Rijec urednikaJoJ, tih trendesettera!

Preturaju}i davno ostavljene stvari nedavno naletim na ~uveni nirvanin album Nevermind. Njihov doprinos glazbi je neosporan i danas (tako }e uvijek i biti), al’ problem je {to sam se svojevremeno lo`io na sve {to su Nirvana i Kurt Cobain donosili. Tako sam bezrazlo`no furao suicid, mrzio sve {to di{e, nepotrebno klo{ario po parkovima i prosvjedovao gla|u (naravno, ~im bi mama i tata zamakli, zarovio bih se u fri`ider). Zbog ~ega? Istinskog motiva nije bilo, al’ tad je bilo pravo trendy slijediti Kurta. Nisam bio jedini. Sad kad razmislim, bez obzira koliko je svojim rije~ima i notama zadu`io cjelokupni svijet glazbe, ba{ nema smisla oduzeti sebi `ivot u 27. godini `ivota.

Hipoteti~ki, da je Kurt `iv i da imam priliku, rek’o bih mu; Halo ba, Kurte, `ivot je lijep. De, hajd’ sad malo pro~itaj 7. broj Preventeena, i saznaj kako prevazi}i lo{e trendove, biti svoj i od trendsettera uzeti samo najbolje. I, fino, kad pro~ita{ tekstove na{ih preventeenovaca prona|i vremena da senda{ mail zahvale NARKO NE-u, Kruhu sv. Ante i INFOHOUSE-u, jer da nije njihove logisti~ke i savjetodavne pomo}i ne bi bilo ni Preventeena. Eto, haj’ vozdrinja sad… i, samo lagano!

Ivan

KontaKtiraJte nas: Udru`enje za prevenciju ovisnosti narKo-ne, Josipa Vanca{a 21/2, sarajevo, Bosna i hercegovinatel/fax: +387 (0)33 223-285 | e-mail: preventeen@narkone.org | www.narkone.org

iMPresUM Odgovorni; fra. Stipan Radi}, ravnatelj HKO „Kruh sv. Ante“; dr. vl~. [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO NE.

Glavni urednik; Ivan Kutle{a

Pomo}nica glavnog urednika; Dajana Mi{kovi}

Redakcija; Jelena Mo~evi}, Amir Berbi}, Dajana Mi{kovi}

Dopisnici; Malik Pa{i}, @ana Pu{elija, \or|e An|i}, Mirna Babovi}, Amina Tucak, Adnan Me{a, Senija Sarajli}, Amina Hrusti}, Elvedina Fahrinbegovi}, Davor Kova~evi}, Almedina Sokolar, Anja Krsmanovi},Ivona Piplica.

Suradnici; UG INFOHOUSE ( D`enana Ala|uz i [evko Baji} ), UG NARKO NE (s. Magdalena Schildknecht, Mirela Vrana )

Lektorica; Mirjana Fajkovi}

Tehni~ka asistentica; Mirela Vrana

Fotografije; Arhiv UG INFOHOUSE, UG NARKO NE, www.deviantart.com

Dizajn i DTP; TRIPTIH Sarajevo

ISSN 1840 – 2461.

SadrzajBiti ili ne biti, pitanje je sad! .............................................3

Pimp my body ...............................................................4

Jesmo li fasovali ~i~ak? ....................................................6

Ko je, vi{e, taj [ahbaz? ....................................................8

\e ti `ivi{, matere ti??! .................................................. 11

Kad ja porastem veliki... ................................................ 12

Pro|oh Bosnom kroz gradove ...................................... 14

Mission; Kada trendsetteri napadnu, uzvratite udarac! .. 16

Trendovski pojmovi ...................................................... 17

Fakat su pali na dno ...................................................... 18

Kad po`elis piercing ili tetova`u! .................................. 20

Mama, kupi mi novi nos!!! ............................................. 21

Od gusjenice do ~ovjeka! ............................................. 23

Top 10 kultnih knjiga .................................................... 25

Trendsetteri&religije .................................................... 26

In&Out ........................................................................ 28

Ja sam trendy, slu{am... ............................................... 29

Budi trendy-voli svoj grad! ........................................... 29

Stvarati trendove muzikom .......................................... 30

3

STRU

^NI K

UTAK

Jelena Mo~evi}, Isto~no Sarajevo

FPN, politologija, Sarajevo

Na promi{ljanje o fenomenu trenda navela me jedna kasna popodnevna kafa, uprili~ena u tr`nom centru, uz pravi omjer mojih fensy i onih ne tako fensy drugarica. Toga dana nas 5 dobile smo hitan poziv da se sastanemo, jer se, citiram; RADI O @IVOTU ILI SMRTI! Prepla{ena, s bar 7 opasnih scenarija na pameti, dotr~ala sam u sred diskusije i na brzinu bila upu}ena u problem. Sazivnik sastanka bila je djevojka kojoj je `ivot upravo zavr{en jer joj je dru{tvo u {koli reklo da njena haljina za maturu nije dovoljno trendy.

Razmi{ljaju}i koji od spomenutih scenarija da primijenim na doti~nu, do{la sam do sasvim drugog pitanja. Naime, koliko daleko je potrebno i}i da bi se bilo trendy? I da li uop{te postoji trend alternativa?

Sociolog nevena Gojkovi}, specijalizovana za tradicijske aspekte kulture, ka`e;

- trend danas sigurno nije ono {to su njegovi kreatori planirali. svakako, trend zna~i pojava koju slede mase, ali je svrha te pojave u po~etku bila da prenese pozitivne vrednosti jednog podneblja ili epohe.

nasuprot uvre`enom mi{ljenju, trend predstavlja li~no shvatanje kako `ivota, tako i mode, muzike ili pona{anja. Lai~kim jezikom re~eno, {to vi{e imate sopstvenog stila, to ste vi{e trendi. samim tim, trend svakako jeste alternativa.

Da li to zapravo zna~i da pukim slije|enjem nametnutih kvazitrendova mi posti`emo suprotan efekat? Odbacivanje sopstvenog ja radi masovnog trenda mo`e se nazvati svojevrsnom samodestrukcijom. Ali, da li trebamo odbaciti sve naznake koje nam pru`a moda? Manekenka Jelena ]ebi} ka`e;

- Biti trendy zna~i iskoristiti ono {to nam pru`a masovni trend, ali u kombinaciji koja }e biti svojstvena samo nama. to se tako|e odnosi na na~in `ivota, uklju~uju}i i volontiranje, putovanja, hobije, zdravu hranu i fizi~ku aktivnost.

Biti ili ne biti, pitanje je sad?!da Li Vi PostaVLJate trendoVe iLi oni Vas?

Dakle, ono {to u su{tini ~ini osobu trendsetterom jeste njena sposobnost da ostane vjerna sebi i napravi sopstveni stil. Bez obzira da li se taj stil smatra posebno popularnim ili je potpuno „otka~en“, dok god Vama odgovara on jeste trendy. Onog trenutka kada se osje}ate super u svojoj ko`i, tada ste postigli pun pogodak.

4ST

RU^N

I KUT

AK interVJU s MLadenoM radULoVi]eM, Prof. fizi^KoG VasPitanJa

pimp MY body Joj, buraz, kakve tricepse taj baja ima, samo da ih vidi{!

Ma kako ih ne}e imati, i ja bi da mi tata ima svoju firmu i da imam svaki mjesec za malo mu}kalice (hemije, tj. preparata za pove}anje u~inka - op.aut.)!

Ode{ na popodnevnu kaficu, i ~uje{ dvojicu tipusa kako mjerkaju nekog bildera koji stoji ispred nekog butika prekoputa kao obezbje|enje. ^ovjek bi po-mislio da li su oni normalni; umjesto da mjerkaju i komentari{u djevojke ;), oni o nekom napumpanom tipu, koji kao da je u rodu s Golijatom. [ta }e{, skoro na svakom }o{ku mo`e{ vidjeti jednog takvog “baju“. Po{to se i ja bavim sportom ve} dugo (judoom), imao sam prilike da sretnem par “rmpalija na Galofaku“ i da okusim i omiri{em strunja~u na najnepo`eljniji mogu}i na~in .

Sada, uz kaficu, razmi{ljam o tome. Za{to bi neko po~eo da koristi preparate koji mogu da {tete zdravlju? Kao da me samo nebo ~ulo, nai|e Mladen radulovi}, ina~e moj dobar drug i profesor fizi~kog, tra`e}i slobodan sto. Pozvao sam ga da do|e kod mene, taman da prozborim s njim o tim “nedozvoljenim pilulama i hapama“.

za{to bi neko, svjestan da }e ugroziti svoje zdravlje, po~eo koristiti nedozvoljena sredstva?- Prvenstveno radi slabe li~nosti, jer te{ko je natjerati sebe da radi{ naporno. Mnogi ljudi }e prije posegnuti ili, bolje re~eno, po}i lak{im putem da bi {to prije postigli `eljene rezultate. Neki to rade i zbog novca, jer mnogi bodi-bilderi i drugi sportisti `ive od tog sporta kojim se bave, pa da ne bi bili u zaostatku za konkurencijom, po~inju s kori{tenjem doping-sredstava.

Kada je po~ela ekspanzija tih doping-sredstava? Ko ih je po~eo promovisati?- Ne zna se ta~no ko je i kada po~eo. Od davnina je ~ovjek te`io ka boljem i ve}em. Tako su jo{ i stari Grci,

u `elji da pobolj{aju svoju snagu i spremnost, {to za borbe, {to za mu`evniji izgled, jeli testise bikova. U njima se nalazi ogromna doza hormona koji su im pomagali da dobiju ve}u snagu i izdr`ljivost.

ti si nedavno zavr{io dif. reci mi, da li su ti bila potrebna “sredstva za pobolj{anje u~inka“, po{to je taj fakultet jako zahtjevan {to se ti~e fizi~ke spremnosti ?

- Fakultet je jako zahtjevan, to jeste ta~no, ali mi nisu bila potrebna dodatna sredstva. Oslonio sam se na

Mladen Radulovi}, profesor fizi~kog vaspitanja

5

STRU

^NI K

UTAK

sebe i svoju psihu, jer psiha je ta koja ti daje snagu, a ne neke pilule i pra{kovi.

da li si nekada dolazio u isku{enje?

- Bio sam, puno puta, ali mi nije trebalo, navikao sam kroz sport koji treniram, tae-kwon-do. Naravno, bilo je i nekih mojih kolega koji su to koristili, ali mene to nije zanimalo i nisam imao namjeru da probam. Samo treninzi i treninzi, i opet treninizi, su dovoljni.

skoro u svakoj teretani u koju ode{, mo`e{ ~uti da neko koristi megamasu, aminokiseline, kreatin...da li su to zaista toliko {tetne supstance kao {to se govori?

- Sva hemija koja se koristi na svoju ruku, a ne onako kako pi{e u uputstvu, je jako {tetna. Naravno, mora{ se prvo konsultovati s doktorom ako misli{ da po~ne{ to da koristi{. Tako|e, postoji mogu}nost, ako ti i doktor preporu~i i odredi kako }e{ dozirati, da ti organizam “zaka`e“ poslije odre|enog vremena.

da li se doping-sredstva, kao i droge, mogu podijeliti na “lake“ i “te{ke“ ?

- Zavisi. Ako neko `eli da koristi samo iz, nazovimo rekreativne, potrebe tj. povremenog odlaska u teretanu, koristit }e neka sredstva koja su isklju~ivo na prirodnoj bazi. Dok profesionalni bodi-bilderi, ne svi ali ve}ina, zbog sujete ali i novca koriste i ono {to je {tetno i {to nije, samo da bi postigli {to prije `eljeni rezultat.

Koja je razlika izme|u sportske prehrane i doping-sredstava, po{to znamo da je dana{nji sportisti koriste?

- Razlika je u tome {to je sportska prehrana specijalizovani meni hrane, pi}a, vitaminskih i drugih dodataka, koje odredi sportski doktor u skladu s organizmom sportiste; na koji na~in, kada i koliko }e da uzima, koliko dugo... Dok su doping-sredstva ona sredstva koja se uzimaju, pa uglavnom, “na svoju ruku“, bez prethodne provjere ili bar kontrole. Jo{ je razlika u tome {to sportska prehrana djeluje postepeno i na prirodni na~in, dok od doping-sredstava “bukne{“ za par mjeseci. Tako|e, tonus mi{i}a i samo zdravlje je bolje kod onih koji koriste

sportsku prehranu i ne postoji nikakav rizik od ne`eljenih pojava kao {to su sterilnost, atrofija mi{i}a, slabija cirkulacija, sr~ani problemi, itd.

Kako se na to gleda kod nas u Bih, a kako u svijetu, po{to se malo sportista okre}e na tu stranu zbog finansija i prisutan je tabu {to se ti~e sportske prehrane?

