objava odluili smo da to produimo na etiri mjeseca kako bi imali vie materijala za analizu. O izradi projektne dokumentacije za romsko naselje na Bia polju kraj Mostara, a koju je organizacija Miracle podrala sa 11,500 KM, izvjetavao je dnevnik BHT1 10. juna. Izdanja dnevnika BHT1 i FTV od 7. jula bila su najbogatija prilozima o Romima objavljena su ak etiri priloga, polovica od ukupnog broja objava zabiljeenih tokom etiri mjeseca monitoringa. Dnevnik FTV otvorila je tragina pria Romkinje iz Srebrenice, Zumre Mehi, koja je u srebrenikoj tragediji ostala bez etiri sina, mua i brata. Drugi prilog u Dnevniku FTV, koji su objavile i Vijesti BHT1, je pria o

izbjeglicama Romima sa Kosova koji ive u naselju Salakovac kod Mostara i kojima prijeti iseljenje iz BiH, zbog isticanja statusa privremenog prihvata. Oni se ne ele vratiti na Kosovo a vlasti u BiH jo uvijek nemaju rjeenja za ovu grupu od 250 ljudi. RTRS je 11. septembra objavila prilog o romskoj familiji Hrusti, koja nadomak Banja Luke ivi u tekim uslovima. Vlasti su odluile da Hrustie treba deloirati, ali je to prolongirano, i njima je u zamjenu obeana baraka! Njihova prava i kvalitetnije uslove ivota zagovarali su aktivisti Udruenja Roma Veseli brijeg iz Banja Luke. Ovaj je prilog u izdanju centralne informativne emisije RTRS-a objavljen kao pretposljednji u nizu. Specijalnih emisija posveenih problemima nacionalnih manjina, posebno Roma, nema mnogo na kanalima javnog servisa. Pozitivan je primjer emisija Bona homo, koju producira RTRS a reemitira BHT1, koja je posveena nacionalnim manjinama koje ive na podruju RS, traje 25 minuta, i na programu je svakog drugog etvrtka. Periodina tampa U periodu od 15. maja do 15. novembra pratili smo 24 periodina tampana magazina od kojih je sedam njih objavljivalo sadraje koji su bili predmet monitoringa. Od informativno-politikih magazina to su sedminici Dani, Slobodna Bosna i Novi Reporter i dvosedminik Start. Od revijalne tampe Express, Maxi i Svijet. Najvie tekstova, sedam, objavio je Express, est je objavio dvosedmini magazin Start. Dani su objavili pet tekstova, Slobodna Bosna i Svijet po dva, Novi Reporter i Maxi samo jedan. anrovski gledano, najvie je bilo novinarskih formi svrstanih u kategoriju ostalo koje su se odnosile, prije svega, na razne analitike forme i reportae. Takvih je novinarskih objava bilo deset, uz sedam izvjetaja, tri vijesti, i po dva komentara i intervjua.

Novinarska forma

Analitika, reportae42%

Vijesti13%

Izvjetaji29%

Intervjui8%

Komentari8%

Romi nemaju svoje predstavnike u vlasti Bosne i Hercegovine, tako da veliki dio posla u lobiranju za njihova pitanja predstavlja nevladin sektor kao i Vijee Roma BiH. Iako je Muharem Serbezovski poslanik u Parlamentu Federacije BiH po nacionalnom oprijedeljenju Rom, njega romske udruge i veina populacije ne smatraju svojim legitimnim predstavnikom, ak mu i zamjeraju na brojnim nepromiljenim i pretjeranim izjavama. Time su se bavili i analizirani sedminici. U ratu smo bili Romi, sad smo opet Cigani, poruio je Dervo Sejdi, koordinator Vijea Roma BiH, u intervjuu za magazin Start, koji je objavljen 4. septembra na pune etiri strane. Povod za intervju bila je izjava Muharema Serbezovskog da u BiH nema diskriminacije Roma, to je prema Sejdiu daleko od istine i objanjava: Serbezovski mnoge stvari gleda kroz svoj ivot, jer njemu je dobro. On generalizuje stvari, to je pogubno za nas. Problem je, prema Sejdiu, i to to ova izjava Serbezovskog potpuno odudara od onoga to je priao tokom predizborne kampanje kada je govorio kako su Romi u BiH na marginama drutva... i da e on sve Rome vratiti u ivot. Serbezovskog kritikuje i magazin Dani, u svojoj rubrici Barometar, u izdanju od 24. augusta. Serbezovski se pokazao kao kolski primjer predizbornog upljiranja, a Romima ostaje jo samo da mu, tugujui za jo jednom nevjerom, u sitnim satima pjevaju onu staru: Ja se opratam, Cigani sa vama, u novi ivot odlazim od vas / Tu ergu cigansku naputam sada, jer dosta bje' sveg uitka tog, pie u nepotpisanom kratkom komentaru koji je dobio tri crne take (najgora ocjena). Izjavu Serbezovskog da Romi u BiH nisu diskriminisani prokomentarisao je u Slobodnoj Bosni i Sead Fetahagi u svojoj kolumni Zapisi iz mrtvog doma, 13. septembra, gdje je za njega napisao kako je doao odnekuda i ovdje pjeva za Stranku za BiH, a i ga nije briga za svoje sunarodnike.

Estradna zvijezda, sa politikim ambicijama, bila je na meti pisanja revije Svijet. Oba teksta koja su se odnosila na romsku populaciju u isto su se vrijeme bavila i Muharemom Serbezovskim. U velikom intervjuu, objavljenom 31. avgusta, Serbezovski je najavio kako se povlai sa estrade, ali ne zbog politike i najavio oprotajne koncerte po cijeloj bivoj Jugoslaviji. Prihodi sa koncerta bie namjenjeni za edukaciju Roma u gradovima gdje e ti koncerti biti odrani. Na pitanje kako doivljava optube da se politikom bavi zbog svojih interesa, Serbezovski je rekao kako su Romi po prirodi uvijek bili nestrpljiv narod i kako bi htjeli sve rijeiti preko noi, i nije propustio istai kako je on Romima pomogao vie nego sva romska udruenja zajedno. Express se u broju od 24. avgusta bavi mogunou da politiki predstavnik SBiH, romske nacionalisti, postane ambasador u jednoj od europskih zemalja. U duhu svog senzacionalistikog izvjetavanja, u broju od 15. novembra, ova novina pie o Tofku Dediu Totiju, predsjedniku evropske fudbalske selekcije Roma koji je ujedno i najozbiljniji kandidat za ulazak u hrvatski Sabor. Vjerujem da u svoje Rome kudikamo vie pomoi nego to je to u Bosni uradio Muharem Serbezovski, poruio je Toti, a prenio Express. Dani u broju od 8. juna, u rubrici Barometar, donose jedan vrlo zanimljiv komentar. Na meti kritike je vlast Kantona Sarajevo, koja ve godinama ne rjeava stambeno pitanje sarajevskih Roma ve ga, kako koja vlast doe, samo odgaa, i to u poznatom stilu Vlade KS, kako pie ovaj magazin: Problem se ne iskorjenjuje ve samo privremeno sanira, to je najpogubnija politika na svijetu, na koju je jasno prigovorio OSCE. Banjaluki Novi reporter 11. jula objavio je rezultate istraivanja o etnikoj distanci stanovnika Srebrenice prema drugim narodima, izmeu ostalog i Romima. Kada su u pitanju Romi, kako pie autor teksta psiholog Sran Puhalo, pripadnici tog naroda rtve su predrasuda koje o njima imaju drugi narodi. To se najbolje moe vidjeti u izjavi da najvei broj njih ne eli da primi krv od pripadnika tog naroda. Tako dolazimo do apsurda da su Bonjaci i Srbi spremniji da ive jedni sa drugima, i pored svega to su jedni drugima uradili, nego sa Romima. U zakljunom objanjenju o razlozima za ovakav odnos prema Romima, autor nagovjetava da se moe govoriti o elementima rasizma kod Bonjaka i Srba prema Romima. U skladu sa svojom ureivakom politikom, Express 30. augusta, objavljuje senzacionalan prilog o obiajima i nainu ukopavanja kod Roma. Ciganski ivoti, a posebno smrt, odnosno romska groblja uvijek su u sebi sadravala dozu mistifikacije, poetak je teksta, a odmah zatim od mistifikacije dolazimo i do senzacije u kojoj se nagovjetava kako su mnoge ciganske sahrane i grobnice za veinu senzacija. Kako autor pie, u tajnovitoj tradiciji njihovih familija, u grobnicu, to se zbilja doima kominim, donose se fotelje u kojima bi se blagopoivi trebao raskomotiti, u regal smjestiti neke potreptine (?!), na natkasnu moda staviti au vode ako mu se zagrcne ili ako mu se frizura pokvari da je u ogledalu popravi. Novinar se pomalo i podsmijeva ovakvim obiajima a niti u jednom dijelu svoga teksta ne nagovjetava da to nisu

