RL7 HAGALL2 - Laser...RGV - Koncert: Bojan Šober, bariton – crkva sv. Križa u 21,00h Klovoz...

L I S T G R A D A R A B A - B R O J 7 - G O D I N A I I - R A B / s r p a n j 2 0 0 9 .

ISSN 1846-6893

besplatni primjerak

• Razgovori: • Razgovori: - Saša Lajšić - Saša Lajšić - Ugo Belamarić - Ugo Belamarić• Kip sv. Kristofora - dar Rabu• Kip sv. Kristofora - dar Rabu• Što su donijeli izbori na otoku• Što su donijeli izbori na otoku• Pozivnica na Rabsku fj eru 2009.• Pozivnica na Rabsku fj eru 2009.

RL7_HAGALL2 - Laser.indd 1RL7_HAGALL2 - Laser.indd 1 13.7.2009 11:18:3313.7.2009 11:18:33

...istina se piše perom, prenosi savješću, pamti razboritošću. iako, ponekad se jezik odveć pokreće, a

uši bespotrebno luduju, ali žuč nije zamijenio tintarnicu, ni tjeskoba blagoslov poslanju nade, da

sa svijetom drugačije može krenuti;

…jerbo srid škoja ne mora ko srid mora biti! ljubo stipišić delmata

Srpanj15.07.’09. Promenadni nastup starogradskom jezgrom KUD-a “Rapski tanac” u 20,00h 16.07.’09. RGV - Koncert: Vitomir Ivanjek, glasovir – crkva sv. Križa u 21,00h Blagdan “Karmenica”– zabavni program u Barbatu23.07.’09. RGV - Koncert: Hrvatski barokni ansambl – crkva sv. Križa u 21,00h25.07.’09. Rabska fjera – Blagdan sv. Jakova • Svečanosti otvorenja 8. Rabske fjere – Trg sv. Kristofora u 21,30h26.07.’09. Rabska fjera – Blagdan sv. Ane • Srednjovjekovni sajam zanata i radionica – Pjaceta i Kaldanac, početak u 21,00h27.07.’09. Rabska fjera – Blagdan sv. Kristofora zaštitnika grada Raba • 09,00h – Procesija sa relikvijama sv. Kristofora – Katedrala • 21,00h – Srednjovjekovni sajam zanata i radionica – Pjaceta i Kaldanac • 00,00h – Vatromet – Luka Rab • 00,10h – zabavni program sa broda do jutarnjih sati – Trg Municipium Arba29.07.’09. Promenadni nastup starogradskom jezgrom KUD-a “Rapski tanac” u 21,00h30.07.’09. Koncert limene glazbe DVD-a Rab – Trg Slobode u 20,30h RGV - Koncert: Bojan Šober, bariton – crkva sv. Križa u 21,00h

Klovoz05.08.’09. Dan domovinske zahvalnosti • Promenadni koncert limene glazbe DVD-a Rab u 20,30h05.08.’09 Blagdan “Šištovica” – zabavni program u Banjolu06.08.’09. RGV - Koncert: kvartet fagota “Gatfot” – crkva sv. Križa u 21,00h06.08.’09. “Rabski ljetni festival” – dan prvi • 20,00h – predstavljanje najvećeg koktela na svijetu na Trgu sv. Kristofora • 22,00h – zabava uz DJ Daren Maillie oft he Guru Josh Project – Nogometno igralište “Blato”07.08.’09. “Rabski ljetni festival” – dan drugi • 22,00h – koncert na nogometnom igralištu “Blato” Izvođači: Cubismo feat Buena Vista social Club & Afro Cuban All Stars guest, Chico Castillo from Gipsy Kings band & Nina Badrić07.08.’09. Izložba radova akademske slikarice Dunje Janković, 21,00h Galerija Knežev dvor13.08.’09. RGV - Koncert: Duo Balik koncertna harmonika, mandilona i domra – crkva sv. Križa u 21,00h15.08.’09. Blagdan Vele Gospe – zaštitnice Župe Rab • Viteški turnir Udruge rapskih samostreličara – Trg sv. Kristofora u 20,30h19.08.’09. Zabavni program na Trgu sv. Kristofora, 20,30h20.08.’09. RGV - Koncert: Ljerka Očić, orgulje – crkva sv. Križa u 21,00h21.08.’09. Koncert polaznika Ljetne orguljske škole – katedrala Blažene Djevice Marije u 21,00h22.08.’09. Deveti Rabski plivački maraton “Rab 2009” • 15,00h – šetalište fra Odorika Badurine – start i cilj maratona22.08.’09. Koncert limene glazbe DVD-a Rab – Trg Slobode u 20,30h27.08.’09. RGV - Koncert: Trio Preisinger – crkva sv. Križa u 21,00h

