Rijec urednikaEh te fe{te...!

Pravo je dobro polo`iti ispit, jo{ je bolje proslaviti ga, a najbolje je znati slaviti uspjeh. No ako vas nakon fe{te boli glava cijeli dan, teku}ine nikad dosta, imunolo{ki sustav je na minimumu, a svi virusi pohrle u organizam, onda je bolje da niste ni slavili. Ovo govorim iz vlastitog iskustva. Na`alost. Da sam barem taj dan prije nego me ekipa zvala na tu nazovi proslavu imao ovaj, peti, broj Preventeena, pa da samo pro~itam koju o alkoholu, sigurno ne bih u~io iz vlastite pogre{ke. Sad bih bio sposoban funkcionirati, normalno, recimo.

Na{i novinari i volonteri su iskopali sve informacije o alkoholu koje biste trebali znati, kako biste u~ili od kompetentnih ljudi, iz provjerenih ~injenica, istinitih pri~a i doga|aja.

Sad kad sam urednik (ha, ha), mogu si priu{titi subjektivnost i osobno Vam preporu~iti neke tekstove. Nemojte propustiti “IZME\U ISTOKA I ZAPADA”, “JA KAD DRMNEM JEDNU S NOGU, IGRAM K´O CURA” i “FAQ”. Te{ka srca odabrah svoja Top tri, a vi ste, naravno, pozvani da Preventeen protabirite od korica do korica i napravite svoju top listu tekstova. Bitno je re}i da smo u nove pobjede krenuli i s novim rubrikama - Duhovnost, Intervju broja, FAQ, i INFO. I da, ovo {to dr`ite u ruci a zove se Preventeen ne bi nastalo bez logisti~ke, moralne i svake druge pomo}i NARKO NE-a, Kruha sv. Ante, FRAMA, EMAUS-a i INFOHOUSE-a.

Ako `elite, mo`ete nam poslati prijedloge Va{ih tekstova na: preventeen@narkone.org.

Hvala drugovi, volite nas i dalje

Ivan

KONTAKTIRAJTE NAS:Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE • Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel/fax: +387 (0)33 223-285 • E-mail: preventeen@narkone.org • www.narkone.org

IMPRESUM

Odgovorni: fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante“; dr vl~. [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO-NE

Glavni urednik: Ivan Kutle{a

Pomo}nici glavnog urednika: Amir Berbi} i Irena Fi{i}

Redakcija: Ana Cviti}, Jelena Mo~evi}, Dajana Mi{kovi}

Dopisnici: Bojan Radonja, Adis Vezir, Zerina Alihod`a, Nasiha Sivro, Tiana Prki}, Amina Hrusti}, Arnes D`indo, Anja Krsmanovi}, Mirna Babovi}, Ana Borov~anin, Davor Kova~evi}.

Konsalting: UG INFOHOUSE, D`enana Ala|uz i [evko Baji}

Lektor: Mirjana Fajkovi}

Tehni~ki asistent: Dejan Mikovi}

Nositelji projekta: HKO “Kruh sv. Ante“; Ured za mlade Vrhbosanske nadbiskupije; Emaus, Frama, UG NARKO-NE

Fotografije: Arhiv UG INFOHOUSE-a, UG NARKO NE

Dizajn i DTP: TRIPTIH Sarajevo

ISSN 1840-2461

SadrzajBalkanski Obelixi ........................................................ 3

Jutro poslije ................................................................ 4

Alkohol, mladi, {kola .................................................... 5

Pitanja o alkoholu koja ste uvijek `eljeli postaviti,

a niste znali kome... ..................................................... 6

Prva godina PREVENTEENA! .................................... 7

Ljubav je sama du{a religije ......................................... 8

Mo`e li se `ivjeti rock´n´roll bez alkohola? .................. 10

Kad do|e p´jan, `eli samo da no} pro|e mirno ............. 12

Djevoj~ica promrzlih stopala ...................................... 14

Dan iz snova .............................................................. 16

Bolest se ne lije~i sama! ............................................ 17

Filozofija za djecu, bajka za odrasle .......................... 19

Muzika (ne)raspolo`enja ........................................... 20

Piti ili ne piti, pitanje je sad?! .................................... 21

Ja kad drmnem jednu s nogu, igram k´o cura! ............. 22

[to ne mo´{ sprije~it´, onda lije~i! ............................... 23

Stvari bez kojih djevojke definitivno ne mogu .............. 24

Ovisni~ki horoskop ..................................................... 25

Pijani marketing ............................................ 27

Jelena Mo~evi}, Isto~no Sarajevo

22. 1. 1988. god.

FPN, politologija, Sarajevo

Uklju~ena u projekt “Stariji brat, starija sestra”

U procesu prihvatanja alkoholizma i ohrabrivanja na isti, pored porodice u~estvuje i {kola, medicina ali i dru{tvo u cjelini. Tako nije rijedak slu~aj da se u zvani~noj medicini preporu~uje alkohol kao sredstvo otklanjanja bolova, a dobro je poznata ~injenica da se ~a{a vina dnevno smatra zdravom za stanje cijelog organizma. Ipak, prisutnost alkohola u medicini ~esto se pogre{no tuma~i i zloupotrebljava. Doktorica Mirjana Tepa~evi} obja{njava uzroke te zloupotrebe:

- Istina je da u medicini postoje slu~ajevi kada je po`eljna upotreba alkohola u cilju dezinfekcije rane, spu{tanja tjelesne tempe-rature ili izazivanja odre|enih reakcija. Me|utim, alkohol koji se preporu~uje mora biti pod strogom kontrolom ljekara, da ne bi doveo do pogor{anja bolesti ili navike koja bi vodila do ovisnosti. [to se ti~e ~a{e vina koja se preporu~uje na dnevnoj bazi, pacijenti bi trebali znati da ta ~a{a ne djeluje isto na svakoga, {to zavisi od praga tolerancije na alkohol. Tako za nekoga mogu biti dovoljna i dva gutljaja, dok je za druge to ve} koli~ina koja izaziva ovisnost.Naravno, niko ne govori da je konzumiranje alkohola zabranjeno, ali treba imati odre|enu mjeru. Moramo zapamtiti da je tolerancija na alkohol individualna i da ve} s jednom ~a{icom mo`emo do}i do stepena te{kog alkoholizma. @ivjeli!!!

Godine 1949. u selu nadomak Vare{a odvija se neobi~na ceremonija. U porodici Crnojevi} prvoro|enog Pavleka ~eka se neobi~no kr{tenje. Naime, u ovoj porodici ve} decenijama je obi~aj da se mu{ka djeca odre|ene dobi, bacaju u kazan pun rakije, radi bolje snage i vitalnosti.

Koliko ste puta ~uli ovu ili sli~ne pri~e s ovog dijela Balkana? Svaki put kada vas ne{to boli, glava, zub, stomak, ili ste upravo slomili nogu, na|e se neko ko }e re}i da je najbolji lijek upravo rakija. Pitanje je zapravo koliko je na{a tradicija uslovljena alkoholom? Etnologinja Sonja [koljo ka`e:

- Zapravo je neobi~no koliko je alkohol va`an faktor etnosa na prostoru Balkana. Jo{ od malih nogu prenosi se zabluda da niti jedna svadba, slava ili sahrana ne mo`e prote}i bez rakije. Da ne govorimo o tome koliko je alkohol prisutan u narodnoj medicini.

Upravo ova vrsta uticaja mo`e se svrstati u jedan od tri glavna faktora alkoholizma. Socijalno-kulturni faktori izazivaju alkoholizam putem obi~aja, prihva}enih tipova pona{anja pojedinih sredina, nepovoljnih socijalnih i porodi~nih faktora; jednom rije~ju, obilje`jima zdravstvene i op{te kulture odre|ene zajednice.

Djeca od roditelja preuzimaju model pona{anja koji je op{teprihva}en u dru{tvu, sve dok ne dospiju do stepena alkoholozma. Tako je 5-godi{njak s ~a{om pive upravo neodoljiv, 18-godi{njak u stanju nesvijesti potpuno shvatljiv, a 50-godi{njak sa stalnom navikom “ispijanja jedne ~a{ice“ savr{eno zdrav ~ovjek.

Balkanski Obelixi

3

STRU^NI KUTAK

4

JUTRO POSLIJE

4

JUTRO POSLIJESubota popodne. Idealno vrijeme za odlazak na kafu s dru{tvom i za sabiranje utisaka. Za{to?! Pa sino} je bio petak, dan koji svi pri`eljkujemo tokom cijele sedmice. Izlazak u omiljeni kafi}, ili odlazak na neki party. Propustila sam jedan, pa jedva ~ekam da ~ujem utiske svojih prijatelja.

Ove subote svi su mi nekako smoreni, kao da im sino} nije bilo dobro. Samo slu{am: Joj, kako me boli glava.

- Hej, pa {ta vam je? Pa gdje ste vi to sino} bili?

- Ma ne pitaj, ne sje}am se uop{te, ma u stvari ne znam kako sam mogao biti s tom curom - `ali mi se drug. - Sad me smori porukama.

Sve mi je jasno, ALKOHOL. To je to. Sino} im je bilo super, provodili su se, zezali, ali danas... Jutros kad sam se probudio... bolje da nisam. Kako tu curu da pogledam, pa nisam siguran ni da li je Maja ili Marija, ma tako ne{to.