- Kad neko po~ne da ostvaruje dobre rezultate, svi po~nu da govore kako mu je tajo na{telio, kako se {opa hapama i hapicama, i tako neke stvari. Me|utim, niko se ne raspita da li je taj neko, i koliko, trenirao i ulagao napora da bi do{ao do rezultata bez da je koristio neka nedozvoljena doping-sredstva. Jer, ~esto se zna desiti, a de{ava se, da rezultati po~nu da sti`u tek nakon du`eg vremena, i to obi~no iznenada, na prvi pogled. Ipak, to nije kao {to izgleda, jer prvo mora{ dobro da se potrudi{ da bi ne{to postigao.

da li se mo`e normalnom ishranom i redovnim treniranjem posti}i dobar rezultat?

- Apsolutno. Kod nas je primjetan broj talenata, u bilo kojem sportu, i kada ih uporedite s nekim evropskim ili svjetskim sportistima oni i ne odudaraju jedni od drugih ba{ previ{e. Jedina je razlika {to ovdje i nema ba{ puno uslova za razvoj sportista svjetske klase a, bogami, ni finansija.

[ta bi ti preporu~io mladom ~ovjeku koji namjerava da se posveti sportu i `eli posti}i dobre rezultate?

- Okreni se Majci Prirodi a ne Tetki Hemiji, tetke nekad znaju da zeznu (smijeh). Druga~ije re~eno, samo treninzi i uporan rad su klju~ do uspjeha. Rezultat nekada kasni ali ne izostaje ako se dovoljno potrudi{.

\or|e An|i},

Gimnazija Isto~no Sarajevo

6ST

RU^N

I KUT

AK

Koliko puta ste ~uli neku rije~ na TV-u ili radiju pa ste je jednostavno „prisvojili“ i ne znaju}i {ta zna~i? Koliko ste puta `eljeli biti na mjestu davida Beckhama jer je on jednostavno on? I kako je tek kul kad vidimo sve te trendove koje bi jednostavno u~inili da budemo in. I nikako nije „pis of kejk“ oduprijeti se svim tim uticajima i ostati orid`inal (®)! Pa, pitao sam zorana ]ati}a®, glavnog urednika eFM radija, koji je profesionalac u svom d`obu, kakva je i kolika uloga medija u kreiranju trendsettera.

Na pitanje je li te{ko nametnuti urbane trendove u muzici i stilu `ivota za vrijeme vladavine {unda, Zoran odgovara;

- Pitanje je da li mi uop{te `elimo i{ta nametati. Odgovor je ne. Ukoliko bi se upustili u tu pri~u onda se ne bi mnogo razlikovali od onih koji preferiraju da name}u bilo kakve trendove.

Meni li~no bilo kakvo nametanje je napad, agresija na pojedinca ili kolektiv, a svaka agresija je sama po sebi lo{a. U svakom smislu. Ono {to jeste moje opredjeljenje je individualizam, mogu}nost slobodnog izbora, bez obzira da li se tvoja `ivotna filozofija karakteri{e u trenutnoj situaciji kao ve}inska ili manjinska.

Mogu li se kroz medije uspje{no ponuditi alternative u trendovima pitanje je koje prema Zoranovom mi{ljenju zavisi i od medija i od konzumenta.

- Alternativa u dosljednom prevodu zna~i ili. U tom smislu, postoje mediji koji nude i ne{to druga~ije audiovizuelne izra`aje od onoga {to je danas trend. O uspje{nosti se ne mo`e govoriti iz ugla medija, ve}

ULoGa MediJa U KreiranJU trendsettera

Jesmo li fasovali cicak?

iz pozicije konzumenata medija, a tu se ve} vra}amo na pri~u o izboru. Pitanje je svakog pojedinca {ta ̀ eli u datom momentu da vidi, ~uje, pro~ita i {ta je to {to }e zadovoljiti njegovu potrebu.

Marketing i komercijalni elementi, smatra Zoran, itekako uti~u na koncepciju medija. Ali on ka`e da su

Zoran ]ati}, glavni urednik Studentskog EFM radija

StarijiBRAT,StarijaSESTRAstudent/ica si i. ii. iii. godine. @eli{ kroz volonterski rad jednom djetetu (klijentu Centra za socijalni rad) pomo}i da se zdravo razvija kroz obostrano zadovoljstvo. Priklju~i se projektu „stariji brat, starija sestra“. Kroz projekt }e{ imati stru~nu pomo} Centra za socijalni rad sarajevo i narKo ne-a.

aplikaciju mo`e{ ispuniti na www.narkone.org, a dodatne informacije dobiti na telefon 033/223 - 333.

oni iako legitimni, dugoro~no gledano, neisplativi. Ne {tite}i sopstvene, recimo, bendove, doma}u muziku, kulturu, umjetnost u cjelini, ne odvajaju}i kvalitet od instant zvijezda i sami klijenti }e do}i u situaciju (a ekonomski pokazatelji }e re}i da su ve} i do{li) da njihovi a na{i proizvodi imaju slabiju prodaju od onoga {to dolazi s vana. Tako da pla}aju}i reklamu u medijima koji `ive na trendovskoj muzici koja uglavnom dolazi izvan BiH ustvari reklamiraju svoju konkurenciju koja dolazi iz zemalja regiona. Masa, prate}i trend svojih „medijskih idola“, vodit }e se onim {to oni nude kroz svoju muziku, imid` i spotove. A koliko ja vidim (a malo gledam, zato ovo uzmite s rezervom), nisam primijetio da Cece, Vece, @eljke, Colonie, seke, severine, Minee, solee, nivee i ini u svojim spotovima i turnejama za sponzore imaju bilo koji od bosanskohercegova~kih proizvoda.

[ta se mo`e uraditi da se ~ovjek za{titi od {tetnih uticaja pitao sam Zorana za kraj na {to mi je on odgovorio; Ogroman je uticaj medija koji nas prosto bombarduju budala{tinama, pa nam se stereotipi, predrasude i sve druge negativnosti lijepe poput ~i~ka a da mi i ne primijetimo.

Vratimo li se na pri~u o individualizmu, du`nost nam je da svako jutro, gledaju}i se u ogledalo, poskidamo „~i~ke“ od prethodnog dana, naravno, ukoliko to `elimo.

Pomislio sam „naglas“ da li bi neko uop{te bio trendsetter da nije medijski dobro propra}en I dobio odgovor zbog kojeg sam odmah otr~ao pred ogledalo;

- A zbog ~ega onda nas dvojica pri~amo o ovoj temi? Ti da bi napravio ~itanu novinu, a ja da bih se svidio tvojim ~itaocima.

Jesam li „fasovao ~i~ak“? Brzo, pred ogledalo...

Davor Kova~evi},

Gimnazija, Sokolac

7

STRU

^NI K

UTAK

8IN

TERV

JU B

ROJA zenit \ozi] zena

Ne zna{ ko je [ahbaz? Ne zna{ ko je [ahbaz? On ti je, bolan, k’o ma~ija guza, k’o ma~ija guza ... Na ovakvu, ili sli~nu, foru zapo~injala bi nova epizoda top Liste nadrealista. Ko su bili ti Nadrealisti? [ta su htjeli da ka`u svojim sarkazmom, parodijom, neprevazi|enim humorom? Istra`ivao sam malo i shvatio da su oni, u pravom smislu rije~i, nadrealni. Ti momci su kroz svoje, naizgled ‘’glupe’’, ske~eve i ‘’crnjake’’ poku{avali da malo razdrmaju svakodnevnicu. Da li su uspjeli? Raspitao sam se malo po mahali, da vidim {ta }e mi re}i ova malo starija raja, koja ih je gledala. Najbolje je opisao njihov uticaj na porodicu i `ivot moj jaran s glume, ne{o. On mi je u par rije~i sve rekao; - Kad krene {pica, ne di{e{. U ku}i, kad oni treba da budu na TV-u, sjednemo svi k’o da je sâmi, ahm ...(nije rekao ko, ali mislim, mali Jo`a). Niko ne di{e...

Nastavio sam istra`ivati po kom{iluku, ~uo par fazona, popio kaficu kod jedne slatke kom{inice , ali nije to to. Odlu~io sam da pitam nekog od Nadrealista, onih starih, naravno, o njihovom radu. I ko je vi{e taj [ahbaz?

Nakon du`eg dogovaranja, uspio sam da do|em do zene - zenita \ozi}a. Dogovorili smo se da se na|emo u jednom kafi}u (sorry, nema reklame). ^ekao sam ga oko petnaest minuta, ali bih ga ~ekao i dva sata ako treba. Do{ao je ravno s posla. Sav skockan, aktenta{na, odijelo, kratka frizura, sav u fazonu poslovnog ~ovjeka. Bilo mi je malo ~udno kad sam ga vidio takvog, mislim, navikao sam na otka~enog Zenu iz ske~eva. Me|utim, brzo je nabacio svoj prepoznatljivi osmijeh i intervju je mogao po~eti.

Ko je, vise, taj Sahbaz?

zena, reci mi kako su nastali nadrealisti? znamo onu slu`benu verziju, ali {ta je nagnalo vas kao grupu da ih osmislite?

- Ne znam koju si ti verziju ~uo i koliko si istra`ivao, ali mislim da je najbolje re}i da smo mi nastali totalno spontano. Nismo nastali kao {to danas neka agencija osmisli projekat pa ga plasira na TV, nego smo mi bili mlada raja koja je pravila humor islju~ivo radi svog u`ivanja. Kasnije je to preraslo u mnogo ozbiljniju stvar.

Jedno vrijeme niste imali ni scenario, pa kad vam ga je urednik zatra`io, vi ste mu ga predali napisanog na kutiji cigareta. Kako si se ti osje}ao dok si radio, po{to je sve to bilo ‘’zezatorski’’?

- Meni je, kao i svima nama, bilo veliko zadovoljstvo to raditi. Jer, biti mlad i imati mogu}nost da ne{to {to misli{ ka`e{ pred tako velikom publikom je samo po sebi veliko zadovoljstvo. Druga stvar, radili smo ne{to originalno i druga~ije u odnosu na na{u generaciju. U`ivali smo, stra{no. Jednostavno nam je bila jedna velika satisfakcija, iako su nas totalno iskori{tavali u pogledu honorara (smijeh).

Kao i svim humoristima, cilj vam je bio da nasmijete publiku. znamo da je tada humor bio ‘’pod cenzurom’’ i da se nije ba{ sve moglo prikazivati na tV-u. Koji je bio va{ pravi cilj?

- Cilj je bio taj da mi nismo imali cilj. Ipak, podsvjesno, govorili smo o temama koje su nas poga|ale. Ve}ina tog humora nastajala je spontano. Na po~etku, bili

U oVoM BroJU sa zadoVoLJstVoM PredstaVLJaMo interVJU KoJi Je Uradio na[ noVi i taLentirani doPisniK \or\e sa JednoM od iKona saraJeVsKoG hUMora zenitoM \ozi]eM zenoM. Kao PraVi noVinar istra@iVa^ PriJe interVJUa se doBro PriPreMio i istra@io teMU. i PoPio KafU sa sLatKoM KoM[iniCoM naraVno!

9

INTE

RVJU

BRO

JA

smo raja koja je zajedno svirala rock, slu{ala plo~e, igrala fudbal u ulici, nismo ni sanjali da }e na{ humor biti tako popularan. Kasnije, kad smo vidjeli da humor mo`e imati sna`nu poruku, po~eli smo to vi{e koristiti. Od tada, namjera nam je bila da ka`emo ne{to i da taj humor nikad nije bezveze.

odakle sva ta energija i te ideje?

- Bili smo mladi ljudi, `eljeli smo ne{to da ka`emo. Druga stvar, rasli smo u mnogo ljep{em okru`enju, ali i bili uskra}eni za mnoge stvari. Nama nisu bile dostupne stvari kao internet i kompjuteri, a i uvijek smo bili u totalnoj besparici. Recimo, u to vrijeme plo~e su se dobivale sa zaka{njenem od deset godina... U takvim uslovima morali smo se nekako izboriti za sebe, a jedino oru`je koji smo imali je bila na{a energija i imaginacija...

U to vrijeme je postojala cenzura svega onog {to je nepo`eljno i nepodobno. da li mo`e{ tada{nje stanje da uporedi{ s dana{njim? da li su mladi ljudi danas slobodniji, da li slobodnije `ive?

- Mi smo bili suo~eni s ispiranjem mozga tipa socijalizam kao najvi{i stadij dru{tva, a dana{njim generacijama ispiru mozak s Budi hej, budi cool. Mi smo bili mnogo puta cenzurisani i zabranjivani, ali pitanje je da li danas ima vi{e slobode. Danas i kad

misli{ da si svoj i orginalan u stvari si djeli} neke ve}e ma{ine. Generalno, mislim da u vrijeme globalizacije ljudi su sve manje slobodni.

