Rijeke i riječni segmenti od BROŠURA 2014 BROŠURA Put...

2
Područje Dinarskog luka koje obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju svjetski je značajna regija biološke raznolikosti čije rijeke i s njima povezane močvare i podzemne vode pružaju bogata staništa brojnim biljnim i životinjskim endemskim vrstama. Rijeke su temelj zdravog okoliša jer pružaju niz važnih usluga opskrbe (voda za piće i navodnjavanje, izvor hrane i energije te resurs za različite gospodarske djelatnosti) i regulacije (pročišćavanje, uravnoteživanje i obnavljanje zaliha podzemnih voda, sprječavanje zaslanjivanja, ublažavanje poplava, transport i zadržavanje sedimenata) te podržavaju funkcije slatkovodnih ekosustava (kruženje hranjivih tvari, primarna proizvodnja, održavanje biološke raznolikosti). One također ljudima pružaju i raznovrsne kulturne usluge: rekreacijske mogućnosti, estetske i duhovne vrijednosti. Sve ekološke usluge koje ti dobro očuvani slatkovodni sustavi daju čovjeku i prirodi ugrožene su prevladavajućim trendom izgradnje novih hidroelektrana u zemljama Dinarskog luka. Put prema održivoj hidroenergiji u Dinarskom luku Rijeka Vjosa, Albanija © Goran Šafarek WWF-Canon Slatkovodna oaza ugrožena hidroenergijom BROŠURA 2014 Hidroenergija kao održivi izvor energije Nepromišljeno iskorištavanje rijeka danas imat će značajan štetni utjecaj na ljude, prirodu i gospodarstvo u budućnosti. Zemlje Dinarskog luka - sa svojom širokom mrežom dobro očuvanih rijeka - u jedinstvenom su položaju osigurati dugoročno očuvanje egzistencije ljudi i zdrav okoliš za njihov život. WWF smatra da bi se razvoj hidroenergetike trebao razmatrati u sklopu održive energetske politike i realizirati u skladu s međunarodno priznatim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Postojeća, neučinkovita hidroenergetska postrojenja potrebno je obnoviti kako bi se povećala njihova proizvodnja i smanjio nepovoljan utjecaj na okoliš, prije razmatranja izgradnje novih hidroelektrana. Nova bi se postrojenja smjela graditi samo izvan slatkovodnih područja visokog ekološkog značaja. Pažljivim planiranjem zemlje Dinarskog luka izbjeći će značajne troškove u budućnosti, učeći na primjeru brojnih europskih zemalja koje izdvajaju velike svote novca za projekte obnove na rijekama koje su uništene lošim planiranjem i gospodarenjem. Postojeća hidroenergetska postrojenja i povezana infrastruktura desetljećima su stara te generiraju velike gubitke energije u proizvodnji i prijenosu i gubitke bioraznolikosti koji se mogu izbjeći. Petra Remeta Stručna savjetnica za vode i energetiku WWF Mediteran [email protected] Bojan Stojanović Komunikacije za pitanja voda WWF Mediteran [email protected] croatia.panda.org mediterranean.panda.org Kontakti BROŠURA 2014 © 1986. Panda simbol WWF-a – World Wide Fund For Nature ® “WWF” zaštićeni je znak WWF-a MEDITERRANEAN.PANDA.ORG MED Zašto smo ovdje www.panda.org/mediterranean Da zaustavimo degradaciju okoliša i izgradimo budućnost u kojoj će ljudi živjeti u skladu s prirodom. © ANDRIJA VRDOLJAK / WWF-CANON WWF poziva vlade zemalja Dinarskog luka, potencijalne investitore i financijske institucije da slijede ili u svojim zahtjevima uvjetuju ove smjernice za nove hidroenergetske zahvate: Povećati učinkovitost postojeće energetske infrastrukture prije planiranja novih izvora energije. Osmisliti održivu energetsku politiku koja će uravnotežiti ekološke, gospodarske i socijalne aspekte i koja će se zasnivati na kombinaciji različitih obnovljivih izvora energije sukladno stručno utemeljenoj procjeni nacionalnog potencijala obnovljivih izvora energije. Poboljšati postojeća postrojenja (tehnička i ekološka poboljšanja) prije planiranja novih hidroenergetskih kapaciteta. Poštivati zone isključenja za razvoj hidroenergije, uzimajući u obzir utjecaje na razini riječnog sliva. Implementirati cjelovite mjere ublažavanja, a posebno u smislu ugrađivanja režima ekološki prihvatljivog protoka i prolaza za ribe u projekte hidroelektrana (postojećih i planiranih). Održiva hidroenergija u praksi Rijeke i riječni segmenti od iznimnog značaja za Hrvatsku © WWF MEDITERRANEAN " " Osijek Slavonski Brod Drava Vuka Bosut Karašica Dunav Kupa Mirna Dragonja Rječina Raša Kupa Glina Orljava Orljava Londža Radlovačka r. Voćinska r. Una Una Zrmanja Krupa Lika Jadova Gacka Krbavica Krbava Jezero Kruščica Plitvička jezera Krka Čikola Cetina Cetina Neretva Korana Mrežnica Dobra Dretulja Dobra Sava Sava Sava Sunja Maja Sava Sava Lonja Krapina Sutla Bednja Pakra V. Strug Bijela Ilova Toplica Česma Drava Drava Mura Varaždin Tuzla Zenica Banja Luka Zadar Pula Šibenik Bihać Sarajevo Mostar Dubrovnik Split Zagreb Rijeka Karlovac Najočuvaniji riječni segmenti Riječni segmenti važni za kontinuitet toka Ostali vrednovani riječni segmenti Hidrotehnički objekti za zadržavanje voda Iz publikacije Rijeke: linije života Dinarskog luka: Očuvanje najvrjednijih rijeka jugoistočne Europe, WWF Mediteran 2014. http://awsassets.panda.org/downloads/rijeke_linije_ivote_dinarskog_luka.pdf