Rujan03.09.’09. RGV - Koncert: Sandra Klen, glasovir – crkva sv. Križa u 21,00h08.09.’09. Blagdan Mala Gospa – zavjetni blagdan otočana – posebni program u općini Lopar10.09.’09. RGV - Koncert: koncert polaznika “Lied kursa” primadone Dunje Vejzović u 21,00h16.09.’09. Blagdan sv. Eufemije - posebni program u Kamporu17.09.’09. RGV - Koncert: svečano zatvaranje glazbenih večeri prigodnim koncertom Rapskih klapa u crkvi sv. Križa u 21,00h19.09.’09. Koncert Limene glazbe DVD-a Rab - Gradska loža u 20,30h21.09.’09. Blagdan sv. Mateja - posebni program u Mundanijama26.09.’09. Udičarenje 2009 - tradicionalno sportsko nadmetanje u Barbatu s početkom u 10,00h

Kal

enda

r do

gađa

nja

(srp

anj -

ruj

an 2

009.

)

IZ SADRŽAJA

3 • UVODNIK

4 • DODIJELJENI MEDALJONI UČENICIMA

• SPECIFIČNOST LOKALNIH IZBORA NA OTOKU RABU

5 • KAKO RADI GRAD - POVRATAK U STVARNOST

6 • STARI GUCEVI HVATALI VJETAR

• SVEČANA SJEDNICA POVODOM DANA GRADA RABA

7 • DANI HRVATSKOG PSIHIJATRIJSKOG DRUŠTVA

• BAŠTINA ANTIFAŠIZMA - RAB 2009

8 • UGO - IME I PROFESIJA

10 • DAN GRADA RABA

11 • DANI PSIHIJATRIJSKOG DRUŠVA NA RABU

• BAŠTINA ANTIFAŽIZMA - RAB 2009

10 • 4 ZVJEZDICE HOTELA IMPERIAL

• SVIBANJSKE SVEČANOSTI POVODOM TURISTIČKOG JUBILEJA

12 • DAVOR ANDRIĆ - RESTORAN VILLE BARBAT MEĐU PRVIH 100

13 • SABINA MIKELIĆ - LUKINA KOSA VEDRINE

14 • ARHEOLOGIJA I TURIZAM U LOPARU - KERAMIČARSKA PEĆ

• SJAJAN START RABA U AKCIJI “VOLIM HRVATSKU”

15 • KAKO ČUVAMO RAPSKE ŠUME OD POŽARA

16 • JOSIP FAFANĐEL: TURIZAM NAŠ SVAGDANJI

17 • DUŠAN MLACOVIĆ: BENEDIKTINCI NA OTOKU

18 • RAPSKI OSNOVCI PRED TV KAMERAMA

• P.B. RAB - PREDSTAVLJEN PRAKTIKUM ZA DJELATNIKE

19 • KLAPE OTVORILE 24. RAPSKE GLAZBENE VEČERI

• ZADARSKO ZLATO I DRUGA RAPSKA SMOTRA DJEČJIH KLAPA

20 • VELIKA KORIZMENA TURNEJA RAPSKIH KLAPA (2. dio)

21 • MATJAŽ MATKO - UMJETNIK I KOLEKCIONAR

• LJETO U KOCKI

22 • KIP SV. KRISTOFORA - DAR RABU

• VELIKO HVALA GOSPOĐO VEJZOVIĆ

23 • ANIMA ET CORPUS - FOTOSKITNJE MILJENKA DOMIJANA

24 • SAŠA LAJŠIĆ - OD PJACETE DO SAMOSTANSKIH ARHIVA

27 • RASPORED SV. MISA

• KRIŽEVA I BLAGOSLOV KAMENOG KRIŽA PODNO KOKOŠICE

28 • SPORTSKE STRANICE

30 • NENA DEBELIĆ - ŽIVIM ZA MOTOKROS

31 • TRIATLON ZA PAMĆENJE

32 • KALIFRONT I DRAGA

• POETSKI KUTAK

• BABY-BOOM ŠKRAPARICE DUDE


Koristim prigodu da vam se obratim na samom početku mandata. Zahvaljujem svim građanima Grada Raba koji su izašli na ove lokalne izbore. Zahvaljujem vam se na povjerenju koje ste mi ukazali. Biti izabran za gradonačelnika Grada Raba na prvim neposrednim izborima za mene predstavlja veliku čast, ali i nadasve veliku odgovornost i obavezu u ispunjavanju vaših očekivanja.