Va{i su ske~evi jako slikovito opisivali tada{nju situaciju. Kome je bio namijenjen va{ crni humor?

- Mi smo ~esto u `ivotu primje}ivali neke stvari koje smo smatrali lo{im i onda smo to parodirali u ske~evima. Me|utim, publika nije uvijek shvatala ono {to smo htjeli da ka`emo. Na{ crni humor bio je namijenjen svima i bio je opomena za sve... opomena koja je, na`alost, pro{la nezapa`eno.

za kratko vrijeme ste postali jedan od brendova sarajeva. Kako se to odrazilo tada na vas?

- Iskreno govore}i, tada nam nije bio poznat termin ‘’brend’’, osim istoimene rakije (brendi). Dosta smo crpili ideja iz bosanskohercegova~kog identiteta, ali smo i dali mnogo tom identitetu. Odatle je do{lo i to da nas ljudi poistovje}uju sa Sarajevom, Bosancima... i obratno. Konkretno, za nas je to zna~ilo trenutni dolazak u centar pa`nje gdje god se nalazili, {to smo, naravno, i obilato koristili (smijeh).

Kada vam je bilo najte`e, a kada najbolje u toku rada?

- Meni je trenutak stvaranja i imaginacije ne{to najljep{e {to sam do`ivio. Recimo, sje}am se kada sam napisao ske~ Hrklju{. ^itaju}i scenarij, nele se bukvalno pola sata valjao u suzama na podu. To me najvi{e usre}uje kao radnika i neradnika (opet smijeh). Te{kih trenutaka je bilo dosta, od raznih namje{tenih afera i policijskih saslu{avanja do potkradanja menad`era. Ipak, najve}a tragedija je bila pogibija na{eg, vjerovatno najtalentiranijeg, ~lana dra`ena ri~la Pare, u onoj nesre}i Crvene Jabuke. Njegovu sjajnu li~nost i beskrajnu vedrinu nikad niko vi{e nije mogao nadoknaditi.

nadrealistima mnogi pridaju ‘’nostradamusovske’’ mo}i. da li ste vi za sve to od ‘92-’95. godine zaista osje}ali da }e se desiti, ili je bilo samo zezanje ?

- Jedna od osnovnih poluga humora je upravo apsurd i iracionalnost. Mi smo pravili na{e ske~eve da izgledaju najlu|e mogu}e, ali, na`alost, desilo se da realizam `ivota nadraste nadrealizam na{ih ske~eva. Za nas je bilo nevjerovatno da se ljudi nacionalno podijele jer smo svi mi bili iz svih mogu}ih nacionalnosti, a tako smo dobro `ivjeli i

Zenit \ozi} Zena

10IN

TERV

JU B

ROJA

stvarali zajedno. Nikad me niko ne}e mo}i ubijediti da je zajedni~ki `ivot nemogu}.

nije ni potrebno pitati nekoga iz biv{e Juge ko su nadrealisti, svi znaju. ^injenica je da ste i dan-danas popularni. da li ste bili svjesni svog trendovskog uticaja na tada{nje, a i dana{nje, generacije?

- Naravno da smo svjesni. Na mnogo na~ina smo se do sada uvjerili da su brojne generacije odrasle na na{em humoru, mnoge na{e rije~i i fazoni u{le su u svakodnevni govor tako da se ljudi ni ne sje}aju njihovog porijekla. Mislim da je na{ najve}i doprinos kulturi bilo stvaranje umjetni~kog pokreta Novi Primitivizam, o ~ijim stvarnim vrijednostima tek treba da do|u ocjene. Tu su, naravno, i bendovi za-branjeno pu{enje i elvis J. Kurtovi}, koji su ispisali ~itavo poglavlje u na{oj r’n’r istoriji, geografiji i hemiji... (smijeh)

osim afere s Marshalom i onim ~uvenim kon-certom, da li je bilo jo{ nekih sukoba s vla{}u, po{to je va{ crni humor prikrivao odre|enu dozu cinizma prema tada{njoj vlasti?

- Imali smo jako puno toga. Jedan dobar period smo bili non-stop pra}eni i imali smo svoje dosijee. Prolazili smo kroz iglene u{i, vjerovatno zato {to smo u`ivali veliku popularnost i javnost nije bila spremna da povjeruje da smo mi neki neprijatelji dr`ave; naprotiv, publika je uvidjela da su negativci ovi na drugoj strani.

Kako gledate na dana{nje klince koji poku{avaju napraviti nove nadrealiste?- Gledam krajnje pozitivno. Mislim da je krajnje vrijeme da nas ve} jednom neko makne s ovog na{eg trona, na kome sjedimo 25-30 godina. Rado bih ponovo vidio ne{to tako sveobuhvatno kao {to smo mi bili. Uvjeren sam da }e oni koji nas nadrastu u svakom pogledu biti tako dobri da }e za njih znati cijeli svijet. To }e se desiti, valjda, u ovom milenijumu (smijeh).

Jo{ samo jedno pitanje, i ne}u vi{e: molim te, reci nam ve} jednom, ko je vi{e taj [ahbaz?

- (Opet smijeh) Pa, gledaj... [ahbaz... [ahbaz ti je... [ahbaz ti je k’o ma~ija guza... Poga|ajte...

\or|e An|i},

Gimnazija Isto~no sarajevo

11

(IN

) PUT

De ti zivis, matere ti??!Ja u stanu... [alim se, naravno. ^udan naslov, zar ne? Ali sad }u objasniti i {ta se to krije iza njega.

Ja sam ovih dana malo istra`ivala „furke“ dana{nje omladine . Svojih prijatelja, poznanika, onih koje sretnem dok idem u trgovinu... Onih iz urbanih sredina, onih iz manjih mjesta i, na kraju, onih iz ruralnih sredina… Ah da, tu su i oni koji imaju svoje „furke“ nevezano za sredinu u kojoj `ive, pa sam njih nazvala „slobodnjacima“. Vjerujte mi da sam do{la do jako zanimljivih podataka.

Urbanci obi~no „furaju“ stil ameri~kih zvijezda, ve}inom onih koje se prikazuju na MTV-u i na VIVA-i .Poprimaju njihov stil odijevanja, pri~anja, hodanja, ma sve {to mo`ete COPY - PASTE; vi{e nije bitno koliko }e{ novca potro{iti da bi li~io/la na jednog American Idola. Madonnu, Paris hilton, 50 Centa, Beyonce… Ma nisam ih sve odmah ni prepoznala . Sve se u `ivotu mladih po~inje vrtjeti ba{ oko tih nekih uzora; i spika i sve ostalo. Tako|er, jako je te{ko ukazati im na to da grije{e, da ne trebaju biti ne~ija blijeda kopija i da ne trebaju uzimati sve {to im se nudi. A tek kada po~nu tjerati od sebe one koji se ne pona{aju kao i oni i koji se ne prilago|avaju njihovom stilu `ivota; u njihovim o~ima su to luzeri. A sami ne shva}aju da oni grije{e.

ruralci obi~no furaju stil Grand parade, mada i kod njih postoje izuzeci. Najva`nije je blizu sebe imati viski i Coca-Colu, male, fatalne i plave djevojke, vozati crno me~e, imati druga/ricu koji }e ti na kraju uni{titi `ivot, razmi{ljati kako je alkohol u venama ba{ cool, mada ima i onih koji se tako `arko `ele pona{ati kao oni „iz grada“ da se pogube u svemu tome tako da ni oni ne znaju ko su i {ta su. Moj im je savjet da ipak ne kopiraju nikoga i da na|u svoj vlastiti stil, koji nije pra}en tako lo{im uzorima.

slobodnjaci se, poput ve}ine nas, obla~e, {minkaju, hodaju, spikaju, onako kako samo oni ho}e i niko im ne mo`e nametnuti svoj stil i re}i da im ne valja stil njihovog `ivljenja. Njih jednostavno boli uvo za sve. @ive svoj `ivot i ne obaziru se na druge.

I, na kraju, samo da ka`em da o ukusima ne treba raspravljati, i da svako ima svoj ukus i ne{to zbog ~ega mu se neko ili ne{to dopada, ali molim da ne budete blijede kopije onih koji samo zara|uju na nama; budite originalni, jedinstveni i samo svoji.

Dajana Mi{kovi}, Sarajevo

^etvrta gimnazija

12(I

N) P

UTSTRU~NI KUTAK

o MaLiM LJUdiMa VeLiKoG srCa

Kad JA porastem VELIKI...Volio bih biti poznati narodni pjeva~, poput Ema-nuela Zeki}a!, odvratio je stidljivo, kroz smijeh, ~etrnaestogodi{nji amel s., maleni dje~ak, pripadnik romske zajednice iz Vogo{}e, na moje pitanje {ta bi `elio biti kada poraste. Nai{ao sam na njega dok je prosio s jo{ nekoliko dje~aka i djevoj~ica iz romske populacije, u parku iza zgrade Vlade Kantona u Sarajevu. Prvi je odva`no istupio pred objektiv fotoaparata, namje{taju}i frizuru, upitav{i; Za koje novine? Nakon par fotografija poravnili smo, onako, bosanski, obojica po zemlji u parku, iako nije bilo ustaljene bosanske kafe razgovoru{e, a i mladi smo mi za toga . I krenula je pri~a o jednom dje~aku, borcu i velikom heroju; dje~aku, koji sa svojih ~etrnaest i po godina izdr`ava porodicu (!!!), zara|uju}i hljeb za svoga bolesnog djeda i nanu koji

su nastanjeni u Vogo{}i. Drugih prihoda nemaju, pa je njegovo prosja~enje jedini izvor novca za porodicu. Kako ka`e, prvi put je stupio nogom na ulicu ispru`ene ruke u svojoj petoj godini `ivota i od tada konstantno prosi, sve do danas, po ulicama Sarajeva, `rtvuju}i svoje obrazovanje, iako ka`e da zna ~itati i pisati.

Pitao sam ga kad bi imao priliku da nadoknadi propu{teno vrijeme u |a~kim klupama, da li bi pristao da se {koluje? Odlu~no odgovara; Ne! Razlozi su nam manje-vi{e poznati, a Amel mi, gotovo {ablonski, navodi neke; prvi, nema sredstava (u {kolu se ne mo`e svakakav!), i drugi, mo`da ~ak i onaj va`niji, djeca neromi i njihovi stereotipovi o romskoj djeci; kako smrde, kako su prljava, a pored toga, jo{ i kradu.

Prema ovom dje~aku, kao i prema ve}ini romske djece, `ivot se uglavnom ru`no odnosio. Majka ga je ostavila u bolnici poslije poroda, nije `eljela da zna za njega, me|utim, kako ka`e, nana je saznala za to, te do{la i uzela ga k sebi i odgojila. Kao razlog {to ne `ivi s roditeljima navodi i ~injenicu da su mu roditelji razvedeni i da svako od njih sada `ivi svojim `ivotom u krugu nove porodice. Mo`da nesmotreno, pod dojmom emocije reagovao sam ali i ti si njihovo dijete. Odgovorio je jednostavno;

- da, jesam, ali ja sam za njih nebitan. ni majka ni otac ne `ele da znaju za mene.

na[ noVinar aMir oVaJ PUt naM donosi neKoLiKo sLiKa iz @iVota JednoG dJe^aKa iz reda „neVidLJiVih“ - siroMa[nih i iGnoriranih PriPadniKa roMsKe ManJine o ^iJeM se nedostatKU oBrazoVanJa, PorodiCe Pa i MiniMUMa UsLoVa @iVota niKo ne Brine. Ve] saMo ProLaze @Urno Pored nJihoVe isPrU@ene rUKe ...

Slucaj A. N.-a, takoder Roma, koji pohada O.S. Hasan Kikic, u Sarajevu je potpuno razlicit od Amelovog.

Mi se Fino svi pazimo u razredu i lijepo se ponasaju prema meni. Ponekad me djeca iz drugih razreda vrijedaju, ali ja ih prijavim direktorici, a ona pozove njihove roditelje i onda mi se ta djeca izvinu!

13

(IN

) PUT

Ispri~ao mi je kako je jednom sreo oca u gradu te je potr~ao prema njemu, me|utim, otac je pobjegao. Vidio sam da mu je doista te{ko bilo kada je pri~ao o svojim roditeljima, a vjerujte da sam i sam suzdr`avao emocije. Dalje ka`e da mu je najte`e pao odlazak njegove majke s drugim mu`em, a najvi{e to {to nije htjela ni da glavu okrene kada ju je dozivao pla~u}i.

- s policijom sam imao samo jednom problema, zabranili su mi da prosim!, odgovara Amel na moje pitanje da li je ikada dolazio u sukob s policijom.

A {to se ti~e tu~a?

- starija me raja voli i {titi!, ponosno odgovara dje~ak.