Transcript of Rijeke i riječni segmenti od BROŠURA 2014 BROŠURA Put...

  • Područje Dinarskog luka koje obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju svjetski je značajna regija biološke raznolikosti čije rijeke i s njima povezane močvare i podzemne vode pružaju bogata staništa brojnim biljnim i životinjskim endemskim vrstama. Rijeke su temelj zdravog okoliša jer pružaju niz važnih usluga opskrbe (voda za piće i navodnjavanje, izvor hrane i energije te resurs za različite gospodarske djelatnosti) i regulacije (pročišćavanje, uravnoteživanje i obnavljanje zaliha podzemnih voda, sprječavanje zaslanjivanja, ublažavanje poplava, transport i zadržavanje sedimenata) te podržavaju funkcije slatkovodnih ekosustava (kruženje hranjivih tvari, primarna proizvodnja, održavanje biološke raznolikosti). One također ljudima pružaju i raznovrsne kulturne usluge: rekreacijske mogućnosti, estetske i duhovne vrijednosti. Sve ekološke usluge koje ti dobro očuvani slatkovodni sustavi daju čovjeku i prirodi ugrožene su prevladavajućim trendom izgradnje novih hidroelektrana u zemljama Dinarskog luka.

    Put prema održivoj hidroenergiji u Dinarskom luku

    Rijeka Vjosa, Albanija © Goran Šafarek WWF-Canon

    Slatkovodna oaza ugrožena hidroenergijom

    BROŠURA

    2014

    Hidroenergija kao održivi izvor energijeNepromišljeno iskorištavanje rijeka danas imat će značajan štetni utjecaj na ljude, prirodu i gospodarstvo u budućnosti. Zemlje Dinarskog luka - sa svojom širokom mrežom dobro očuvanih rijeka - u jedinstvenom su položaju osigurati dugoročno očuvanje egzistencije ljudi i zdrav okoliš za njihov život. WWF smatra da bi se razvoj hidroenergetike trebao razmatrati u sklopu održive energetske politike i realizirati u skladu s međunarodno priznatim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Postojeća, neučinkovita hidroenergetska postrojenja potrebno je obnoviti kako bi se povećala njihova proizvodnja i smanjio nepovoljan utjecaj na okoliš, prije razmatranja izgradnje novih hidroelektrana. Nova bi se postrojenja smjela graditi samo izvan slatkovodnih područja visokog ekološkog značaja. Pažljivim planiranjem zemlje Dinarskog luka izbjeći će značajne troškove u budućnosti, učeći na primjeru brojnih europskih zemalja koje izdvajaju velike svote novca za projekte obnove na rijekama koje su uništene lošim planiranjem i gospodarenjem.