iskljuivo romski obiaji, iako se stie utisak da su ovakvim suludim, post-ivotnim, potrebama skloni samo pripadnici romske populacije. Izvjetavanje o Romima bilo je puno ivota i zanimljivosti. Volim Rome, nisam Ciganka, izjavila je pjevaica Nataa Koji Taa, a prenio je Start od 18. septembra. Jo jedna zanimljiva pria stie iz Hrvatske, gdje je odrano Svjetsko prvenstvo Roma u malom fudbalu, a na na elu svjetske reprezentacije Roma nalazile su se i fudbalske legende i veliine poput Miroslava ire Blaevia i Tomislava Ivia (Express, 13. septembar). Komino djeluje injenica da je ak i list senzacionalistikog profila, kakav je Express, svojim pisanjem doprinijeo da se razbiju predrasude o Romima. U tekstu od 6. septembra, list pie o romskoj svadbi na kojoj su pjevaicu Maju Golubovi kitili novanicama od 500 eura. Kako je sama pjevaica rekla, a prenio Express, bila je u strahu kada su je pozvali na ovu svadbu jer nikada nije pjevala na romskim slavljima, ali sada mora priznati da su Romi najveseliji ljudi na svijetu. Specijalna izdanja Tokom monitoringa pratili smo i objave u specijalnim izdanjima za BiH, dnevnih listova iz Hrvatske i Srbije. Iz Hrvatske su to bili Veernji list i Slobodna Dalmacija, dok su iz Srbije monitorisani Euroblic i Veernje novosti. Najvie objava je imao EuroBlic-41, Veernje list je objavio 38 tekstova, Veernje novosti-15, a Slobodna Dalmacija- 13 tekstova. Zanimljiva je i teritorijalna distribucija objavljenih tekstova. Kod Euroblica najvie tekstova se odnosi na Republiku Srpsku (16), zatim na susjedne drave (14, od toga 10 se odnosi na Srbiju), sedam na BiH u cijelini, tri na Federaciju BiH, dok se na cijeli svijet odnose 2 objave. Veernji list mnogo vie panje posveuje temama iz BiH tako se 16 tekstova odnosi na Federaciju BiH, 10 na BiH u cjelini, devet na susjedne drave (od toga Hrvatska sedam), jedan na Republiku Srpsku, a dva na cijeli svijet. Kod Veernjih novosti 12 tekstova odnosilo se na region (od toga 7 na Srbiju), tri na Republiku Srpsku i jedna objava je bila iz svijeta. Slobodna Dalmacija u devet navrata tematizira regionalne teme (etiri puta iz Hrvatske), dva puta su teme sa teritorije Federacije BiH, po jednom iz cijele BiH i cijelog svijeta. Sva specijalna izdanja za BiH vrlo su paljivo pratila implementaciju Akcionih planova za rjeevanje romskih problema, posebno stanovanje i obrazovanje.

Slobodna Dalmacija - teritorija

BiH8%

FBiH15%

RS0%

Susjedi69%

Svijet8%

Euroblic - teritorija

BiH17%

FBiH7%RS

38%

Susjedi33%

Svijet5%

Veernji list- teritorija

BiH26%

FBiH42%

RS3%

Susjedi24%

Svijet5%

Veernje novosti- teritorija

BiH0%

FBiH0%

RS19%

Susjedi75%

Svijet6%

Euroblic 1. juna pie o izgradnji stanova za Rome u Beogradu. Veernji list od 16. jula pie kako je u romskom naselju Hrastovi kod Kiseljaka obnovljeno 17 kua: Konano smjetaj dostojan ovjeka. O pomolu rjeenja problema beskunika u Banja Luci 25. septembra pie Euroblic. Ista novina ukazuje i na probleme koji jo uvijek postoje u ispunjavanju ovih obaveza predvienih Akcionim planom - Romi u Prijedoru ive u straarama (Euroblic, 1. avgust). Problemom beskunitva Euroblic se bavi 11. augusta kada pie o Romima koji su ponovo naselili Banjaluko polje. Oni, kako su izjavili sagovornici, nikome ne smetaju i niko ih ne eli nasilno premjestiti, no deava se da okolnim mjetanima nestanu kokoke ili im neko razvali ogradu tako da to bude povod Komunalnoj inspekciji da Rome posjeti u njihovom privremenom naselju. Tekst ne sadri negativne elemente prema ovoj grupi Roma, i jedino je negativan naslov: Jo niko ih ne tera, a ka'e..., gdje novinarka nagovjetava da e Romi uskoro biti premjeteni i pita se ka'e to biti. Veernji list 6. oktobra ukazuje na nepotovanje Akcionog plana za obrazovanje, na koje su ukazali elnici romskih udruenje u BiH na sastanku u Zenici. Tom prilikom