Dugo nakon razgovora sa Amelom razmi{ljao sam o njemu, `ivotu i herojstvu...Mo`da }e zvu~ati kao jako otrcana reklama novog Batmana, ali Amel mi je dokazao da ne morate biti Vitez tame da biste bili heroj. Herojstvo je i pre`ivjeti i jesti zahvalno hljeb

kojeg svakog jutra Amelova nana rukama lomi kad on krene, ne u {kolu, ve} put Sarajeva da prosi.

Romska populacija je najbrojnija od 17 manjina u BiH.

U BiH zivi 80.000-100.000 pripadnika romske zajednice.

Oko 94% romske djece ne pohada ni osnovnu skolu.

Od ukupne populacije Roma 2,5% je zaposleno u Sarajevu, a u ostatku BiH cak ni cijeli 1%.

Rom“ znaci covjek“.

Amir Berbi}, Vitez

Medicinski fakultet, Sarajevo

14(I

N) P

UT

eKsPediCiJa PreVenteena: PiraMidoManiJa - doBrodo[Li U VisoKo!

Polazak: dokle idemo, majstore?!

Ranim jutrom, u 06;50, sastali smo se na autobuskoj stanici Vitez. Puni `elje i elana za novim novinarskim avanturama, kupujemo kartu za Kakanj jer je za direktnu liniju za Visoko iz Viteza isuvi{e kasno. Opremili smo se maksimalno (ta~nije, irena!), nose}i; vla`ne maramice, antibakterijske gelove, grickalice, soki}e, vodu, sve{~ice, itd.

Ve} smo puni ideja {ta bismo sve mogli posjetiti, puni kao i autobus koji kre}e s vite{ke stanice za Sarajevo, pa jedva nalazimo mjesta za sjesti. Putovanje do Kaknja prolazi relativno - {ta god to zna~ilo - pa trkom iska~emo iz jednog autobusa, kupujemo kartu za Visoko i onda uska~emo u drugi, lokalni, autobus, koji staje svakih 10 metara da pokupi nove putnike. Iz Kaknja kre}emo u 8;05 i nakon pola sata kona~no sti`emo na autobusku stanicu u Visokom. Znamo da je prili~no konfuzna sva ova pri~a oko autobusa, ali pri~ekajte, u nastavku slijedi jo{!

na piramidama: Udahni mir, izdahni nemir. i napuni se pozitivnom energijom!

Po dogovoru sa sestrom Magdalenom, direktoricom udru`enja NARKO NE, susre}emo se “na kraju mosta u Visokom (most kod bus stanice) sa grupom [vicaraca i kre}emo prema piramidi. Naravno, ne znamo put! Me|utim, uz pri~u i dobro raspolo`enje, ve} se penjemo uz 240 stepenica koje vode do prve sonde na Piramidi Sunca. Lokalno stanovni{tvo je jako ljubazno i ne}e dozvoliti da se izgubite. Na Piramidi Sunca zatekli smo veselu grupicu mladi}a koji su ~istili kamene blokove (Brigada Bambu~a), koje su prethodne zime morali zakopati zemljom da ih ne uni{te vremenske prilike. Ubrzo je do{ao i na{ stru~njak za piramide, koji se nije `elio predstaviti za na{ magazin, ali rekao je da ga mo`emo zvati njegovim nadimkom, zombi.

Zombi nam je objasnio da su iskopavanja na Piramidi Sunca zabranjena od strane vlasti, pod izgovorom da se o~uva stari grad Visoki koji se nalazi na samom vrhu Piramide Sunca. Me|utim, iskopavanja na Piramidi Mjeseca, kao i u kompleksu podzemnih tunela, su nastavljena. Nastavili smo dalje za Zombijem, koji nas je odveo do sonde broj 5, mjesta na kojem se najbolje osje}a pozitivna energija koja zra~i iz Piramide Sunca. Ja, iskreno, nisam osjetio nikakvu pozitivnu energiju, ali Slovenci, kako ka`e Zombi, je tu najbolje osjete. (nadamo se da na sondi 5 ne}e niknuti novi Merkator). Uskoro nam se na novoj sondi pridru`io i Zombijev prijatelj, Mrtvac, koji nam je objasnio da je jednom dok su trajali radovi na Piramidi Sunca, njegova `ena ~ula buku u svojoj ku}i, koja kao da je dolazila iz podruma. Tako su otkrili jo{ jedan krak podzemnih tunela, koji vodi ka rijeci Fojnici, ispod Mrtva~eve ku}e. Do Piramide Mjeseca potrebno je oko 40-ak minuta hoda. Mi nismo i{li (mrsko nam bilo, a i vru}ina... ) pa }emo vjerovati Zombiju na rije~ kad ka`e da je poplo~ani plato Piramide Mjeseca gotovo otkopan, dok je za potpuno otkopavanje piramida potrebno jo{ barem 15-20 godina. Tim rije~ima se i zavr{ila na{a posjeta Piramidi Sunca.

osvajanje Visokog. ta~nije, viso~kih }evapa!

Na putu od Piramide Sunca do samog grada ~esto smo se gubili. Morali smo prolaziti kroz privatna dvori{ta, da bismo, na kraju, u grad upali iz nekog grmlja i `bunja. Ovdje nismo morali dugo lutati niti zapitkivati prolaznike gdje je {to. Zapravo su oni zaustavljali nas. Prijazni Viso~ani, ~im bi vidjeli na{e izgubljene face, sami bi pri{li i upitali; A {to vama treba? ]evabd`inica, naravno. Pro{etali smo se glavnom ulicom u Visokom, u potrazi za poznatom }evabd`inicom i mesnicom Semi} koja, prema rije~ima prolaznika, proizvodi najbolje suho meso u

Prodoh Bosnom kroz gradove

15

(IN

) PUT

Visokom. Zasjeli smo tu, uz }evape i jogurt, dobrih 40 minuta, pravdaju}i toliko zadr`avanje dobrim starim bosanskim frazama; Ma hajde, bogati, ima vremena! S tugom i punih stomaka smo se rastali od Semi}a i krenuli prema jednoj, od ukupno dvije, ko`arske radnje KTK Visoko. Do~ekale su nas ~etiri jako ljubazne tete, koje se i nisu ba{ `eljele slikati, govore}i; Sine da si do{ao prije dvadeset godina, i nekako..., Ipak, uspjeli smo nagovoriti {eficu da se slika s ko`nim odjevnim predmetima koji su, pored toga {to su jako kvalitetni, nevjerovatno jeftini. Plus, u toku je sni`enje!

hamdo, obu}ar, budu}i pisac, ali u svakom slu~aju VeLiKi ~ovjek!

One su nas uputile do zanatskog centra u Visokom, ne{to poput mini Ba{~ar{ije, gdje se nalazi obu}arska radnja had`iomerovi} hamde, jednog od starijih Viso~ana, koji za svakog ima po jednu pri~u. Odmah na ulazu u njegovu skromnu obu}arsku radnju, do~ekao nas je ra{irenih ruku i lijepom rje~ju, a usput smo popili naiskap i doma}i sok od drenjaka {to nam je napravio. Razgovarali smo o svemu i sva~emu. Po~astio nas je jednom pri~om iz svojih vojni~kih dana, a tako|er nam je otkrio da pi{e i knjigu, te da planira pisati uglavnom

o svome `ivotu. Tokom razgovora, nebrojeno puta smo se uvjerili u dobrotu ovoga ~ovjeka. Dje~ici je dijelio novac, sirotinji besplatno popravljao obu}u. ^ika hamdo nam je povjerio i klju~ zdravog `ivota, u vidu narodnog lijeka. On glasi; uzmete pola litre kiselog mlijeka i podijelite na tri dijela. U svaki dio mlijeka stavite veliku ka{iku {e}era i to pijete dvadeset minuta prije svakog obroka. Garantovano otklanja sve tegobe, pogotovo sr~ane!

izgubljeni u franjeva~koj knji`nici!

U dobrom raspolo`enju, napustili smo Hamdijinu radnju te krenuli ka kona~noj destinaciji na{eg puta, Franjeva~koj klasi~noj gimnaziji, gdje smo razgovarali sa fra ivanom nuji}em, profesorom hrvatskog i francuskog jezika. Na njegov upit zbog ~ega smo do{li, samo smo rekli; Razgovarati s Vama.

- o ~emu?

- o bilo ~emu.

I ovaj put superzanimljiv razgovor. fra ivan nam tako|er otkriva kako je u pripremi i dokumentarni film o franjeva~koj gimnaziji i sjemeni{tu! Glavna tema na{eg razgovora bila je “vra}ena” zgrada s onu stranu rijeke Bosne, koja je bila oduzeta od strane dr`ave za druge potrebe. Fra Ivan ka`e kako ta zgrada nije u potpunosti u posjedu franjeva~ke {kole, nego je samo data na upotrebu. Iskoristili smo priliku i posjetili i slavnu franjeva~ku knji`nicu, gdje nam je fra Ivan pokazao stare i vrijedne knjige, od kojih su neke i iz 15. stolje}a, te jedan rje~nik s osobnim potpisom fra ivana frane Juki}a.

Put nazad: dokle sada, majstore?!

Ovom posjetom zavr{avamo ovo na{e putovanje, koje se, ~ini nam se, i nije htjelo zavr{iti na tome. Propustili smo direktnu liniju za Vitez, tako da smo bili primorani ponovo tr~ati iz autobusa u autobus. I kad smo pomislili da ne mo`e biti gore, po~ela je padati ki{a. Ipak, sve u svemu, na kraju se ispostavilo onako kako smo i mislili da }e biti, bila je to vi{e avantura nego putovanje. Na kraju zavr{ili smo u Zenici, pa onda busom iz Zenice kona~no ku}i. Na{a preporuka; Do|ite u Visoko, grad ljubaznog naroda, velikih piramida, odli~nih }evapa, popijte i doma}i sok od drenjaka kod ~ika Hamde, ali prije svega, obavezno se prije polaska raspitajte za autobuske linije...

Amir i Irena

Iskopavanje “piramida” u Visokom

16(I

N) P

UT

Brad Pitt u filmu FIGHT CLUB

Kada trendsetteri napadnu, UzVRATITE UDARAc!Dragi moji suzemljaci, vjerovatno ste primijetili da u pro{lom broju Preventeena niste imali priliku ~itati moj ~lanak. Nadam se da mi niste zamjerili zbog toga jer za to postoji jako dobro obja{njenje. Naime, pri mojoj posljednjoj misiji, u Kopenhagenu, dogodio se mali incident; odre|eni obavje{tajci sa planete Jupiter otkrili su moj identitet. Iz tog razloga, Vije}e agenata ZPTF me moralo smijeniti na nekoliko mjeseci. Vrlo te{ko podnosim ~injenicu da nisam u mogu}nosti pomagati ljudima, pa sada svoje dane provodim istra`uju}i odre|ene teme i spremaju}i misije koje }u mo}i zavr{iti kada se vratim na svoj stari posao.Trenutno pratim i sakupljam podatke i informacije za svoju narednu misiju, a evo o ~emu se radi. Da saznam ko su trendsetteri uop{te?!Trendsetteri su posebna vrsta ljudi, a njihova posebnost se ogleda u ~injenici da oni nisu nimalo ~ovje~anstveniji, niti bolji od drugih, ali ih upravo ostali smatraju posebnim, te se trude da budu poput njih. I kako ovi {etaju (po na{ki - name}u, postavljaju) trendove, tako ostali ljudi, a posebno mladi, sve vi{e `ele biti kao oni i sve vi{e li~iti na njih.Zar vam ovo ne zvu~i pomalo misteriozno, ili barem intrigantno, zanimljivo mo`da?!Zemljaci moji, evo o ~emu se radi. Mission Part i; tu`no ali istinito! ili, {to bi rekao na{ narod: sad but true!Svuda oko mene se {e}u kopije poznatih zvijezda (koliko su ba{ zvijezde, o tom - po tom). Pitala sam se da li roditelji ovih mladih „dama i gospode“ rade samo da bi imali novce da svojoj djeci kupuju skupe krpice, mobitele itd.?! Ako pogledate kako se obla~e i pona{aju mladi u ovoj zemlji, nikad ne biste ni pomislili da je vi{e od pola stanovni{tva nezaposleno.U ~emu je klju~ logike da neko li~i na Beyonce?! Da li }e mu `ivot zbog toga biti bolji? Kod njih ne miri{e na dobro ili, {to bi rekao na{ narod; Don’t smells like teen spirit!Evo jo{ jedan slu~aj za razmi{ljanje. Nedavno, {etaju}i gradom, ugledala sam dvije djevojke, pijane (pjanije

nisu mogle biti), kako izlaze iz kafi}a i teturaju}i mi prilaze. Pitala sam ih zar je tako zabavno napiti se toliko da se ne sje}aju ni svog imena. Naravno, uslijedio je smijeh (kao, kako sam tako glupo pitanje postavila), te odgovor da sam ja zastarjela i da ne znam da se i Paris hilton na svakom partyju napije i tek tada provod bude kompletan, te da je to u trendu.Oti{la sam od njih ne vjeruju}i kakav sam odgovor dobila. Primijetila sam malo kasnije te dvije djevojke kako le`e na trotoaru. Ki{a je padala kao da nebo pla~e nad ovim svijetom i bilo je veoma hladno. Nisam mogla da ne pomislim kako im je sada zabava potpuna, te ho}e li i u bolnici pratiti trendove? I gdje Paris Hilton odlazi nakon bolnice - na more ili u novi kafi}?!Mission Part ii; Ma, nebitno je! ili {to bi rekao na{ narod: nothing else matters!Nakon ovih doga|aja moja `elja da me napokon vrate na mjesto tajnog agenta se jo{ vi{e poja~ala. Trebala sam, morala sam, nekako reagovati na sve ovo, ali ruke su mi bile potpuno vezane. Da budem iskrena, po prvi put nisam bila sigurna kako da uspje{no rije{im ovu misiju, sve i da sam bila u mogu}nosti. [ta bih uradila? [ta bih trebala uraditi? Mo`da „o~istiti“ svijet od svih tih trendsettera!? Hm. To i nije lo{a ideja. Jo{ mi samo fali dovoljno „trendsetter odstranjiva~a“. Mo`da to bude 5 u nizu onih Cillit Bang proizvoda. Sada, kako stoje stvari, jo{ uvijek poku{avam navesti sve mlade ljude ove planete da napokon po~nu razmi{ljati svojom glavom. Ne mogu da osudim trendsettere i trendove koje mladima ̀ ivot ~ine boljim i gorim podjednako. Ali ne mogu a da ne upitam; za{to da vam drugi {etaju trendove, {etajte ih vi drugima!Ili, jo{ bolje, {etajte sami sebi svoje trendove!Ko shvati, razumjet }e!Do sljede}e misije... peace!