    Postojeća hidroenergetska

    postrojenja i povezana infrastruktura

    desetljećima su stara te generiraju velike gubitke

    energije u proizvodnji i prijenosu i gubitke

    bioraznolikosti koji se mogu izbjeći.

    Petra RemetaStručna savjetnica za vode i energetikuWWF [email protected]

    Bojan StojanovićKomunikacije za pitanja vodaWWF [email protected]

    croatia.panda.org mediterranean.panda.org

    Kontakti

    BROŠURA 2014

    © 1986. Panda simbol WWF-a – World Wide Fund For Nature ® “WWF” zaštićeni je znak WWF-a

    MEDITERRANEAN.PANDA.ORGMED

    Zašto smo ovdje

    www.panda.org/mediterranean

    Da zaustavimo degradaciju okoliša i izgradimo budućnost u kojoj će ljudi živjeti u skladu s prirodom.

    © A

    nd

    rijA

    Vr

    do

    ljAk

    / WW

    F-cA

    no

    n

    WWF poziva vlade zemalja Dinarskog luka, potencijalne investitore i financijske institucije da slijede ili u svojim zahtjevima uvjetuju ove smjernice za nove hidroenergetske zahvate:

    • Povećatiučinkovitostpostojeće energetske infrastrukture prije planiranja novih izvora energije.

    • Osmislitiodrživuenergetskupolitikukoja će uravnotežiti ekološke, gospodarske i socijalne aspekte i koja će se zasnivatinakombinacijirazličitihobnovljivihizvoraenergije sukladno stručno utemeljenoj procjeni nacionalnog potencijala obnovljivih izvora energije.

    • Poboljšatipostojećapostrojenja (tehnička i ekološka poboljšanja) prije planiranja novih hidroenergetskih kapaciteta.

    • Poštivatizoneisključenjaza razvoj hidroenergije, uzimajući u obzir utjecaje na razini riječnog sliva.

    • Implementiraticjelovitemjereublažavanja,a posebno u smislu ugrađivanja režima ekološki prihvatljivog protoka i prolaza za ribe u projekte hidroelektrana (postojećih i planiranih).

    Održiva hidroenergija u praksiRijeke i riječni segmenti od iznimnog značaja za Hrvatsku

    © W

    WF M

    Ed

    iTEr

    rA

    nE

    An

    "

    "

    Osijek

    Slavonski Brod

    Drava

    Vuka

    Bosut

    Karašica

    Dunav

    Kupa

    Mirna

    Dragonja Rječina

    Raša

    Kupa

    Glina Or

    ljava

    OrljavaLondž

    a

    Radlova

    čka r.

    Voćinska r.

    Una

    Una

    Zrmanja

    Krupa

    Lika

    Jadova

    Gacka

    Krbavica

    Krbava

    JezeroKruščica

    Plitvička jezera

    Krka

    Čikola

    Cetina

    Cetina

    Neretva

    Korana

    Mrežnica

    Dobr

    a

    Dretulja

    Dobra

    Sava

    Sava

    Sava

    SunjaMaja

    Sava

    Sava

    Lonja

    Krapina

    Sutla

    Bednja

    PakraV. Strug

    Bijela

    Ilova

    Toplica

    Česma

    Drava

    Drava

    Mura

    Varaždin

    Tuzla

    Zenica

    Banja Luka

    Zadar

    Pula

    Šibenik

    Bihać

    Sarajevo

    Mostar

    Dubrovnik

    Split

    Zagreb

    Rijeka

    Karlovac

    Najočuvaniji riječni segmentiRiječni segmenti važni za kontinuitet tokaOstali vrednovani riječni segmenti Hidrotehnički objekti za zadržavanje voda