U svom radu ja ću biti gradonačelnik na usluzi svim građanima i vrata mojeg ureda bit će vam uvijek otvorena.

Na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika izabrana je i zamjenica gradonačelnika, gospođa Rosanda Krstinić-Gušćič. Zajedno ćemo predlagati i provoditi programe u cilju razvoja grada Raba na transparentan način. U tome nam pomaže i Rabski list kao neovisno glasilo koje će pratiti naš rad i dati vam važne informacije ili odgovore na vaša pitanja.

Svoju dužnost obavljat ćemo odgovorno, a za to tražimo i vašu pomoć. I kao čitatelji i kao građani Grada Raba s nama dijelite brigu za sredinu u kojoj živimo. Zajednički nam je cilj učiniti sve da nam život u našem gradu bude ugodniji, a naš Rab privlačniji onima koji ga posjećuju. Dali ste nam odgovornost, a mi ćemo znati čuti ono što govorite i provoditi ono što tražite. Započete programe želimo dovršiti, ali i pokrenuti nove, kvalitetne programe koji donose razvoj ne zanemarujući pritom brigu za dobrobit svih građana.

Promišljajmo zajedno život u našem gradu.

Vaš gradonačelnik,

Zdenko Antešić, d. i. e.

Poštovane Rabljanke i Rabljani!

SAŠA LAJŠIĆ OD PJACETE DO SAMOSTANSKIH

ARHIVA

str.

24

UGO BELAMARIĆ‘UGO’

IME I PROFESIJA

str.

8

SABINA MIKELIĆ ‘LUKINA KOSA

VEDRINE’

str.

13Rabski list, srpanj 2009. UVODNIK

Novoizabrani gradonačelnik Raba Zdenko Antešić i zamjenica gradonačelnika Rosanda Krstinić-Gušćić

Rab - izbori 2009.

KUZMA KOVAČIĆKIP SV.

KRISTOFORA MEĐU PALMAMA

str.

22

FOTO

: G. N

OV

OTN

Y


24

Knjigom “Obrednik po Garanjinu” autorskog dvojca Ines Srdoč-Konestre i Saše Lajšić učinjen je veliki iskorak u proučavanju rapske književnojezične baštine, a Rabljani su u Saši Lajšić dobili još jednu izuzetnu mladu znanstvenicu koja s ponosom ističe svoje rapsko podrijetlo i spremnost za daljnji rad na očuvanju rapskog pisanog blaga

Doprinos mladih znanstvenika u rasvijetljavanju pojedinih segmenata

neistraženoga, ili nedovoljno istraženoga, rapskoga kulturnopovijesnog blaga, posljednjih je godina uistinu značajan. Nakon iznimno vrijedne historiografske građe izložene u knjizi Građani plemići dr. sc. Dušana Mlacovića, čije tematske izvadke feljtonski redovito objavljujemo u Rabskom listu, pred nama je sada i jedan opsežan fi lološki rad objavljen u izdanju Filozofskoga fakulteta u Rijeci - knjiga Obrednik po Garanjinu, čije autorstvo uz dr. sc. Ines Srdoč-Konestru potpisuje još jedna mlada ‘rapska’ znanstvenica - Saša Lajšić.

Na predstavljanju ‘Obrednika’ održanom u prepunoj crkvi sv. Križa, uz spomenuti autorski tim te urednicu izdanja dr. sc. Dianu Stolac, o knjizi, koja predstavlja značajan prilog proučavanju književnojezične baštine grada Raba, govorio je i autor uvodnoga teksta rapski župnik vlč. Mladen Mrakovčić, a komentirajući sjajno obavljen istraživački posao na zahtjevnom analitičkom iščitavanju starih tekstova obrednika i statuta rapske bratovštine Sv. Križa Proplakanoga, autoricama je čestitao i glavni konzervator pri Ministarstvu kulture RH, Miljenko Domijan.

Zainteresirani upravo za ovaj mali fenomen rapske znanstvene mladosti uronjene u vrijedne projekte izučavanja kulturnopovijesne baštine otoka Raba, odmah po završetku promocije dogovorili smo jedan širi intervju sa Sašom Lajšić, prof.