taJni aGent M3P MISSION:

Amina Hrusti}, Vitez

MS[ Vitez

Trendovski POJMOVIBiti U trendU zna^i i PoznaVati trendoVsKe riJe^i i PoJMoVe. ^esto se na\eMo U sitUaCiJi Kad JednostaVno isKULiraMo nJihoVo zna^enJe U razGoVorU. PraViMo se da ih znaMo, a U Biti Veze neMaMo [ta zna^e. to ne PriznaJeMo, Jer niJe Ba{ U trendU ne znati trendoVsKe riJe^i, zar ne? oVaJ faQ rJe[aVa tU diLeMU.

trendsetteri - osobe unikatnog stila i upravo tu unikatnost drugi `ele slijediti. Oni ne slijede trendove nego trendovi slijede njih, pa {ta god oni da urade, to i mi. Bez obzira imalo to smisla ili ne. Mogu biti jako po`eljni, poput Mahatma Ghandia, ili jako pogubni, poput hitlera.

trendfolloweri ili trendfolleri - to bi bili trend potro{a~i. Bukvalni konzumenti trendova, koji uprkos svim parama ili glamuru nemaju ni{ta svoje. Cogito ergo sum, odnosno, misliti i postojati za njih je nepoznanica.

stil (lat. stilus - pisaljka) - na~in izra`avanja. U sebi sadr`i sve karakteristike po kojima se razlikuje od ostalih. Tr~ati gol ulicom na -200C nije stil nego ludost. Ali imati svoje mi{ljenje, slu{ati kvalitetnu muziku, biti O.K. u raji i sve to upakovati u zdravo tijelo i otka~enu odje}u je stil, i to dobar stil.

Urban - Doslovno zna~i prilago|en gradskom ̀ ivotu. U biti, to zna~i biti isti, biti poseban, biti slobodan… samo svoj! Urbani ljudi su suvremeni u svojim razmi{ljanjima, otvoreni za sve tipove komunikacije, aktivni…!

ruralan - Ono {to je selu, sa sela ili podrazumijeva selo. Danas ruralno ozna~ava `ivotni stil koji slijedi tradicju, konzervativniji i sporiji je od urbanog stila.

Moda (lat. modus - na~in) - naziv za nove i prolazno prihva}ene oblike `ivota. Naru{iti vlastito zdravlje, potro{iti sav novac, patiti zbog neposjedovanja modernih stvari je stvarno beZZe, obzirom da su to PROLAZNI oblici `ivota.

Jet set - me|unarodni, ali uski krug ljudi koji prate svjetska zbivanja. Zatvoren je za obi~ne smrtnike. Naj~e{}e ga karakterizira bogatsvo, glamur, eksklu-zivnost. Osobe iz jet seta su uglavnom diskretne i ne name}u se svima i svugdje. Mi imamo svoj jet set, ali ti ljudi nisu vi{e u dr`avi. Karikature iz medija i realitya nisu ni „j“ od jet seta, a to bi tako voljeli biti pa prave budale od sebe pri svakom pojavljivanju u medijima.

open minded - U doslovnom prijevodu; otvoreno. A zna~i uva`avati tu|a mi{ljenja, stavove, stilove i ̀ ivotna opredjeljenja. Ako se isti razlikuju od standardnih, open minded ljudi ih ne do`ivljavaju kao bolesne ~udake, nego kao sebi ravne.

Verterizam - nakon Goetheove knjige Patnje mladog Werthera, mladi ljudi {irom Europe su se pravo nafurali na to, po mom mi{ljenju izuzetno dosadno, {tivo. Taj trend je ne samo podrazumijevao obla~enje poput Werthera nego i izvr{enje samoubojstva na identi~an na~in. ~ak su registrirana i masovna verterovska samoubojstva. Da nije tragi~no, bilo bi smije{no.

Piercing - Mehani~ko probijanje ko`e na mjestu koje se `eli ukrasiti. Mo`e se stavljati po svim dijelovima tijela. Jednima je O.K., drugima je bezveze. Ako se odlu~i{, napravi to zbog sebe, a ne zbog okoline ili iz inata.

Ivan Kutle{a17

18CO

OL -

TURA FAKAT su pali...

Kada te droge spuste, ka`e{; Nikad vi{e. To, izgleda, u svijetu trendsettera ne va`i. Oni ne u~e na tu|im gre{kama.Veliki je broj zvijezda koje su zbog konzumiranja droge uni{tile svoj idili~ni ̀ ivot. Ti ljudi koji imaju, haj’mo tako re}i, sve; novac, karijeru, porodicu... `ele jo{ vi{e, samo ne znam {ta im droga mo`e pru`iti. Mijenjaju dugotrajno zadovoljstvo za kratkoro~no... Eh, sad, meni pade na pamet da neke od tih i takvih trendesettera smjestim u jedan propali ex YU sastav, Ju`ni vetar. Sad se svi pitaju za{to ba{ u Ju`ni vetar. Pa, on je propao kao sastav, a moji „~lanovi“ su „propali“ kao ljudi. Zna~i, imaju jednu zajedni~ku stvar, ono PROPALI. I moj Ju`ni vetar ima 5 ~lanova, i to dvije djevojke i tri mu{karca. I svaki od mojih ~lanova ima po jedan tekst koji bi `arko `elio da mo`e otpjevati. Pa eto, da po~nemo.

Prvo mjesto u mom Ju`nom vetru dobio je Kurt Cobain (Kurt donald Cobain, ro|en 20. februara 1967., umro 5. aprila 1994., u Seattleu). Bio je pjesnik, slikar, vokal, tekstopisac i gitarist ameri~ke rock grupe Nirvana. Uzrok smrti; prevelika koli~ina heroina. Lik je ~ak imao i porodicu . Sad mu moram dodijeliti pjesmicu. Odli~no bi mu pristajala malo prera|ena verzija pjesme Kraljica trotoara (To je ina~e pjesma jednog od ~lanova J.V.);

na dno

VoLeLa saM Kad Vas UziMaM,

nisaM znaLa [ta Mi sPreMate.

MisLiLa saM da Me VoLite,

aL’ na KraJU ste Me UBiLe.

Drugi ~lan je vrckasta Marilyn Monroe (1926.–1962.), poznata ameri~ka glumica za koju se ~ak govorilo da je ljubavnica ameri~kog predsjednika. Svoju karijeru zavr{ila je jedne no}i u stanu, kada je prona|ena mrtva. Uzrok smrti; predozirala se tabletama. Njena pjesma, tako|er prera|ena, bit }e od dragane Mirkovi}. Pa, „poslu{ajmo“;

sUnCe MoJe, KoGa sada GreJe[?

sre]o MoJa, KoMe @iVot Krasi[?

Gde si sada Kad Je Meni te[Ko?

Gde si sada da Me sPasi[?

ti si Me ostaViLa

U CarstVU heroina, da UVeneM,

da sre]U niKad ne sretneM,

da Ve^no PatiM za toBoM.

Za tre}eg ~lana mog Ju`nog vetra uzet }u sid Viciousa. Sid je bio ~lan punk/rock grupe Sex Pistols. Umro je dok je ~ekao presudu za ubistvo svoje djevojke. Uzrok smrti; prevelika doza heroina. Da mo`e, pustio bi svoj glasi} i otpjevao svojoj djevojci i heroinu;

PUKLo neBo iznad Grada.

Ja Ba[ tada, MiLi Bo@e,

PrVU dozU PUKoh U VenU, tU na ULiCi,

MoKar do Ko@e.Jo{ jedna dama u mom Ju`nom vetru je stevie nicks. Iako je jo{ me|u `ivima, dotakla je dno `ivota. Bila je dugogodi{nja ovisnica o heroinu i tabletama za smirenje. Ona je nekada{nja ~lanica grupe Fleetwood Mac i dobitnica Grammya. Ona bi to u svom stilu ovako otpjevu{ila;

19

COOL

- TUR

A

Elvedina Ferhatbegovi}

Peta gimnazija, Sarajevo

BoLi Me doK te GLedaM.

BoLi Me [to te neMaM

onaKo Kao [to te drUGi oVisniCi iMaJU.

BoLi Me [to saM saMa,

i Bit ]U GodinaMa,

aL’ taKVa Mi Je sUdBina.

GoVoriM seBi: MoraM da daLJe KreneM,

da ne UVeneM.

neMa Mi sre]e s toBoM,

VriJeMe Je za zBoGoM.

aL’ Kad ti osJetiM Miris,

Ja PoGineM za teBe.

I sad bi, za kraj, svi kao sastav mogli zapjevati;

Koliko je njih zbog tebe kao ja s litice zivota palo?Jer, ti si nagrada iz ruke davola,nije ti do mene stalo cak ni malo.

Sada pali smo na dno, o glavu nam se se odbiloSto u grehu s drogom htedosmo da gorimo.Sada pali smo na dno, kostalo nas mnogo to,nista manje koliko te i sad volimo.

I, kona~no, zadnji, ali ne najmanje bitan, ~lan mog Ju`nog vjetra, Jim Morrison.

Jim je bio lider legendarne grupe The Doors, a osim toga {to je pjevao u grupi, bio je i autor nekoliko knjiga poezije. Uzrok smrti, ba{ kao i ve}ini gore nabrojanih, je prekomjerna doza heroina. Onako poeti~an, otpjevao bi lagano;

KaKo sVaKa doza

taKo Brzo Vene,

Kao CViJe]e U Jesen

Kad nestane sJene?

heroinU, LJUBaVi,

za[to Me ostaVi?

heroinU, LJUBaVi,

do\i, o do\i ti.

20CO

OL -

TURA Kad pozelis

piercing ili tetovazu!Poput tetoviranja i piercing je postao trendy. Generalno se dijeli prema dijelovima tijela na koja se stavlja, pa tako razlikujemo; piercing obrve, nosa, jezika, pupka, bradavice, hrskavice, ali i malo slobodnije, na, hm... „odre|enim” dijelovima tijela. Ukoliko se dvoumite da napravite piercing, uvijek se trebate informisati kod stru~njaka za piercing. Najve}i bad koji vam se mo`e dogoditi jeste da napravite piercing iz fore, a tek kasnije se suo~ite s raznim upalama, bolnim ranama ili ljutitim roditeljima. [ta ako vam se kasnije ne bude svi|alo, ili da i pored piercinga ne budete dovoljno INN, pa sva ta patnja bude uzalud?

Evo nekoliko savjeta koje sam prikupila za sve koji razmi{ljaju o „pirsiranju”;

n Prvo, u ve}ini profesionalnijih salona morate biti punoljetni da bi vam uradili piercing. Mo`da zato {to ne `ele da ih va{i roditelji kasnije tu`e ili prebiju .

n Obavezno odaberite profesionalni studio koji se time bavi; nipo{to nemojte odlaziti u ilegalne radionice. Zaraza, bolne rane, prljav alat, jeftin nakit - sve to ~eka u lo{em salonu.

n Nakit treba biti od kvalitetnog materijala, kao npr. nehr|aju}i ~elik, titan, zlato. Bi`uterija i pozla}eni nakit vremenom se lju{te, te se pove}ava opasnost od infekcije.

n Postarajte se da vam doka`u da koriste sterilisani alat; najbolje je da to budu igle za jednokratnu upotrebu-da kasnije mjesecima ne biste morali razmi-{ljati o HIV-u, hepatitisu i drugim bolestima koje se mogu prenijeti upotrebom nesterilisanih igala.