posebno je istaknuta obaveza osiguranja besplatnih udbenika za uenike osnovnih kola. To udi, jer ista novina je objavila 24. avgusta najavu ministrice prosvjete u FBiH Melihe Ali da su besplatni udbenici osigurani za 4,000 uenika iz socijalno ugroenih porodica i za romsku djecu. Ova dva primjera samo ilustruju kako su obeanja politiara nekada prepompezna i kako se pri realizaciji tek vidi koliko u njima ima istine i realnih procjena. Cijelu jednu stranicu, povodom Dekade Roma, objavile su beogradske Veernje novosti, 26. avgusta, a povod je bila najava da e u Srbiju, na osnovu Sporazuma o readmisiji, tokom 2008. godine doseliti 50,000 Roma iz bijelog svijeta. U tekstu se novinarka bavi analizom problema romske populacije i navodi kako se strategijski jo uvijek vrlo malo radi na njihovom rjeavanju. Iste novine kritikovale su Vladu Srbije zbog slabih rezultata Akcionih planova (6. septembar), uz konstataciju kako je sada Romima jo gore. Pisano je i o (ne)potovanju ljudskih i manjinskih prava, posebno specifine manjinske grupe kao to je romska. Tako Veernji list najavljuje albu idova i Roma iz BiH u Strazburu zbog diskriminativnog Izbornog zakona po kojem pripadnici iz redova ostalih ne mogu biti birani na odreene politike pozicije, na primjer ne mogu se kandidirati za lana Predsjednitva BiH (28. avgust). Pozitivan primjer potovanja ljudskih prava donosi Veernji list 4. juna, gdje navodi kako je slijepi Rom emso ei dobio spor protiv Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, nakon to su hrvatske vlasti odugovlaile sa istragom nakon eievog mukog prebijanja. Bilo je dosta reportaa i dirljivih ljudskih pria. O hrabrosti i portvovanju 54-godinje Romkinje Ruice Oru iz Hrvatske i njenoj borbi za posvojeno dijete, Veernji list je pisao 3. septembra. Ovo je jedan u nizu pozitivnih primjera u izvjetavanju o Romima i njihovim ivotinim problemima. U Veernjem listu je 26. septembra objaljen tekst o tome kako Romi, veinom oni koji su doselili sa Kosova, spaavaju natalitet u BiH. Ovdje su Romi stavljeni u pozitivan kontekst, iako injenica da veina romskih porodica ima po etvoro i petoro djece ne mora biti nuno pozitivna s obzirom na teke uslove u kojima Romi ive. Ovaj tekst se time nije bavio. Reporteri Veernjih novosti bili su u patroli, kroz nehigijenska naselja u Beogradu, prava legla zaraznih bolesti. Novinari su boravili meu Romima koji ive u divljem naselju, nadomak ukarike padine, i na licu mjesta videli u kakvim uslovima Romi ive. Sa njima su razgovarali o mukama i nedaama, i indirektno prozvali nadlene da ovaj problem rjee. Euroblic 8. oktobra izvjetava sa Prvenstva svijeta Roma u fudbalu. Veernji list objavljuje i zanimljivost iz Hrvatske gdje je Slaana urevi izabrana za prvu predsjednicu Stranke Roma Hrvatske (13. august). Profesionalni propust nainio je novinar Slobodne Dalmacije, kada je vijest o pljaki penzionera u Hrvatskoj poeo na slijedei nain: Uigrani trio, najvjerovatnije Romi,

uspio je u utorak u ranim popodnevnim satima prevariti brani par Miju (71) i Milicu (71) Palini iz Gornjeg Mua za osam tisua kuna. Isticanje nacionalne pripadnosti prilikom izvjetavanja o kriminalu svakako je neprofesionalno, a pogotovo je neprofesionalna insinuacija autora ove vijesti gdje novinar nagaa da su pljakai - najvjerovatnije Romi (11. oktobar). Dnevni listovi iz BiH Osam dnevnih listova iz BiH, u toku analiziranog perioda objavljivalo je tekstove o problemima Roma. Slijede pojedinane analize za svaki od tih medija. SAN, Sarajevo Dnevni list San je u toku monitorisanih est mjeseci bio vodei po broju objava koje su se odnosile na romsku populaciju i njihove probleme. U toku est mjeseci objavljeno je 66 novinarskih tekstova, u 57 razliitih izdanja. San je o Romima pisao svakog treeg dana.

SAN - kontekst

Zapoljavanje2%

Kultura5%


10%


5%

ivot13%

Ratni zloini2%

Protokolarni susreti

1%Obrazovanje12%


2%

Ljudska i manjinska prava

18%


6%

Stanovanje25%

Serijal tekstova SAN-a o problemima Roma vezanim za groblja, poeo je 24. jula, kada je u razgovoru sa Bajrom Beganoviem, predsjednikom Udruenja Roma Kantona Sarajevo, novinar saznao kako sarajevski Romi nemaju svoje groblje, a da je jo vei problem to to veina nije socijalno osigurana. O skrnavljenju mezarja muslimanskih

Roma u Mojmilu, list je pisao 27. jula. Kroz razgovor sa predsjednikom Beganoviem, saznajemo da se mezarje sistematski unitava ve dugi niz godina a da nadleni po tom pitanju nita ne ine. Iako sam traio od reisa Ceria, da me primi po ovom pitanju, on nikada nije naao vremena, kae Beganovi. Inae, u istom broju je novinar lista iskoristio priliku da prikae profil Beganovia kroz neka karakteristina pitanja. Tako saznajemo da mu je najvei uspjeh rjeavanje pitanja Roma, openito, neuspjeh to to nema nita od ovog to ini za Rome, da je najsretniji bio kada je zavrio JNA i kada mu se rodio sin, da se niega ne plai, da mu je omiljena knjiga Kur'an, a cvijet karanfil, da navija za elju, da voli fudbal i Ivicu Osima, i da mu je elja da jednog dana ima kuu pored rijeke. Svakako vrlo interesantan i pozitivan potez SAN-a i pohvala za to to su i predstavnika Roma pokazali kao ovjeka koji dijeli iste elje i snove kao i svi drugi graani BiH. U broju od 22. augusta, novine piu o prosjaenju u Sarajevu, i kroz primjer Romkinje Ljume Muite, koja je u Sarajevo dola ak iz Nia, pokazuju kako je glavni grad BiH pogodan za ljude koji prose iz cijelog regiona. Uz opte mjesto ovakvih reporaa teak ivot, muka, vielana porodica i borba za egzistenciju autor teksta razgovara i sa predstavnikom policije Kantona Sarajevo koji navodi kako policija radi na suzbijanju prosjaenja i da je ove godine zabiljeen manji broj sluajeva. U proloj godini ih je zabiljeeno je 1,406. Novinari ovoga lista pokazuju razumijevanje za probleme romske zajednice ali i potrebu da se o tome izvjetava i da se tako sa problemima Roma upoznaju i njihovi itaoci. U broju od 31. oktobra, list prenosi izjave funkcionera Vijea Europe i UN-a kako su prava Roma na dom prekrena u 16 zemalja Evrope, meu kojima je i BiH. Dalje se navodi da prema podacima romskih nevladinih organizacija u BiH vie od 70 posto Roma nema rijeen krov nad glavom. Teak poloaj Roma ilustruje se kratkom izjavom Murate Seferovi, starice koja je izbjegla i sa mnogobrojnim lanovima svoje porodice ivi kao podstanar u Ilijau: Pa ja sam, sine, ovdje sam evo podstanar. Dobila sam deloaciju. Ja nemam vie na ta da plaam ovu kiriju, sine. Ja sam ena bolesna. I imam troje-etvoro djece sa sobom, ive i oni su psihiki poremeena djeca. Ne radi niko nigdje, neko na birou, neko onako. To zna kakav je ivot romski. Ja sam mnogo ugroena. Romi su jedna od sedamnaest nacionalnih manjina u BiH. Iako najmnogobrojniji, u Komitetu za ljudska prava smatraju da je romska zajednica najugroenija i da ostvaruje najmanje graanskih prava, jedan je od zakljuaka radionice na temu Prava manjina, koja je odrana u Bihau, a o tome je izvjestio SAN 12. novembra. Objave u SAN-u obiluju senzacionalizmom. Nesvakidanji zloin i senzacija, ujedno i tragedija za jedno dijete romske nacionalnosti, bila je sadrana u objavi od 30. juna, pod naslovom: Romska porodica djevojicu tri mjeseca drala u ropstvu. Naime, hrvatska policija je u okolini akovca uhapsila imunu trolanu romsku porodicu pod sumnjom da su uinili krivino djelo trgovine ljudima i ropstva. Oni su maloljetnu Romkinju drali zatvorenu kui, nisu joj desetak dana davali da jede, svuda su je pratili a nad njom je, kako se ispostavilo, izvreno i kazneno djelo silovanja.