Gledam ih i ne mogu da vjerujem. Oni su moja raja, a sad izgledaju kao izmoreni starci. Jesu li svjesno pili, i ako jesu, za{to se sad kaju?

Po~ela sam da razmi{ljam i o tom jutru poslije. Ono je najgore, dok pijemo i dok smo pod uticajem alkohola sve nam je super. Nemamo probleme, ~ak mislimo da smo ih se rije{ili, da su iza nas. Ali {ta ujutru, kada se probudimo? Problemi su i dalje tu; mo`da im se pridru`i i neki novi, kojeg smo “zaradili“ ve~er prije. Kako se tada osje}amo?

Da bih prona{la odgovore na neka od ovih pitanja, oti{la sam kod Biljane Kosori}, edukatorice iz oblasti prevencije ovisnosti i pitala je tri pitanja:

Za{to mladi ~esto piju alkohol?

Uglavnom da bi se opustili ili da bi ispali cool u dru{tvu. Izbor je naj~e{}e pivo.

[ta se posti`e time {to se neko napije? Koje su posljedice?

Obi~no, kad mladi ~ovjek pije ~esto nije ni svjestan da }e se napiti. Ka`e sebi da }e popiti pivo da se opusti, ali nakon jednog dolazi i drugo, tre}e... Posljedica nastupa ujutro, a to je kajanje. ^ak oko 70% osoba se pokaje zbog pijanstva.

Da li je neformalna edukacija korisna?

Radionice su vi{e nego korisne, jer kroz takve oblike neformalne edukacije pove}ava se samopouzdanje. A to je klju~. Samopouzdana mlada osoba ne}e piti alkohol radi opu{tanja, jer joj nije potreban.

Ana Borov~anin, Sokolac MS[ Sokolac, Gimnazija

Protiv mamurluka:• Pijte mnogo obi~ne vode, prije i poslije slavlja.

• Ako imate glavobolju, suzdr`ite se od aspirina, pogotovo od paracetamola, jer }e nadra`iti ve} i onako osjetljivu sluznicu `eluca.

• Osigurajte unos vitamina B kompleksa. C vitamin je tako|er preporu~ljiv.

• Ne jedite masno - jetra se treba odmoriti. Treba uzimati {to vi{e vo}a, osobito jabuka i banana, a preporu~uje se i jogurt.

• Nakon bu|enja treba se istu{irati toplom, nikako hladnom vodom. Hladna voda uzrokuje stezanje krvnih `ila u ko`i i optere}enje rada srca i disanja.

STRU^NI KUTAK

5

STRU^NI KUTAK

Period od 15.novembra do 15.decembra u svijetu se obilje`ava kao ”Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti”. Podaci koji se tom prilikom objavljuju pokazuju da je alkoholizam tre}i zdrav-stveni problem u svijetu i najve}i psihijatrijski i ovisni~ki problem, a njegove posljedice posebno ne-gativno djeluju na porodicu. Problemi alkoholizma se javljaju ve} u osnovnoj {koli, zajedno s pu{enjem i drugim drogama. Iste statistike upozoravaju da se dobna granica kada mladi prvi put probaju alkohol spu{ta sve ni`e iz godine u godinu.

Alkohol u {koli!Iako je to zabranjeno, pojedine prodavnice i ugostiteljski objekti maloljetnicima i prodaju alko-hol. I ne samo to. Alkohol je sve vi{e prisutan i u {kolama, ~e{}e u srednjim ali i osnovnim. Kako u~enici ka`u: Ne pijemo samo mi! I profesori koji bi nam trebali biti uzor tako|er piju.

Da je konzumiranje alkohola problem “svjetskih” razmjera potvr|uju i podaci prema kojima u sus-jednoj Hrvatskoj vi{e od milion gra|ana (uzev{i

Tejfida Ibrakovi}

25.03.1990.

MSS “Vitez” u Vitezu

Volonter u projektu ”Interkulturalne kreativne sedmice”

Alkohol, mladi, skola

Mladi pod pritiskomIstra`ivanja (GfK ROPER REPORTS WORLD-WIDE za 31 zemlju) pokazuju da, {irom svijeta, troje od ~etvero tinejd`era osje}a da su mladi generalno pod velikim pritiskom - prvenstveno od-raslih, ali i ostalih tinejd`era. Njih 6 od 10 smatra da su, u biti, pod jednako velikim pritiskom kao i odrasli. Prednja~e Amerikanci s 90%, slijede ih mladi u Kanadi s 85% i Ma|ari s 85%.

u obzir i njihove porodice) pati zbog posljedica prekomjernog konzumiranja alkoholnih pi}a. U BiH takvi statisti~ki podaci ne postoje. Me|utim, svjetski statisti~ki podaci o alkoholnoj problematici govore da je 5% stanovni{tva ovisno o alkoholu, a 20% prekomjerno konzumira alkohol. ^ak 40% samoubistava uzrokovano je alkoholnim problemima. Ti isti podaci potvr|uju i da je 50% svih smrtonosnih saobra}ajnih nesre}a uzrokovano alkoholom, koji je i jedan od naj~e{}ih uzroka smrti prije 30. godine.

Zato dragi prijatelji razmislite da li jedna ~a{a kratkog ”u`itka” vrijednija od `ivota.

6

obimnom povra}anju suvi{no je govoriti.

Alkoholna ljubomora?

Od nje uglavnom obolijevaju mu{karci. Pravo zeznuto stanje, jer seksualna `elja postoji, al´ impotencija je na djelu (to vam je ono kad...ma znate ve}). Ovo stanje je opasno jer mo`e postojati i kad ste trijezni.

Apstinencijski sindrom?

Smetnje u odluci da prestane{ piti. Otprilike ovako izgledaju - ne jedu ti se ~ak ni pala~inci s Nutellom

Pitate se {ta je FAQ? Odmah da vam ka`em, nisu nikakvi bezobrazluci u pitanju. FAQ se na engleskom ~ita kao Frequently Asked Question(s) - ~esto postavljana pitanja na zadanu temu. Naravno, ovoga puta rije~ je o alkoholizmu. U ovom izdanju FAQ-a (ina~e, na{oj novoj rubrici Preventeena) mo`ete pro~itati sve ono o alkoholu {to dosad niste znali, il´ niste imali koga pitati.

Alkoholizam?

Nije porok, nije mana. Nego bolest. Tako su je definirali oni koji znaju, u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ako ima{ alkoholi~ara u blizini, nemoj ga smatrati propalicom, nego bolesnikom kojem treba pomo}.

Kako prepoznati ovisnost?

Bit }e da si ovisan/na ako:

- umjesto jednog planiranog piva, popije{ pet - iz ~ista mira ti padne na pamet alkohol i pola dana provede{ tra`e}i ga po policama - nekad davno ti je trebala samo jedna juice-vodka, a sada minimalno ~etiri - ekipa te zove da igrate basketa u ulici, a ti naravno, odustaje{ jer hladno pivo u lokalnoj birtiji je bolja varijanta.

Pijem da zaboravim?

Koja la`. Pije{ da se sjeti{, ne da zaboravi{. Znanstvenici su dokazali da opijanje u “`utim minutama” vodi u depresiju, o~aj i osje}aj bespo-mo}nosti.

Akutno trovanje alkoholom?

Jednostavnim rije~ima-pretjerano pijanstvo. Mo`e nastupiti kod svih. (U to ste se mogli uvjeriti na posljednjoj ekskurziji, kada je najbolji u~enik u razredu zavr{io u hitnoj.) Jedini na~in da se rije{ite toga jest da vam u hitnoj skroz u `eludac uguraju plasti~nu cijev i onda ga isperu (al´ bukvalno). O

Pitanja o alkoholu koja ste uvijek zeljeli postaviti, a niste znali kome...

77

(dosad najdra`a hrana), a za{to bi ih i jeo kad ima{ proljev i povra}a ti se. Treb´o bi se istu{irati, jer se fakat znoji{, al´ ne mo`e{ jer ima{ gr~eve mi{i}a. Na kraju bi da spava{, al´ ne mo`e{ ni to jer te ~udne iluzije proganjaju. Joj...!

Komatozni stadij?

Nastaje kada je koli~ina alkohola u krvi 3.5-4%, i vi{e. Oblijeva te hladan znoj, zjenice poludjele. Su`avaju se i pro{iruju nekontrolirano. Upravljanje refleksima zaboravi. Raja se sklanja od tebe, jer zadah ti je grozan. Poslije bu|enja nije ti ni do ~ega jer se sje}a{ malo stvari i kajanje te proganja.

Atrofija mozga u alkoholi~ara?

Stru~nim rije~ima - gubitak mo`dane supstancije. U prijevodu - mozak ti se smanji na veli~inu jabuke. Kako tu`no.

Skid-row?

Alkoholi~ari lutalice, besku}nici. Dno dna, ne d´o Bog nikome. Rije~ je o alkoholi~aru koji je izgubio obitelj, na{ao se na ulici i izgubio svaki doticaj s dru{tvom oko sebe.

KLA i AKLA?

KLA je skra}enica za “klub lije~enih alkoholi~ara”. Kod nas ih ima 11, i svi su u Federaciji. U RS-u, na`alost, ne postoji nijedan klub. AKLA se ~ita kao Asocijacija klubova lije~enih alkoholi~ara. Osnovni princip rada klubova u Asocijaciji je da se izre~ene stvari ne iznose van kluba. Broj Asocijacije i savjetovali{ta je 033/ 221 - 637.