Kad sam ja razmi{ljala o piercingu, shvatila sam da mi se dopada onaj za nos, ali je reakcija moje mame bila malo druga~ija;Samo ga stavi i i{~upat }u ti ga!

tetovirana ru`aMo`da ste nakon ovoga pomislili da je tetova`a ono {to }e od vas napraviti pravog trendsettera. Evo ne{to i o njoj.

Tetova`e su poznate od starih vremena i naroda, poput Asteka i Maora. Stilovi tetova`a su;crni, biomehani~ki, plemski, orijentalni, stil „mra~ne du{e”, itd. I za tetova`u morate biti punoljetni i pridr`avati se svih pravila higijene i sigurnosti, o ~emu smo ve} govorili.

Pa kako onda izgleda tetoviranje?Evo kako; sjest }ete na „stolicu ~asti”. Prvo }e vam o~istiti ko`u alkoholom, zatim slijedi ru~no precrtavanje dizajna tetova`e, koji se dobije uz pomo} termal-fak ma{ine. Kada se papir skine, na ko`i ostaje grimizna kontura i linije va{e tetova`e. Nakon toga se nanese malo vazelina, koji poma`e da se preslikani dio du`e odr`i na ko`i, ali slu`i i za lak{e prola`enje igle kroz ko`u.

Nakon „bockanja”, koje nekad zna potrajati satima, i ne{to malo `rtvovanja, imat }ete lijepu umjetni~ku sliku na dijelu tijela koji ste odabrali. Kad je tetova`a zavr{ena i o~i{}ena, morate je mazati posebnom kremom koja spre~ava infekcije.

Veliki je problem ako kasnije niste zadovoljni slikom koju ste odabrali. Uklanjanje tetova`e je uvijek skupo i ~esto ostaju trajni o`iljci. Tetova`a nije majica koju }ete skinuti kad vam se vi{e ne svi|a. Jednom ste je stavili i s vama je cijeli `ivot.

Pa, curke, ukoliko ̀ elite piercing ili tetova`u, moj savjet je da ipak sa~ekate dok budete van krova va{e obitelji. Manje problema;))

MAMA, kupi mi novi nos!!!

21

COOL

- TUR

A

PreVenteenoVi ^itateLJi, PriPreMite se, Jer sad ]eMo zaViriti U sViJet estetsKe hirUrGiJe. PosLiJe ^LanKa, izBor ostaJe na VaMa: da Li ]ete „interVenisati“ na seBi, i tiMe Mo@da UGroziti sVoJe zdraVLJe, iLi ne? Mi PrePorU^UJeMo: naU^ite se Po[toVati! traJniJe Je i JeftiniJe. hMM... Kada Bih Ja sVoJoJ MaMi reKLa oVo [to saM naPisaLa U PodnasLoVU... [ta Bi BiLo sa MnoM???

Ova, estetska, hirurgija, koju jo{ zovu i „psihijatrija s no`em“, o~ito je i vidljivo jako rasprostranjena. Postala je svakodnevni svjetski trend. Ljudi jo{ od davnina te`e da zadr`e svoj mladala~ki izgled. Pri tome se vrijednost ~ovjeka odre|uje upravo tim izgledom a ne stvarnim vrijednostima ~ovjeka. Po{tenje, dobrota, ugled, ~ast - ma, koga je briga za to - ljepota, i samo ljepota. To je ono {to je va`no.

Istra`uju}i za ~lanak, na internetu sam pro~itala da su prvi koji su se „rezali“ bili Rimljani. DA, DA! RIMLJANI! Sre|ivali su svoje u{i, ali zasigurno ne tako precizno, profesionalno i javno kao {to se to danas radi.

No, vratimo se mi malo u sada{njost.

Estetski zahvati, pored toga {to su jako skupi, mogu dovesti do suprotnih efekata, kao i do komplikacija. Iako ljudi sami sebi odre|uju izgled, zdravlje i sudbinu, sve je ve}i broj mladih koji planiraju ili razmi{ljaju o sli~nim poduhvatima. Da li to ~ine zbog zdravstvenih ili estetskih razloga, zavisi od individue do individue.

@ana Pu{elja

SS Busova~a - Gimnazija

22CO

OL -

TURA

- Postoje zahvati koje, kada ih jednom uradite, nakon nekoliko godina bi trebalo da ponovite, kao {to je zatezanje sitnih bora na licu. ali, ima pacijenata kojima posjeta hirurgu i promjena na tijelu postane opsesivna i koji `ele stalno ne{to drugo, novo. to je ve} psihi~ki problem. [tetne posljedice, ne`eljeni efekti, mogu}i su i de{avaju se, obja{njava dr. zoran dimitrijevi}, specijalista plasti~ne hirurgije i ~lan Internacionalnog udru`enja plasti~nih hirurga.

Koliko ko{ta novi nos?

Pri~a o plasti~noj operaciji je uvijek ista; Moja jaranica ima jaranicu ~ija je jaranica operisala nos,... ili ne{to drugo. Po{to i ja imam jednu takvu jaranicu, oti{la sam i popri~ala s njom. Zamolila je da se njeno ime ne spominje. Ona se operisala iz zdravstvenih razloga, jer je dva puta lomila nos. Posljedica toga je da nije mogla prirodno disati na nos. Iskoristila je operaciju te ga je i estetski malo sredila. Sada je izgledom prili~no zadovoljna, iako ka`e da bi operaciju trebala ponoviti jer nije ispalo onako kako je `eljela. Razliku u izgledu prije i poslije operacije je odmah primijetila, kao i njeno dru{tvo. Niko nije osu|ivao njen postupak, pogotovo uzimaju}i u obzir da je prvobitni cilj bio pobolj{anje zdravlja. Na kraju smo popri~ale i o cijeni. Cijena zavisi od toga

koju korekciju `eli{ napraviti. Uglavnom, cijena je oko 2.000 KM, rekla je moja sagovornica.

Mi smo svakodnevno izlo`eni emisijama, pri~ama i primjerima o ovakvim zahvatima. Npr. u emisiji na Novoj TV pod nazivom „Pod no`“ vidimo svakakve makeovere i ostanemo zapanjeni tom ljepotom, stvorenom za samo mjesec - dva. U istoj emisiji tako|er ~esto do|e do komplikacija, ali svaka bude uspje{no rije{ena. Pitanje je da li je to samo `elja producenta da bude realisti~nije i da na kraju sve ispadne super, ili je emisija mo`da stvarno realan prikaz operacija?

Od „bolesti uljep{avanja“ ne pate samo slavni, naprotiv. I moja je frizerka, koja ina~e ima problema s licem, razmi{ljala o poduhvatu kod poznatog doktora Karabega, ali je odustala jer su joj rekli da su potrebna 2 tretmana od po 1.000 KM i da se, na du`i period, nikako ne smije izlagati suncu. Odustala je od tretmana jer, kako ka`e, niko ne garantuje za uspjeh novog lica i da }e, ako do|e do nekih komplikacija, doktori okriviti nju i re}i joj da je sama kriva jer se izlagala suncu.

Za kraj, da li je trend biti lijep, ili zadovoljan sobom!? Meni je najva`nije biti zadovoljna svojim odrazom u ogledalu. Ako vam se ne svi|a ono {to vidite, ne tro{ite pare na operacije. KUPITE NOVO OGLEDALO!

Mirna Babovi}

Druga gimnazija, Sarajevo

23

COOL

- TUR

A

PriKLJU^iti se trendU iLi ne?

Od gusjenice do covjeka!Odlu~io sam da budem popularan, da budem primije}en. [to bih bio sam ili u obi~nom dru{tvu, kad mogu biti dio neke popularne grupe, re~e mi moj jaran haris.

Na te rije~i sam ostala zate~ena. Zna~i, to je razlog zbog kojeg je Haris sastavljao neke spiskove popularnih grupa u {koli (nemojte mu re}i da znam). Evo kako je tekao njegov put pretvaranja iz gusjenice u trendy frajera i natrag opet do ~ovjeka...

Ko`njakom do srcaPrva na spisku trendy grupe uz ~iju }e pomo} Haris postati cool i trendy bila je grupa s dramske sekcije. To su vam oni ljudovi koji su uvijek u ko`njacima -crne pantole i briga ih boli za ostale. Cigareta u ruci, cure lude za njima, kao i de~ki, (nadam se da me ne}ete pogre{no shvatiti). Haris se naravno bacio

na posao. Kupio je ko`nu jaknu i tole (normalno, crne), kao i nao~ale (pogodite koje boje). Probao je na sve na~ine da se pribli`i toj grupi. Htio je da proba i cigaretu, jer }e onda sigurno biti u trendu.. Polako je zapalio cigaretu, a ja sam ve} pripremila ruku da ga kucnem po le|ima (za svaki slu~aj). Ali d`aba je on to radio. Oni ga ne}e, pa ne}e.

Na red su do{li sportisti. Haris je po 5 sati bez prestanka igrao ko{arke, da bi bio faca pred rajom,

iako ne zna ni dobaciti loptu do ko{a, a kamoli pogoditi. Ma, ni svi treninzi ovog svijeta ne bi mu pomogli. Kad za ne{to nisi ro|en, te{ko }e{ uspjeti u tome. Bilo bi mu bolje da je nau~io teoriju, kako se baca lopta u ko{ i sl. Mislim, halooo, to je Haris, na{ {treber! On i lopta kao vatra i voda, crno i bijelo. A fino mu ka`em; Harise, ti si mi super onakav kakav jesi. Prihvati se knjige, buraz! Ne glupiraj se kad je bolje imati ne{to svoje. Ali upornijeg ~ovjeka ja nisam vidjela. Ne odustaje taj lako. Ostala mu je jo{ grupa rokera. On, izgleda, o~ajni~ki `eli biti primije}en, ~im im se pridru`io. Prou~avao ih je. Bolje re}i, uhodio, prislu{kivao razgovore da

bi on znao o ~emu pri~ati s njima. Onda je morao da pije kahvu (s 3 {e}era, iako je grozna), da se ne ofira piju}i |us u dru{tvu. Detaljno je prou~avao i Jasmina (glavnog coolera u {koli) i zaklju~io da }e morati uzeti 2 d`eparca unaprijed da bi se obukao i bio full cool. Gojzerice, narukvice, majice sa sloganima, lanci – bili su Harisova nova odje}a. Od obi~nog casual looka

24CO

OL -

TURA

KariKe

Omladinska novinska agencija, ili popularno ONA, uz pomo} SHL-a pokrenula je ~asopis Karike. ~asopis tretira problematiku mladih u na{oj zemlji. Kad vam do|e pod ruku, obavezno ga pro~itajte. Detaljnije o ONA-i i Karikama potra`ite na www.onabih.ba

(majice, tole, cipele), Haris se pretvara u nekog rokera! Zamislite tu tranformaciju, pa nije gusjenica ili, bolje re}i, leptir koji se pretvara u gusjenicu. Da i ne govorimo kako je ~itavu no} i dan visio na netu i skidao sve poznate rokerske hitove, iako se on ku`i samo u narodnjake (znate halid, [emsa, sinan, Ljuba, hanka).

Biti normalanOnda je uslijedio direktan napad. Rokerski obu~en, sa slu{alicama u u{ima, pribli`io se toj famoznoj, popularnoj grupi. samir, lider grupe, iznena|en pozdravio ga je. Ne mogu vjerovati! Samir me pozdravio! Vidi{ da sam postao popularan i primije}en, rekao mi je Haris. Sada }u biti neko i ne{to. Onda se Haris polako pridru`io grupi. Izlasci, zajedni~ki odlasci na odmor i slu{anje muzike, a Amine nigdje. Mene je zaboravio!Mislila sam da sam izgubila prijatelja, kad onda vidim Harisa u NORMALNOM izdanju, smije{i se i prilazi mi;

- Jao, kako dosadni tipovi. Pri~aju samo o nekim rokerskim grupama, pjeva~ima, pa opet muzika, muzika, muzika, a nemaju pojma o nuklearnoj fizici, ne znaju koji je glavni grad {vicarske, a za ivu andri}a nikada ~uli. Ka`u, ne ~itaju knjige jer su dosadne, dokumentarci ih smaraju i niKada ne u~e. e, to nisam mogao podnijeti. a zamisli samirovog trenda, ~arape mijenja samo kad se kupa.Ma, to nije za mene! najbolje je biti sam svoj ~ovjek.

E, pa, Harise...Dobrodo{ao u kategoriju ^OVJEK!