Da Muharem Serzebezovski namjerava prevesti i Bibliju, pored Kur'ana, na romski jezik izvjestio je SAN u broju od 31. jula, i naveo kako je on u politike vode uplovio najvie zahvaljujui dobrim vezama sa Harisom Silajdiem, da Romi od njega puno oekuju ali da se on nije pokazao. Svoje ogorenje Serbezovskim iskazala je i porodica Toplica koja ivi po sarajevskim parkovima i drugim javnim povrinama. Potucamo se po parkovima, a Serbezovski kae da ga to ne zanima, rekao je Ragib Toplica i ogoreno dodao kako u BiH bolje prolaze ratni zloinci nego Romi koji su tu zemlju branili (10. august). U Brkom se vodi rat za smee, saznajemo u SAN-u 27. avgusta, kao i podatak da su za najnoviji poar na tamonjoj deponiji krivi Romi. No, sam naslov: Rat za smee u Brkom: Romi se posvaali pa zapalili deponiju daje pogrenu sliku o tome o emu se pie u tekstu, jer se stie utisak da je to rat velikih razmjera, koji na teritoriji Brkog vode razliite romske grupe, a oni se, u tekstu, pominju samo u posljednjoj reenici. Nisu svi Romi siromani, ima i onih sa dubljim depom koji su skloni zabavi i rasipnitvu. O tome nam svjedoi i tekst od 25. septembra, koji opisuje kako je u Barceloni jedan Rom, porijeklom iz Bosne, organizovao svadbu svom 18-godinjem sinu, a da je na svadbu koja je trajala tri dana i tri noi utroio 200,000 eura, i to je sve platio keom. Interesantnu ivotnu priu male Romkinje Samante objavio je SAN 5. juna, gdje je nije prikazao samo kao petogodinju djevojicu koja prosi, ve i snalaljivu i dobru duu koja je pomogla ljudima u nevolji. Tako je gospoi koja joj je rekla da nema maraka ni za hljeb donijela u jednoj kesi deset kifli, a gospodinu u kafani koji je rekao da nema ni za rakiju donijela jednu marku da je sebi narui. Zanimljivo je da se ova djevojica moe sresti i u Viegradu i u Goradu. Kad je u Viegradu predstavlja se kao Samanta, a svog godinu dana starijeg brata zove uro, dok se u Goradu odaziva na Sabiha, a brat joj se predstavlja kao Mujo. Najnaitaniji travniki Rom, Said Rami, bio je gost ovog lista 14. septembra, a itaoci su imali priliku da se upoznaju sa njegovom zanimljivom ivotnom priom. Rami je rekao kako je za njega asno biti Ciganin, i da mu niko ne treba tepati da je Rom, i da najvie voli kada mu kau: Gdje si Cigo, brate!. alio se on tom prilikom novinaru kako je internet udaljio itaoca od knjige, knjigu sahranio i unitio velika imena njenih autora. Osloboenje, Sarajevo Osloboenje je najvie panje posvetilo temama kao to su ljudska i manjinska prava, zatim implementacija Akcionih planova, pogotovo onih koji se odnose na stanovanje i obrazovanje. Kao to je sluaj i u ostalim monitorisanim medijima, osjetna je zapostavljenost tema kao to su zdravstvena zatita Roma i zapoljavanje.

Osloboenje - kontekst

Obrazovanje19%

Stanovanje18%

Zapoljavanje1%

Kultura5%


10%


11%

ivot6%


24%


2%


4%

U pojedinim objavama provejavao je apologetski pristup u odnosu na pripadnike romske zajednice i namjera da se istakne znaaj i vanost njihovog ljudskog dostojanstva i prava zagarantovanih pripadnicima manjinskih zajednica. U broju od 8. avgusta objavljeno je saoptenje RVI Srebrenice i Bratunca u kojem se ispisivanje zloglasnih grafita No, ica, Srebrenica na kui Srebreniana u tuzlanskom naselju Husino, kao i poziv na izgon Roma iz tog mjesta smatra napadom na dostojanstvo. Uz gorepomenuti natpis na kuama u jednom od tuzlanskih naselja pojavili su se i drugi grafiti ija je sadrina uvredljiva, poput Gurbeti, napolje, Cigani, ubrad, Napolje, balije, mamu vam cigansku itd... Poruke su se pojavile 4. avgusta, a svi su mediji o tome izvjestili u nadi da e poinioci biti uhvaeni. Teak ivot ili ivot na ivici egzistencije Roma veoma esto je uzurpirana tema od strane medija, zbog toga to je pitka za itanje, izaziva saosjeanje i empatiju italaca, ponekada je napisana i u formi apela za pomo. Tako je i Osloboenje pisalo o tekom ivotu Ahme Mujia iz Kiseljaka, kraj Tuzle, kojem se uruio krov nad glavom to je njegovoj vielanoj familiji ivot uinilo tekim (19. august). Vrlo zanimljiv komentar napisao je jedan od urednika Osloboenja Ahmed Buri u broju od 21. juna. Povodom dana izbjeglica on komentira situaciju u BiH gdje je na hiljade ljudi jo uvijek nezbrinuto i nema pravo povratka na svoje ognjite. Kao najtei primjer navodi romske porodice koje ive u Salakovcu i koje eka deportacija na Kosovo zbog isteka izbjeglikog statusa. Povratak na Kosovo za njih bi mogao biti koban, kako pie Buri, jer Albanci su Rome zbog djela pljake koje su poinili pojedinci oznaili kao

nepoeljne i neprijatelje. Buri kritikuje takvu generalizaciju ali i pasivnost bh vlasti po pitanju rjeavanja statusa izbjeglica na teritoriji ove drave. U broju od 16. augusta, San donosi reportau iz sela Vranci, maginog sela u kojem dugo nema svatova. Romi se pominju o posljednjem dijelu reportae i to kao sluajni putnici-namjernici koji su u selo doli trulim crvenim kombijem u potrazi za eljezom. Evo dijaloga koji je sa njima vodio novinar, a prenio ga je u potpunosti u svoj tekst:

- Mir vam, brao Romi! - Dobar dan, majstor, zna li gde ovde ima eljezo? - Nema vam ga odavno tu, izgleda... - E, jebe ga, sve pokupe domai Cigani! Za koje novine slika, moe da se kupe u

