RIZICI INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING I CIJENA NJEGOVOG NEUSPJEHA

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET “VITEZ” FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

MAGISTARSKI STUDIJPOSLOVNA INFORMATIKA

ODBRANA MAGISTARSKOG RADA

Naslov rada:

RIZICI INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING I CIJENA NJEGOVOG

NEUSPJEHA METODE I NAČINI SMANJENJA RIZIKA I NEUSPJEHA SOFTVERSKOG

INŽENJERINGA

MENTOR: prof. dr ZORAN AVRAMOVIĆSTUDENT: MUNIR ZAHIROVIĆ

Travnik, 15. decembar 2013.

UKRATKO O RADU

Investiranje u softversku industriju je jako profitabilno, ali i jako rizično.

Veliki projekti propadaju zbog, često, čak i mizernih grešaka koje su, npr, programeri nehotice načinili u programskom kodu.

Posljedice toga su gubici koji se mjere u milionima, pa čak i u milijardama američkih dolara!

206:53 PM

UKRATKO O RADU Međutim, nameću se pitanja:

Šta to ugrožava softverske projekte? Zašto propadaju? Da li je moguće identifikovati prijetnje (rizike)? Koji su najčešći rizici? Kako smanjiti rizike? Kako upravljati rizicima? Kako povećati uspješnost softverskog projekta, a

smanjiti njegov neuspjeh? Kolika šteta može nastati neuspjehom softverskog

projekta? Jednom rječju kako povećati uspješnost investiranja u

softverski inženjering? Ovo su neka od pitanja koja traže odgovor.

306:53 PM

UKRATKO O RADU Iz tog razloga ovaj rad tretira problem

rizičnosti investiranja u softverski inženjering nudeći određene mjere, metode, načine i prijedloge kako smanjiti i ublažiti rizik.

U ovom radu se istražuju i analiziraju rizici u softverskom inženjering kroz praktične primjere nekih od najpoznatijih neuspjeha softverskih projekata i cijene koju su ti neuspjesi imali.

406:53 PM

OVAJ RAD IMA ZA CILJ Istražiti koji su to rizici koji ugrožavaju

softverski projekat i dovode u pitanje investiranje u softverski inženjering.

Kako upravljati tim rizicima, na koji način i kojim mjerama se ti rizici mogu otkloniti ili bar svesti u prihvatljive okvire.

Kakve katastrofalne posljedice mogu nastati kao rezultat zanemarivanja ili nepoduzimanja adekavatnih mjera da se one otklone ili ublaže.

06:53 PM 5

STRUKTURA RADA SADRŽAJ PREDGOVOR SAŽETAK ABSTRACT الملخص SADRŽAJ POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA 1. UVOD 2. TEORIJSKE ZNAČAJKE O SOFTVERSKOM INŽENJERINGU 3. BITNA OBILJEŽJA SOFTVERSKE INDUSTRIJE 4. POJAM I KLASIFIKACIJA RIZIKA U SOFTVERSKOM INŽENJERINGU 5. RIZIK INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING: USPJEŠNI I

NEUSPJEŠNI PROJEKTI I CIJENA NJIHOVOG NEUSPJEHA 6. MJERE, METODE I PRIJEDLOZI ZA SMANJENJE RIZIKA I NEUSPJEHA U

SOFTVERSKOM INŽENJERINGU 7. ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABELA POPIS GRAFIKONA POPIS SHEMA POPIS FOTOGRAFIJA

06:53 PM 6

1. UVODNI DIO

1. UVOD1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA1.2. NAUČNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA1.4. OCJENA DOSADAŠNJIH ITRAŽIVANJA1.5. NAUČNE METODE1.6. STRUKTURA RADA

06:53 PM 7

PROBLEM ISTRAŽIVANJA

Uprkos činjenici da postoje rizici investiranja u softverski inženjering, te da je cijenja njegovog neuspjeha velika, prema meni dostupnim izvorima do dana pisanja ovog rada, ne postoji naučna studija koja ovaj problem detaljnije tretira, odnosno koja istražuje cijenu neuspjeha softverskih projekata, identifikuje i klasifikuje rizike, te nudi mjere koje će smanjiti rizike i povećati uspješnost samog projekta, a samim tim umanjiti rizik investiranja u njega.

06:53 PM 8

9

PREDMET ISTRAŽIVANJA

Istražiti prijetnje investiranju u softverski inženjering, kao i šta to ugrožava softverski projekt i izlaže ga riziku neuspjeha, te predložiti mjere i aktivnosti koje bi umanjile i/ili eliminisale rizike i povećale uspješnost softverskog projekta, a samim tim i investiranje u njega.

06:53 PM

OBJEKTI ISTRAŽIVANJA

rizici investriranja u softverski inženjering,

cijena njegovog neuspjeha i mjere za smanjenje rizika i neuspjeha

softverskog inženjeringa.

06:53 PM 10

Na temelju saznanja o rizicima koji prijete

softverskom projektu i investriranju u softverski inženjering, kao i na temelju praktičnih negativnih iskustava koja su posljedica neuspjeha softverskog inženjeringa, moguće je definirati mjere i aktivnosti, čijom bi primjenom, došlo do maksimalnog smanjenja rizika neuspjeha softverskog inženjeringa, odnosno softverskog projekta, a samim tim i do maksimalnog smanjenja rizika investiranja u softverski inženjering.

NAUČNA HIPOTEZA

06:53 PM 11

SVRHA ISTRAŽIVANJA

Istražiti koji su to rizici koji ugrožavaju softverski projekat i dovode u pitanje investiranje u softverski inženjering, kako upravljati tim rizicima, na koji način i kojim mjerama se ti rizici mogu otkloniti ili bar svesti u prihvatljive okvire, kao i kakve katastrofalne posljedice mogu nastati kao rezultat zanemarivanja ili nepoduzimanja adekavatnih mjera da se one otklone ili ublaže.

06:53 PM 12

CILJ ISTRAŽIVANJA

Dokazati mogućnost identifikovanja i upravljanja rizicima, objasniti uzroke neuspjeha u softverskom inženjeringu, te predložiti mjere i aktivnosti koje bi pomogle u prevazilaženju tog problema i povećanju profitabilnosti ulaganja u softverski inženjering.

06:53 PM 13

2. TEORIJSKE ZNAČAJKE O SOFTVERSKOM INŽENJERINGU

POJAM I DEFINICIJA SOFTVERSKOG INŽENJERINGA

POJAVA SOFTVERSKOG INŽENJERINGACILJEVI I ZNAČAJ SOFTVERSKOG

INŽENJERINGASOFTVERSKI INŽENJERING I

SOFTVERSKI PRODUKT

06:53 PM 14

2.1. POJAM I DEFINICIJA

SOFTVERSKOG INŽENJERINGA

Jedna od danas prihvaćenijih definicija je ona koju je dao Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE) 1993. godine, a koja glasi: Software Engineering: (1) Primjena sistematskog, disciplinovanog, mjerljivog pristupa za razvoj, rad i održavanje softvera, tj. primjena inženjeringa na softver; (2) Studija pristupa kao pod tačkom (1).

06:53 PM 15

2.1. POJAM I DEFINICIJA SOFTVERSKOG INŽENJERINGA (NASTAVAK)

Softverski inženjering ne predstavlja samo programiranje.

O tome Eric Braude kaže: Razlika između samog programiranja i softverskog inženjeringa slična je razlici između betoniranja dvorišta i izgradnje mosta.

06:53 PM 16

2.2. POJAVA SOFTVERSKOG INŽENJERINGA

Softverska kriza je bila uzrok da se o razvoju softvera počne misliti na jedan nov i drugačiji način.

Tako se 1967. godine počelo diskutovati o tom problemu u okviru Naučnog komiteta NATO pakta.

Tom prilikom Friedrich Ludwig Bauer je predložio termin softverski inženjering kao rješenje za navedene probleme.

06:54 PM 17

2.2. POJAVA SOFTVERSKOG INŽENJERINGA (NASTAVAK)

1968. godine organizuje se konferencija pod pokroviteljstvom NATO pakta u Garmisch-u, u Njemačkoj prilikom koje se usvoja predložena definicija softverskog inženjeringa.

1998. godine, Teksaški odbor profesionalnih inženjera uvodi zanimanje softverski inženjer.

Time važnost softverskog inženjeringa dobiva novi značaj i vrijednost, jer se prepoznaju potrebe za softverskim inženjeringom, kao i za specijalistima u ovoj oblasti.

06:54 PM 18

2.3. CILJEVI I ZNAČAJ SOFTVERSKOG INŽENJERINGA Značaj softverskog inženjeringa se

ogleda u sistematskom i discipliniranom razvoju, implementiranju i održavanju softvera kroz razne faze njegovog životnog ciklusa.

Stroga primjena inženjerigna u razvoju softvera omogućava lahko kontrolisanje i upravljenje softverom, kao i njegovim kvalitetom, rizicima i održavanjem.

06:54 PM 19

2.3. CILJEVI I ZNAČAJ SOFTVERSKOG INŽENJERINGA (NASTAVAK) Glavni ciljevi softverskog

inženjeringa su:ostvarenje pouzdanosti samog

softvera, njegove promjenljivosti i

prilagodljivosti, jasnosti, efikasnosti, prenosivosti i mogućnosti održavanja softvera.