Amina Tucak

Druga gimnazija, Sarajevo

TOP 10 KULTNIH KNJIGANeke od njih mo`da ste ve} davno pro~itali, neke mo`da ne. Ali jedno je sigurno; ovo su knjige (i pisci) koji nadahnjuju generacije i generacije. I to ne bez razloga. Zato ih, sve odreda, od srca preporu~ujem… a onda prepu{tam da napravite svoj vlastiti Top 10. Kao uvod u ovu malu top listu, pisat }u o knjizi koja je meni na prvom mjestu. Kako god izgledala va{a lista, nadam se da na njenom prvom mjestu, kao i na mom, kraljuje;

1. Mali princ antoine de saint-exupérya

Sad se pitate za{to pi{em o knjizi koju ste manje-vi{e ve} pro~itali? E, pa, u tom slu~aju ja vas molim da je pro~itate - opet. Jer, Mali princ je zapravo knjiga koju treba P-R-O-^-I-T-A-T-I.

Sve odrasle osobe su najprije bile djeca (ali se malo njih toga sje}a), zapo~inje ovu pri~u Antoine de Saint-Exupéry, pisac koji je zauvijek htio ostati dijete. A ovo je knjiga za sve one poput njega. Ona ujedno postaje mjesto susreta djece i odraslih. ^itaju}i pri~u o Malom princu,kroz misli nam se provla~i pitanje; Koji je smisao ~ovjekovog `ivota? Ili, za{to ustvari vrijedi `ivjeti? Poseban je na~in na koji pisac izra`ava svoj bunt protiv suvremenog svijeta. Kroz nekoliko likova u pri~i, on savr{eno prikazuje sliku dana{njeg otu|enog ~ovjeka. Tako Mali princ, tra`e}i prijatelja, na svome putu susre}e kralja, za kojeg su svi ljudi podanici; uobra`enka, koji `eli da mu se svatko divi; pijanca (simbol ~ovjeka kao ovisnika); poslovnog ~ovjeka, koji broji SVOJE zvijezde, nazivaju}i ih zlatnim stvar~icama nad kojima sanjare dangube; fenjerd`iju, koji pali i gasi svjetiljku samo zato jer je to naredba, ne pitaju}i se ima li ona smisla; te geografa, koji pi{e knjige, ali koji nikada nije vidio prirodu o kojoj pi{e, jer ona je za njega samo podatak u knjizi.

Nasuprot njima, Mali princ predstavlja sve ono {to je nje`no i posebno u ~ovjeku. On je dijete, prijatelj i sanjar. I on utonu u sanjarenje koje potraja dugo. Njegov je mali ̀ ivot bio ispunjen sjetom. Zna{, kada je ~ovjek tu`an, onda voli zalaske sunca... Ru`a koju je njegovao vrlo brzo ga je po~ela mu~iti svojom malom ta{tinom, te on napu{ta svoju planetu. Na Zemlji upoznaje zmiju, koja mu ka`e; ~ovjek je usamljen

25

COOL

- TUR

ATOP 10 KULTNIH KNJIGAi me|u ljudima… Zatim upoznaje i lisicu, koja ga je nau~ila kako da je pripitomi. Pomogla mu je da shvati da je njegova ru`a jedinstvena i pored tisu}u drugih ru`a koje je vidio. Ona je zna~ajnija od svih vas zato {to sam ja nju zavolio. Ona postaje vrijedna toga da se vrati k njoj, na svoju planetu, iako je jedini na~in za to zmijin otrov, koji }e ga odvesti u novi `ivot… Mali princ jedno je od djela koje je neodvojivo povezano s autorovom biografijom. Ta sanjarska knjiga, koja uzvisuje ljubav, prirodu i prijateljstvo, tre}a je najprevedenija knjiga na svijetu, odmah nakon Biblije i Kur’ana, a njezina posveta (Leonu Werthu) smatra se jednom od najljep{ih na svijetu.

I, za kraj, poklanjam citat; ^ovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je o~ima nevidljivo.

2. Mi djeca s kolodvora zoo, Christiane f.

Knjiga o narkomaniji koja je obilje`ila generaciju ranih 80-ih, i jo{ uvijek je nezamjenjiva. Ne treba obja{njavati za{to. Kome treba, neka zaviri u 1. broj Preventeena .

3. 1984., George orwell

Jo{ jedna negativna utopija za fanove Divnog novog svijeta. Dehumanizacija dru{tva i svijet budu}nosti gdje privatnost vi{e ne postoji. Knjiga iz koje je potekla ideja o Big Brotheru.

4. harry Potter, J. K. rowling

E, ba{ me zanima tko nema bar jedan primjerak u ku}i… Predstavlja savr{en bijeg iz dosadne svakodnevnice u svijet ~arolije. Idealno za djecu i sanjare (kojih, s obzirom na prodaju, o~ito ima i previ{e).

5. U~enje don Juana, Carlos Castaneda

Transcendentalno. Misti~no. Trenutak kada ovo pro~itati trebate procijeniti sami. Knjiga koja }e prona}i Vas, a ne Vi nju.

6. Gospodar prstenova (trilogija), J.r.r. tolkien

Jedno od najpopularnijih i najutjecajnijih djela knji`evnosti 20. stolje}a. I vjerojatno jedina knjiga

gdje su gotovo svi slo`ni oko toga da je daleko bolja od svojeg filmskog izdanja.

7. stepski vuk, hermann hesse

Nije za svakoga. Veliku popularnost Stepski vuk je stekao 60-ih i 70-ih godina pro{log stolje}a, me|u pripadnicima hippie pokreta, koji su u Hesseu prona{li duhovnog vo|u.

8. Lovac u `itu, J. d. salinger

Srednjo{kolska lektira i istovremeno naj~e{}e cenzurirana knjiga. Totalni „must-have“. Ili barem „must-read“ (ako Vam je tako lak{e).

9. Galeb Jonathan Livingston, richard Bach

Nebo, sloboda, avantura i zami{ljeni ciljevi… Ne~emu ovakvom te{ko je odoljeti.

10. demon i gospo|ica Prym, Paulo Coelho

Zanimljiva parabola o isku{enju i borbi izme|u svjetla i tame koja se vodi u ~ovjeku. Me|u svim Coelhovim djelima, ovo se isti~e kao jedno s velikom poentom.

Irena Fi{i} , Travnik

FPN, `urnalistika, Sarajevo

26DU

HOVN

OST

da Li Je isUs hrist stVarno sUPer star a PosLaniK MUhaMed trendsetter? da Li sMo inn aKo sMo hare Kri[na iLi nosiMo haMaJLiJU od zLata oKo na[eG Vrata?...PitanJa sU na KoJe Je na[ noVinar PoKU[ao Prona]i odGoVore za Vas.

Milioni ljudi slijede na~ela religija. Za{to? Pa svaka religija u principu propovijeda ljubav. O religiji se mo`e puno pisati, njene poruke nas nadahnjuju kako da ̀ ivimo svoj ̀ ivot. Ovaj put su me interesovali neki „trendovi“ u religijama poput obla~enja u islamu, celibatu, te da li je u dana{nje vrijeme biti vjernik zapravo stvar trenda a ne stvarne `elje i istinskog traganja.

O trendu obla~enja mu{karaca i `ena u Islamu, te o religijskim simbolima razgovarao sam sa prof. dr. Mensurom Pa{ali}em.

Trend obla~enja `enama je propisan u Kur’anu gdje je re~eno kako da se obla~e ~edne `ene ali je tako|e re~eno to da ako se obla~e po islamskim propisima zbog toga samo da bi privukle tu|u pa`nju onda to nije uredu. Jer prije svega, duhovna je odje}a,ona

TRENDSETTERI & RELIGIJEodje}a bogobojaznosti, koju nosimo u nama najva`nija. [to se ti~e mu{karaca,lijepo je nositi bradu ali ne kao znak da pripada{ nekoj grupaciji ve} zbog toga {to je to tako radio Muhammed a.s. i zbog toga {to je brada odraz mu{kosti. Izvorni islam ne poznaje napadno prikazivanje islama. I ljudi koji nose male Kurane, polumjesece i zvijezde ili levhe u nadi da }e ih to na neki na~in {tititi su u zabludi. Mislim da je sli~no i sa drugim religijama. I na{e su nane nosile mjesec i zvijezdu ali skrivene i nenapadno.

Ko su po vam najve}i trensetteri u historiji islama?

Mislim da su svi poslanici bili trendsetteri jer su svi postavili trend,novu religiju pa tako imamo Musaa a.s. ili Mojsija,Isaa a.s. ili Isusa gdje su se oni svi vodili istom mi{lju i svi govorili sli~no. No Muhammed a.s. kao trendsetter se ne izdvaja u tom kontekstu da je donio neke nove trendove,on je samo zaokru`io i zavr{io ono {to su poslanici prije njega propovijedali.

O celibatu, Isusu kao idealu mu{ke ljepote, govorio mi je fra. Kristijan Montila.

Celibat je postavila Crkva kao jedan od tri zavjeta koji svaki sve}enik pola`e. I treba naglasiti da je to stvar slobodnog izbora, zna~i niko nas nije natjerao na to. Ja ne vjerujem da se Isus ne{to posebno razlikovao od tada{njih `idovskih mladi}a po izgledu. Ali na ikonama je prikazan uglavnom kao visok, mr{av i kovr|ave kose. Njegov izgled tako|er zavisi i od toga kako ga neki umjetnik vidi na svoj na~in,pa imamo razli~ite „verzije“ Isusa. Isus nam je pored nove religije, donio i novo vi|enje Boga.Tako imamo u Starom zavjetu Boga prikazanog kao bi}e koje ulijeva strah u kosti i bo}e koje ka`njava.Dok u Novom zavjetu imamo Isusa koji nam prikazuje Boga koji pra{ta i koji je milostiv. I to je ono {to Ga ~ini stvarnim trendseterom.

Ko su najve}i trendsetteri kod katolika odgovara sestra Magdalena schildknecht?

U historiji katoli~anstva imamo dosta ljudi koji su se svojim `ivotmo isticali od ostalii, a najve}a u

Prof. dr. Mensur Pa{ali}

27

DUHO

VNOS

T

na{em vremenu je jedna `ena; “Predstavljam vam najmo}niju `enu na svijetu. Ona uistinu predstavlja Ujedinjene narode jer je u njezinom srcu trpljenje tolikih ljudi”. Ovim rije~ima je Perez de Cuellar na zasjedanju Ujedinjenih naroda predstavio je Majku tereziju, koja a je umrla u 1998.g. u Kalkuti. Porijeklom sa Balkana, izabrala je `ivot koji je u potpunoj suprotnosti svim trendovima svijeta biznisa i profita. Izabrala je `ivot slu`enja najsiroma{nijima me|u siroma{nima, onima koje nitko ne `eli.

Je li ona osnivala novi trend, trend ljubavi prema Bogu i prema sve one zaboravljene ljude?

Zajednica Misionarke ljubavi koja je ona osnivala broje danas 4.500 redovnica i oko 800 redovnika kojima poma`e vi{e od 90.000 laika u 630 ustanova, od siroti{ta do bolnica za bolesnike na samrti, diljem svijeta.

[ta Hare krisna mo`e ponuditi novo i za{to je trendy biti vjernik u na{oj zemlji objasnio mi je ognjen Mi{kovi}.

Svaka osoba ima svoj jedinstven put, u svemu pa i u duhovnosti i na svakome je pojedincu da vidi za sebe koja }e ga prakti~na filozofija najvi{e zadovoljiti i u~initi duhovnijom osobom.

Ne{to {to u BiH u odre|enoj mjeri jo{ uvijek postoji je jedinstvo u razli~itosti i bilo bi lijepo kada bismo u tom duhu mogli posmatrati jedni druge, sa iskrenim

uva`avanjem bilo ~ijeg zivotnog izbora. Ako se u odredjenoj tradiciji preporu~uje no{enje nekog religioznog simbola i ako neko `eli da ga nosi iz iskrenih duhovnih razloga, u ~emu je problem? Problem mo`e nastati jedino ako smo neiskreni u svom praktikovanju i koristimo religiju za druge svrhe osim duhovnih ili ako smo previ{e zatvoreni u svoj mali svijet u kojem nema mjesta za druge.

da li mi u Bih imamo prave trendsettere?

-Trendsettere definitivno imamo, u svakom trenutku se mo`emo odlu~iti koga ili {ta da slijedimo. Sad jesu li to pravi trendsetteri - to je povezano sa pitanjem koje trendove mladi ne bi ili bi trebali da prate i odgovor je sli~an. Pojam uzora u bilo kojoj oblasti znanja je op{teprihva}en - ako `elimo biti dobar hirurg, potreban nam je drugi dobar hirurg koji }e nas uvesti u tajne ‘zanata’, sami, sa knjigama ne}emo dogurati daleko. Uzori su jako sna`an medij preno{enja znanja, iskustva i motivacije, tako da je opet potrebno dobro razmotriti koji cilj `elimo da postignemo u `ivotu i koji su uzori koje `elimo slijediti, a koji }e nam pomo}i do tog cilja. ^ini mi se da pre~esto i ne `ivimo svoj `ivot nego dopu{tamo da on `ivi nas.