Gorade? - A, koje ti ita? - Ne znam da itam! - Pa, jebe ti se onda koje su novine! - Dobro kae, majstor. Ajde, deca, idemo kod fratar Ivan, ima da pa'ne koja

markica! Autor teksta Dragan Marijanovi, naziva grupu Roma prvo braom, potom ih fotografira, i prenosi dio razgovora sa njima kako bi svoju reportau uinio ivljom, a kada saznaje da je njegov sugovornik nepismen govori mu pa, jebe ti se onda koje su novine - i to vjerodostojno prenosi. I dok je to jebe koji izgovara Rom alei se na domae Cigane koji su pokupili eljezo djelovalo simpatino, dotle je ovo jebe ti se upueno od strane novinara poptuno neukusno i uvredljivo. Dosta je pisano o kolovanju Roma. Bilo je pozitivnih primjera najava besplatnih udbenika za romske uenike (11. august) ili poboljanje obrazovne strukture Roma u Visokom (2. septembar), ali i negativnih povoda za pisanje (u kojima su novinari profesionalno uradili tekstove, bez predrasuda ili negativnog uklona) kao to su sljedea dva teksta prvi o tome kako Romi iz naselja Butmir i dalje ne upisuju djecu u kolu (10. septembar) i drugi koji se bavi bijegom sa nastave zbog prodavanja na pijaci (29. oktobar). Kada je u pitanju stanovanje pod posebnom je panjom bilo upravo naselje u Butmiru gdje romske familije ive u izuzetno tekim uslovima. Tako je u broju od 12. septembra najavljeno da e Romi iz ovoga naselja poetkom slijedee godine biti preseljeni u kue graene od vrstog materijala koje e biti podignute za 44 romske porodice. Iako vai za ozbiljan list, senzibiliziran za ljudska i manjinska prava, i politiku nepravdu i dikriminaciju koja se nanosi pripadnicima romske zajednice, nije ni Osloboenje odoljelo a da ne napravi vrlo tipinu greku kada su u pitanju Romi. Naime, preneen tekst iz jednog dnevnog lista iz Srbije, o zloinu u Beogradu gdje je silovana prodavaica jednog butika, poinje sa razbojnik romske nacionalnosti. Iako tekst nije potpisan, i preneen je iz drugog medija, na ovakvu je negativnu i diskriminativnu odrednicu Osloboenje trebalo obratiti panju.

Bilo je i pria koje su oslikavale ivotne zanimljivosti i senzaciju. Zanimljiva pria stigla je iz Makedonije, iz okoline Bitolja, gdje je najmlaa iteljka romskog naselja Bair dobila ime Plamenka jer roena je u noi kada su vatreni jezici prijetili da e progutati kartonsku baraku njenih roditelja majke Lejle i oca Dunera Memievskog (1. avgust). U izdanju od 14. septembra, list donosi okantnu ispovijest Muhameda Hasanovia, oca petero djece, iji je osnovni cilj u ivotu bio da ih ikoluje i omogui im normalan ivot. Njega je okiralo saznanje da je njegovu djecu krstio i preveo na hrianstvo Reinhold Harms voa njemake humanitarne organizacije GOD, i to kriom i bez roditeljske dozvole. To se zbilo prije tri godine, na Borakom jezeru, gdje su djeca trebala da idu na izlet, a kako se kasnije ispostavilo ona su pokrtena. Muhamed se svog sina javno odrekao a mlau djecu nastoji vratiti na pravi put, to se nada da e uspjeti uz Allahovu pomo. Dnevni list, Mostar etrdeset i est objava u kojima su se pojavljivali Romi, zabiljeeno je u Dnevnom listu tokom analiziranog perioda. Od toga je 16 bilo vijesti i 30 izvjetaja. etrnaest tekstova bilo je potpisano imenom i prezimenom, isto toliko inicijalima, tri su bile agencijske vijesti, jedan tekst je preneen iz drugih medija, dok je nepotpisano bilo 14 tekstova. Dominacija drutvenog konteksta i veliki broj objava sa negativnim sadrajem ili novinarskim uklonom (19) bili su karakteristika izvjetavanja Dnevnog lista. Svega deset tekstova odnosilo se na politiki kontekst, dok je u irem drutvenom zabiljeeno 52 teksta. Od toga najvie se odnosilo na obrazovanje (10), stanovanje (9), ivot i ljudska i manjinska prava (po 8 tekstova).

Dnevni list - kontekstPolitika

prezentacija6%

Obrazovanje16%

Kultura2%

NGO aktivnosti8%

Crna hronika11%

Ratni zloini3%ivot

13%


13%

Politike odluke / dokumenta

8%


2%

Zapoljavanje3%

Stanovanje15%

Najoigledniji primjeri stereotipnog i neprofesionalnog izvjetavanja o Romima zabiljeeni su u Dnevnom listu. Stereotipnog, jer Romi su vrlo tendenciozno i iskljuivo prikazivani kao prosjaci, a profesionalnog, jer su se iste vijesti opremljene ak i sa istim fotografijama, ponavljale i po nekoliko puta i to u razmaku od nekoliko dana. Nedostatak profesionalnosti, oigledno i novinarskog materijala, uslovio je da Dnevni list ak etiri puta ponovi istu vijest o poveanom broju prosjaka u Mostaru, ak ponovivi i istu fotografiju. etiri puta tekst je bio ponovljen prvi put je objavljena 29. juna pod naslovom Sve vei broj prosjaka, drugi put 4. jula sa naslovom Veliki broj Roma, trei put 7. jula i bila je naslovljena Poveava se broj prosjaka i etvrti put 8. avgusta: Romi prosjae po mostarskim kafiima.

Zanimljivo je analizirati uvodni dio ove vijesti u sva etiri izdanja i vidjeti kako su pitanju varijacije na istu temu. Naime, 29. juna u uvodu stoji: Dolaskom lijepih dana na mostarskim ulicama povean je broj Roma koji prose. U izdanju od 4. jula uzrono-posljedina veza je drugaija i razlog za povean broj prosjaka je drugaiji: Dolaskom veeg broja turista u grad na mostarskim ulicama povean je broj Roma koji prose. Topliji dani ostali su razlog poveanom broju prosjaka i 7. jula uz dodatnu aktivnost Roma: S dolaskom toplijih dana u naem gradu je porastao i broj prosjaka koji na

svakom koraku ometaju graane. Vijest od 8. augusta poinje sa: U posljednjih nekoliko dana na mostarskim ulicama je sve vie prosjaka koji trae novac, i time se pokazuje neautentinoh ranijih vijesti na osnovu koji se zakljuuje da je veliki broj prosjaka u Mostaru bio prisutan i tokom juna i jula a ne samo na poetku augusta. Serijal tekstova o prosjaenju nastavljen je 11. augusta, gdje novinarka pie o organizovanom prosjaenju koje u Mostaru uzima sve vie maha. Tekst je naslovljen: Prosjake dovoze kombijima iz Bosne (bez Hercegovine, dok u podnaslovu stoji kako osobe koje je na podruju Mostara policija zatekla u prosjaenju su s podruja apljine, Ilide, Kaknja, ivinica, Sarajevske i Srednjobosanske upanije). Zanimljivo je da se istog dana ovom problematikom, ali u Srbiji, bavi i Glas Srpske, no na mnogo zanimljiviji i kompetentniji nain. O tome kako mostarske ulice mnogima slue kao udoban krevet list pie u broju od 28. augusta. I ovaj je tekst jednostran jer novinar je razgovarao samo sa predstavnikom MUP-a HN-a, Srekom Bonjakom, i upoznao itaoce sa zakonskim regulativama ali nije niti u jednom dijelu teksta pokuao objasniti zato su ljudi primorani boraviti i spavati na ulicama. Iako se u tekstu Romi ne pominju eksplicitno, tekst je opremljen fotografijom na kojoj se vidi Romkinja sa psom kako sjedi na ulici. Nije samo jedanput Dnevni list ponovio ve objavljenu vijest koja se odnosi na Rome i probleme koji oni proizvode u Mostaru. Tako jo 29. maja objavljuju tekst o djeacima romske nacionalnosti koji u Mostaru iste prozore na automobilima i zakljuuju kako je problem u tome to su nakon njihovog ienja prozori automobila prljaviji nego ranije. Naslov ovoga teksta je Romska djeca na bulevaru. Identian tekst ponovljen je 3. jula, samo je naslov promjenjen: Romska djeca iste automobile. No, nije Dnevni list pisao iskljuivo se negativnim uklonom o Romima, iako su ovakve teme dominirale vie nego u drugim analiziranim medijima. Tako je 15. juna pisano o izgradnji romskog naselja na Biu polju kod Mostara, 26. jula izvjetavano je o formiranju Vijea nacionalnih manjina BiH, o akciji Federalnog ministarstva koje je obezbjedilo 196,000 KM za udbenike za Rome 6. oktobra, o akciji zapoljavanja Roma 24. oktobra, kao i o potrebama da se revidira plan o obrazovnim potrebama Roma (9. novembra). Nezavisne novine, Banja Luka Ovaj list spada u one srednje zainteresovane za romsku problematiku, zakljuak je koji se namee na osnovu objavljenih tekstova, ukupno ih je bilo 38. No veina objava bile su due od obinih vijesti i ilustrovane fotografijama (28 izvjeataja) i raene su na zanimljiv i kreativan nain. Nijedan objavljeni tekst nije nepotpisan, po 13 tekstova potpisano je ili imenom i prezimenom, ili samo inicijalima, to svjedoi o autentinosti objava.