06:54 PM 20

2.4. SOFTVERSKI INŽENJERING I SOFTVERSKI PRODUKT Softverski inženjering se bavi razvojem

softvera kao krajnjeg produkta (proizvoda). Software – instrukcije koje kompjuteru

govore šta treba raditi. Softver obuhvata cijeli skup programa, procedura i rutina u vezi sa operacijama računarskog sitema. Termin je izmišljen da se ove instrukcije razlikuju od hardvera, odnosno fizičkih komponenata računarskog sistema. Skup instrukcija koji usmjerava hardver računara da izvrši zadatak zove se program ili softver.

06:54 PM 21

2.4.1. KATEGORIJE SOFTVERA

VRSTE SOFTVERA

PREMA VRSTI POSLA KOJI OBAVLJA

operativni sistemi (sistemski softver)aplikativni softver

mrežni softver

jezički softver (programski jezici)

PO NAČINU RASPARČAVANJA

gotovi programi ili programi „u paketu“slobodni sofver (freeware)

dijeljeni softver (shareware)

sofver u javnom vlasništvu (GNU)

Shema 1: Vrste softvera prema Informatičkom rječniku

06:54 PM 22

2.4.1. KATEGORIJE SOFTVERA (NASTAVAK) Michael Rasmussen i Jason Terasi softver dijele u

deset, prema njima, glavnih vrsta: audio-video softver, uključujući i alate i programe za

upravljenje audio i video fajlovima, poslovni softver, uključujući i CRM i ERP progame, softver za dizajn i obradu fotografija, razvojni alati, softver za razvoj softvera, softver za upravljanje desktopom, drajveri – softver koji omogućava da softver ili hardver radi, kućni i edukativni softver, internet softver, koji omogućava da se što više iskoristi Web, IS/IT softver za upravljanje poslovnim sistemima, uslužni programi - softver specijalizovan da, obično, izvršava

jedan zadatak kao što je uklanjanje spam poruka ili upravljanje registrom (registry management).

06:54 PM 23

2.4.1. KATEGORIJE SOFTVERA (NASTAVAK) Neki autori prave razliku između vrste i

kategorije, kao što je to slučaj sa B. B. Agarwalom, S. P. Tayalom i M. Guptom. Oni softver dijele u više vrsta i kategorija.

Što se tiče podjele na kategorije, pomenuti autori softver dijele u dvije kategorije:generički softver - softverski produkt razvijen

općenito za tržište, prilagođeni produkt - softverski produkt

razvijen za sasvim određenog korisnika.

06:54 PM 24

2.4.1. KATEGORIJE SOFTVERA (NASTAVAK) Shema 2: Vrste softvera prema B. B. Agarwalu, S. P. Tayalu

i M. Gupti

06:54 PM 25

2.4.2. SOFTVER ZA INDIVIDUALNU UPOTREBU Za individualne potrebe najčešće

se koriste sljedeće vrste softvera:audio-video softver,softver za dizajn i obradu fotografija,softver za upravljanje desktopom,drajveri – softver koji omogućava da

softver ili hardver radi,kućni i edukativni softver,internet softver,uslužni programi (utilities).

06:54 PM 26

2.4.2. SOFTVER ZA INDIVIDUALNU UPOTREBU (NASTAVAK) U slučaju greške kod softvera za

indivualanu upotrebu, posljedice mogu biti velike poput gubljenja veoma važnih i bitnih informacija što može prouzrokovati materijalnu ili neku drugu štetu pojedincu ili manjoj grupi, ali one su neusporedivo manje u odnosu na isti ili sličan problem kod softvera za poslovnu upotrebu.

06:54 PM 27

2.4.3. SOFTVER ZA POSLOVNU UPOTREBU 2.4.3.1. Softverski produkt razvijen

za sasvim određenog korisnika

Softverski produkt razvijen za sasvim određenog korisnika, odnosno proizvod posebno razvijen za korisnika gdje su domene, okruženje i zahtjevi jedinstveni za tog korisnika i njegove specifične potrebe a što ne omogućava generički produkt.

06:54 PM 28

2.4.3. SOFTVER ZA POSLOVNU UPOTREBU (NASTAVAK)

2.4.3.2. Softverski produkt razvijen općenito za tržište

Softverski produkt razvijen općenito za

tržište, odnosno softver razvijen za široko tržište. Tipični predstavnici generičkog softvera su: baze podataka, preglednici (browseri), ERP/CRM, CAD/CAM paketi i operativni sistemi (OS).

06:54 PM 29

2.4.3. SOFTVER ZA POSLOVNU UPOTREBU (NASTAVAK)

U slučaju greške kod softvera za poslovnu upotrebu, posljedice mogu biti jako velike, a financijska šteta nenadoknadiva.

06:54 PM 30

3. BITNA OBILJEŽJA SOFTVERSKE INDUSTRIJE

DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SOFTVERSKE INDUSTRIJE

Obilježja veličine tvrtke za razvoj softveraDiferenciranje pojednih država u napretku u razvoju softvera

i softverskog inženjeringaRast softverske industrije

RAZVOJ DOMAĆEG SOFTVERAGlavne pretpostavke za razvoj domaće softverske industrijeGlavne prepreke razvoju domaće softverske industriji

PREGLED STANJA SOFTVERSKE INDUSTRIJE U BIH I POJEDINIM DRŽAVAMA SVIJETASoftverska industrija u BiHSoftverska industrija u nekim državama svijeta

06:54 PM 31

3.1. DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SOFTVERSKE INDUSTRIJE

Svaka industrija ima svoje dimenzije i svoje karakteristike koje je obilježavaju. Isto je i sa softverskom industrijom.

Dimenzije ove industrije i stepen njenog razvoja se razlikuju od države do države.

Neke države su u razvoju softvera i softverskom inženjeringu napredovale više od drugih.

Uzimajući to u obzir, može se napraviti razlika i klasifikacija između pojedinih država u tom segmentu.

Ono što bitno karakteriše softversku industriju jeste stalni rast i razvoj kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou.

06:54 PM 32

3.1.1. OBILJEŽJA VELIČINE TVRTKE ZA RAZVOJ SOFTVERA

Veličinu tvrke za razvoj softvera karakterišu dva bitna obilježja: a) broj zaposlenih, i b) veličina kapitala.

Danas u svijetu postoje firme različitih veličina, počevši od onih čiji se broj uposlenih može nabrojati „na prste jedne ruke” do onih koje zapošljavaju na desetine hiljada radnika.

06:54 PM 33

3.1.1. OBILJEŽJA VELIČINE TVRTKE ZA RAZVOJ SOFTVERA (NASTAVAK) Važnost toga se može

ilustrovati brojnim primjerima, a jedan od njih je i primjer kompanije Oracle, koja je osnovana 1977. godine u SAD-u.

Ona danas zapošljava 104,569 radnika.

Usporedbe radi u oktobru 2011. u BiH je registrovano 693,964 zaposlenih.

06:54 PM 34

3.1.1. OBILJEŽJA VELIČINE TVRTKE ZA RAZVOJ SOFTVERA (NASTAVAK) Oracle je prisutan u preko 145

zemalja svijeta, njegova neto zarada u 2007. godini je bila 4,2 milijarde dolara da bi u 2011. dostigla cifru od 8,5 milijardi dolara.

Usporedbe radi Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je budžet za 2011. godinu u iznosu od 1,699 milijardi KM.

06:54 PM 35

3.1.1. OBILJEŽJA VELIČINE TVRTKE ZA RAZVOJ SOFTVERA (NASTAVAK) Microsoft je u svega tri mjeseca 1999.

godine, zaradio 2,19 milijardi dolara (neto). Ukupan promet im je bio 5,38 milijardi dolara.

Iste te godine, investitori, uplašeni IBM-ovom viješću da se neke njegove mušterije radije odlučuju da prilagođavaju stare kompjutere 2000. godini nego da kupuju nove, na berzi su smanjili vrijednost dionicama za 20%. Tim potezom IBM je izgubio 40 milijardi dolara u jednom danu! Usporedbe radi, bivša Jugoslavija se za 45 godina zadužila 18-20 milijardi dolara!

06:54 PM 36

3.1.2. DIFERENCIRANJE POJEDNIH DRŽAVA U NAPRETKU U RAZVOJU SOFTVERA I SOFTVERSKOG INŽENJERINGA

06:54 PM 37

3.1.2. DIFERENCIRANJE POJEDNIH DRŽAVA U NAPRETKU U RAZVOJU SOFTVERA I SOFTVERSKOG INŽENJERINGA (NASTAVAK)

Postavlja se pitanje u koju od navedenih kategoriju spada BiH?

06:54 PM 38

3.1.2. DIFERENCIRANJE POJEDNIH DRŽAVA U NAPRETKU U RAZVOJU SOFTVERA I SOFTVERSKOG INŽENJERINGA (NASTAVAK)

Na žalost, ni u jednu od navedenih.