Antabus?

Veoma u~inkovit lijek protiv alkoholizma. Izaziva `estoko povra}anje, ukoliko se popije alkohol. Uveden je 1948.

Recidiv?

Taman se izlije~i{ a ve} nakon nekoliko kriza ponovno po~ne{ uzimati alkohol. De{ava se zbog dosade. Ako ne `eli{ ponovo po~eti piti, najbolje bi bilo da napravi{ sebi raspored koji ne}e ostavljati vremena za razmi{ljanje o pivu.

Ivan Kutle{a, ivan@infohouse.ba

INfo

Prva godina PREVENTEENA!U periodu od 17.12. do 28.12.2007. godine, na{ vrijedni asistent projekta, Dejan Mikovi}, uradio je evaluaciju ~asopisa Preventeen. Cilj je bio provjera prihva}enosti na{eg ~asopisa i njegov uticaj na ciljanu populaciju. Srednjo{kolce. Evaluacija je ra|ena putem telefona i e-maila. Rezultati su sljede}i:

• 100% ispitanika izjavilo je da je ~italo Preventeen,

• Jedan broj Preventeena pro~itaju 3.372 osobe,

• Naj~itaniji su: istinite pri~e, reporta`e i intervjui

Preventeen je dobio i pozitivnu ocjenu stru~njaka. Izdvajamo komentar prof. Naire Hod`i}: Zabavan, jednostavan i nadasve edukativan ~asopis.

Preventeen zadovoljava potrebe mladih za aktualno{}u i pravovremenim informiranjem, doprinosi boljem razumijevanju samog procesa nastanka ovisnosti te rasvjetljava zablude o reklamama i njihovom doprinosu u kreiranju budu}ih konzumenata.

^itajte nas i dalje te {aljite svoje prijedloge i kome-ntare!

Priredila: Dajana Mi{kovi}

SRETNI BLAGDANI!Sretan Uskrs i Hristos vaskrsnu dragim ~itaocima i prijateljima koji slave blagdane Uskrs i Vaskrs. Redakcija.

8

Za{to je alkohol striktno zabranjen po Kur´anu? Postoje slavni islamski mislioci i pjesnici, poput Omera Hajjama, koji veli~aju vino; u nekim kasi-dama tako|er se opjevavaju vino i u`itak?

Kur´an zabranjuje alkohol stoga {to ~ovjeka ~ini nerazboritim i {to uni{tava njegov duhovni i fizi~ki `ivot, `ivot njegove obitelji. Potom, Poslanik Islama (a.s.) ga smatra majkom i izvorom svakog zla i jednim od najmo}nijih oru`ja Sotone, zakletog du{manina ljudskog roda. [to se ti~e opjevanja vina u proznim i poetskim djelima pjesnika poput Hajjama, D`elaluddina Rumija i drugih, treba znati da ovi pjesnici pi{u simboli~kim jezikom i izra`avaju se u metaforama. Vino je za njih simbol vrhunske spoznaje koja ih do te mjere pro`me da oni u duhovnoj zagledanosti u Bo`iju Ljepotu ni{ta drugo ne osje}aju niti i~emu drugom pa`nju poklanjaju. Kur´an ~ak spominje vino u D`ennetu koje je prijatno i koje ne opija, nego pravovjernike uvodi u stanje trijeznoga bla`enstva (sukran) u kojemu na najpotpuniji na~in do`ivljavaju Boga i Njegovu neposrednu Blizinu.

Jednom rije~ju, vino je ondje simbol vrhunske mudrosti koja omogu}uje najpotpuniju i najuzvi-{eniju spoznaju Boga.

U Kur´anu su zabranjeni alkohol i opojna sredstva. Kako objasniti ~injenicu da na{i stari svaku bolest lije~e rakijom? Kako sprije~iti mlade da se prestanu povoditi za tim nepisanim pravilom lije~enja?

U kulturi i tradiciji svakog naroda postoji Vjero-zakon i postoji obi~ajna praksa. ^esto se de{ava da Vjerozakon nala`e jedno, a obi~ajna praksa ne{to drugo {to nema veze s Vjerozakonom. Ljudi su skloni da, i pored jasnih upozorenja u Vjerozakonu, slijede obi~ajnu praksu starih. O tome i Kur´an u vi{e navrata govori. Slijepo vjerovanje u ispravnost ne~ega {to su needucirani preci radili je prihva}anje onog obrasca pona{anja za koji se svaka vrsta od-

dUhovNoST

Ljubav nikad ni{ta ne zahtijeva, ve} samo daje. Ljubav samo pati, nikada se ne kaje i nikada se ne sveti. Ove Gandhijeve rije~i kao da oslikavaju vezu ljubavi i reli-gije, jer je ljubav glavni temelj na kojem po~ivaju sve religijske regule i norme. U posljednje

vrijeme rijetko se pri~a o ovoj vezi i kao da se zaboravlja da je ljubav jedno od Bo`ijih imena u svim u~enjima i pravcima. Nedostatak ljubavi ~esto vodi u ovisnost i strah od `ivota. Kako islam gleda na ljubav, na ovisnost o alkoholu pa i vjeri, kako on mo`e pomo}i mladom ~ovjeku da na|e put... pitali smo prof. dr. Re{ida Hafizovi}a, profesora akaida na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Kroz ovaj razgovor saznali smo da je ljubav jedna od duhovnih poluga islama i jo{ mnogo toga...

Kako islam tuma~i ovisnost (o alkoholu, opojnim sredstvima itd.) te kako poma`e ljudima da se ne predaju istim?

Svaka vrsta ovisnosti o poroku, prema u~enju isla-ma, rezultat je slije|enja linije manjeg otpora. To je znak ~ovjekove temeljne iznevjere onoga pozvanja za koje ga je Bog stvorio, to jest da bude svekozmi~ki pastir, duhovni vodi~, u~itelj, najsavr{enije Bo`ije stvorenje. Za ispunjenje te zada}e Bog mu je dao razum, duhovno srce, duh, intelekt, savjest, intuiciju i druga osjetila. Te duhovne resurse ljudi trebaju koristiti svaki dan. Me|utim, mnogo ljudi umjesto toga odabire da slijedi vlastitu strast kao vodilju i kao idola (Kur´an XLV:23). Strast ih onda u~ini ovisnim o svemu {to je prizemno, nedostojno i pogubno za njihov `ivot.

Istok i Zapad - Intervju sa prof. dr Hafizovi}em

Ljubav je sama dusa religije

Amir Berbi}, Vitez

22.12.1987. god.

Medicinski fakultet

Volonter u projektu “Mladi Vite`ani” 9

govornosti prebacuje na stare umjesto da svako preuzme odgovornost za ono {to ~ini. ^ista je iluzija mi{ljenje da se rakijom ne{to lije~i pored tolikih drugih mogu}nosti efikasnog lije~enja. Da se to mladim nara{tajima ne bi de{avalo, njih treba educirati, {iriti njihove vidike i stvoriti im mogu}nosti da ispolje svu svoju kreativnost i potvrde onu vrstu darova i talenata s kojima ih je Bog poslao u ovda{nji svijet.

Da li Islamska zajednica ima neki plan borbe protiv narkomanije ili alkoholizma?

Koliko je meni poznato, na`alost nema, osim nekih tekija ili dervi{kih zajednica koje djeluju u BiH. Primjer je tekija Mesudija u Ka}unima, koja ima najmodernije kapacitete za zbrinjavanje i njegovanje ovisnika o drogi i alkoholu.

Mo`e li religije biti previ{e u `ivotu? Gdje je granica izme|u vjere i fanatizma? Koji je ispravan na~in {irenja poruke islama?

Ne mo`e religije biti previ{e u `ivotu, ukoliko je do`ivljavamo kao konstruktivan `ivotni stav i neodvojivu sastavnicu na{e svakida{nje op}e kulture, a ne da od nje pravimo ideologiju. Plemenita vjera koja nas u~i najve}im civilizacijskim vrijednostima i tekovinama, kao {to je demokratija, po{tivanje ljudskih prava, dijalog i tolerancija, takva vjera prelazi u fanatizam onda kada umislimo da je samo na{a vjera ispravna, kada sebe uvjerimo da smo najbolji popravlja~i svijeta, jedini njegovi spasitelji, ignoriraju}i slobodu izbora i pojedina~nu odgovornost svakog ~ovjeka kao metafizi~ke darove

dUhovNoST

koje mu je Bog dao. Najbolji na~in njenog {irenja i demonstriranja je sustavno obrazovanje i vlastiti primjer svjedo~enja onoga {to je islam sedimentirao u na{u li~nost.

Smatrate li da se mladi koji ne uspiju iza}i nakraj s nekim problemom, od nedostatka ljubavi do ovisnosti, okre}u religijskim sektama tra`e}i rje{enja?

Razlog za takvu pojavu mo`e pretpostavljati {iru pozadinu: nedostatan odgoj u obitelji, nezdravu dru{tvenu klimu u kojoj mladi rastu, pa sve do malodu{nosti usljed koje mladi pojedinac ne uspi-jeva stvari dovesti do kraja. To je naro~ito te{ko u situacijama kada mladi ~ovjek poku{ava na}i idealno mjesto u dru{tvu, a onda odabere pogre{ne motive, razloge i na~ine da sebe otkrije i predstavi drugima.