IZAZOV RAPSKIH ARHIVA

Diplomirali ste studij Hrvatskoga jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Rijeci 2004. godine i to s najvišim prosjekom ocjena, u akademskoj godini 2001./2002. nagrađeni ste Rektorovom nagradom kao najbolja studentica Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Vaša Vam je izvrsnost omogućila korištenje

stipendije za nadarene studente, dobitnica ste i Nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za 2004. godinu u kategoriji studenata za društveno-humanističke znanosti. Upisani ste na doktorski studij pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje ste i prijavili temu svoje doktorske disertacije.

Danas ste asistentica pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci i znanstvena novakinja na projektu MZOŠ RH ‘’Franjevačka književna i književnojezična baština Istre i kvarnerskoga područja’’ kojega vodi koautorica knjige ‘’Obrednik po Garanjinu’’, dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, izv, prof. pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Ponesena emocijama dr. sc. Ines Srdoč-Konestra pri kraju predstavljanja knjige u crkvi sv. Križa na Rabu, kazala je da ste Vi nešto najljepše što joj se dogodilo u njezinoj profesorskoj karijeri! Te njezine riječi, ali i mnoge druge izgovorene tijekom uistinu sjajno organizirane rapske promocije ‘Obrednika’ dale su naslutiti da je rad na ovom opsežnom književnojezičnom, fi lološkom projektu, bio potpomognut osobitim nadahnućem.

Kada ste i kako uopće došli do rukopisa i koliko je u cijelom procesu nastanka ove knjige bila važna Vaša neosporna emotivna povezanost s Rabom?

- Proučavanje starih tekstova me oduvijek privlačilo, a najbogatija mjesta za takvu vrstu posla su upravo samostanski arhivi i knjižnice. Nakon završenoga studija, tražila sam priliku u tome se i okušati. Nije bilo potrebe otići u neke južnije krajeve ili izvan Hrvatske, kada je zasigurno nešto moralo postojati i ovdje, pokraj moje kuće; pomislila sam, pa Rab je do 1828. godine bio biskupija! Čak i da je građa oskudna, za fi lologa je to jednakovrijedan podatak: ne smije se stvarati ‘zlatna legenda’ već utvrditi postojeće stanje na terenu.

Bio je početak kolovoza, i možda već iz navike da se ne mogu cijelo ljeto ‘kloniti’ knjige, doslovno sam pokucala župniku Mrakovčiću na vrata koji je vjerojatno prepoznao moj mladenački entuzijazam i rekao mi da dođem sutradan ujutro u 7 sati! Ujutro me baba probudila s kavom i istaknula da je ‘obed u podne i da ne kasnim’ pa bih se ovom prilikom ispričala babi na svim kašnjenjima tijekom toga istraživanja!

Prvi susret s velikim, nepreglednim ormarima nalikovao je susretu rudara s rudnikom. Doista nisam znala odakle početi! Izvadiš jednu knjigu, i čini ti se važnom. Onda dođeš do ‘nekakvih’ rukopisa, pa su još i na pergameni, pa si sav ushićen, ali i prestrašen!

Nije bilo druge nego kao kod čišćenja kuće – izvaditi sve van, očistiti i onda krenuti na slaganje. I tada su krenule moje arhivsko-ljetne pustolovine 2005. godine.

Župnik Mrakovčić bi u predvečerje provirio, a nakon određenoga vremena mi se i pridružio u slaganju starih knjiga na mjesto koje smo im odredili. Dao mi je vrlo veliku podršku i sasvim nenametljivo, ali budno pratio moj svakodnevni rad s građom. Uspjeli smo u jednu cjelinu složiti najvažniji dio arhiva, pripojiti mu rukopise iz župnoga stana, nekadašnjega izložbenoga prostora u Svetoj Justini te iz riznice Katedrale kako bismo uopće mogli steći uvid u vrstu građe s kojom raspolažemo. Don Anton Turčić je znao doći i pjevati na notne zapise u antifonarima koji bi se trenutno zatekli na stolu, dok je gospođa Dunja Brnjac svaki dan ‘stradavala’ slušajući moje ushićene priče o ‘pronalasku’ toga i toga podatka, rukopisa, knjige... jako bitnih, sigurno, ne znam još zašto ali dokučit ću ja to... Dunja je prva čitala moje ‘arhivske’ bilješke.