Nezavisne novine - kontekst


8%


2%

Obrazovanje17%

Stanovanje14%

Zapoljavanje2%

Kultura8%

NGO aktivnosti4%


25%

Crna hronika4% ivot

14% Ratni zloini2%

Kritika vlasti stie u broju od 5. oktobra, gdje predstavnici Centra za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih udruenja u BiH i predsjednik Vijea Roma BiH, Fehim Osmanovi, tvrde kako Akcioni plan za obrazovanje Roma ima cilj da stimulie ukljuenje romske djece u sistem osnovnog obrazovanja i predvia besplatnu nabavku udbenika, besplatan prevoz od kue do kole i topli obrok, to se u praksi ne provodi dovoljno ili gotovo nikako. Uruivanje udbenika djeci iz socijalno ugroenih porodica u Banja Luci bio je povod da Nezavisne objave cijelu jednu reportau 3. septembra. Gradonaelnik Banja Luke uruio je knjige osnovcima u prostorijama Udruenja Roma Veseli brijeg iz Banja Luke, a novinarka tekst otvara sa airom Osmanoviem, uenikom petog razreda Osnovne kole Branko Radievi, koji je jedan od 26 osnovaca romske zajednice kojima je dodjeljen pribor, to je veoma zanimljiv pristup. esta tema u medijima koji izlaze na teritoriji Republike Srpske bila je inicijativa za pokretanje tube za genocid protiv Hrvatske zbog zloina koji su poinjeni u Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata. Povod teksta u Nezavisnim novinama bila je 4. meunarodna konferencija u Banja Luci na temu Jasenovac. Romi se u ovom kontekstu, uz Srbe i Jevreje, pominju kao najvee rtve tog zloina (1. jun). Zanimljivu reportau Nezavisne su objavile 24. juna, a povod je Deveti svjetski festival romske kulture Kamoro koji je odran u Pragu. Novinar o romskoj muzici, kulturi i umjetnosti uope pie vrlo afirmativno i to ilustruje fotografijama koji pokazuje Rome u trenucima veselja i plesa. O bogatstvu i tradiciji nacionalnih manjina iz Prijedora mogli smo itati i 23. septembra u izvjetaju sa elementima reportae, gdje se opisuje

manifestacija Vee nacionalnih manjina na kojoj su uestvovali predstavnici Ukrajinaca, eha, Slovenaca i Roma. Predsjednik prijedorskih Roma, Ramo Seleevi, rekao je tom prilikom da su lokalne vlasti uinile sve da se Romi ovoga grada ne osjeaju kao graani drugog reda. No, ne ive svi Romi u Prijedoru idealno. Kosovski Romi iz prijedorskog naselja Urije preputeni su sami sebi, kako pie list 1. augusta, a u blatnjavim barakama ve devet godina ive bez struje i vode i sa kupatilima sa zaepljenim kanalizacionim odvodima. Teak ivot i probleme novinar potkrepljuje kroz razgovor sa Kadrimom Curijem koji ivi u tom naselju. Sa druge strane, u nadlenom Centru za socijalni rad istiu da je problem ove grupe Roma koji su doli sa Kosova vei jer ih veina nema uredne izbjeglike dokumente, i da je na terenu vidljiva razjedinjenost izmeu domicilnih Roma i njihovih sunarodnjaka koji su izbjegli sa Kosova. AS, Sarajevo Ovaj je dnevni list, najvie koristio formu izvjetaja (23 ih je objavljeno tokom analiziranog perioda) i vijesti (12). Nijedan objavljeni tekst o romskoj populaciji nije potpisan imenom i prezimenom dominirali su inicijali (25) i nepotpisane objave (8). Najvie objava, njih 24, odnosilo se na teritoriju Federacije BiH. Kod konteksta dominirali su tekstovi koji su se odnosili na ljudska i manjinska prava (10), stanovanje (8), politiku prezentaciju (7) i kriminal i crnu hroniku (6).