06:54 PM 39

3.1.3. RAST SOFTVERSKE INDUSTRIJE

06:54 PM 40

3.1.3. RAST SOFTVERSKE INDUSTRIJE (NASTAVAK)

06:54 PM 41

3.1.3. RAST SOFTVERSKE INDUSTRIJE (NASTAVAK)

06:54 PM 42

3.2.1. GLAVNE PRETPOSTAVKE ZA RAZVOJ

DOMAĆE SOFTVERSKE INDUSTRIJE Formirati posebno ministarstvo za informacijske tehnologije

i telekomunikacije. Izradati strategije razvoja domaće softverske industrije. Donošenje pravnih regulativa koje će urediti ovu oblast. Osigurati podršku države domaćoj softverskoj industriji

kako financijski tako i na druge načine. Osigurati zaštitu autorskih prava ne samo pravno na

papiru, nego i praktično kroz sprovođenje tog zakona. Edukovati stručnjake za različite oblasti informacijskih

tehnologija. Formiranje tehnoloških parkova. Organizovanje naučnih seminara o softverskom

inženjeringu i softverskoj industriji pod pokroviteljstvom države.

Omogućuti povoljnu klimu za razvoj domaće softverske industrije i privući strane investitore i ulagače.

Davanje prednosti domaćoj IT industriji u procesu javnih nabavki.

06:54 PM 43

3.2.2. GLAVNE PREPREKE RAZVOJU DOMAĆE SOFTVERSKE INDUSTRIJE

Nesređena politička atmosfera unutar same države, tj. nesređena unutardržavna politička pitanja i problemi koji koče državu i sprječavaju je u njenom kavlitetnom funkcionosanju, a samim tim i razvoju i napretku.

Domaća softverska industrija, i pored određenog nivoa kvaliteta, nije dovoljno konkurentna na tržištu.

Nema jaku financijsku pozadinu i nema jako domaće tržište što dodatno usložnjava njen rast i razvoj.

06:54 PM 44

3.3. PREGLED STANJA SOFTVERSKE INDUSTRIJE U BIH I POJEDINIM DRŽAVAMA SVIJETA

1) softverska industrija u BiH

2) softverska industrija u nekim državama svijeta

06:54 PM 45

3.3.1. SOFTVERSKA INDUSTRIJA U BIH Što se tiče softverske industrije u

BiH, ona nije razvijena i nema značajnijeg ekonomskog uticaja na sam razvoj državne ekonomije.

Država BiH je načinila neke pomake na polju razvoja domaće softverske industrije. Tako je priznala brojna zanimanja u vezi sa IT i softverskom industrijom, kao što su:

06:54 PM 46

06:54 PM 47

3.3.1. SOFTVERSKA INDUSTRIJA U BIH (NASTAVAK)

inženjer računarske elektronike sistem programer

analitičar sistema administrator baza podataka

analitičar sistema inženjersko-naučnih procesa inženjer sistema za opremu

analitičar sistema poslovnih procesa inženjer sistema za personalne računare

analitičar sistema sa računarske mreže inženjer sistema za programe

samostalni istraživač računarstva sistem inženjer

softwer inženjer koordinator računarske mreže

inženjer za računarsku grafiku administrator obrade podataka

programer kontrolor pripreme i obrade podataka

programer inženjersko-naučnih primjena operator na vanjskoj računarskoj opremi

programer mašina upravljanih brojčano operator za pripremu obrade podataka

programer poslovnih primjena organizator obrade podataka

programer računarskih primjena računarski operator

programer za računarske mreže računarski tehničar

informatičar tehničar za održavanje programa

inženjer informacijskih tehnologija tehničar za pomoć korisniku

inženjer računarstva tehničar za programiranje

inženjer za izgradnju računarskih sistema administrator područne računarske mreže

inženjer za obradu podataka operator sistema na računarskom sistemu

istraživač računarstva tehničar za sistemsku programsku opremu

projektant informacionih sistema web site tеhničаr


U BiH postoje firme koje se bave izradom aplikativnog i sistemskog softvera, projektovanjem, implementiranjem i održavanjem informacionih sistema (…), kao što je: IT Systems – Sarajevo, UNITRADE SOFT, Ocean, Đikić d.o.o. (…)

Ne postoje mnogi službeni statistički podaci o domaćoj softverskoj industriji, kao što su podaci o broju uposlenih u ovim firmama, o profitu koji su ostvarili i dr.

Međutim, postoje neke strane analize, istraživanja i prognoze bosanskohercegovačkog tržišta u sferi informacionih tehnologija i softverske industrije.06:54 PM 48


Tako je, prema jednom UNDP-eovom izvještaju, ukupna vrijednost tržišta informacionih tehnologija u BiH 2007. godine iznosila je 187,38 miliona dolara, od čega je softverski udio 10,3% ili oko 19,3 miliona dolara.

Međutim, prema drugom izvještaju u 2010. godini, IT tržište u BiH dostiglo je vrijednost od 166.99 miliona američkih dolara,

što, prema tom izvještaju, predstavlja izvjestan napredak u odnosu na 2007. god.

Dalje se tvrdi da je IT tržište u BiH je zabilježilo rast od 5% u odnosu na 2009. godinu.

Isporuke IT usluga i softvera su zabilježile rast od 5,6%, odnosno 0,6%, dok je ukupni hardver pao za 2,1%.

06:54 PM 49


Ako se uporedi izvještaj prema kome je vrijednost ukupnog IT tržišta u 2007. godini u BiH bila 187,38 miliona dolara sa izvještajem u kojem se tvrdi da je u 2010. godini ostvaren izvjestan napredak u odnosu na 2007. godinu i da je IT tržište u BiH dostiglo vrijednost od 166,99 miliona američkih dolara, može se ustanoviti nesklad u podacima (procjenama).

06:54 PM 50


Ako je tržište u 2007. imalo veijednost 187,38 miliona dolara, onda nije ostavaren napredak u 2010. pošto je vrijednost IT tržišta u toj godini bila 166,99 miliona dolara.

To samo ide u prilog činjenici da nije moguće doći do egzaktnih i provjerenih informacija što ukazuje na jedno haotično stanje u toj oblasti, zbog čega su sve procjene prepuštene subjektivnim viđenjima i ocjenama stanja bosansko-hercegovačkog IT tržišta.

06:54 PM 51

3.3.2. SOFTVERSKA INDUSTRIJA U NEKIM DRŽAVAMA SVIJETA

Softverska industrija u današnjem svijetu ima svoje lidere, kao što su SAD, Kanada, Japan i dr. Na osnovu toga one se mogu kategorisati u više kategorija.

Međutim, takvo stanje stvari nije konstantno. Pojedine države u svijetu sve više uviđaju važnost i značaj softverske industrije, te se nastoje razvijati u tom pogledu.

06:54 PM 52

3.3.2. SOFTVERSKA INDUSTRIJA U NEKIM DRŽAVAMA SVIJETA (NASTAVAK)

U 2009. godini, deset softverskih kompanija koje su se najbrže razvijele bile su iz pet država svijeta i to:

šest iz SAD-ea, jedna iz Rusije, jedna iz Japana, jedna iz Izraela i jedna iz Velike

Britanije.

Tih 10 kompanija su:1.Google, 2.Kaspersky, 3.Nintendo, 4.Omniture, 5.Activision Blizzard, 6.Attachmate, 7.Emblaze, 8.Take2 Interacitve, 9.Autonomy 10.i Salesforce.com.

06:54 PM 53


Series10

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

SADRusijaJapanIzraelVelika Britanija

Države u kojima se softverske kompanije nalaze

Broj

soft

vers

kih

kom

pani

jaGrafikon: 10 kompanija koje su se najbrže razvijale raspoređene prema državama u kojima su se nalazile

06:54 PM 54


Profit tih kompanija se kretao od 296 miliona US dolara, pa sve do 7245 miliona US dolara, odnosno 7,2 milarde američkih dolara, dok je stopa rasta iznosila od 45%, pa sve do 455%.

Međutim, već u 2011. godini taj poredak se mijena. Tako su u toj godini pet kompanija koje su se najbrže razvijele bile: Intel Corporation NetEase.com Misys Google F5

06:54 PM 55


Ovo su kompanije koje su bilježile najbrži rast, ali to ne znači da su to najveće kompanije. U 2011. deset najvećih softverskih kompanija bile su:

Rang Naziv kompanije

1. Microsoft 6. HP

2. IBM 7. Symantec

3. Oracle 8. Nintendo

4. SAP 9. Activision Blizzard

5. Ericsson 10. EMC

06:54 PM 56

06:54 PM 57


Broj najvećih kompanija u državama svijeta

Red. br. Država Broj velikih kompanija

1. SAD 63

2. Japan 10

3. Francuska 6

4. Velika Britanija 4

5. Njemačka 3

6. Kina 2

7. Kanada 2

8. Nizozemska 2

9. Južna Koreja 2

10. Ostali 6

58

4. POJAM I KLASIFIKACIJA RIZIKA U SOFTVERSKOM INŽENJERINGU

POJAM I DEFINICIJA RIZIKA KLASIFIKACIJA RIZIKA

Rizici prema veličiniRizici prema vrsti eventualnog gubitkaRizici prema predikcijiRizici prema izvorima iz kojih nastajuRizici prema područjima uticaja na softverski

projekat NEKI OD NAJČEŠĆIH UZROKA RIZIKA

Politička situacijaTržišni uticajiLoš menadžment

06:54 PM

4. POJAM I KLASIFIKACIJA RIZIKA U SOFTVERSKOM INŽENJERINGU (NASTAVAK)

Loše definiranje ciljeva projektaLjudski resursiProblemi u timskom raduGreške u koduPrekoračenje vremenskih i finincijskih resursaNeplanirane situacijeOstali rizici

ŠTETE KOJE MOGU NASTATI KAO POSLJEDICA NEADEKVATNIH I NEPRAVOVREMENIH MJERA ZA UBLAŽAVANJE ILI UKLANJANJE RIZIKA

06:54 PM 59

4.1. POJAM I DEFINICIJA RIZIKA

Jakub Miler navodi definiciju rizika prema kojoj se rizik definiše kao mogućnost nastanka rizičnog događaja, a rizični događaj je (mogući) budući događaj koji donosi gubitak.