Tek nakon ovakvoga isključivo fi zičkoga dijela posla, od čišćenja i slaganja, do mjerenja i prebrojavanja, mogla sam krenuti u manji

RiRRiRRi ejejejej cicic . pepepepergrgrgrgamamammenennni,i,i, p p p a a sisis s s ssavavavv uu uusshshićićen, , ,, aalli i i i i ppressttrtrrrašaašenn!!

SAŠA LAJŠIĆ - OD PJACETE

Razgovarao: Hrvoje Hodak

Na slici s lijeva na desno: Ines Srdoč-Konestra, Miljenko Domijan, Saša Lajšić, vlč. Mladen Mrakovčić i Diana Stolac

FOTO

: G. N

OV

OTN

Y


opis građe. Ključan trenutak je bio kada sam uočila da su signature knjiga i rukopisa upisane rukom, bile oznake koje je učinio fra Odoriko Badurina. Štoviše, sve su paginacije bile njegove što je moglo značiti samo dvoje: negdje postoje protokoli s opisima te valja konzultirati ‘’Veliku kamporsku kroniku’’! Bila sam na dobrom tragu i danas sam sigurna u sljedeće: u Arhivu i knjižnici Bivše rapske biskupije (Župni arhiv) nalaze se tri arhivska i jedan knjižnični fond. Cjelokupna arhivska građa u tim prostorima poslužila je kao građa za pisanje ‘’Velike kamporske kronike’’, dakle ako smo nju prepoznali kao vrijednu što reći o vrijednosti samih izvora?

Cijelo to vrijeme je bilo popraćeno različitim zgodama. Jedan od poznatijih prikaza Raba je prikaz maestra Vincenza Cornellija u ‘’Isolariju’’ iz 1696. godine. Primjerak te knjige u župnoj knjižnici se od uporabe dosta istrošio, a na dijelovima i zgužvao. Savjetovala sam se s gospođom Laurom Armani, restauratoricom

u jednoj talijanskoj restauratorsko-konzervatorskoj radionici (no u tom trenutku sasvim slučajan turist na otoku!) koja me podržala u namjeri da presavijenim dijelovima tih listova doskočim kućnom peglom! Ne moram opisivati kasniju reakciju moje babe kada su na bijeloj posteljini počeli ostajati tragovi arhivske prašine.

Slično je bilo i s nekim pljesnivim dijelovima u ormarima. Naime, trebalo je poslati plijesan na analizu, a kako nisam znala je li opasna ili nije, zlu ne trebalo, sve knjige koje su upile malo vlage sam obložila hamer-papirima (pamtim iznenađeno lice trgovkinje u Šarengradu kada sam zatražila 100 komada hamer-papira!). Zamislite reakciju riječkoga konzervatorskoga ureda kada sam nazvala u panici da mi hitno treba analiza! Tada me nitko nije poznavao, a još manje sam slijedila bilo kakvu proceduru oko takve situacije, pa je ovo možda dobra prilika da se zahvalim kolegici Ivi Gobić koja je doista nesebično uskočila rekavši: Ja ću sve srediti, jer osjećam da vrijedi truda i vremena. I doista je sve na vrijeme napravljeno, a plijesan je bila tek naša primorska, obična.

Nezaboravna situacija je bila i penjanje na zidove Katedrale uz pomoć gospodina Slavka Raka koji mi je pridržavao ljestve. Naime, pokušala sam na aluminij foliju utisnuti posvetu Katedrale jer mi je trebala epigrafska potvrda za jedan od kaptolskih dokumenata. Nije bilo drugoga načina nego uspeti se uza zid jer fotografi je nisu bile dovoljno jasne.

Već iz ovih mojih riječi možete zaključiti da mi je u tim počecima pomoglo mnogo ljudi, poznanika i prijatelja. Kasnije, oko Božića smo čak snimili i dvije radijske emisije u sklopu ‘’Rapskih zvona’’ na Radio Rabu. Damir Ćopić se doista potrudio da emisije budu što kvalitetnije. Jednu od emisija smo zaključili pozivom da ako netko pronađe kakvu staru

knjigu negdje u kakvoj konobi neka ju slobodno donese da ju pogledamo... jedan dan se tada još mali Nino Kordić pojavio s dvije knjige. Tada sam znala da su ljudi prepoznali da u njihovom gradu postoji i takav tip baštine.