Mnogi mladi iz BiH danas tra`e odgovor u vehabizmu. Da li su vehabije nastale kao odgovor na aktuelnu modernizaciju islama ili je u pitanju ne{to sasvim drugo?

@alosna je ~injenica da na{a mladost, koja pripada evropskom tlu, u 21. stolje}u nalazi utjehu u pokretu koji je nastao u sedamnaestom stolje}u i nanio toliko {tete islamu i muslimanima. Vehabizam je ubio stotine hiljada muslimana, poru{io najmonu-mentalnije spomenike islamske kulture i civilizacije, zavio muslimanski svijet u crno i danas na Zapadu zape~atio {ansu islamu, koji je imao dobre izglede da ondje prona|e svoj novi dom.

Sve velike religije propovijedaju ljubav kao univerzalni jezik i lijek za ljude. Me|utim, u posljednje vrijeme obi~no slu{amo samo o strahu i mr`nji. Kako islam govori o ljubavi? Koje savjete daje mladima da bi slijedili glas ljubavi? U ~emu je mladi mogu prona}i?

Sve ozbiljne religije, zacijelo, propovijedaju ljubav, jer je ljubav sama du{a ozbiljne religijske tradicije koju objavljuje Bog koji i sam nosi jedno od vlastitih imena al-Waddud (Bog koji silno ljubi). Ljubav je u islamu, tako|er, jedna od duhovnih poluga. Prisjetite se samo D`elaluddina Rumija kako o Ljubavi pjeva, i jasno }e vam biti {ta je to Ljubav u islamu i kako je valja propovijedati.

10

STRU~NI KUTAKIN (pUT)

O pojedinim profesijama (bez obzira koliko one plemenite bile) postoji nepisano pravilo (~itaj: stereotipi) da su svi njihovi sljedbenici te{ki alkosi. Da to ipak nije tako, pokazuju, i dokazuju, uspje{ni ljudi iz “ozlogla{enih” bran{i. Slobodno mo`e{ biti knji`evnik/ca, novinar/ka,glazbenik/ca, glumac/ca, intelektualac/ka...

Knji`evnici

Stereotip: Za {ankom u lokalnoj kavani, uz ~a{icu ljute tra`e inspiraciju.Poma`e li zaista alkohol da se do|e do inspiracije, il´ je to samo opravdanje za pisce i umjetnike alkoholi~are?

Svetlana Broz - knji`evnica i aktivistica: Poznajem neke pisce i umetnike koji se neretko utapaju u alkoholu, i uvek imam neodoljiv utisak

da u jednoj fazi pijanstva gube najkvalitetniji deo svoje li~nosti, a time i svog talenta za umetnost kojom se bave.

Poznajem i puno pisaca i umetnika koji ne piju alkohol, i ne nalazim da su manje inspirisani za

pisanje ili stvaranje zbog toga. Pisci alkoholi~ari se uvek mogu pozivati na inspiraciju, ali mislim da je to zamena teza, i da zapravo samo opravdavaju svoju nemo} da se odupru bolesti ovisnosti o alkoholu.

Novinari

Stereotip: ^a{ica, dvije, tri ipak su vi{e nego po-voljne u toj redakcijskoj frci. Uostalom, k´o }e trijezan slu{ati politi~are. Je li stres koji izaziva bavljenje novinarstvom uzrok sklonosti alkoholu kod novinara? Da li se stres lak{e podnosi uz alkohol?

Ma nisu oni tak´i!

Senka Kurtovi} - novinarka:Alkoholizam, na`alost, ili na sre}u, nije usko po-vezan s nekom profesijom, zanimanjem, `ivotnim

opredjeljenjem, s podnebljem, rasom, godinama. Rije~ je o stereotipu, o tome da su odre|ene profesije vi{e stresne od drugih ({to mo`e, a i ne mora biti ta~no) te o tome da su ba{ ljudi iz tih profesija (vi{e od drugih)

ljubitelji ~a{e i dobre kapljice. Alkohol ne poma`e nikome i ni~emu. Alkohol mo`da trenutno osloba|a pritiska, na du`e staze sam po sebi postaje pritisak. Svako opravdanje da alkohol, cigarete i narkotici poma`u u “lije~enju” stresa ili pritiska na poslu, kod mene “ne pije vode”. Pijem puno kafe, ovisnica sam o cigaretama, ali to nema veze ni sa novinarstvom ni sa poslom koji radim. U stresnim situacijama prvo radim posao, pa tek onda zapalim cigaretu. Dakle, nisu mi cigarete ili kafa potrebni da se “smirim”.

Glumci

Stereotip: Za glumce se ve`e dinami~an ritam `ivota, uz razne prijeme i slavlja. Uz to ide i alkohol. Je li pretjerivanje pravilo?

Aleksandar Seksan - glumac:^injenica je da postoje glumci koji piju, manje ili vi{e, ali ni{ta manje ili vi{e nego doktori, in`injeri,

geometri, razni majstori itd. Rije~ je o stereotipu koji se uvrije`io u narodu i formirao kao ne{to {to je fakat. Mo`da i kao produkt toga da takvo mi{ljenje narodu i odgovara u neku ruku, pa su tako svi glumci alkoholi~ari a sve glumice `ene

slobodnijeg morala, {to apsolutno nije ta~no. Stvar je samo u tome da su ljudi zbog prirode posla vi{e

Foto: Bahrudin Fazli}

Moze li se zivjeti rock

11

IN (pUT)

izlo`eni medijskoj pa`nji i puno se kriti~nije gleda na svaki njihov korak. Svakome od nas je barem jednom u ku}u u{ao moler, i znamo da moleri u principu lak{e rade uz koju gajbu piva, ali ljudi nisu izlo`eni medijskoj pa`nji pa na to gledamo kao na normalnu pojavu. Po mom mi{ljenju, najvi{e piju degustatori, ali to je u opisu radnog mjesta, pa se na to ne gleda iz vizure {tetnog.

Intelektualci

Stereotip: Od silne pameti nemaju drugog pos-la nego da piju, uzgajaju bradu i rasipaju se lati-nizmima. Za{to se ka`e da je alkohol dobar prijatelj intelektualaca, i piju li isti zato {to previ{e znaju pa su razo~arani u ovaj svijet?

prof. Ugo Vlaisavljevi} - neovisni intelektualac: Alkoholi~ari se uglavnom pojavljuju me|u onima koji su gubitnici, me|u ljudima koji nisu uspjeli da

se ostvare u `ivotu. Takvi brodolomi su naj~e{}e upra-vo brodolomi u oceanu al-kohola. Pritom je va`no pri-mijetiti jedan drugi stereotip koji je duboko uvrije`en u narodu, a to je da je duboka tuga ne{to {to se ne lije~i

odlaskom psihologu ili posve}ivanjem intenzivnom radu, ve} utapanjem u alkoholu. ̂ a{ica se pojavljuje u na{oj dru{tvenoj svijesti kao tradicionalni lijek za tugu i neuspjeh, koji se u dru{tvu ~ak po{tuje i smatra uvrije`enim na~inom izla`enja nakraj sa `ivotnim te{ko}ama. U svemu ovome obrazovaniji ljudi nisu izuzetak. Za svoje radosti i svoje tuge nisu prona{li nikakav bolji lijek. Istina je da je alkoholizam ove dru{tvene skupine uo~ljiviji nego kod drugih, jer rije~ je o poznatim i uglednim ljudima koji su izlo`eni oku javnosti. Njihovi uspjesi se pomno prate, jo{ vi{e njihovi neuspjesi, koji se za~as pretvaraju u javne bruke. Otuda utisak da su

takvi ljudi ve}inom skloniji alkoholizmu. La`no je, ali {iroko uvrije`eno vjerovanje da je bolno znati vi{e od drugih. To je mnijenje sredine koja se stolje}ima opirala znanju i prosvje}ivanju. Ono {to je takva sredina iskusila kao bolnu stvar jeste samo stjecanje znanja. Onda se u intelektualcima vide oni koji su se napatili {koluju}i se, pa se o~ekuje da i oni svoj spas tra`e u pi}u. Dakle, rije~ je o stereotipu koji dobro odra`ava dru{tvenu sredinu koja ga je stvorila.

Glazbenici

Stereotip: Ma pusti njih, sve sami drogera{i i alko-holi~ari. Da im vidi{ onu kosu i odje}u... ma Bo`e sa~uvaj. Rock´n´roll je i filozofija `ivota. Mora li on nu`no uklju~ivati i alkohol, i mo`e li se `ivjeti rock´n´roll bez alkohola?

Arnel [ari} - muzi~ar, novinar, aktivist:R´n´r je sloboda koju svako mo`e poimati na svoj na~in, i to je najvjerovatnije meni najdra`a‘

“sitnica“ vezana za r´n´r. U r´n´r ni{ta nije nu`no osim jedne jedine stvari - ZABAVE. Alkohol nikad nije bio nikakva presudna ta~ka. Piti ili ne piti, stvar je pojedinca. Glavno je da je svirka dobra. R ‘n´ r se, naravno, mo`e `ivjeti bez

alkohola. Pa cijeli jedan pokret u HARDCORE-u, nazvan Straight Edge, baziran je na ~istom orga-nizmu - ne cigaretama, ne alkoholu i ne drogama. Ja li~no volim popiti par piva na svirci, bio na bini ili u publici, no, s druge strane, samim tim sam dovoljno odgovoran i razuman da ne}u sjesti za volan i voziti svoje prijatelje. Pijem i nemam voza~ki. Zaklju~ak je da u rock´n´rollu ne smije biti‘ “logi~kog“ povezivanja stvari. Konzumiranje bilo ~ega je stvar pojedinca, ne `ivotnog stila ili vrste muzike. Zapitkivao: Ivan Kutle{a

n roll bez alkohola?