    Iz publikacije Rijeke: linije života Dinarskog luka: Očuvanje najvrjednijih rijeka jugoistočne Europe, WWF Mediteran 2014.

    http://awsassets.panda.org/downloads/rijeke_linije_ivote_dinarskog_luka.pdf

  • Močvare rijeke Neretve u Hrvatskoj © Andrija Vrdoljak WWF-Canon

    Ured Mediteranskog programa WWF-a je 2014. godine u suradnji s relevantnim institucijama za zaštitu okoliša u zemljama Dinarskog luka proveo znanstvenu analizu 296 rijeka u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori (ukupna duljina analiziranih rijeka iznosi 13.278 km).

    Analiza je pokazala da je razina cjelovitosti riječne mreže Dinarskog luka izrazito visoka te da su mnoge rijeke još uvijek u vrlo dobrom ili dobrom stanju. Ukupna duljina tih iznimnih dijelova rijeka iznosi 8.739 km, što obuhvaća 66% ukupne duljine analiziranih rijeka. Zemlja s najvišim postotkom očuvanih rijeka je Crna Gora sa 76% iznimnih rijeka (898 km), za njom slijede Hrvatska sa 73% (3.301 km), Bosna i Hercegovina sa 60% (2.632 km) i Albanija s također 60% (1.907 km).

    Karta izrađena na temelju tih rezultata pokazuje koje su rijeke i riječni segmenti najvrjedniji. Na temelju toga trebale bi se utvrditi zone isključenja za hidroenergetske zahvate kao idući korak u provedbi Smjernica ICPDR-a.

    WWF će nastaviti surađivati s relevantnim državnim institucijama kako bi pomogao pri definiranju tih zona isključenja i pridonio njihovoj potpunoj i cjelovitoj zakonskoj zaštiti2.

    Određivanje zona isključenja u Dinarskom luku

    2Više pojedinosti možete pronaći u WWF-ovoj publikaciji Rijeke: linije života Dinarskog luka na adresi http://

    awsassets.panda.org/downloads/rijeke_linije_ivote_dinarskog_luka.pdf

    “Smjernice ICPDR-a po prvi puta jasno naznačuju kako se može postići održiva hidroenergetika konkretno u kontekstu

    Jugoistočne Europe danas i, što je vrlo važno, na to su se u jednakoj mjeri obvezali tijela vlasti, privatni sektor i nevladine

    udruge za zaštitu okoliša.”

    Irene Lucius, voditeljica odjela za politiku i zelenu ekonomiju

    u WWF-ovom Dunavsko-karpatskom programu

    Zone isključenja su područja koja nisu prikladna za nove

    hidroenergetske zahvate. Definirane i kartirane na znanstveno utemeljenim

    kriterijima na razini cijeloga sliva, njihova zaštita treba

    postati zakonski obvezujuća.

    Nakon provedbe nacionalne kampanje “Planinske rijeke: posljednja prilika” koju je 2013. pokrenuo WWF u Rumunjskoj, a koja je mobilizirala ribare, istraživače, akademsku zajednicu i eko-turističke udruge, 20.000 ljudi potpisalo je peticiju za zaustavljanje odobravanja projekata malih hidroelektrana prema postojećim zakonima.

    Kao rezultat toga potpisan je Memorandum o razumijevanju između izaslanika Ministarstva za vodno gospodarstvo, šumarstvo i ribarstvo i WWF-a s ciljem usklađivanja rumunjskog zakonodavstva sa zakonima Europske unije te kako bi se odredile zone isključenja u kojima gradnja malih hidroelektrana ne bi bila dozvoljena ili bi bila jako ograničena. Ministarstvo je privremeno obustavilo postupak odobravanja novih hidroenergetskih zahvata i osnovalo zajedničku radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka iz vlade i civilnog društva za razvoj dodatnih kriterija za izgradnju hidroenergetskih postrojenja i propisivanje zona isključenja.