Da se vratim na emocije... hm... ovo je moj dom, mjesto gdje sam i prohodala (na Pjaceti) i proplivala (na Mahačevoj)... dakle obavila neke osnovne preduvijete za samostalan život. Na neki mu način to valja i vratiti.

Znamo da fi lološka pitanja ne mogu biti lišena povijesnoga rakursa, u tom kontekstu konzultirali ste i opsežnu historiografsku građu na čemu Vam je priznanje odao i Miljenko Domijan, jedan od govornika te večeri. Kako je izgledala timska istraživačka suradnja između Vas i dr. sc. Ines Srdoč-Konestre?

- Područje sjevernoga Hrvatskoga primorja karakteristično je po svojim otočnim

sredinama. U vremenu nakon srednjega vijeka, dakle nakon ‘zlatnoga doba’ glagoljske pismenosti i književnosti, istraživački se naglasak premiješta na jug, na korpuse humanističko-renesansnih centara, posebice Dubrovačke Republike. No, u promišljanjima na tu temu, nekako smo se dr. sc. Srdoč-Konestra i ja, složile da ovo područje nije moglo postati odjednom ‘zrakoprazno’. Činilo nam se da su se upravo u otočnim sredinama konzervirala kulturna dobra koja osmišljavaju identitet područja u vremenu ranoga novovjekovlja.

Zaključak je došao sam po sebi. Valja izići na teren, u samostanske arhive i knjižnice, odrediti punktove i iščitati građu. Tako je došlo do pokretanja projekta ‘’Franjevačke književne i književnojezične baštine...’’

Prvi punkt koji je uvršten u projektno istraživanje je dakako Rab. Moja trajna okupiranost tom temom je vjerojatno samo pogodovala da voditeljica odobri istraživanje. Prije objavljivanja knjige zajedno smo napravile još jedan manji podprojekt također vezan dijelom i uz Rab. Suočile smo se s likom i djelom Šimuna Klimantovića i njegovim Zbornicima.

U svim tim, meni osobno tek početnim istraživanjima, vrlo je važno imati stručno vodstvo, osobu koja Vam može dati dovoljno prostora za Vaš individualni rad, ali koja će naći i pravu mjeru te Vas upozoriti na pogreške i usmjeriti Vas u iznalaženje pravoga rješenja.

U većini dosadašnjih istraživanja usredotočila bih se na fi lološki opis rukopisa, no dr. sc. Ines Srdoč-Konestra bi građi pristupila s historiografskoga aspekta. Neki od najvažnijih prinosa su svakako njezina istraživanja vezana uz bratovštinsku djelatnost sjevernoga Hrvatskoga primorja. Stoga je naša knjiga i

mogla obuhvatiti sve aspekte ‘života’ rukopisa ‘Obrednika’: od njegova pronalaska u arhivu, transkripta i fi lološkoga opisa, do smiještanja u kontekst bratovštinske djelatnosti i monografskoga pristupa zaslužnom pojedincu kao što je bio biskup Ivan Luka Garanjin.

Kada postoji jasna ideja i cilj koji se želi postići nekim projektom, a ljudi imaju dobru volju i nesebično žele s drugim podijeliti spoznaje do kojih su došli, mislim da takav tim može ostvariti izvrsne rezultate, ne samo za ‘dug spomen svome imenu’ već i za dobrobit šire zajednice.

Hrvatski jezik na Rabu u kontekstu povijesnih okolnosti?

- Pitanje hrvatskoga jezika u gradu Rabu je osobito zanimljivo. Kako je Rapska biskupija, jasno, bila rasadište latinske i latiničke pismenosti, a kancelarijski je jezik bio talijanski, u takvom jezičnom kontekstu

postaju i zanimljivi i značajni zapisi na hrvatskome jeziku. Posebice u situacijama kada je osim govorenoga jezika puka, hrvatski zadovoljavao potrebe službene pa čak i biskupske korespondencije. S druge strane hrvatski jezik je supostojao s latinskim i talijanskim jezikom u tekstovima koji se odnose na pučke pobožnosti i bratovštinsku djelatnost.

Ono što me zanima jest pitanje sukcesivnoga ili simultanoga bilingvizma odnosno trilingvizma. To je karakteristično upravo za Obrednik bratovštine Svetoga Križa Proplakanoga gdje su prisutne obje pojave: simultani bilingvizam dakle istovremena uporaba latinskoga i talijanskoga jezika, te sukcesivni trilingvizam odnosno izmjenična uporaba latinskoga, talijanskoga i hrvatskoga jezika.