Linda Westfall daje pojednostavljenu definiciju rizika i kaže da rizik jednostavno predstavlja moguće probleme.

Dejan Petrović, Petar Jovanović i Radoslav Raković navode sljedeću definiciju: Rizik predstavlja neizvjestan događaj ili uslov koji, ako se desi, ima pozitivan ili negativan uticaj na ciljeve projekta.

06:54 PM 60

4.1. POJAM I DEFINICIJA RIZIKA (NASTAVAK) Međutim, može se izvesti definicija

rizika u softverskom inženjeringu koja bi glasila: Rizik u softverskom inženjeringu predstavlja neizvjestan događaj ili uslov koji, ako se desi, ima pozitivan ili negativan uticaj na ciljeve softverskog projekta i/ili na njegovu uspješnost i kvalitet.

06:54 PM 61

4.2. KLASIFIKACIJA RIZIKA

1) rizici prema veličini 2) rizici prema vrsti

eventualnog gubitka 3) rizici prema predikciji 4) rizici prema izvorima iz kojih

nastaju 5) rizici prema područjima

uticaja na softverski projekat.

06:54 PM 62

4.2.1. RIZICI PREMA VELIČINI

Rizik prema veličini bi se mogao podijeliti na: mali, srednji i velik rizik.

Ova podjela rizika se zasniva na vjerovatnoći pojave rizičnog događaja i veličini (negativnog) uticaja koji taj događaj može imati na softverski projekat. Ilustrativno bi se to moglo predstaviti na sjedeći način:

06:54 PM 63

4.2.1. RIZICI PREMA VELIČINI (NASTAVAK)

Vjerov

atnoća

pojavlji

vanja

rizičnog

događaj

a

V

eli

ka

1 Velika vjerovatnoća Velika vjerovatnoća Velika vjerovatnoća

Mali uticaj Srednji uticaj Veliki uticaj

Sr

ed

nja

2 Srednja vjerovatnoća Srednja vjerovatnoća Srednja vjerovatnoća


M

ala

3 Mala vjerovatnoća Mala vjerovatnoća Mala vjerovatnoća


1

Mali

2

Srednji

3

Veliki

Uticaj na projekat

Podjela rizika prema veličini

06:54 PM 64

4.2.1. RIZICI PREMA VELIČINI (NASTAVAK) Postoje i drugačiji prilazi i podjele u

kojima neki autori uvode kategorije kao što su: neznatan rizik, fatalan rizik, veoma nizak, veoma visok rizik (…), ili ih dijele na stepene od I-III i sl.

U biti nema velikih odstupanja, nego se radi samo o preciznosti sistema mjera kojima se pokušava odrediti veličina rizika zavisno od vrste projekta i oblasti u kojoj se koristi.

06:54 PM 65

4.2.2. RIZICI PREMA VRSTI EVENTUALNOG GUBITKA

Rizici prema vrsti eventualnog gubitka bi se mogli podijeliti na poslovne i čiste gubitke.

Poslovni rizici se odnose na rizike koji se javljaju prilikom obavljanja različitih poslovnih aktivnosti. Oni mogu smanjiti ili ugroziti profit određenog poslovnog subjekta ili povećati njegove gubitke, ugroziti njegov položaj na tržištu, ugroziti njegov kredibilitet (…)

06:54 PM 66

4.2.2. RIZICI PREMA VRSTI EVENTUALNOG GUBITKA (NASTAVAK) Čisti rizici mogu imati sljedeće oblike:

direktan gubitak imovine (usljed požara, poplave, zemljotresa, gubitka podataka...),

indirektan gubitak imovine (kao što je zamjena djelova usljed kvara, štete nastale pogrešnim korištenjem softvera…),

gubitak odgovornosti koji je prouzrokovan time što neko može tražiti odštetu od druge ugovorne strane,

lični gubici koji se odnose na povrede zaposlenih usljed čega oni imaju pravo na traženje nadoknade, odnosno odštete.

06:54 PM 67

4.2.3. RIZICI PREMA PREDIKCIJI

Podjela rizika prema predikciji je podjela rizika na poznate i nepoznate, odnosno na predvidive i nepredvidive.

Poznati rizici su rizici koji se mogu predvidjeti, kao što su ograničeni financijski resursi, kratki vremenski rokovi i sl.

Nepoznati ili nepredvidivi rizici predstavljaju rizične događaje koji se ne mogu unaprijed predvidjeti niti planirati, kao npr. zemljotres, iznenadna poplava, vojni prevrat i sl.

06:54 PM 68

4.2.4. RIZICI PREMA IZVORIMA IZ KOJIH NASTAJU Rizici prema izvorima iz kojih nastaju predstavljaju

rizične događaje koji mogu biti interni (unutrašnji) i eksterni (vanjski).

Unutrašnji ili interni rizici su vezani za sam projekat, kao što su: moguće greške u softverskom kodu, loš menadžment, korištenje neprovjerene tehnologije i sl.

Vanjski ili eksterni rizici su mogući rizični događaji iz vanjske sredine koji mogu imati uticaj na sam projekat, kao što su: pravne regulative, inflacija, poreski propisi, politička situacija, prirodne katastrofe (...).

06:54 PM 69

4.2.4. RIZICI PREMA IZVORIMA IZ KOJIH NASTAJU (NASTAVAK) Rizici prema izvorima iz kojih

nastaju, mogli bi se, takođe, podjeliti na:tehnološke rizike,ljudske rizike,organizacione rizike,rizike korištenja razvojnih alata,rizike u vezi sa softverskim zahtjevima,rizike procjene (potrebnog vremena,

resursa…).

06:54 PM 70

4.2.5. RIZICI PREMA PODRUČJIMA UTICAJA NA SOFTVERSKI PROJEKAT

Rizici se takođe mogu klasifikovati i prema područjima uticaja na softverski projekat.

To su:korištenje nove i nedokazane

(neispitane) tehnologije,softverski zahtjevi,softverska arhitektura,softverske karakteristike,organizaciono i nefunkcionalno područje.

06:54 PM 71

Generalna klasifikacija rizika izgledala bi ovako:

PODJELA RIZIKA PREMA

VELIČINI mali srednji veliki

VRSTI EVENTUALNOG GUBITKA poslovni rizici čisti rizici

PREDIKCIJI poznati

(predvidivi)

nepoznati (nepredvidivi)

IZVORIMA IZ KOJIH NASTAJU I podjelainterni (unutrašnji)

externi (vanjski)

II podjela1) tehnološki rizici

2) ljudski rizici

3) organizacioni rizici

4) rizici u vezi s korštenjem razvojnih alata

5) rizici u vezi sa softverskim zahtjevima

6) rizici procjene (potrebnog vremena,

resursa…)

PODRUČJIMA UTICAJA NA SOFTVERSKI

PROJEKAT

1) korištenje nove i nedokazane (neispitane) tehnologije

2) softverski zahtjevi

3) softverska arhitektura

4) softverske karakteristike

5) organizaciono i nefunkcionalno područje06:54 PM 72

4.3. NEKI OD NAJČEŠĆIH UZROKA RIZIKA 1) politička situacija 2) tržišni uticaji 3) loš menadžment 4) loše definiranje ciljeva projekta 5) ljudski resursi 6) problemi u timskom radu 7) greške u kodu 8) prekoračenje vremenskih i finincijskih

resursa 9) neplanirane situacije 10) ostali rizici

06:54 PM 73

OSTALI RIZICI pretjerani, nezreli, nerealni ili nestabilni zahtjevi nedovoljan broj stručnog kadra nedostatak sudjelovanja korisnika podcjenjivanje kompleksnosti projekta i njegove dinamičnosti nedostaci prilikom specfikacije neralni troškovi i raspored loša dinamika priticanja sredstava složeni zahtjevi za rukovanje tehnologijom neefikasan projekt menadžment neefikasne integracije, sastavljanje i ispitivanja, kontrola kvalitete nedovršen ili neisproban dizajn neodgovarajući planovi rada ili konfiguracija kontrole neprikladne metode ili izbor alata oskudan trening (obučenost) kadrova nedostatak tehničkih, financijskih i drugih eksperata nedovoljna ili pretjerana dokumentacija ili postupak pregleda pravna ili ugovorna pitanja zastarijevanje (…)

06:54 PM 74

4.4. ŠTETE KOJE MOGU NASTATI KAO POSLJEDICA NEADEKVATNIH I NEPRAVOVREMENIH MJERA ZA UBLAŽAVANJE ILI UKLANJANJE RIZIKA Ako se ne poduzmu pravovremene i

adekvatne mjere s ciljem ublažavanja ili uklanjanja (negativnih) rizika, onda mogu nastati brojne štete, kao što su: materijalne, financijske, štete po ljudske živote i zdravlje, naučne, intelektutalne, poslovne, bezbjedonosne i dr.