12

STRU~NI KUTAKIN (pUT)

Na{a Zerina je razgovarala sa porodicom hroni~nog ovisnika o alkoholu i pitala sve ono {to smo htjeli pitati na{e prijatelje koji su odrasli u sli~nim porodicama, a nismo jer nas je bilo stid. Odgovori nisu bili ni{ta manje direktni. Zerina nam je donijela pri~u jedne porodice koja ~eka pomo} od sudbine ve} dvadeset godina. Jo{ uvijek bez happyenda...

on sutra ne}e do}i pijan, pa da `ivimo ve} jednom normalno i sretno kao porodica...

Va{ mu` po~eo je piti...?

Tri godine nakon {to smo se uzeli, ali samo nave~e, kad je izlazio, i tad nismo imali problema. Bio je bogat i `ivjeli smo u Travniku, a kad smo se vratili u Vitez radio je kao privatnik, dok nije bankrotirao i po~eo se opijati.

Majka hrabrost

Kad dode p´jan, zele samo da noc prode mirno

Vrlo se rijetko ~uje smijeh u porodicama koje `ive sa dugogodi{njim ovisnikom od alkohola. Ili vidi prostor za ljubav i nadu. U mom gradu `ivi jedna takva porodica. Vodi je `ena, majka, koja godinama `ivi s hroni~nim alkoholi~arem. Umjesto da popusti tuzi ili o~aju, ona istrajava. Majka hrabrost, koja se odaziva na ime Emina, i njene k}erke otvorile su mi tokom ovog razgovora prozor u `ivot sa ovisnikom o alkoholu, kojeg se jo{ uvijek sje}aju kao supruga i oca. Iako govore otvoreno, nekad ~ak i pomalo brutalno, u njima i dalje ima nade da

Mo`da niste znali...1. Alkoholi~ari sedam puta ~e{}e raskidaju brak nego nealkoholi~ari; 2. Zlostavljanje u porodici u 30-50 % slu~ajeva se de{ava kada je osoba pod uticajem alkohola 3. Sinovi alkoholi~ara imaju ~etiri puta ve}u {ansu da postanu alkoholi~ari

Bankrot mu je bio povod za opijanje?

Ma ne, to je njemu samo izgovor. ^ovjek nije nau~io raditi pa kuka da nema posla, para, a te{ko mu zasu} rukave pa zaradit za svoju djecu. Prije bi´ i povjerovala u te izgovore, da ne bi bilo rasprave i sva|e.

Koliko dugo pije?

Azra (k}erka): Pa, od mog ro|enja (smijeh), ve} 21 godinu, ~udim se kako je pre`ivio toliko.

Kako `ivite?

Ne da mi da radim, ka`e: Ne}e{ ti hamalit´ drugim ljudima, a u ku}i nemamo hljeba, a njega briga, i jo{... ti budi gospo|a. Al´ hajd´, {ta´{ s budalom, kad je pijan samo {uti i ne zvocaj, da ne bude problema...

Kako uspjevate pre`ivjeti?

Ena (k}erka): Pa ve} kao dijete se navikne{. Kad

Zerina Alihod`a, Vitez

5.8.1991. god.

MS[ Vitez

Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

1313

IN (pUT)do|e p´jan, `eli{ samo da no} pro|e mirno i ve}inu puta ona prolazi. Eto, ja vjerujem u sudbinu, pa ako je ovo od Boga...

Emina: Ja se sama sebi ~udim (smijeh). Kad se sjetim svih belaja ne mogu vi{e ni plakat. Kao dijete `ivjela sam u mirnoj porodici, nije se niko nikad “dreknuo” na mene, a kad sam za ovog do{la sve se promijenilo...

Je li ikad bio nasilan?

Imale smo sre}u {to nije. (smijeh)

Za{to se smijete?

Jedna moja kom{inka, Biba, imala mu`a alkoho-li~ara, a ona bila jaka, krupna `ena, a on sitan, mal´. Pa kad on do|e nave~e pijan ku}i, i zvoni na vrata, Biba otvori i odmah mu “tavu u glavu”. Mlatne ona njega, il´ mu za kaznu ne da jest, a onda on nju moli: Bibo, Bibice moja... daj bona jest. Pa ja nekad ka`em da je meni takav karakter.

Jeste li mu ikada poku{ale pomo}i?

Hiljadu puta, al´ ni{ta, on je otvrdnuo a porodicu zaboravio. Taj vi{e nema ljubavi prema ikome.

Kad je bilo najte`e?

Azra: Kad 11 mjeseci nije pio, i svi smo na neki svoj na~in obnovili porodicu - ja ga ponovo zavoljela kao oca - dok jednu no} nije opet do{ao pijan. Tad je onaj najve}i strah u kostima o`ivio, jer naj~e{}e tad napravi belaj.

Ako je ve} tako, za{to se niste razveli?

Hiljadu sam puta bje`ala s djecom, i on nas nekad istjera, al´ gdje }u oti}i?! Nemam gdje kod rodbine, a nemam ni para. Samo `ivim da pre`ivim dan, s nadom da sutra ne}e do}i pijan, pa da `ivimo ve} jednom normalno i sretno kao porodica...

Dilema oti}i ili ostati, {ta je bolje?

Veliki Bertold Breht rije{io ju je rije~ima:

Jedini je izlaz iz ove dileme Da razmislite i sami, na vrijeme, Kako pomo}i dobrome ~ovjeku Da i on bude sretan u svom vijeku. Cijenjena publiko, sama biraj kraj! Mora da ima neki dobar, znaj!

Doru~kujTinejd`eri koji redovito doru~kuju imaju manju tjelesnu te`inu, vi{e fizi~ki vje`baju i jedu zdravije namirnice od svojih vr{njaka koji doru~ak preska~u, objavili su ameri~ki istra`iva~i.

14

STRU~NI KUTAKIN (pUT)

Reporta`a iz Centra za socijalni rad u Vare{u

Djevojcica promrzlih stopalaPreventeen vam donosi reporta`u novinarke Tiane, koja je cijeli radni dan provela s ljudima koji brinu o zapostavljenim i siroma{nim sugra|anima - sa socijalnim radnicima jednog malog bh. grada. Evo njene pri~e...

Moj radni dan u Centru za socijalni rad u Vare{u po~eo je tmurno i hladno. I rano. U prostorije Centra do{la sam jednog februarskog jutra, u 8 sati, a ostali radnici su bili na poslu ve} od 7:30! Direktorica Centra, Nihada Gon|o, predstavila me je svome timu i upozorila me da se ne razo~aram, jer ovaj dan mo`da i ne}e biti tako zanimljiv ako ne bude stranaka. Tad mi je socijalni radnik Kasim po`elio dobrodo{licu humorom:

- Ako stranaka i ne bude, nabavit }emo koju!

Radni dan je ipak bio ispunjen. Donosim vam tri crtice iz `ivota jednog Centra za socijalni rad: o djevoj~ici promrzlih nogu, svakodnevnom stresu i hljebu sa 7 kora.

Pri~a prva: Djevoj~ica promrzlih nogu! Majka djevoj~ice K., u~enice osnovne {kole u Vare{u, do{la je u prostorije Centra po nov~anu naknadu. Kao i svaki prethodni put, do{la je sama, bez k}erke, jer je ona navodno bolesna. Po{to je ova majka ve} poznata D`enani, socijalnoj radnici, kao osoba koja ~esto tra`i novac pod izgovorom da joj je k}erka bolesna, iako nikad nema potvrdu od doktora, D`enana je odlu~ila ovaj put provjeriti zdravlje djevoj~ice. S direktoricom i Kasimom oti{la joj je u posjetu. Vidjeli su da su joj noge jako ote~ene. Po{to je K. veoma pri~ljiva i otvorena djevoj~ica, otkrila im je da njena majka nije lo`ila vatru vi{e od mjesec dana! Tada su radnici Centra

za socijalni rad shvatili da je ta ote~enost zapravo posljedica hladno}e. Kada su upitali majku za{to nije lo`ila vatru, rekla je da nije stigla o~istiti {poret, a kasnije je nalazila i neke druge razloge. Socijalni radnici su nalo`ili vatru i naredili majci da odmah sutra ujutro odvede K. doktoru, nakon ~ega se mora javiti u Centar.

Sljede}eg jutra su majka i K. do{le u Centar s vijestima da djevoj~ica nije ozbiljno bolesna. D`enana mi je ispri~ala kako }e nastaviti pratiti zdravlje djevoj~ice, koja je opet po~ela i}i u {kolu.

Najnovije vijesti su da je Centar uspio na}i ovoj porodici trajni smje{taj u centru grada, u mnogo boljim uvjetima nego {to su do sada `ivjele. A op}ina je obe}ala donirati namje{taj.