Što je moguće s takvom situacijom u dokumentima? Iz takve je građe moguće

2725

BAŠTINA KOJA OBVEZUJE

gogogogospsppspođođoođoomommo L Lauuaaauroroomm mm AArArArAA mamammamaninininn , , rrereresttststauauauaurarar tot riiicocococ mm m m jjjjj pppp jjj jj ,, jjj

DO SAMOSTANSKIH ARHIVAFO

TO: G

. NO

VO

TNY


26

iščitati status i funkciju hrvatskoga jezika u odnosu na latinski i talijanski. Na temelju toga se ocrtavaju i različiti društveni aspekti jedne otočne sredine sjevernoga Jadrana.

Tako npr. u nizu važnijih dokumenata od 14. do 18. st. saznajemo kako je u računima rapske općine koji su pisani na latinskom, navedena hrvatska nomenklatura (iz 1334.); u najstarijim se autografi ma na Rabu (notarski dokumenti Nikole Custarola) pisanim latinskim i talijanskim, nalazi mnoštvo hrvatskih imena i prezimena (iz 1369.). Rapska općina 1452. g. piše ‘’littera sclavonice’’ župniku u Novalji, a zapis iz iste godine navodi kako se u Rabu i plemstvo piše hrvatskom ortografi jom. Notari u zapisu iz 1518. g. izjavljuju da je na Rabu ‘’materna lingua’’ hrvatski.

Također je zanimljiv i podatak iz 1560. godine da notar mora građanima talijanske dokumente prevoditi na hrvatski jer svi ne znaju talijanski ili pak onaj iz 1594. u kojem stoji da u Rabu notari pišu latinski i talijanski, dok stranki tumače ugovor hrvatski.

O hrvatskom kao jeziku biskupske korespondencije više piše u knjizi, no zanimljivo je da npr. 1654. g. i vlada traži da korizmeni propovjednici moraju dobro znati hrvatski te da biskup 1658. g. propise za koludrice u gradu sastavlja na hrvatskom jeziku.

Navodno je prvi testament na hrvatskom jeziku u Rabu napisao notar Predolin tek 1777. g. Postaje zanimljivim vidjeti situacije i dokumente u kojima je službeni latinski zamijenjen hrvatskim jezikom, obično u nekim svakodnevnim životnim situacijama, npr. kada 1638. g. kurija kažnjava neke učenice u benediktinskom samostanu Sv. Andrije radi ‘ćakulanja’, a kazna je na hrvatskome jeziku.

Ako usporedimo sadržaje u kojima se koristi koji jezik, vidljivo je da je hrvatski u bivšoj Rapskoj biskupiji zadovoljavao sva tri temeljna aspekta kulturnocivilizacijskoga života otoka: književno stvaranje, administrativno-pravnu komunikaciju te svakodnevni život.

Ipak, možda bi trebalo istaknuti da kada govorim o hrvatskome jeziku mislim na

čakavštinu i latiničko pismo. Fenomen glagoljice na otoku Rabu je zasebno pitanje kojemu se nadam u nekoj drugoj prigodi više posvetiti. Naime, u samom gradu (kao središtu biskupije) nije mogao prevladati narodni jezik već je logična spomenuta višejezična situacija. S druge strane glagoljaška djelatnost postoji izvan ‘zidina’ pred gradom i u okolnim selima što potvrđuje i marginalija u prvom Zborniku Šimuna Klimantovića iz 1509. godine o nastanku dijela Zbornika na Komrčaru pred Gradom Rabom. Zato je i moguće npr. u Supetarskoj Dragi pronaći dijelove liturgije na glagoljici, dok su u gradskim arhivima glagoljske pergamene tijekom 15. i 16. stoljeća služile za restauraciju latinskih/latiničkih antifonara i brevijara o kojima pišemo i u knjizi.

Sociolingvistički gledano, može li se nazrijeti koliko je današnji rapski dijalektalni leksik udaljen od književne čakavštine 18 st., odnosno koliko je naslijeđen a koliko istisnut promijenom strukture stanovništva i utjecajem vremena u nadolazećim godinama?

- Trebalo bi napraviti cjelovito istraživanje samo na tu temu. Naime, potrebno je znatno više uzoraka od samo jednoga rukopisa, mislim na rukopis Obrednika, a posebice jer je očito da su u jeziku Obrednika prisutne dijalektalne osobitosti jezika samoga zapisivača. Dijakronijski gledano, razlike postoje, posebice na leksičkoj razini koja je najviše podložna utjecajima.