Adnan Me{a

Op}a gimnazija Zijah Dizdarevi}, Fojnica

Fra. Kristijan Montila

Ognjen Mi{kovi}

28CA

FFEE

OUT1. optimizamSvako jutro kada ustanete, pogledajte se u ogledalo i ka`ite; WoooW, jo{ jedan novi dan, jo{ jedna {ansa, laf~ino! Izgledam kao milion konvertibilnih maraka, a ovaj bed` mi je toliko cool da bi mogao saobra}aj da zaustavlja, koliko je samo cool. Ma, ba{ je cool...

2. Pjevanje u kupatilu do mile voljeNikada to niste radili??? Hm... Pa dobro, za sve postoji prvi put. Od svih rekvizita iz kupatila kao mikrofon vam najbolje mo`e poslu`iti kalodont ili ~etka za feniranje (mali savjet velike kupatilske pjeva~ice).

3. ru~no izra|eni pokloniPa naravno da }e biti IN, i to uvijek... Em su originalni, em su ekonomi~ni ({to je, morat }ete priznati, i najva`nije).

4. higijenaOduvijek je poznato da smo mi, Bosanci i Hercegovici, narod koji na higijenu pola`e vi{e nego na... ne mogu se sad trenutno sjetiti na {ta. Uglavnom, higijena je jako bitna stvar. Ni{ta ljude vi{e ne odbija od neprijatnog mirisa i gluposti (ali ovo prvo se bar mo`e sprije~iti).

5. MoreTrendovi se mijenjaju iz godine u godinu, iz dana u dan, ali more uvijek ostaje IN. Pla`e, sunce, talasi}i - ah, kako to primamljivo zvu~i - i, naravno, ljetnje ljubavi. Ukoliko Vas Va{a ljubav s mora ubrzo ostavi, zapamtite da niste vi krivi... krivo je moreeeeeee!

1. teleshopKoliko se samo puta desilo da nas u sred najzanimljivije i najdinami~nije scene filma prekinu maestralno dosadne reklame Teleshopa? Ne znam za vas, ali meni se to de{avalo milion puta. A sude}i po reklamama, stvari koje se prodaju u Teleshopu su toliko bitne da je neophodno 48.393 puta dnevno podsje}ati ljude da ih kupe.

2. KarijesRu`an osmijeh, neprijatan zadah, nema potrebe da nabrajam. Pravac kod zubara!

3. dugi telefonski razgovori

Roditelji lude, ra~un ogroman. Zato je uvijek jedno-stavnije malo pro{etati, na}i se sa sagovornikom. Ra~un je manji, zadovoljni roditelji, zadovoljni Vi, sve u svemu, svi su zadovoljni.

4. [panske serijeOna je slijepa i siroma{na, zaljubljena je u bogatog momka koji je dijete iz prvog braka njenog oca, al’ ona jo{ uvijek ne zna ko je njoj zapravo otac jer je majka umrla na poro|aju ne stigav{i nikome to re}i.

Sve serije se prave na isti kalup; uglavnom ostaje i sli~na gluma~ka postava. Ma, kome je to jo{ zanimljivo? Pa zar nije bolje gledati Ice Age ili Kung fu pandu?

5. odavanje tu|ih tajniALAPA^E, kao {to bi se to reklo na{im narodnim jezikom, nikada nisu bile cool i zanimljive. Pri~ati ljudima o stvarima koje vam je neko rekao u povjerenju je tako fuuuuj.

IN &

Anja Krsmanovi}

Gimnazija, Sokolac

29

CAFF

EE

o ukusima se ne raspravlja. To je poslovica zlata vrijedna, posebno kada je rije~ o muzici.

Vjerujte mi, s pravom to ka`em.

Prije nekoliko dana do{la sam u sukob s prijateljicom samo zbog toga {to nisam znala da je Lepa Brena izdala novi album.

Mislim, koga briga za to??! Ali, eto, slu~ajno sam negdje ~ula kako Lepa Brena terori{e na{e u{i pa upitala {ta je to bilo? A onda me je moja draga prijateljica fino “nalijepila“. Pa, bona, to ti je njena nova pjesma! ej, strava je... Ma, zna{ li ti uop{te {ta se danas slu{a?!

I, tako sam ja odlu~ila da malo zagazim u muzi~ke vode i saznam {ta mladi danas slu{aju kako bi bili u trendu.

trendY MUsiC toP Lista

1. Dino Merlin - Da {uti{

2. To{e Proeski - The Hardest Thing

3. Madonna - Give it to me

4. Rihana - Disturbia

5. Colonia - Sun~an dan

6. Letu {tuke - Proteini i ugljikohidrati

7. Enrique Iglesias - Can you hear me

8. Dubioza Kolektiv - {uti i trpi

9. SMS - Ko je kriv

10. Coldplay - Viva la vida

Eto, na vama je, dragi moji, da odlu~ite da li ̀ elite biti u trendu ili ne.

ja SAM trendy, SLUSAM...

Almedina Sokolar

MSS NORDBAT, Vare{

Ko ka`e da morate biti lijepo obu~eni da biste bili u trendu? Pogledajte mlade iz Vare{a (na posljednjoj strani) u akciji ~i{}enja i renoviranja „Ljubavnog parka“.

Zar nisu trendy? Kroz ovaj projekt u okviru Inter-kulturalnih kreativnih sedmica/tjedana IKS ‘08 odr`anih u Vare{u u sedmom i osmom mjesecu ove godine, mladi su ostvarili svoj cilj i napravili park kakav su oduvijek htjeli imati.

Dakle, {ta ~eka{? Okupi raju i uradi isto i u svom gradu. Za savjet mo`e{ se obratiti NARKO NE-u. Sretno...!

almedina sokolar

Budi trendy-voli SVOJ grad!

30CA

FFEE

CAFFÈ

Koliko ste puta po`eljeli da vam se ljudi barem nakratko dive? Da vam pozavide ili po`ele okusiti djeli} nekog va{eg uspjeha? Priznali to ili ne, svi bi mi nekad rado `eljeli biti „prvi u raji“. I zaista, takvo {to se mo`e posti}i, i to na vi{e na~ina. S jedne strane, mo`ete „i}i na sigurno“ i poku{ati dobro prekopirati sve {to je u tom momentu „furka“. Sve to }e biti i zapa`eno u krugu va{ih prijatelja, pa }ete dobiti i nekoliko pohvala. Ipak, zapitajte se koliko je njih uradilo isto {to i vi!? I dok se okrenete, opet }ete se morati prilago|avati. Postoji i drugi na~in, a za njega je potrebno puno volje i truda. Prihvatite se onoga ~ime se volite baviti i usavr{avajte to sve do uspjeha. Eh, tada,... tada }ete i nesvjesno postati „prave face“ .

hip-hop je u sarajevu sve popularniji.

Dje~acima od deset ili dvanaest godina {iroke hla~e su najdra`i komad odje}e, a jedna od omiljenih zanimacija je pisanje rep pjesama. Nekima }e to dosaditi nakon nekoliko dana, ali neki od njih }e jednom postati velike zvijezde. Sli~an po~etak je imao i zlatan hajlovac Kontra (http;//myspace.com/kontravolta), a sada i ne zna da se mo`da neki desetogodi{njak slu{aju}i ba{ njegove pjesme odlu~uje baviti repom. Kako je po~eo karijeru?

Osnovna {kola, ta~no se sje}am. Stepenice, dvolisnica i prva ideja na papiru. Dodu{e, zaklju~ao bih se u podrum dva mjeseca da taj tekst ~ujete. Podr{ke gotovo nije ni bilo, rijetko ko je bio sretan {to repam, a uz to ljude nije zanimalo {ta radim. Uvijek ima i onih koji te ne vole pa ne po{tuju ni tvoje djelo. To je ona stara sarajevska; [ta }e on, znam ja njega... Nije tad bila furka repati kao {to je sad, jer

Stvarati trendove MUzIKOM

se te{kom mukom mogao ugledati mikrofon. Svi mi po~nemo zato {to je „furka”, ali poka`e vrijeme koliko smo odani toj „furci”.

Ipak, Kontra nije posustao nakon prve prepreke i upornost mu se isplatila. Ve} sada, sa svojih 18 godina, nastupa s najpoznatijim reperima iz BiH i regiona. Kako ka`e, imao je i razloga da ne odustane.

Imam ne{to {to `elim da ka`em, ali to je nemogu}e obi~nim putem, da idem od osobe do osobe i da s njima razgovaram. Ovako svoja iskustva i razmi{ljanja dajem {iroj masi.

Danas, kako ka`e, hip-hop neopisivo uti~e na njegov `ivot.

Svoje bavljenje hip-hopom opisao bih kao 20% ljubav, 80% potreba. Ja moram ovo raditi da bih znao sam za sebe da postojim.

Priznaje kako nije bilo lahko, ali sada sa zado-voljstvom mo`e pogledati iza sebe i re}i da je ne{to napravio u `ivotu.

Treba imati velike snove, raditi lokalno a misliti globalno; istovremeno ganjati visine s kojih si u tom trenutku spreman pasti.

a {ta je sa heavy metalom?

Neko bi rekao da heavy metal u Sarajevu jedino mo`ete vidjeti u prolazu, na ilustrovanoj majici ponekog zaljubljenika nekog stranog benda. Ali, sve je, na sre}u, ipak malo crnje nego {to izgleda (ipak se radi o metalu ). U Sarajevu rade na{i vr{njaci, nade ovog pravca, me|u kojima sigurno

zlatan najlovac Kontra

31

CAFF

EE

postoje i oni koji bi nam jednog dana mogli donijeti pobjedu na Evroviziji u stilu Lordya. Jedna od grupa koja se odva`ila baviti se metalom u ovakvoj situaciji u Sarajevu je i Soul Fraction (http;//www.myspace.com/soulfraction). Njihova pjeva~ica, Enna, priznaje da u po~etku i nije bilo ba{ lako.

Bilo je svakakvih reakcija. Nekima je bilo drago {to smo odlu~ili ne{to uraditi i {to smo se pridr`avali toga, ali i reakcija tipa; Ni{ta s tim ne}e{ posti}i, to je tra}enje vremena! Kod nas jo{ uvijek vladaju predrasude. Znate one stereotipe metalca ili rokera; lanci, crna odje}a, marame i starke... Smatram da je jako primitivno dijeliti ljude po muzici koju slu{aju i odje}i koju nose. Puno ljudi se ne obla~i tako, a i dalje slu{aju ili sviraju metal. Pitaju me ~esto; A {to }e ti taj pearcing ispod usne, a {to }e ti na nosu, {to }e ti ovo, ono... Nisam uvijek prihva}ena kakva jesam.

Kako ka`e, nema uspjeha koji dolazi sam od sebe.

- Veliki broj mladih se bavi tom muzikom, ali jako malo ih to radi na du`e vrijeme. Ve}ina na|e neku drugu zanimaciju te to bude samo jedan u nizu njihovih hobija. Ima ih dosta koji to rade kako bi u{li me|u raju, i sli~no. Ali onda to ne traje dugo, i naj~e{}e se sami razo~araju.Ako nema{ volje da ne{to napravi{, mo`e{ odmah to prekri`iti. Tako|er je potreban neki nivo znanja, ali bez truda i rada ni{ta se ne mo`e posti}i.

Malik Pa{i}

Tre}a Gimnazija, Sarajevo

Soul fraction

NAGRADNA IGRA trendoVsKa riJe^

Svaka raja i svako mjesto ima neku svoju trendovsku rije~. Tipa crnjak, furka, bed, trip…

Ako `elite nagrade (a htjeli biste ih, jer su dobre), po{aljite Va{u trendovsku rije~, s kratkim obja{nje-njem, na broj mobitela 061/ 55 60 53.

Najotka~enije rije~i koje stignu do 20. 10. 2008. nagradit }emo s;

1. BioGrafiJoM KUrt CoBaina i oriGinaLniM aLBUMoM neVerMind.

2. PraVo doBriM aLBUMoM za Va[e fotKe.

3. stePsKiM VUKoM, KULtnoM KnJiGoM sVih hiPiJa.

dobitnici iz predhodnog broja su;

1. daBi] JeLena , PrnJaVor - oGLedaLo na indiJsKi fazon

2. deLi] aMeL, neMiLa, zeniCa - KnJiGa sLoBodna dJeCa sUMerhiLLa

3. aMiJa saraJLi], BUsoVa^a - PiLates LoPta

Bu

di

tre

nd

y-v

oli

sV

oJ

gra

d!