AS - kontekst


14%


4%Stanovanje16%

Zapoljavanje4%

Kultura4%


10%


20%


12%

ivot10%

Obrazovanje6%

Neagilnost Muharema Serbezovskog kao politikog predstavnika, koji je obeao da e pomoi Romima a to ne ini tokom mandata, bila je tema mnogih natpisa u As-u. Tu neagilnost ilustruju kroz primjer porodice Ahme Mujia iz Tuzle ija se kua zbog tronosti poela uruavati. Krov e mi se sruiti na djecu dok Muharem Serbezovski ispuni obeanje koje je javno na televiziji dao. Za ovih nekoliko mjeseci od obeanja lino sam ga telefonom etiri puta zvao i nije naao vremena da doe i uvjeri se kako ivim. Ispade obeanje, ludom radovanje, rekao je za As Ahmo Muji (18. juni). Serbezovski se nije dokazao ni u narednih mjesec i po dana, tako da je As 13. avgusta konstatovao injenicu da je vielana porodica Roma Ahme Mujia iz Kiseljaka kod Tuzle prije sedam dana ostala i bez onoga to joj je bilo preostalo, a to je bio troan krov koji se na manjem vjetru sruio i zamalo nije ozbiljnije povrijedio lanove porodice Muji. Ahmo, nekada pripadnik Armije BiH, sa svojom bolesnom suprugom i dvoje djece ivi u najlonskom atoru, dok su ostala djeca kod prijatelja u komiluku. As je putem ovog lanka pozvao sve ljude dobre volje da pomognu porodici Muji. Akciju prikupljanja pomoi za porodicu Muji pokrenuo je predjsednik Udruenja Evropski put Roma Mehmed Muji, objavio je As 16. avgusta. Inicijativa je urodila plodom i ve za desetak dana Mujiima stie pomo. O tome, 25. avgusta, pie As u tekstu pod naslovom: Ahmed Muji sa suzama istovarao pristiglu pomo. Serbezovski je konano kod porodice Muji stigao poetkom septembra. U mini reportai, objavljenoj 5. septembra, As pie kako je Serbezovski stigao i kako je u razgovoru sa predstavnicima TK i gradonaelnikom Tuzle Jasminom Imamoviem doao do konkretnih rjeenja za njihov problem. No, As ne proputa kritikovati: Serbezovski, koji je svojim Mercedesom urio da stigne na denazu Safetu Isoviu u Sarajevo, djeci Mujia, kao ni ostaloj djeci, nije dao ni bombona. Pozitivan primjer pisanja o Romima pronali smo u broju As-a od 10. septembra. Naime, u okviru jo jedne u nizu potresnih pria o ivotu romskih familija, ovoga puta pria je o trinaestolanoj familiji Sadiki koja ivi pod jednim krovom. Milena Miljanovi, uposlenica Crvenog krsta, istie da je i pored tekog poloaja i ivota Porodica Sadiki uredna i potena porodica. O tome kako je Josip Peri uvrijedio Rome As pie u broju od 20. septembra. Kako pie ovaj list, predsjednik kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, tokom svoje kritike federalne Vlade rekao je kako se Vlada cigani, i shvativi da u istoj sali sjedi njegov kolega Muharem Serbezovski koji je Rom, pokuao je (pomalo nespretno) objasniti svoje rijei: Izvinite, gospodine Serbezovski. Za mene je ciganluk ljudska osobina, a Cigani su narod koji ja jako cijenim. Stereotip o Romima kao prevarantima i nepotenim ljudima oigledan je u tekstu koji je As objavio 2. avgusta, gdje je Nurudina Sejdia, poznatijeg pod nadimkom Hapa, razotkrio za sitnu prevaru. Samozvani predsjednik Udruenja Roma ZDK Romano lil, Nurudin Sejdi, pie As, ne bira sredstva kako bi se domogao novca. On je za svrhu organizovanja manifestacije povodom romskog praznika Vasilica sakupio novac od raznih donatora a da pri tome manifestaciju nikada nisu organizovali. Povod ovoga teksta naslovljenog Hapa(c) opuhao vlasnika galerije Isfahan bila je prevara vlasnika poznata

galerije Iranca Muhameda Parviza, koji je Hapi dao 1,500 KM. Kako dalje objanjava As Hapa je u Vijeu ministara vodio politiku bitku sa legalnim predsjednikom zenikih Roma Salkom Musiem, ali je tu bitku izgubio i danas Romi ne ele ni da ga vide jer im je, vele, opuhao sve to se moglo opuhati. Dnevni avaz, Sarajevo U odnosu na broj tekstova i svoju bogatu sadrajnu ponudu, moe se rei da je Dnevni avaz slabije pratio manjinsku problematiku i samu romsku populaciju. U toku monitorisanog perioda od est mjeseci u Dnevnom avazu je objavljeno svega 30 tekstova koji su tematizirali Rome i njihove probleme. Dominacija crne hronike kada su u pitanju objave koje se odnose na romsku populaciju neto je to se uklapa u optu ureivaku politiku i sadrajnu koncepciju ovoga lista kojim inae dominiraju kratke forme, senzacionalistikog sadraja, koji se esto odnose na kriminal, saobraajne nesree, crnu hroniku.

Dnevni avaz - kontekst


8%


5%

Obrazovanje11%

Stanovanje13%

Kultura3%


11%


13%


32%

ivot3%


3%

O (ne)diskriminaciji Roma pisao je i Avaz, kako o izjavi Muharema Serbezovskog kako se on kao Rom u BiH ne osjea diskriminirano (18. august), tako i o reakciji predstavnika Vijea Roma BiH Derve Sejdia koji je istakao kako takvim izjavama Serbezovski nanosi tetu Romima (22. august).

Iako je crna hronika dominirala, nije Dnevni avaz imao preteno negativan uklon prema pripadnicima romske populacije. O tome svjedoi i slijedei primjer. U broju od 17. septembra list objavljuje tekst u kojem pripadnike romske populacije stavlja u pomalo neoekivani i nesvakidanji pozitivan kontekst i predstavlja ih kao dobroinitelje i ljude irokog srca. Tragina ispovjest porodice Musi, koja ivi kod Kiseljaka, i ija su dva sina bili primorani da se podvrgnu operaciji oiju, zainjena je i reenicom u kojoj je nesretna majka istakla kako su joj mnogo pomogli i komije Romi, iako i sami ive u tekim uslovima (17. septembar). O tome kako je Ibrahimu Beihanoviu iz Zenice kidnapovana njegova nevjenana supruga i odvedena u Sarajevo na silu gdje se, navodno, i udala, pisao je Dnevni avaz 19. augusta. Nizu senzacija dodat je i tekst o fascinantnoj denazi Ismeta Osmanovia ange u Sarajevu na koju su doli Romi iz cijelog svijeta (1. septembar). Neto ranije, 23. augusta, u centru paje je bila jo jedna romska denaza, ovoga je puta posljednji put ispraen Sulejman Rameta, kralj romske muzike, a denazi su prisustvovala mnoga zvuna imena domae estrade. Romi vole ivotinje i konje, jedan je o stereotipa koji vlada o Romima. Dnevni avaz u broju od 22. septembra pie o tome kako je Udruenje SOS Sarajevo otkupilo konja Bijelka za 300 KM i to upravo od Roma sa Butmira. Zabiljeili smo i jednu vrlo negativnu i neprofesionalno konstruisanu reenicu. U vijesti kojom je novina citirala policijski izvjetaj povodom kamenovanja tramvaja u Sarajevu, navodi se da su to poinili nepoznati mladii romske nacionalnosti. Dvije su stvari sporne. Prva, ako su mladii nepoznati kako je jedini poznati podatak to da su oni romske nacionalnosti i, drugo, da su mladii i (pre)poznati, zato bi romska nacionalnost trebalo da bude vana u jednom aktu kriminala. To je, inae, veoma esta greka i profesionalni propust u novinarskom izvjetavanju. Iako je na osnovu proitanog teksta potpuno jasno ta su kontejneri (limene, montane kuice koje se koriste najee u svrhu privremenog smjetaja), pomalo rogobatno zvui naslov teksta: Osigurani kontejneri za smjetaj Roma, od 3. jula, jer prva asocijacija jesu kontejneri za smee. I Avaz izvjetava o ksenofobinom i diskriminativnom grafitu koji poruuje: No, ica, Srebrenica na kui jedne romske porodice u Itusinu (5. avgust), a predstavnici Roma prijete da, ukoliko se poinioci ne uhvate, 10,000 Roma e izai na ulice (7. august). Fokus, Banja Luka Banjaluki dnevnik Fokus u dvadeset i dva navrata izvjetavao je o Romima i njihovim problemima. Dvanaest puta to su novinari ovoga lista inili putem izvjetaja, est puta kroz vijesti, objavljen je jedan komentar i tri su objave svrstane u kategoriju ostalo. Potpisnik jedinog komentara, Ranko Preradovi, objavljenog 2. juna negoduje zbog toga to mediji u BiH bojkotuju meunarodnu konferenciju u Banja Luci o rtvama Jasenovca, meu kojima je najvie bilo Srba, Jevreja i Roma, te vijest o tom dogaaju BHT1 stavlja

tek na osmo mjesto. Na djelu je antisrpski koncipiran program, smatra Preradovi, jer i Srebrenica, ali i prilog o buduem statusu Kosova dobijaju bilo prioritet bilo vei prostor na BHT vijestima od teme genocida u Drugom svjetskom ratu. Sam komentar zavrava pomalo sablasno, autor citira pjesnika Miljkovia: Dolazi istina, bie mnogo mrtvih. Gledajui kontekst, dominiraju objave koje se odnose na manjinska i ljudska prava i njihovu ugroenost, takvih je objava bilo sedam. Slijedi obrazovanje (6), ratni zloini (4), pa aktivnosti nevladinih udruenja i organizacija koje se bave romskim pitanjima (3). U toku analiziranog perioda, zanimljivo je, nije objavljen niti jedan tekst koji se odnosi na kriminal, crnu hroniku, ali ni na zdravstvo.