Što je pogodovalo promjenama, od sociolingvističkih čimbenika do promjene strukture stanovništva, pitanje je na koje se tek treba pokušati odgovoriti. U tom kontekstu je zanimljiva varijantnost pjesme ‘’Štujmo bratjo blagdan danas’’ gdje se u starijoj varijanti koristi oblik ‘ča’, a u mlađoj odnosno onoj varijanti koju je zapisao Božidar Širola oblik ‘što’ ili pak različito zabilježeni rezultati sekundarne jotacije. Ponekad takva mjesta mogu odlučiti za određivanje pripadnosti teksta određenom dijalektu, stoga im valja pristupiti odgovorno.

Ipak, riječ je o izazovu koji pripada našim dijalektolozima. Nadam se da će možda i budući Rapski zbornik uspjeti okupiti i radove koji mogu nešto više reći na ovu temu.

Rab pod vidljivim sjajem izuzetnog spomeničkog i kulturno-povijesnog ambijenta, u kaptolskoj i drugim arhivskim cjelinama skriva živu literarnu baštinu koja još, očito, nije dovoljno proučena. Planirate li svoje druženje s rapskom literarnom prošlošću nastaviti i kroz neke nove projekte?

- Nesumnjivo! Prije svega podržavam inicijativu objavljivanja novoga Rapskoga zbornika u kojem bih voljela sudjelovati jednim manjim prilogom.

Posebno me zanima i fenomen ‘rapske’ kulturne višejezičnosti. S vremenom bih pokušala identifi cirati kulturni i književni trilingvizam otoka Raba kao specifi čan fenomen trojezične kulture. Time bih pokušala vidjeti uklapa li se područje sjevernoga Hrvatskoga primorja u kontekst proučavanja specifi čne multikulturalnosti sjevernoga Mediterana, jer kao što znamo višejezičnost je odlika upravo zapadnoeuropskomediteranske civilizacije. No za takvu vrstu projekta se spremam tek nakon obrane doktorske disertacije.

Preostaje i jedan fi lološki zalogaj koji će se nesumnjivo morati savjesno i odgovorno napraviti, a to je fi lološka obrada ‘’Velike kamporske kronike’’. Nadam se da ću imati priliku sudjelovati u timu koji će se uhvatiti toga dijela našega nasljeđa.

Od kolike je važnosti pri vašem istraživačkom radu bila suradnja s rapskim klerom, gradskim institucijama ali i s običnim ljudima koji su vam stajali na raspolaganju?

- Iz mojega prvoga odgovora je razvidno koliki je doprinos rapskoga klera i svih onih koji su na neki način i posredno i neposredno sudjelovali u ovom projektu. Gradske institucije nije dobro hvaliti...: kako se ne bi pokvarile! No, doista su nam svi izišli u susret, od gradske uprave, Turističke zajednice i Pučkoga otvorenoga učilišta. No iza institucija ipak uvijek stoje pojedinci koji prepoznaju rad, svima njima veliko hvala što se nisu oglušili na našu ideju te su nam pomogli u njezinoj realizaciji.

Tijekom promocije župni je zbor ispjevavao napjev «Štujmo bratjo blagdan danas» koji se u nešto izmjenjenoj varijanti pjeva i danas u rapskoj crkvi, bila je to najljepša zvučna kulisa koja je doslovno na trenutak oživjela listove Obrednika. Kako ste Vi doživjeli rapsku promociju?

- Kao jedan od najljepših trenutaka u životu! No, ono što želim istaknuti jest sama izvedba Župnoga zbora. Od samih glasova izvođača, izvedbe do njihovog držanja, odjeće, ulaska u crkvu... otvorili su još jedan paralelni svijet za koji je vrijedilo ‘prosjediti’ u arhivima i više nego što sam ja to do sada učinila. Slušajući njih i gledajući u publiku, u svoju obitelj i prijatelje, doista sam osjetila ponos, na tradiciju, baštinu, povijest... ponos na Rab!

FOTO

: M. Š

ĆE

RB

E


RL7 HAGALL2 - Laser...RGV - Koncert: Bojan Šober, bariton – crkva sv. Križa u 21,00h Klovoz...

Documents

Transcript of RL7 HAGALL2 - Laser...RGV - Koncert: Bojan Šober, bariton – crkva sv. Križa u 21,00h Klovoz...