Romanika

Romanika

Romanika(romaniki stil) jestilueuropskoj umjetnostikoji traje otprilike od1000.do1250.Dok su prethodne umjetnosti (KarolinkaiOtonska) bile izrazito dvorske, romanika se rairila cijelom zapadnomEuropombez jedinstvenog centralnog izvora. Podruje rasprostiranja ove umjetnosti je od sjevernepanjolskedoRajnskeoblasti i odkotskedo srednjeItalije, a najbogatije se razvija uFrancuskoj. Izrazromanikipotjee od izraza rimski, jer je nain graenja vrstih masivnih crkava sa bavastimsvodovimavrlo slianrimskom. Kamen je glavni graevinski materijal, a dimenzije se poveavaju sa usavravanjem tehnike izgradnje.

Romanikaje stilarhitekturekoji dolazi nakonpredromanike. Traje od10.do13. st.U Romanici dolazi do velikog procvata graevinske djelatnosti, posebno izgradnja crkvi, plemikihutvrda(donjon) isamostana. U crkvenom graditeljstvu prevladavaju jednostavne graevine masivnihzidova, bogata horizontalna ralanjenost, kameni polukruni i bavastisvodovi, polukrunilukovii kockastikapiteliesto ureeni biljnim i figuralnim motivima. Brojne su crkve oslikanefreskamau arkim bojama sa svetakim likovima i legendama. Najpoznatije romanike crkve podignute su u Njemakoj, Francuskoj, panjolskoj, Engleskoj i sjevernoj Italiji, ali se romanika umjetnost proirila i izvan tih zemalja. Regionalizacija je takoer izraena, svaka regija (pokrajina) ima neke stilske posebnosti.Dva zakona koja vladaju romanikom umjetnosti zovemozakon zbrajanja (adicije)ipodreivanja (subordinacije).Zakon zbrajanjaznai da se neku veu cjelinu tako slae (komponira) da uvijek prepoznajemo dijelove od kojih je sastavljena i imamo dojam kako bi ti dijelovi mogli i samostalno postojati. Tako nam se romanika crkva ini sastavljena od samostalnihtornjeva, trokutnih prizmi transepta, poluvaljakaapsides krovom u obliku polu-stoca, zatim valjkasti ophod deambulatorijs priljubljenim polukrunim apsidicama (apsidiolama).Zakon subordinacijeodgovara ureenju feudalnog drutva gdje su manji feudalci (vazali) i kmetovi podreeni veima (sizerenima). Tako je u romanici jako izraenahijerarhijai stupnjevitakompozicijakoja se sastaje u najvioj toki.

Utvrde i burgoviSan Gimignanoje tipini romaniki grad s jedinstvenom "umom tornjeva".Plemikizamakje najreprezentativnija graevina romanike, on ima masivne vrste zidove bez ukrasa, malene uske prozore i vie katova od kojih su gornji sauvani za vladara. Graen je prvenstveno kao obrambenautvrda, a nedvoracza uivanje.Romanikigradoviposjeduju sve karakteristike utvrda: masivni zidovi, maleni prozori i stijenjenost prostora, nabijenost zgrada s uskim ili uope bez ulica. Ti utvreni gradovi su obino na breuljcima, kao npr. "grad tornjeva"San GimignanouItaliji. Sredite grada bio je trg sa stupom srama.Trgje bio slobodnogtlocrtai ovisio je o rasporedu glavnih zgrada koje su ga inile (crkva, vlastelinski dvor, uprava,trnicaitd.).

Samostani i crkve

Samostanje stambeni i vjerski komplekssveenikanekog reda koji se obavezno sastoji od crkve i niza objekata stambeno-privrednog znaaja oko crkve.Klaustarje dvorite u sreditu samostana, etvrtasto u romanici. Poznati samostani suClunyiCiteauxuBurgundiji.Ipak, glavni arhitektonski oblik romanike crkve jeBazilika(nastavak rimske arhitekture u kransku crkvu i katedralu). Ona vie nema ravanstrop, negosvod, a njena se vanjtina za razliku od prethodnih crkvenih graevina ukraava razliitom arhitektonskom ornamentikom iskulpturama.Unutranjostcrkve Saint-SerninuToulouseus bavastimsvodom.Obino je trobrodna (brodovi longitudinalni prostori u bazilikama izmeu stupova i zidova), imatranseptkoji u tlocrtu formira latinski kri (kri sa duljim donjim krakom). Mjesto za sveenika ostavljeno je u glavnom brodu izmeu transepta i oltarske apside.Apsidaje esto samo jedna, a ponekad ih ima i tri od kojih su dvije bone smjetene na zaeljima bonih brodova. Naroito u francuskim crkvama boni brod obuhvaa nuno i oltarski prostor, te se tako razvija tzv.Deanbolatorij(bono-kruno kretanje u glavnoj apsidi na koga se dodaju obino 3 manje apside - tzv. nastavak bonih brodova) na koji se zrakasto rasporeuju manje kapele. Iznad presjeka glavnog broda i transepta, obino je kvadratnakula, a ponekad ikupola. Na zapadnoj fasadi nalazi se po jedna kvadratna kula bonog ulaza. Kriasti svod je svod nastao krianjem dva bavasta svoda.

Kako romanika umjetnost obuhvaa veliko Europsko podruje koje je bilo drutveno-politiki usitnjeno od mnogih drava i dravica, u gradnji se javljaju regionalizmi, tj. u pojedinanim podrujima su se razvijale neke arhitektonske karakteristike, pa romanika ima vie regionalnih varijanti.Tako npr. zatalijanskuToskanskukoluje karakteristino odvajanje razliitih dijelova (npr.Kosi toranj u Pisi) i izraena plonost ukrasa na fasadi. Talijanski obrazac jecrkvakao objekt za obred, pored nje jekula, tj.zvonik, a ispred velikakrstionica.Lombardijskakolaima karakteristinegalerijeiznad bonih brodova, dokNormanska kola(Engleska), pored tih galerija na bonim brodovima podie i zid, a na njemu prozore koji omoguavaju bono osvjetljenje (tzv. bazilikalno osvjetljenje).Francuskakarakteristika je produljenje bonih brodova u vidu hodnika koji okruuju oltar crkve, te zrakasto razvedene apside.

Regionalne karakteristikenjemakekole donose mijeanje u kojem crkva stoji stijenjena izmeu razliitih vrsta kola: etvrtaste ili osmerokutne kule s vanjske strane. URajnskoj koliu Njemakoj, osimkulana zapadnoj strani pojavljuju se i dvije kule na istonoj strani pa crkva izgleda potpuno simetrino. Pri obradi fasade tei se uspostaviti harmonian odnos izmeu horizontalne i vertikalne podjele.Motiv koji se koristi na fasadi, a pojavljuje se u cijeloj Europi je motivrozete(plastini kruni ukras iznad portala bazilike), a slui osvjetljavanju glavnog broda