06:54 PM 75

5. RIZIK INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING: USPJEŠNI I NEUSPJEŠNI PROJEKTI I CIJENA NJIHOVOG NEUSPJEHA

Uspješnost projektaNeke specifičnosti razvoja softvera i

softverskog projektaŠta se podrazumijeva pod uspješnim

projektomNeki od uspješnih projekata

○ Case study: IBM Credit

○ Case study: Uloga softverskog inženjeringa u reinženjeringu Forda

06:54 PM 76

5. RIZIK INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING: USPJEŠNI I NEUSPJEŠNI PROJEKTI I CIJENA NJIHOVOG NEUSPJEHA (NASTAVAK) NEKI OD NEUSPJEŠNIH PROJEKTA I

CIJENA NJIHOVOG NEUSPJEHACase study: Primjeri neuspješnih

projekata i veličina štete uzrokovane njihovim neuspjehom ili greškama u programskom kodu i sl.

Case study: Slučaj američke poreske uprave

Case study: Aerodrom u Denveru

06:54 PM 77

5. RIZIK INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING: USPJEŠNI I NEUSPJEŠNI PROJEKTI I CIJENA NJIHOVOG NEUSPJEHA (NASTAVAK)

Case study: Y2K problemCase study: Propale misije na MarsCase study: Huygensov susret s

TitanomCase study: Ariane 5Case study: Raketa PatriotCase study: Space ShuttleCase study: Windows XP

STATISTIČKI PREGLED NEUSPJELIH PROJEKATA

06:54 PM 78

5. RIZIK INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING: USPJEŠNI I NEUSPJEŠNI PROJEKTI I CIJENA NJIHOVOG NEUSPJEHA (NASTAVAK)

The OASIG istraživanjeThe Conference Board istraživanjeThe Standish Group istraživanje – The

CHAOS ReportKPMG (Velika Britanija) istraživanjeThe Robbins-Gioia Survey

06:54 PM 79

5.1. USPJEŠNOST PROJEKTA

Uspješnost softverskog projekta podrazumijeva uspješnost investiranja u njega i njegov razvoj, a neuspjeh znači propadanje, uglavnom, ogromnih investicija i financijskih ulaganja.

Dok je relativno jednostavno i lahko definisati neuspjeh softverskog inženjeringa u razvoju softverskog projekta, uspjeh softverskog projekta predstavlja predmet različitih tumačenja i viđenja, zavisno od aspekta i stajališta sa kojeg se posmatra.

06:54 PM 80

5.1.1. NEKE SPECIFIČNOSTI RAZVOJA SOFTVERA I SOFTVERSKOG PROJEKTA

Razvoj softvera nije jednostavan. On obuhvata mnogo toga, počevši od: specifikacija softvera, dizajniranja softvera i korisničkog

interfejsa, programiranja, testiranja, pisanja korisničke dokumentacije, upravljanja projektom, upravljanja rizicima (...).

06:54 PM 81

5.1.1. NEKE SPECIFIČNOSTI RAZVOJA SOFTVERA I SOFTVERSKOG PROJEKTA (NASTAVAK)

Ako se posmatra samo proces programiranja i broj linija koda kod pojedinih softverskih projekta, a programiranje je samo jedan segment softverskog inženjeringa, onda sasvim jasno u prvi plan izbija sva kompleksnost razvoja softverskog projekta.

06:54 PM 82

U sljedećoj tabeli se kao primjer navodi broj linija koda za neke operativne sisteme:

Operativni sistem Broj linija koda u milionimaWin 3.1 3Win NT 1.0 (verzija 3.1) 4-5

Sun Solaris 7,5Win NT 2.0 (verzija 3.5) 7-8

Win NT 3.0 (verzija 3.51) 9-10

Win NT 4.0 (verzija 4.0) 11-12

Win 95 15Red Hat Linux 6.2 17Windows 2000 29Red Hat Linux 7.1 30Windows XP 40Windows Server 2003 50

Debian 2.2 55

06:54 PM 83

5.1.1. NEKE SPECIFIČNOSTI RAZVOJA SOFTVERA I SOFTVERSKOG PROJEKTA (NASTAVAK)

Pored ovoga važno je spomenuti da razvoj softverskog inženjeringa karakterišu brojne stvari, kao što su: kompleksnost,promjenjivost, potrebni su timovi programera za razvoj

većih programa,brz napredak tehnnike i tehnologije,velika potražnja za što boljim i kvalitetnijim

softverom,potrebna su mnoga testiranja.

06:54 PM 84

5.1.2. ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD USPJEŠNIM PROJEKTOM Uspjeh softverskog projekta se može

posmatrati s različitih aspekata i različito kvalifikovati, ovisno o relavantnim stranama uključenim u projekat i njihovim interesima.

Iz tog razloga, potrebno je voditi računa da se interesi i želje svih relevantnih strana pokušaju udovoljiti u najvećoj mogućoj mjeri ili bar napraviti zadovoljavajući kompromisi.

06:54 PM 85

5.1.2. ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD USPJEŠNIM PROJEKTOM (NASTAVAK) Prema IPMA-i,

uspjeh projekta definiše kao cijenjenje rezultata projekta od strane različitih zainteresovanih strana.

Pod cijenjem se podrazumijeva ocjenjivanje uspješnosti projekta.

Uspjeh upravljanja projektom nije uvijek isto što i uspjeh projekta. „Na primjer, moguće je sprovesti uspješan posao upravljanja projektom na projektu koji će biti ukinut usljed novog strateškog pravca koji je organizacija preuzela... projekat više nije relevantan.”

06:54 PM 86

5.1.3. NEKI OD USPJEŠNIH PROJEKATA 5.1.3.1 Case study: IBM

Credit IBM Credit je, takođe,

razvio novi, sofisticirani kompjuterski sistem i softver koji je olakšavao posao generalisti kao podršku prilikom sastavljanja ugovora. Poboljšanje u izvršenju zadataka postignuto na taj način je nevjerovatno. IBM Credit je skratio ciklus finansiranja sa 7 dana na samo 4 sata. U isto vrijeme broj ugovara se ustostručio.

5.1.3.2. Case study: Uloga softverskog inženjeringa u reinženjeringu Forda

Ford Motor Company je u ranim 1980-tim tražio način da smanji administrativne i fiksne troškove.

Planirali su smanjiti broj uposlenih u Odjelu za račune sa 500 zaposlenih za 20%.

Rezultati su bili neočekivani, umjesto 500 zaposlenika, Ford je sad trebao samo 125. Fordove promjene bile bi nemoguće bez odgovarajućeg sofvera i moderne informacijske tehnologije.

06:54 PM 87

5.2.1. CASE STUDY: PRIMJERI NEUSPJEŠNIH PROJEKATA I VELIČINA ŠTETE UZROKOVANE NJIHOVIM NEUSPJEHOM ILI GREŠKAMA U PROGRAMSKOM KODU I SL.

U razdoblju od juna 1985. do januara 1987. zabilježeno je 6 poznatih slučajeva prekomjerne radijacije kada je Therac-25, mašina za radio terapiju i rendgen, loše funkcionisala zbog čega su 3 osobe podlegle, a 3 teško povrijeđene.

Projektanti softvera jednostavno nisu predvidjeli istovremenu upotrebu više tastera sa strelicama na nestandardan način. To je opisano kao najgora serija radijacijskih incidenata u 35-to godišnjoj historiji medicinskih akcelatora.

1988. godine Robert Tappan Morris, sin službenika za sigurnost u NSA agenciji, odlučio je napraviti „mapu” svih servera na internetu. Njegov program, danas poznat kao worm, trebao je da „skače” sa jednog servera na drugi kopirajući se.

Međutim, prilikom programiranja napravio je grešku prilikom stavljanja zareza u jednom decimalnom broju, tako da se program kopirao na svakom serveru beskonačno mnogo puta. Više od 6000 servera bilo je srušeno zahvaljujući tome.

06:54 PM 88

5.2.1. CASE STUDY: PRIMJERI NEUSPJEŠNIH PROJEKATA I VELIČINA ŠTETE UZROKOVANE NJIHOVIM NEUSPJEHOM ILI GREŠKAMA U PROGRAMSKOM KODU I SL. (NASTAVAK)

Administratorima je trebao cijeli dan da bi internet ponovo stavili u funkciju. Robert Tappan Morris je zbog toga dobio tri godine uslovne kazne, 400 sati dobrotvornog rada i kaznu od 10 000 US dolara.

7. oktobra 2008. godine otkazao je sistem za praćenje aviona u airbusu A330-303 koji je letio na visini od 37 000 stopa što je uzrokovalo da se autopilot automatski diskonektuje. Piloti su bili prepušteni na milost i nemilost kompjuteru za letenje koji je primao pogrešne podatke.

Dvije minute nakon otkazivanja kompjuterske komponente, kompjuter za letenje pravi dva zaranjanja, prvi u trajanju od 20 sekundi, a drugi u trajanju od 16 sekundi. Svaki put kad je avion zaranjao, putnici su udarali o zidove i plafon aviona.

Deseci lažnih alarma su se pokrenuli. Na kraju su piloti uspjeli ovladati avionom i prinudno sletiti.

Bilans je bio 110 povrijeđenih i prestravljenih putnika.