Pri~a druga: Hljeb sa sedam kora!Dok sam pomagala u radu D`eniti, osobi koja se bavi “sre|ivanjem“ administracije Centra, na vrata joj je pokucala jedna gospo|a. Tra`i nov~anu pomo}. Pri~a mi D`enita da ona u Centar dolazi najmanje dva puta mjese~no, i uvijek s istim razlogom. @ivi sa svojim partnerom i dvoje djece u veoma lo{im uvjetima. Oboje su radno sposobni, ali ne rade, ve} su prijavljeni na Biro za nezaposlene. Majka s djecom ljeti odlazi u Sarajevo, Zenicu i Visoko, da

15

Centar za socijalni rad u Vare{u radi od 7:30 do15:30, svakim radnim danom. Socijalni radnici i nemaju ba{ neke uvjete za rad - po pravilu bi svi trebali imati zasebne prostorije, {to je trenutno nemogu}e, tako da 5 zaposlenih dijeli 3 male sobe. Kad njihovim kolegama do|u stranke, oni izlaze u hodnik da sa~ekaju kraj razgovora, ne bi li tako bar malo sa~uvali privatnost klijenata. Redovne aktivnosti Centra su isplate li~nih invalidnina, dje~ijeg doplatka i dje~ijeg doplatka za porodilje.

Li~na invalidnina se priznaje samo sa 60% tjelesnog o{te}enja i naknada za to iznosi 42,40 KM, a za 100% o{te}enja 330,15 KM. Na podru~ju ove op}ine u prosjeku je 800 lica koji primaju ovu naknadu. Za odobrenje zahtjeva za naknadu potrebno je nekih 4-5 mjeseci ~ekanja. Centar ispla}uje i dje~iji doplatak za porodilje koje su u radnom odnosu ali s malim primanjima te za porodilje koje nemaju nikakva primanja, s tim da su njima ura~unati i prehrana i pravo na dje~iju opremu za period od 6 mjeseci. Njihov doplatak iznosi 150 KM.

Dje~iji doplatak dijeli se u dvije kategorije:

1. djeca s roditeljima koji nemaju dovoljna primanja; iznosi 2% od ukupne plate kantona, tj. 9,60 KM.

2. djeca bez jednog ili oba roditelja; naknada iznosi 14,40 KM. Tu tako|er spadaju djeca koja imaju ometen fizi~ki i psihi~ki razvoj te djeca ~iji roditelji imaju 60% o{te}enje organizma.

Tiana Prki}, Vare{

19.1.1989. god.

MS[ Nordbat 2

Volonter u projektu “Intercity teatar“

15

IN (pUT)

prosi, no od tog novca ni ona ni djeca ne vide puno jer ga daje partneru, koji ga onda potro{i na alkohol. Ove tvrdnje socijalni radnici ne mogu dokazati, ali i kada bi ih dokazali, o tom pitanju ne bi mogli ni{ta poduzeti. Nemaju ovlasti. Po hranu za djecu i sebe ~esto dolazi u Centar, pa tako i tokom ovog mog radnog dana. Upoznala sam je u hodniku ispred kancelarije, gdje je ~ekala da joj kupe ulje, bra{no, vo}e... Tiha, mirna, povu~ena `ena, koja poku{ava vaspitati djecu uprkos neljudskim uslovima `ivota. Njena k}erka je htjela uzeti bombonu sa stola a ona joj nije dala jer nije kulturno. Pitala sam je kad }e k}erku poslati u {kolu. Uskoro. Poku{avam je nau~iti da ~ita, ali kako ni ja ne znam ba{ dobro ~itati, ne ide to...

Po`eljela sam da mogu i ja pomagati ovakvim ljudima, u~iti ih da ~itaju, na}i im posao. Biti kao socijalni radnici ovog Centra. Ali poslije ovog dana, razmi{ljam kako je to zaista te`ak posao, a hljeb koji tako “zarade“ mora biti hljeb sa “sedam kora“!

Pri~a tre}a: Stres, i to svaki dan!Dok sam razgovarala sa socijalnim radnikom Kasimom o njegovom poslu, u ured mu je doslovno uletjela starija gospo|a, koja je odmah s vrata po~ela da galami i da ga napada, jer su joj ukrali 200 KM od njenog doplatka. Kasim je poku{ao da smiri ljutitu gospo|u, obja{njavaju}i joj da je to odredba novog Zakona, ali ona je i dalje vikala. Ja sam uko~eno sjedila na stolici i posmatrala cijelu situaciju. Po{to nije uspio da je smiri sam, Kasim je oti{ao po pomo}, po kolegu Mirsada. Kada je Mirsad u{ao u ured, gospo|a se odmah smirila i ubrzo oti{la.

Iz pri~e s Kasimom i Mirsadom saznala sam da su ovakve situacije u njihovom poslu sasvim normalne. I da ima i mnogo gorih slu~ajeva od ovog:

- Ljudi znaju do}i histeri~ni, da nam tra`e pare i prijete tu`bom. Oni nas krive {to ne dobijaju novac, a mi mo`emo i smijemo raditi samo po Zakonu, koji ta~no propisuje ko i koliko novca mo`e dobiti.

S ovako napetim ljudima, savjetuju me Kasim i Mirsad, treba postupati samo smireno i, ako treba, po nekoliko puta objasniti jednu te istu stvar.

Nisam ni primijetila a ve} je do{ao kraj radnom vremenu. Bilo mi je pomalo `ao {to se dan zavr{io jer mi je bilo veoma zanimljivo. Ovo iskustvo nikada ne}u zaboraviti i drago mi je {to sam imala priliku cijeli jedan dan provesti u tako dobrom dru{tvu te ste}i nova znanja.

1616

IN (pUT)

Reporta`a sa treninga KK Bosna ASA BH Telecom

DAN Iz SNOVAKo{arka, hmm... to za mene nije samo sport, to je ne{to specijalno, ona ima posebno mjesto u mom srcu i mom `ivotu. Moglo bi se re}i da sam zaljubljen u ko{arku - privla~ila me jo{ od petog razreda kad sam bio visok metar i ̀ ilet. Jedva ~ekam ~as fizi~kog kako bih odigrao jednu tekmu s prijateljima. Jednostavno, ko{arka je ne{to {to me ispunjava. Kad god mi se pru`i prilika pratim je i na TV-u, posebno NBA ligu, i to na OBN-u, koji prenosi jednu utakmicu sedmi~no. Malo je, ali bolje jedna nego nijedna. Ta liga je nevjerovatna, zakucavanja, blokade, {utevi u posljednoj sekundi - jednostavno su AMAZING, i od njih mi ska~e adrenalin.

Shvatili ste kakav sam ja ovisnik o ko{arci. Zamislite kako mi je bilo kad mi se nedavno dogodilo ne{to {to sam oduvijek `elio: dobio sam dozvolu da kao novinar Preventeena prisustvujem treningu Bosna ASA BH Telecoma!

- Move your ass, Williams!

Do{la je i ta dugo i{~ekivana srijeda. Moj prijatelj Dejan i ja krenuli smo u Sarajevo na trening kluba Bosna ASA BH Telecoma. Bili smo jako uzbu|eni, ipak je to za nas bilo ne{to novo, ali sre}a pa sam sa sobom mogao povesti prijatelja koji me razumije. ^ekali smo po~etak treninga. Vrijeme je sporo prolazilo. Svaka minuta bila je sat. Svo to vrijeme gledao sam kroz prozor i ~ekao da se pojave igra~i, posebno jedan, moj najdra`i Lens Williams.Do{ao je i taj moment, ladies and gentlemen, on se pribli`avao - ja sam sav sretan ustao da mu otvorim vrata - a on je u{ao i rekao: HVALA!

Ljudi, taj ~ovjek je zaista visok! Predstavio sam mu se i objasnio za{to smo danas do{li, a on je na to odgovorio da se raduje {to }emo prisustvovati treningu. Ulaz u dvoranu je bio veli~anstven, taj parket, ti ko{evi, tribine, igra~i ... sve je to bilo kao u bajci, pogotovo za mene koji nikad nisam imao priliku da prisustvujem jednoj utakmici, a jo{ manje treningu.Sjeli smo na tribine i gledali otvorenih usta. Bilo je to nevjerovatno, ulazila je svaka trica, bolje re~eno 90% svih {uteva (nije {ala). Poslije {utiranja radili su na uigranim akcijama protiv zonske odbrane i sli~no. Kompletan trening je bio onako le`eran - kada Williams ne dobaci loptu s linije slobodnog bacanja do ko{a svi mu se smiju ali ne na uvredljiv na~in.

U jednoj akciji ba{ je Williamsu ispala lopta i trener mu je rekao:

- Move your ass, Williams!

Poslje treninga zamolio sam igra~e da se slikamo s njima, {to su oni s odu{evljenjem prihvatili.

Osje}ao sam se kao patuljak me|u njima, ali opet, srce mi je ubrzano zakucalo kada me zagrlio Lens Williams. To je bio vrhunac svega.

Za dostojan zavr{etak ovog dana iz snova moram zahvaliti i menad`erici kluba, Lejli Rizvanovi}, koja nam je pomogla oko organizacije, kao i savjetom gdje da ru~amo u jednom grilu gdje je, kao {to Lejla ka`e, tele}a ~orba “beton“.

Adis Vezir, Vare{

4. 8. 1988. god.