Fokus - kontekst


4%

Obrazovanje21%

Kultura4%

NGO aktivnosti11%

Ratni zloini14%


24%


7%


4%Zapoljavanje

4% Stanovanje7%

U nekoliko navrata o Romima je izvjetavano sa izvjesnim simpatijama i pozitivnim uklonom. Aleksandar Mani je Rome u filmu prikazao kao pozitivne likove, koji na kraju izlaze kao pobednici, navodi se, izmeu ostalog, u najavi filma utka, knjiga rekorda uoi njegovog prikazivanja u sarajevskom Meeting pointu. Film koji je izazvao brojne rasprave, ali i blagonaklonost i pozitivne komentare koji su dolazili iz same romske zajednice, a prikazuje ivot i zanimljivosti ivotne svakodnevnice u naselju utka, kraj Skoplja, zainteresovao je i panju bh medija to ilustruje i ovaj primjer od 24. jula. Kada su u pitanju teme akcionih planova za Rome, najvie je pisano o obrazovanju, neto manje o stanovanju i zapoljavanju. Dodjela besplatnih udbenika uenicima romske nacionalnosti, bila je dominantna tema tokom avgusta, uoi poetka nove kolske godine. Vijest koja je objavljena 6. avgusta, a kojoj je povod istraivanje Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (IBHI), pominje

Tuzlanski kanton u vrlo pozitivnom kontekstu kao vodei u implementaciji Akcionog plana za obrazovanje Roma. U okviru ove vijesti iznesen je i podatak da je u Tuzlanskom kantonu u redovno kolovanje ukljueno 500 romske djece. Druga je objava, takoer u pozitivnom kontekstu, izvjestila o aktivnostima Grada Banja Luke koja ve petu godinu uzastopno dodjeljuje udbenike Romima. Ove godine je za ove aktivnosti izdvojeno 6,000 KM (30. august). U izdanju od 24. oktobra, u kratkoj vijesti Fokus izvjetava kako je na sastanku direktora Agencije za rad i zapoljavanje BiH, Huse Saria, sa predstavnicima Ministarstva za ljudska prava dogovoreno da je broj nezaposlenih kolovanih Roma, koji je u porastu, mogue smanjiti tako to e slube za zapoljavanje zaposliti po jednog Roma. U dva navrata pripadnici romske zajednice prikazane su kao rtve kriminalnih radnji i organizacija. U prvom navratu, pisano je o porastu prosjaenja u Banja Luci i tome kako se na ulici najee u tim aktivnostima mogu vidjeti malodobni Romi (18. jun). Drugi put je, 19. oktobra, prikazano kako su djevojke iz BiH, uglavnom Romkinje, sve su ee rtve trgovine ljudima (19. oktobar) O tome kako je Slovenija (inicijalno) odbila da organizuje konferenciju o EU Romima, list je pisao 17. oktobra. Kako je saoptio dravni sekretar u Ministarstvu za spoljne poslove Slovenije Janez Lenari, obrazloio je ovo odbijanje ve prepunom satnicom i najavio da e to Slovenija ionako organizovati u okviru godine interkulturalnog dijaloga. Na to su poslanici Evropskog parlamenta odgovorili da Romi nisu rtve nedostatka interkulturalnog dijaloga, ve rasizma i netolerancije koji se ispoljavaju u opsenoj institucionalnoj dikriminaciji. Glas Srpske, Banja Luka Ovaj dnevni list je tokom analiziranog perioda pokazao veliki senzibilitet i razumijevanje za probleme romske problematike. Iako nije prednjaio po broju objavljenih priloga, svega 19, dnevni list Glas Srpske svojim je pisanjem doprinosio da se itaoci bolje upoznaju sa obiajima i kulturom Roma, aktivnostima njihovih organizacija, da razumiju njihove probleme, to bi, kao rezultat, trebalo da utie na konano prihvatanje ove nacionale zajednice kao ravnopravne i jednakovrijedne u cijelom drutvu. U toku analiziranih est mjeseci, svega u jednom tekstu zabiljeen je negativan uklon novinara, i to je sluaj sa objavom od 11. augusta gdje se pisalo o organizovanom prosjaenju u Srbiji. No, negativan uklon novinara usmjeren je ka organizovanom prosjaenju kao pojavi, a ne ka Romima koji su najee izmanipulisani i zloupotrebljavani za ovu vrstu organizovanog kriminala. O tome svjedoi i naslov teksta: Milostinja za mafiju.

Glas Srpske - kontekst

Obrazovanje19%

Kultura7%

NGO aktivnosti11%

Crna hronika11%

Ratni zloini7%

ivot11%


19%


4%


7%

Stanovanje4%

Za razliku od Dnevnog lista koji je serijom ponovljenih vijesti stereotipno prikazivao Rome kao prosjake i nekoga ko je na smetnji turistima u Mostaru, Glas Srpske se ovom temom bavio na mnogo zanimljiviji i kompetentniji nain. To moemo vidjeti na primeru tekstova o prosjaenju koje su 11. augusta objavila ova dva lista. I dok Dnevni list pie o organizovanom prosjaenju koje u Mostaru uzima sve vie maha u tekstu pod naslovom : Prosjake dovoze kombijima iz Bosne (bez Hercegovine, dok u podnaslovu stoji kako osobe koje je na podruju Mostara policija zatekla u prosjaenju su s podruja apljine, Ilide, Kaknja, ivinica, Sarajevske i Srednjobosanske upanije), dotle Glas Srpske na jedan profesionalan nain sagledava problem organizovanog prosjaenja u Srbiji. Taj primjer je ve opisan u prethodnom pasusu. O tekom poloaju romske djece Glas Srpske pie 2. juna, u reportai koja zauzima dvije strane. Siromatvo ispostavilo raun naslov je teksta u kojem se iznose okantni podaci kako je nemali broj maliana u BiH izloen seksualnom zlostavljanju, vrnjakom nasilju, nasilju u porodici.... U Glasu moemo proitati i zanimljivosti poput okupljanja Roma u Dubravama kod Gradike gdje su na fudbalskom terenu snage odmjerili Romi iz Gradike, Prijedora, Prnjavora i Banja Luke (13. avgust). Ovaj list je ispratio i aktivnosti Udruenja Roma iz Prnjavora koji su organizirali kolu plesa, popularnog brejkdensa, za pripadnike svih nacionalnih zajednica iz ovoga grada. Takoer, za Rome je ovo Udruenje organizovalo kurseve engleskog jezika i iz rada na raunarima koji bi im mogli pomoi za pronalaenje posla. Projektom opismenjavanja Roma bavilo se i Udruenje Roma Veseli Brijeg iz Banja Luka. Oba teksta objavio je ovaj list u svom izdanju od 20. oktobra.

Romi u Medijima Bih i Regiona

Documents

Transcript of Romi u Medijima Bih i Regiona