06:54 PM 89

5.2.1. CASE STUDY: PRIMJERI NEUSPJEŠNIH PROJEKATA I VELIČINA ŠTETE UZROKOVANE NJIHOVIM NEUSPJEHOM ILI GREŠKAMA U PROGRAMSKOM KODU I SL. (NASTAVAK)

Istražitelji su, u svome finalnom izvještaju 2008., zaključili da je za incident sa avionom koji je letio na relaciji Singapur – Pert (Australija), a koji je morao prinudno sletiti zbog otkazivanja kompjuterske komponente, djelimično kriva i greška prilikom programiranja.

29. 2. 2012. fiskalni sistem Federacije BiH nije radio i to zbog prestupne godine.

Naime, fiskalni sistem ovlaštenog zastupnika previdio je prestupnu godinu, koja podrazumijeva da februar ima 29 dana, tako da su se na najmanje 1000 prodajnih mjesta mogli izdavati jedino računi s datumom 1. mart. Kako je to nezakonito, trgovci su bili u dilemi kako da se ponašaju u novonastaloj situaciji. Ovo je otvorilo vrata za „lov u mutnom“. Ne zna se koliko je štete pretrpio budžet zbog neprijavljivanja stvarnih prihoda.

06:54 PM 90

5.2.2. CASE STUDY: SLUČAJ AMERIČKE PORESKE UPRAVE

U ranim 1980-tim, američka poreska uprava angažovala je korporaciju Sperry za izgradnju sistema za automatsku obradu obrazaca za savezni porez na prihode. Prema onome što je objavio dnevnik Washington Post, „sistem ... je dokazano neodgovarajući za takvo radno opterećenje, koštao je skoro duplo nego što smo očekivali i mora biti uskoro zamenjen.“ (Sawyer, 1985) U 1985. godini, dodatnih 90 miliona dolara bilo je potrebno za poboljšanje početne Sperryjeve opreme vredne 103 miliona dolara.

Dodatno, jer je postojeći problem spriječio poresku upravu da refundira poreske obveznike u predviđenom roku, pa su bili prinuđeni da plate 40,2 miliona dolara kamate i 22,3 miliona dolara nadoknade za prekovremeni rad svojih radnika koji su pokušavali da sustignu rokove. U 1996. godini situacija se nije poboljšala. Dnevni novine Los Angeles Times izvjestile su 29. marta da još uvijek ne postoji glavni plan za modernizaciju računara poreske uprave, već samo tehnički dokumenti od 6000 stranica. Kongresmen Jim Lightfoot nazvao je taj projekat „fijasko od 4 milijarde dolara koji je zapeo zbog neodgovarajućeg planiranja“ (Vartabedian, 1996).“

06:54 PM 91

5.2.3. CASE STUDY: AERODROM U DENVERU 1989. godine počela je

izgradnja novog međunarodnog aereodrema u Denveru (Denver International Airport), u SAD-eu. Aerodrom je trebao predstavljati „čudo tehnike“. Otvaranje aerodroma bilo je najavljeno za 31. oktobar 1993. godine. Međutim, ubrzo je prolongirano za 19. decembar 1993. godine. Nedugo zatim otvaranje aerodroma je prolongirano za 9. mart 1994. godine. No ni tada aerodrom nije otvoren. Otvaranje je prolongirano za 15. maj 1994. godine. Tek 28. februara 1995. godine, aerodrom je zvanično otvoren.

Aerodrom je imao 88 izlaza (gates), 17 km trake, 5 km pokretne trake, 3100 standardnih kolica i 450 velikih kolica, 4.267.200 metara žice, mrežu od više od 100 računala koji su kontrolirati kretanje kolica, 5.000 elektromotora, 2.700 fotostanica, 400 radio prijemnika i 59 laserskih uređaja.

06:54 PM 92

5.2.3. CASE STUDY: AERODROM U DENVERU (NASTAVAK) Problemi su pratili

izgradnju aerodorma od samog početka. Prema osnovnoj zamisli aerodrom je trebao imati automatizovano upravljanje prtljagom na cijelom aerodromu. Međutim, sistem se pokazao daleko kompleksnijim nego što je zamišljeno.

Ozbiljni softverski propusti su bili uzrok kašnjenja otvaranja aerodroma.

Prilikom testiranja torbe su se znale izgubiti, pogrešno usmjeriti, ispadati, što je uzrokovalo blokiranja sistema.

2005. taj sistem je otpisan i izbačen, te se vratilo na ručni sistem upravljanja prtljagom. Kašnjenje uzrokovano softverskim propustima imalo je za posljedicu utrošak dodatnih 560 miliona dolara.

06:54 PM 93

5.2.4. CASE STUDY: Y2K PROBLEM Nastupanje novog

milenijuma, tačnije 2000. godine, bilo je popraćeno softverskim propustom poznatim kao Problem 2000. godine, odnosno Y2K problem ili Y2K bug. Radilo se o problemu prikazivanja formata godine.

Ranije kompjuteri nisu imali dovoljno memorije, te su programeri, da bi uštedjeli memorijski prostor, format godine zapisivali samo sa zadnje dvije cifre. Prilikom nastupa 2000. godine, ona bi bila prikazana kao 00 što bi se odnosilo na godinu 1900.

Pretpostavljalo se da bi zbog toga moglo doći do grešaka u sistemima, otkazivanja sistema i drugog tako da je pokrenuta medijska kampanja koja bi trebala ukazati na taj problem.

Na rješavanje tog problema utrošeno je oko 1.200 milijardi dolara.

06:54 PM 94

5.2.5. CASE STUDY: PROPALE MISIJE NA MARS

Lansiranje Phobosa 1 (SSSR) 1988. g.

Phobos 1 lansiran je 7. jula 1988. Ova misija ostvarena je uz saradnju 14 zemalja s Rusijom, uključujući Švedsku, Švicarsku, Austriju, Francusku i Zapadnu Njemačku.

Misija Phobos 1 tekla je po planu dok 2. septembra 1988. nije došlo do prekida u komunikaciji.

Ustanovljeno je da je do prekida došlo zbog softverske greške.

Greška programera od samo jednog znaka dovela je do gašenja pogona za regulaciju visine pa je letjelica izgubila poziciju Sunca i baterije su joj se ispraznile.

06:54 PM 95

5.2.5. CASE STUDY: PROPALE MISIJE NA MARS (NASTAVAK)

25. septembar 1992. NASA je lansirala Mars Observer. Tri dana prije ulaska u orbitu Marsa, neobjašnjivo je izgubljen kontakt s letjelicom.

Nezavisna istraživanja pokazala su kako je do prekida komunikacija vjerojatno došlo zbog probijanja spremnika goriva te je letjelica automatski uključila sistem samoanalize i greškom prekinula kontakt.

Službeni izvještaj NASA-e tvrdi da tačan uzrok nije poznat, te da je moguće da je letjelica zbog greške u navigacijskom sistemu promašila tačnu putanju i sada je u orbiti Marsa.

NASA je na ovaj projekt potrošila 980 miliona dolara, iako nijedan od ciljeva misije nije izvršen.

06:54 PM 96

5.2.6. CASE STUDY: HUYGENSOV SUSRET S TITANOM

15. oktobra 1997. godine započela je misija Cassini–Huygens. Radilo se o raketi koja je lansirana u svemir. Raketa se sastojala od orbitera Casssini i sonde Huygens.

Cilj misije je bio proučavanje planeta Saturna i njegovih mjeseci (satelita).

Za taj projekat utrošeno je ukupno oko 3,27 milijarde američkih dolara.

Cassini je na Zemlju proslijedio ukupno 350 fotografija koje su predstavljale slike koje je Huygens snimio prilikom svoga spuštanja, kao i slike sa tla Titana, a dodatnih 350 je nepovratno izgubljeno zbog softverske greške na jednom od Cassinijevih prijemnika. Time je istraživanje i proučavanje svemira pretrpilo ogroman gubitak.

06:54 PM 97

5.2.7. CASE STUDY: ARIANE 5 1996. godine izvršene su

pripreme za lansiranje rakete Ariana 5. Ona je trebala odnijeti satelit u Zemljinu orbitu.

Raketa je lansirana, ali ubrzo su se pojavili problemi sa softverom koji su uzrokovali da raketa počne skretati sa svoje putanje samo 37 sekundi nakon lansiranja.

Kao sigurnosna mjera, pokrenut je program za samouništenje rakete.

Sistem Ariane 5 je ranije bio podvrgnut mnogim pregledima i testiranjima, međutim, i pored toga problem nije uočen.

On je bio u kodu koji je ponovo korišten u ranijem programu, prilikom lansiranja rakete Ariana 4 koja je imala različite uslove letenja u odnosu na Arianu 5.

Time je nanesena šteta u vrijednosti od 370 miliona američkih dolara.

06:54 PM 98

5.2.8. CASE STUDY: RAKETA PATRIOT

Tokom Zaljevskog rata 1990-tih u operaciji Pustinjska oluja korištena je sofisticirana tehnologija kako bi se rat brzo okončao. Između ostalog korištene su rakete Patriot za proturaketnu odbranu.

25. februara 1991. godine, raketni sistem Patriot koji je bio instaliran u Zahranu (Saudijska Arabija) nije detektovao i presreo raketu Scud. Iračka raketa je pogodila vojne barake. Posljedica toga je bila 28 poginulih američkih vojnika dok je 98 ranjeno.

Problem je bila greška na Patriotovom radaru i softveru za praćenje.