MSS Nordbat 2

Volonter u projektu “Interkulturalne

kreativne sedmice“

I and Williams Ja i Williams

1717

INTeRvjU bRojA

Alkohol (ni)je cool!

Bolest se ne lijeci sama!Svjesni smo da alkohol mijenja osobu - navike, mi{ljenje, volju, osje}aje i pona{anje - i upravlja njom kako ho}e.

Kontroli{e njen `ivot i osoba ne zna da }e alkohol od nje u~initi nasilnika, samoubicu, lo{eg u~enika, lo{e di-jete...

Da bih saznao vi{e o ovom problemu, koji je u na{oj regiji posebno izra`en ali ~esto i zanemaren, pri~ao sam s Edinom Bi{~evi}em, ~lanom Upravnog odbora Asocijacije klubova lije~enih alkoholi~ara FBiH. Prevencijom ovisnosti o alkoholu bavi se otkako je postao volonter Asocijacije, i to upravo da bi mladima skrenuo pa`nju na {tetno djelovanje alkohola... Udobno smo se smjestili u prostorije Asocijacije i zapo~eli razgovor.

Edine, {ta se de{ava ako tinejd`eri izlaze svakog petka i subote i tada konzumiraju alkohol? Da li su oni ovisnici?

To nije ovisnost, ali je jako dobar put da se krene stazama ovisnosti... Ne zna se nikad kada }e se prije}i ta granica izme|u ovisnosti i neovisnosti. Granica postoji, i ona zavisi od osobe do osobe. Kako }e mlad ~ovjek znati da je postao, ili da postaje, ovisnik? Pa lako, apstinencija, ili odricanje od alkohola (u korist svog zdravlja ) na tri sedmice i ako se uspije izdr`ati bez njega onda je sve OK...

Postoji vi{e uzroka nastajanja ovisnosti - bio-lo{ki, psiholo{ki i socijalni. ^ak se misli da je alkoholizam genetski prenosiv, {to se mo`e uporediti s narkomanijom ili pu{enjem. Da li je to tako?

Mladi vjeruju da im alkohol daje ono {to nemaju,

alkohol opu{ta, lak{e je pri}i djevojci/momku, pos-taje se komunikativniji... Prvu ~a{icu alkohola mla-dima daje upravo otac! Pa to je za ne povjerovati! Alkohol najprije uzmu ljudi koji smatraju da nisu dovoljno cool i alkoholom nadomje{taju to {to zapravo imaju! Mladi su po prirodi komunikativni, ali smatraju da to nije dovoljno pa pose`u ponovo i ponovo za alkoholom, jer bolje sprije~iti nego lije~iti; ostaje slika da je to ono ne{to. Veliku ulogu igra pritisak dru{tva, i ako se pije da bi se pripadalo nekoj skupini, onda se treba zapitati: da li je to dru{tvo dobro za mene?

Biti ovisnik nije lako i u takvom slu~aju treba potra`iti pomo} ljekara koji je osposobljen za to. Mo`e li se alkoholizam lije~iti metodom “uradi sam“?

Ako se ve} razvije ovisnost, ne smije se rizikovati i lije~iti se metodom samostalne apstinencije ve} se treba obratiti lije~niku - on zna {ta treba raditi.

1818

Brad Pitt u filmu FIGHT CLUB

Radi se kejd` test i ako su dva odgovora pozitivna, radi se o ovisniku kome se pru`a podr{ka i pomo}. Alkoholi~ar ne zna {ta je njegova bolest, zna samo posljedice. Ne zna kako se izboriti s bolesti i tokom detoksikacije u~i metode koje }e mu pomo}i u daljnjem lije~enju. Poslije se on uklju~uje u neki klub lije~enih alkoholi~ara. Roditelji su ti koji prave najve}u gre{ku. Pojavu ovisnosti je lako prikriti pa roditelji jako kasno prepoznaju problem kod svoje djece te i lije~enje po~inje jako kasno.

Kome je lak{e pomo}i, mladom ~ovjeku koji ima problem ili starijim osobama?

Joj, vidi{ o tom nisam mislio uop{te... Nek´ si me to pitao! Pa, iskreno, to su mlade osobe, jer oni, ako im pomogne{, imaju svijetlu budu}nost... Ako dobro odradi{ svoj posao, iz mladog ~ovjeka izvla~i{ ono pozitivno.

Je li alkoholizam izlje~iv?

Alkoholizam nije izlje~iv, ali je zalje~iv. On se nikad ne mo`e izlije~iti. Vra}anje alkoholu se mo`e desiti i poslije dvije do tri decenije apstinencije. Jedno pi}e je za alkoholi~ara previ{e, a hiljadu pi}a nedovoljno.

Da li ovisnik mo`e da misli, da osje}a, da u~i i da voli?

Ovisnik postaje ma{ina koja funkcioni{e kao ~ovjek samo onda kada na njoj pritisnemo dugme Human

On, jer u suprotnom, dragu osobu gubimo zauvijek. Njemu je jedino stalo da nabavi alkohol i da u`iva u njemu sve dok ga ima.... dugo, dugo poslije ukazane lje~ni~ke pomo}i on mo`e raditi i funkcionisati kao ~ovjek. U {kolama imamo slu~ajeve gdje djeca misle da su face jer piju, a nisu ni svjesni koliko grije{e. Nisi faca ako te`i{ slaboj ocjeni, ako se sva|a{ s nastavnicima ili ako pije{... budi faca i nemoj raditi sve to!

Koliko Asocijacija radi s mladima na prevenciji?

Asocijacija radi s mladim ljudima jer oni trebaju da shvate kako se `urka mo`e super organizovati a da se tamo ne pije. Asocijacija osmi{ljava projekte kojima }emo obi}i sve {kole u BiH i edukovati mlade ljude, ali najve}i problem je {to su nam potrebna velika sredstva za takav projekt; treba nam i veliki broj volontera...Poku{at }emo ne{to preko Crkve ... Mo`da oni pomognu. Osobe koje `ele volontirati u Asocijaciji neka se jave u na{e prostorije. Moraju pro}i edukaciju, dru`iti se sa {ti}enicima klubova - da prihvate jedni druge...Mi pozivamo sve zainteresovane da do|u, nek vide {ta se de{ava i neka pomognu i nama i na{oj zajednici. Naravno, za sve informacije se mo`ete obratiti kako meni, tako i dr. Emini Kapetanovi}-Bunar, koja vam uvijek stoji na raspolaganju...

Edin smatra da postoji alternativa. Ne{to {to svi mi imamo. To su hormoni, dobro raspolo`enje, super raja i osmijeh na licu! ^ovjek u sebi ve} ima pokreta~ku stranu. U organizmu postoji 0.002 % alkohola i mislim da nam vi{e od toga i ne treba. Postoji u nama zamjena za alkohol, to je npr. adrenalin, ili onaj osje}aj koji nas ispuni kada jedemo ~okoladu. Ako i ti `eli{ pomo}i nekome da prona|e svoju alternativu, budi volonter u Asocijaciji. Njihova vrata {irom su otvorena za ljude od pomo}i.

INTeRvjU bRojA

Bojan Radonja, Isto~no Sarajevo

23.9.1988. god.

Filozofski fakultet Pale, Psihologija

Volonter u projektu “Stariji brat, starija sestra“

19

cool - TURAMOMO, MICHAEL ENDE

Najmanje rade oni koji nikada nemaju vremena, ka`e jedna izreka. Upravo tu izreku Michael Ende pretvorio je u jednu od najljep{ih pri~a na svijetu. Toliko lijepu da bih je rado poklonila i najve}em knjigomrscu, i to bez razmi{ljanja.

Momo je siroma{na djevoj~ica koja `ivi u ru{e-vinama starog amfiteatra na kraju grada. Bila je niska rasta i prili~no mr{ava, tako da ni uz najbolju volju nije bilo mogu}e razaznati ima li tek osam ili ve} dvanaest godina.

Svi su je voljeli, i to zahvaljuju}i neobi~nom daru koji je imala: znala je slu{ati. Ne onako kao svi drugi ljudi, ve} zaista SLU[ATI. Momo je znala slu{ati tako da su vrlo glupim ljudima iznenada padale na pamet vrlo pametne misli. Ali jednog dana, svu ljudsku toplinu, prijateljstvo i igru koje je Momo {irila u svome gradu, po~ela je obuzimati hladno}a. To je bila hladno}a ljudi u sivim odijelima i autima, s aktovkama i cigarama u rukama. Bili su to kradljivci vremena koji su ljude uvjeravali da }e biti sretniji budu li {tedjeli svoje vrijeme.

I dok su im se svi nesvjesno prepu{tali, Momo, kojoj je vrijeme bilo jedino bogatstvo koje je posjedovala, uvidjela je da ljudi time zapravo gube svoj `ivot.

Tada kre}e u veliku pustolovinu i borbu protiv uniformiranog svijeta aktovki, {e{ira i cigara. Naoru`ana tek malom, dodu{e neobi~nom kornja~icom, i uz pomo} majstora Hore, Momo uspjeva ljudima vratiti ukradeno vrijeme, a `ivot dobiva novi smisao...

Suvremena bajka

Tako velike misli tamo gdje ih najmanje o~ekujemo - u jednoj dje~ijoj knjizi. Pri~a koja priziva najljep{e osje}aje iz djetinjstva ~ini da se opet po`elimo igrati i poma`e nam da vrijeme promatramo onako kako to jo{ nikada prije nismo. A sve je to poteklo iz senzibilne du{e Michaela Endea, koji je knjigu,

pored slikovitih opisa, do~arao i vlastitim crte`ima.