    Ono što je važno za sljedeće programsko razdoblje jest da je novi Sporazum o partnerstvu između Rumunjske i Europske komisije isključio mogućnost financiranja malih hidroelektrana iz fondova Europske unije do 2020.

    Primjer malih hidroelektrana u Rumunjskoj

    Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav i načela održive hidroenergetike

    1Detaljni pregled preporuka ICPDR-a možete pronaći na stranici Smjernica za održivu hidroenergetiku u

    Dunavskom slivu na adresi http://www.icpdr.org/main/activities-projects/hydropower.

    Nacionalni park Sutjeska (BiH) u kojem je planirana izgradnja nekoliko malih hidroelektrana © Đorđije Milanović

    IzraduSmjernicazaodrživuhidroenergetikuuDunavskomslivu potakli su ministri ugovornih stranki Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav (DRPC), tražeći skup smjernica za održiv, uravnotežen i integrirani pristup razvoju i korištenju hidroenergije. Dokument je pripremila Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) u širokom participativnom procesu u kojem su sudjelovali predstavnici vlada (sektori energetike i okoliša), hidroenergetski sektor, nevladine udruge i znanstvena zajednica.

    Smjernice ICPDR-a daju sveobuhvatne preporuke osmišljene kao potpora pravovremenom postizanju ciljeva obnovljivih izvora energije uz istovremeno ispunjavanje ciljeva zaštite okoliša i gospodarenja vodama.

    Ugovorne zemlje Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav prihvatile su Smjernice i sukladno tome bi trebale omogućiti njihovu provedbu kroz vlastite nacionalne zakonodavne okvire. Ključne preporuke Smjernica su sljedeće:

    • razmotriti ekološke, socijalne i gospodarske čimbenike projekata na uravnotežen način,

    • provesti strateško planiranje putem procjene na dvije razine: regionalnoj razini, na kojoj se određuju riječni segmenti na kojima je izgradnja hidroenergetskih objekata zakonski zabranjena (zone isključenja) ili bi se trebala izbjegavati (manje pogodne i nepogodne zone); te razini projekta, na kojoj se procjenjuje utjecaj određenog projekta u razmjerima čitavog sliva,

    • osigurati ekološki prihvatljiv protok i migraciju riba kao primarne mjere ublažavanja za održavanje i poboljšanje ekološkog statusa voda1.

    WWF preporučuje dva važna alata za osiguranje održivosti novih hidroenergetskih postrojenja koja se lako mogu primijeniti u cijeloj regiji:

    • SmjernicezaodrživuhidroenergetikuuDunavskomslivuMeđunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) i

    • KartarijekairiječnihsegmenataodiznimnogznačajazaDinarskilukizrađena uz podršku WWF-a.

    Budući se temelje na načelima održivosti, ovi alati nude ujednačeni, sveobuhvatni i holistički pristup smještanju i izgradnji hidroelektrana. Namijenjeni su nadležnim javnim i državnim tijelima, ali su isto tako važni za potencijalne investitore i financijske institucije, nevladine udruge i zainteresiranu javnost.

    Potpuna implementacija ovog pristupa – kako u planiranju, tako i u izgradnji novih hidroenergetskih kapaciteta – osigurala bi održivi razvoj hidroenergetskog potencijala i zaštitu najznačajnijih rijeka i riječnih segmenata ne samo u pojedinačnim zemljama, već i u Dinarskom luku kao cjelini.

    Alati za održivu hidroenergiju

    Prolazi za ribe projektirani u brane omogućuju autohtonim vrstama prolaz do mrijestilišta.

    Ekološki prihvatljiv protok oponaša prirodni protok u smislu balansiranja količine, kvalitete i vremena protoka vode uzimajući u obzir stvarne potrebe ekosustava i zajednica koje se nalaze nizvodno.

    Rijeke: linije života Dinarskog luka

    80 analiziranih rijeka

    ukupna duljina rijeka 4.522 km

    73% ukupne duljine analiziranih rijeka je iznimno (3.301 km) ukupna površina sliva

    oko 69.092 km²

    Očuvanje najvrjednijih rijeka jugoistočne Europe