06:54 PM 99

5.2.9. CASE STUDY: SPACE SHUTTLE

9. oktobra 1981. godine planirano je lansiranje svemirskog broda Columbia. Međutim, ono je odgođeno. Razlog za to je bio izljevanje manje količine goriva. Trebalo je vremena da se problem otkloni. U međuvremenu, posada je odlučila da vrijeme iskoristi vježbajući na simulatoru.

Kada je posada uključila komandu za prekid misije, sva četiri redudantna kompjutera istovremeno su blokirala i postali potpuno neupotrebljivi. Svi dipsleji su postali bijeli prikazujući veliko „X“ i nisu se mogli pokrenuti.

Detaljnijom istragom otkriveno je da je do problema došlo kod procedure odgovorne za izbacivanje viška goriva u fazi pripreme za prijevremeno slijetanje. Kôd je sadržavao jedan pogrešno postavljen pokazivač koji se koristio u naredbi „computed GOTO“. To je dovelo da sistem istovremeno zakaže kod sva četiri redudantana sistema.

Daljnim provjerama softvera ustanovljeno je 17 sličnih softverskih grešaka u softveru za kontrolu leta.

06:54 PM 100

5.2.10. CASE STUDY: WINDOWS XP

Win XP je operativni sistem koji se pojavio 2001. godine. Predstavljao je veliki napredak u razvoju operativnih sistema. Međutim, i pored velikog truda i uloženih ogromnih financijskih sredstava greške su se dešavale.

Takav je bio slučaj sa ozbiljnim propustom koji je imao operativni sistem Win XP.

Naime, u pitanju je bila sigurnost. Propusti koji su napravljeni omogućavali su hakerima (krekerima) kontrolu nad operativnim sistemom. Tako je jedan ozbiljan sigurnosni propust u Internet Exploreru hakerima omogućavao preuzimanje kontrole nad računalima s operativnim sistemima Windows XP i Windows 2003 Server.

06:54 PM 101

5.3. STATISTIČKI PREGLED NEUSPJELIH PROJEKATA

1) The OASIG istraživanje, 2) The Conference Board

istraživanje, 3) The Standish Group

istraživanje – The CHAOS Report,

4) KPMG (Velika Britanija) istraživanje,

5) The Robbins-Gioia Survey

06:54 PM 102

U prosjeku 80-90% investicija ne ostvaruje očekivane specifikacije (karaktersitke), a razlozi su rijetko tehničke prirode.

U prosjeku oko 80% novih sistema isporučeno je kasno ili je prekoračen budžet.

Procenat neuspjelih projekata u prosjeku je preko 40%, a djelimično uspjelih oko 40%.

U prosjeku 10-20% sistema je implemenitirano i zadovoljilo je sve kriterije uspješnosti.

06:54 PM 103

6. MJERE, METODE I PRIJEDLOZI ZA SMANJENJE RIZIKA I NEUSPJEHA U SOFTVERSKOM INŽENJERINGU

1) mjere koje treba poduzeti s ciljem smanjenja rizika neuspjeha

2) izbjegavanje mjera koje mogu povećati rizik neuspjeha

3) mjere koje podstiču investiranje u softverski inženjering i njegov razvoj

06:54 PM 104

6.1. MJERE KOJE TREBA PODUZETI S CILJEM SMANJENJA RIZIKA NEUSPJEHA

1) angažovati kvalitetnog projekt menadžera ili konsultatnsku kuću

2) definisati karakteristike uspješnosti određenog projekta

3) napisati specifikacije prije kodiranja i držati ih aktuelnim

4) planirati nepredviđene troškove 5) rješavati probleme bez odlaganja i prema

prioritetima 6) implementirati modul rizika 7) identifikovati propuste u ranoj fazi 8) razumjeti korisnika i njegove potrebe 9) inspekcije 10) predviđanje i optimizacija

06:54 PM 105

6.1.1. ANGAŽOVATI KVALITETNOG PROJEKT MENADŽERA ILI KONSULTANTSKU KUĆU

Ova mjera smanjuje rizik lošeg menadženta, rizik prekoračnja vremenskih i financijskih resursa, rizik nekoordinacije među timovima (subjektima) uključenim u razvoj i realizaciju softvera (...). Pošto je jedna od dužnosti projekt menadžera upravljanje rizicima, time se mogućnost neuspjeha projekta zbog drugih rizika smanjuje ili uklanja.

06:54 PM 106

6.1.2. DEFINISATI KARAKTERISTIKE USPJEŠNOSTI ODREĐENOG PROJEKTA

Primjenom ove mjere smanjuje se rizik neuspjeha projekta, postaju jasniji ciljevi projekta, može se ustanoviti u kojem smjeru ide projekat, detektovati eventualna odstupanja, a samim tim izvršiti i pravovremene korekcije.

06:54 PM 107

6.1.3. NAPISATI SPECIFIKACIJE PRIJE KODIRANJA I DRŽATI IH AKTUELNIM

Specifikacije su tu kako bi projekat tekao glatko.

Jednostavan način da se smanje troškovi razvoja softvera je napraviti veliki posao u fazi projektiranja i dokumentovati pojedinosti, odnosno specifikacije tako da svako u projektnom timu zna šta se očekuje.

Ukoliko bi se to činilo u fazi kodiranja, to bi povećalo rizik neuspjeha.

06:54 PM 108

6.1.4. PLANIRATI NEPREDVIĐENE TROŠKOVE

Primjenom ove mjere izbjegava se rizik od toga da projekat u nekoj fazi „zakoči“ zbog nepredviđenih okolnosti, problema, stvari za kojima se ukazala potreba tek u nekoj određenoj fazi razvoja softverskog projekta, nedostatka financijskih sredstava.

06:54 PM 109

6.1.5. RJEŠAVATI PROBLEME BEZ ODLAGANJA I PREMA PRIORITETIMA

Primjenom ove mjere izbjegava se rizik od (lančanog) gomilanja problema i umanjuju troškovi koji bi bili daleko veći ukoliko bi se otklanjali nakon faze izrade softverskog projekta.

Pored toga prvo se rješavaju problemi koji imaju najveći negativan utjecaj i predstavljaju najveću prijetnju po softverski projekat što umanjuje rizik davanja prednosti rješavanju manje važnih problema nad onim važnijim koji bi, u međuvremenu, mogli ozbiljno ugroziti softverski projekat.

06:54 PM 110

6.1.6. IMPLEMENTIRATI MODUL RIZIKA

Softverski projekat bi trebao imati implementiran modul rizika koji se sastoji od nekoliko segmeneta koji će biti elaborirani kroz sljedeće teme: 1) identifikovati potencijalni rizik, 2) kvantifikovati veličinu rizika, 3) analizirati najveće prijetnje za

projekt, 4) pravovremeno odgovoriti na najveće

prijetnje, 5) smanjiti neizvjestnost.

06:54 PM 111

6.1.6. IMPLEMENTIRATI MODUL RIZIKA (NASTAVAK)

Jedna od strategija za smanjenje neizvjesnosti je da se ima u vidu da se mogu desiti nepredvidive stvari.

Pošto se ne zna šta bi se moglo desiti, ne može se planirati određeno rješenje ili strategija rješavanja problema, ali se zato treba imati u vidu i praviti rezervni plan ili planove, u slučaju da dođe do nekih nepredvidih okolnosti vezanih za ljudske, vremenske i financijske resurse.

06:54 PM 112

6.1.7. IDENTIFIKOVATI PROPUSTE U RANOJ FAZI Primjenom ove mjere smanjuje se

rizik neuspjeha, jer se naknadne promjene svode na minimum što umanjuje eventualne greške i nefunkcionalnost programa.

Isto tako, ako promjena košta jedan dolar da se uradi u fazi projektiranja, ista promjena će koštati 10 dolara u fazi kodiranja i više od 100 dolara nakon što je softver u proizvodnji.

06:54 PM 113

6.1.8. RAZUMJETI KORISNIKA I NJEGOVE POTREBE

Da bi projekat bio što uspješniji važno je razumijeti potrebe korisnika. U nekim slučajevima korisnik ne zna najbolje objasniti kakve karakteristike softvera su mu potrebne ili se desi da prilikom opisa specifikacija korisnik ima jednu viziju kako bi to trebalo da izgleda dok vođa projekta (ili druga odgovorna osoba) ima posve drugačiju.

Nesporazumi se mogu javiti i zbog kulturnih, vjerskih, profesionalnih, ali i drugih razloga.

06:54 PM 114

6.1.9. INSPEKCIJE

Inspekcije imaju pozitivan efekat, jer poboljšavaju produktivnost, kvalitet i stabilnost projekta.

S obzirom na to, svaki projekat bi trebao posvetiti maksimalnu pažnju inspekcijama.

Inspekcije predstavljaju preventivno djelovanje da bi se spriječili eventulani propusti i greške.

06:54 PM 115

6.1.10. PREDVIĐANJE I OPTIMIZACIJA

Predviđanje i optimizacija predstavljaju mjeru koja omogućuva predviđanje različitih situacija i rizičnih događaja, kao i traženje najpovoljnijih rješenja problema. Optimizacija predstavlja najbolje rješenje za određeni problem.

Tom DeMarco slikovito ilustruje primjer predviđanja i optimizacije, pa kaže:

„1. Šansa da to dostavite (završite) do januara sljedeće godine je nula.

2. Moja pretpostavka je da će to biti gotovo oko 1. aprila.

3. Međutim, da biste bili bar 50% sigurni, bolje je najaviti da će to biti za 1. maj ili kasnije.

4. Da bi bili 100% sigurni da ćete to završiti, morali biste najaviti isporuku krajem iduće godine.“

06:54 PM 116

6.2. IZBJEGAVANJE MJERA KOJE MOGU POVEĆATI RIZIK NEUSPJEHA

1) uključivanje ljudi u projekat koji kasni

2) odgađanje utvrđivanja problema

3) postavljanje preambicioznih ciljeva i rokova

4) pretjerivanje s planiranjem prevelikog ili premalog budžeta

06:54 PM 117

6.2.1. UKLJUČIVANJE LJUDI U PROJEKAT KOJI KASNI

06:54 PM 118

6.2.2. ODGAĐANJE UTVRĐIVANJA PROBLEMA

Što se problem kasnije utvrdi, posljedice koje on može izazvati su daleko veće nego da je to urađeno ranije. Međutim, i pored toga, praksa govori da ima dosta slučajeva kada se svjesno ignoriraju problemi ili se odgađa njihovo rješavanje. Razlozi tome mogu biti različiti. Neki od njih su:minimiziranje problema,ostavljanje za poslije,traženje krivca,dezorijentiranost u izboru prioriteta za rješvanje

problema,neredovne inspekcije koje bi u ranoj fazi detektovale i

identifikovale problem i sl.

06:54 PM 119

6.2.3. POSTAVLJANJE PREAMBICIOZNIH CILJEVA I ROKOVA

Preambiciozni ciljevi predstavljaju ciljeve koje realno nije moguće ostvariti ili ih je moguće ostvariti, ali uz daleko veća ulaganja u softverski projekat, daleko duži vremenski period i sl.

Preambiciozini rokovi predstavljaju prekratke vremenske rokove za realizaciju softverskog projekta, odnosno najavu završetka softverskog projekta do određenog datuma za koji se, obično, ispostavi ili da je bio prekratak ili se desi nešto nepredviđeno tako da se mora pomjerati.

06:54 PM 120

6.2.4. PRETJERIVANJE S PLANIRANJEM PREVELIKOG ILI PREMALOG BUDŽETA

Planiranje premalog budžeta predstavlja planiranje budžeta koji nije u stanju da podmiri troškove softverskog projekta tako da u određenoj fazi razvoja dolazi do zastoja zbog nedostatke financijskih sredstava.

Planiranje pretjeranog budžeta opet može biti uzrok za odustanje od investiranja u softverski projekat u samome startu. Tada investitor počinje tražiti alternativna rješenja.

06:54 PM 121

6.3. MJERE KOJE PODSTIČU INVESTIRANJE U SOFTVERSKI INŽENJERING I NJEGOV RAZVOJ

1) donošnje pravnih regulativa koje regulišu ovaj sektor

2) razvoj ljudskih potencijala

3) smanjenje stope softverskog piratstva.

06:54 PM 122

6.3.1. DONOŠNJE PRAVNIH REGULATIVA KOJE REGULIŠU OVAJ SEKTOR

Ukoliko se donesu odgovarajuće i potrebne pravne regulative, zakoni i propisi, softverskoj industriji će se obezbjediti jedan siguran ambijent za njen rast i razvoj.

U nedostatku toga, nastaje nesigurnost i velik rizik za ulaganja u softversku industriju, te se investitori ne usuđuju riskirati i svoja sredstva preusmjeravaju tamo gdje su bolje pravno i zakonski zaštićeni.

06:54 PM 123

6.3.2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Da bi se to postiglo potrebno je organizovati posebne studijske odsjeke, organizovati stručne seminare i naučne konferencije o softverskom inženjeringu, formirati tehnološke parkove, kao i sve drugo što će doprinijeti širenju znanja o softverskom inženjeringu i privući mlade naraštaje da mu se posvete.

06:54 PM 124

6.3.2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA (NASTAVAK)

Međutim, za razvoj ljudskih potencijala nije dovoljno samo navedeno, nego je potrebno stimulisati razvoj novih stručnjaka, privuči ih, motivisati ih.

Ukoliko neki student softverskog inženjeringa, ne može da se zaposli kao softverski inženjer, nego kao, na primjer, profesor matematike u srednoj školi, to djeluje destimulirajuće kako za tu osobu, tako i za nove studente koji biraju taj smjer.

Tada se, obično, deševa da ti stručnjaci traže posao u drugim zemljama i tamo sa sobom odnose svoj trud i znanje, ali ne rijetko i nove ideje i nova inovativna rješenja.

06:54 PM 125

6.3.3. SMANJENJE STOPE SOFTVERSKOG PIRATSTVA

Vjeruje se da su SAD država sa najnižom stopom piratskog softvera koja iznosi 20%. I pored toga, ona ima najveće gubitke čiji iznos dostiže 9,1 milijardu dolara.

Za razliku od SAD-ea, podaci o stopi piratstva u BiH su poražavajući. Tako prema jednom istraživanju stopa nelegalnog softvera instaliranog na personalne računare u Bosni i Hercegovini, u 2008. godini, smanjila se sa 68% za dodatnih 1% u odnosu na godinu ranije i iznosi 67%. Ukupni gubitak IT industrije u BiH, koji je posljedica softverskog piratstva, iznosi 15 miliona američkih dolara u 2008. godini.

06:54 PM 126

6.3.3. SMANJENJE STOPE SOFTVERSKOG PIRATSTVA (NASTAVAK)

Istovremeno na drugoj strani, procjenjuje se, da je američka softverska industrija doprinijela suficitu od 36 milijardi američkih dolara u SAD-trgovinskom bilansu u 2008. godini, i to u vrijeme ekonomske krize.

U toku 2010. i 2011. godine stanje u BiH se neznatno popravilo, tako da je stopa softverskog piratstva pala sa 67% na 66%.

06:54 PM 127

7. ZAKLJUČAK

U ovom radu daju se odgovori na pitanja koja su postavljena na samom početku, tačnije na pitanja: Koji su ključni ciljevi i zadaci softverskog

inženjeringa? Šta se podrazumijeva pod uspješnim

softverom/softverskim projektom? Kako poboljšati uspješnost softverskog projekta? Koje su najčešće prijetnje uspjehu softverskog

inženjeringa koje se direktno odražavaju i dovode u pitanje isplativost investiranja u njega?....

06:54 PM 128

7. ZAKLJUČAK (NASTAVAK)

Rizici investiranja u softverski inženjering su uzajamno vezani za rizike s kojima se suočava softverski inženjering, odnosno rizike koji prijete uspjehu softverskog projekta.

Samim tim, ako propadne softverski projekat, propadaju i investicije uložene u njega. Ako softverski projekat doživi neuspjeh i investicija u njega doživljava neuspjeh.

06:54 PM 129


Može se konstatovati da investiranje u softverski inženjering sa sobom povlači mnoge rizike.

Ti rizici mogu imati negativan utjecaj na uspjeh softverskog projekta, a samim tim i na investiciju koja je uložena u njega.

Štete koje rizični događaji mogu imati kreću se od neznatne, pa do neprocjenjive.

One mogu biti kako materijalne, tako i nematerijalne, mogu predstavljati opasnost po čovjekovo zdravlje i život, nove spoznaje i dr.

06:54 PM 130


Večina rizičnih događaja može se predvidjeti, indentifikovati, klasifikovati i kvantifikovati.

Shodno tome može se i upravljati rizicima, odnosno mogu se odrediti pravovremene i adekvatne mjere i postupci.

Time se povećava uspjeh softverskog projekta, kao i uspjeh investicije uložene u njega, jer svaki neuspjeh softverskog projekta podrazumijeva i propadanje financijskih ulaganja u njega.

06:54 PM 131


Na osnovu idetifikacije, klasifikacije i kvanitifikacije rizika i rizičnih događaja mogu se definisati mjere koje treba poduzeti s ciljem smanjenja rizika neuspjeha, mjere koje treba izbjegavati, jer mogu povećati rizik neuspjeha, kao i mjere koje podstiču investiranje u softverski inženjering i njegov razvoj.

06:54 PM 132


Na kraju može se konstatovati da je na osnovu ranije navedenih saznanja o rizicima koji prijete softverskom projektu i investiranju u softverski inženjering, moguće definisati mjere i aktivnosti čijom bi primjenom došlo do smanjenja rizika neuspjeha softverskog softverskog projekta, a samim tim i do maksimalnog smanjenja rizika investiranja u softverski inženjering.

Takođe se može konstatovati da je za neuspjeh softverskog projekta, odogovoran određen, veći ili manji, broj ljudi dok je za neuspjeh softverske industrije u velikoj mjeri odgovorna država koja kroz svoje institucije, zakone, pravne regulative i propise i sprovođenjem istih u praksi mora obezbjediti pogodno tlo za njen rast i razvoj. Jednom rječju mora zaštititi softversku industriju, u protivnom, ona će tražiti pogodno tlo za svoj rast i razvoj negdje drugo.

06:54 PM 133

06:54 PM 134

HVALA V

AM

NA PAŽNJI

RIZICI INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING I CIJENA NJEGOVOG NEUSPJEHA

Documents

Transcript of RIZICI INVESTIRANJA U SOFTVERSKI INŽENJERING I CIJENA NJEGOVOG NEUSPJEHA