Za pisca ovo nije samo izmi{ljena pri~a. Kroz nju, on je izrazio svu svoju odbojnost prema modernom dru{tvu koje simboliziraju sivi ljudi. Poma`e nam da shvatimo da zarada i dobitak na kraju ipak ne ~ine `ivot boljim i ljep{im.

No, za ljubitelje Endeove ma{te Momo nije kraj. Jo{ dvije njegove knjige mogu se na}i na na{em jeziku: Jim Gumb i strojovo|a Lucas (koja je do`ivjela isti uspjeh kao i Momo) te bestseler Beskrajna pri~a.

A do sljede}e knjige... ne zaboravite {to je pisac htio re}i:

Vrijeme je `ivot. A `ivot stanuje u srcu.

Irena Fi{i} , Travnik

16.9.1984. god.

FPN, `urnalistika

Magazin “Preventeen“

Filozofija za djecu, bajka za odrasle Filozofija za djecu, bajka za odrasle

20

cool - TURA

Alkohol je zauzeo velik dio na{ih `ivota. Ni muziku nije po{tedio. ^udno, ali istinito. Na koji na~in se rije{iti ovisnosti? I o alkoholu ali i o takvoj muzici? Skoro pa nemogu}e. Ove pjesme su zarazne koliko i sam alkohol, a broj ovisnika raste iz dana u dan. Iako su poruke koje one {alju smije{ne, tragi~ne i neistinite.

Ne vjerujete? Izdvojila sam TOP 5 pjesama, pa da “poslu{amo“:

1. Haris D`inovi} - I tebe sam sit kafano

I tebe sam sit kafano, dabogda se zapalila. Ona me je ostavila, zbog vina me napustila. [ta mi radi{ Dano, Dano...

Zaklju~ak: Alkohol je naju~inkovitiji recept za razvod braka!

2. Plavi orkestar - Bolje biti pijan nego star

Bolje biti pijan nego star, vino ne zna da smo nekad bili sretni par. Bolje biti pijan nego star...

Zaklju~ak: Lafo, ako se napije{ ostat }e{ mlad. Koja zabluda. Ako i{ta ubrzava proces starenja onda je to alkohol.

3. Novica Zdravkovi} - Splavovi

Cele no}i ja na splavu s njom sam pio, jedva ku}u da sam jutros pogodio...

Zaklju~ak: Ako planira{ derne~iti i opijati se, uvijek sakrij negdje na dnu d`epa pare za taxi, ili se postaraj da ONA zna put!

4. Sinan Saki} - Pijem na ex

Pijem na ex, od dna do dna, jer tu na dnu, zbog nje sam ja. Pijem na ex zato {to mi se pije,

jer mi do `ivota nije...

Zaklju~ak: Ako ba{ morate, alkohol pijte isklju~ivo iz plitkih ~a{a! Vidite kako je ~ovjek pro{ao...

5. Fazlija - Malo viski, malo coca-cola

Malo viski, malo coca-cola, dobre `ene oko moga stola. Svi gledaju i svi mi se dive, {ta im mogu, ne znaju da `ive...

Zaklju~ak: Gdje je pi}e tu su dobre `ene! Zaklju~ak je donesen na osnovu refrena. U ta~nost opravdano sumnjam.

Na kraju, slu{aju}i sve ove pjesme i poku{avaju}i proniknuti u njihovu “dubinu“ za vas imam samo jedan zaklju~ak: BIRAJTE MUZIKU KOJA JE JEDNAKO DOBRA ZA VA[U DU[U, SRCE, ALI I JETRU!

Muzika (ne)raspolozenja

Mirna Babovi}, Sarajevo

9.1.1991.

Druga gimnazija

Magazin Preventeen

Amina Hrusti}, Vitez

30.7.1991.

MSŠ Vitez

Volonterka u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

cool - TURA

Piti ili ne piti, pitanje je sad?!Da li ste znali da je trava zelena ili da je nebo plavo? Znali ste? Kako?

Pa va{ mozak je u stanju da prepozna {ta je {ta i kakvo je {to.

Da li sva~iji mozak mo`e da vr{i ovakve, za njega uobi~ajene, funkcije?!

Odgovor je NE! Evo dokaza iz Kopenhagena, u liku i djelu jednog mladi}a, poznatijeg kao Hamlet...

Tog svje`eg aprilskog jutra probudila sam se u jednom seocetu. Kopenhagenu. Selo je bilo suvi{e pusto i tiho za moj ukus. Nije mi bilo jasno za{to me je moj kolega, tajni agent 00M, pozvao da hitno do|em!? Rekao je da sam mu neophodna u rje{avanju jednog slu~aja ali, prema mojim prvim utiscima, u ovom selu se nije de{avalo ni{ta bitno, a ne jo{ i slu~aj koji moj kolega nije mogao sam rije{iti.

Izgled mo`e zavarati, sada znam. 00M, agent kojeg su vlasti Agentskog saveza ZPTF smijenile jer je njegov identitet otkriven tokom posljednje misije, povjerio mi je da je u ovo seoce do{ao kako bi se odmorio. Ali ubrzo nakon dolaska otkrio je da se ovdje ne{to veoma ~udno de{ava te je, vjeruju}i svom instinktu, pozvao mene da rije{im slu~aj.

Nije mnogo znao, samo da se kralj koji `ivi u dvoru iznad Kopenhagena okrutno pona{a prema svojim podanicima te jadni narod mora ispa{tati bez razloga. Znala sam da se moram u potpunosti posvetiti ovom zadatku. Preru{ila sam se u dvorsku ludu i oti{la na dvor zatra`iti posao. Nevjerovatno je bilo kako sam se lako obrela na mjestu zbivanja! Pet sam sedmica provela prate}i i {pijuniraju}i kralja i sve oko njega. Izigravaju}i dvorsku ludu, ispitivala sam i ostalo osoblje na dvoru i uspjela sam da otkrijem jo{ jednu misteriju, dragi moji!

Evo kratkog izvje{taja o ovom {okantnom otkri}u:Kralj Danske dr`ave, sa sjedi{tem u Kopenhagenu, postao je dilber mom~e mlado, zvani Hamlet. Prijestolje je naslijedio od svog pokojnog oca, koji

Tajni agent M3P

se zvao kao i on. Hamlet stariji umro je od ~a{e gro`|anog soka a da Hamlet mla|i nikada nije shvatio razlog smrti svoga oca. Umjesto toga, obuzet tugom, po~eo je utjehu tra`iti u alkoholu. Vrlo brzo, Hamlet nije vi{e bio u stanju trezveno razmi{ljati ni jednu sekundu. Vrlo brzo, vi{e nije znao ni {ta je stvarno a {ta ne. Jedne je no}i, na putu ka svojim odajama, ve} mrtav pijan ugledao brata svoga pokojnog oca Klaudija kako grli jednu `enu. Pijani Hamlet je bio ubije|en da je ta `ena bila njegova majka. Sljede}e jutro je svoju majku i Klaudija pred svima proglasio izdajnicima, optu`iv{i ih da su mu ubili oca. Vrlo brzo, bili su pogubljeni. I nisu samo oni ni krivi ni du`ni stradali samo zbog toga {to njihov kralj nije mogao spoznati da je trava zelena, a nebo plavo. Vrlo brzo se Hamletov gnjev obru{io i na podanike, jer je mislio da ga svi ismijavaju i govore o njemu. Iz svake ku}e je uzimao po jednog zarobljenika, te ih je mu~io u u`asnim tamnicama. Odlu~ila sam da djelujem, i na moj nagovor stanovnici Kopenhagena odlu~ili su zaustaviti svoju patnju i strah.

Podigli smo ustanak!

Pridru`ila nam se ~ak i dvorska stra`a! Tada nije bilo problem zbaciti pijanog kralja s prijestolja. Pijani Hamlet nije bio ni svjetan {ta se doga|a. Kralj koji ne mo`e da vlada samim sobom kako bi, za ime Boga, mogao pravedno vladati jednim kraljevstvom!? Pogrije{io je jednom, drugi put se opio. Tu`no? Mo`da? Ali sigurno nema opravdanja njegovom pijanstvu i zbog toga sada `ivi u izgnastvu!

Za{to, pitate se!? Pitajte njega, Hamlet je svuda oko vas! Ili jo{ bolje, u svakome od nas!

21

22

cool - TURA

Na{ komentator Arnes podijelio je s nama pri~u kako se jedan obi~an, mali bh. grad nosi sa alkoholom. Iako puna humora, pri~a na`alost nije vesela, ve} nas tjera na razmi{ljanje za{to stvari koje nam {tete postaju dio na{e kulture i `ivota...

Za vrijeme biv{e Jugoslavije Vare{ je bio drugi grad u dr`avi po u~estalosti konzumiranja alkohola. Koristila se svaka prilika da se ljudi dodaju, kako tada, tako i sada. Bez obzira da li je Bajram, Bo`i} ili Nova godina.

Prije rata, dok su u Vare{u jo{ radili `eljezara i rudnik, ljudi su poslije posla odlazili da se malo opuste uz ~a{icu rakije. Obi~aj koji se`e iz davnih vremena, iako su ga poku{ali iskorijeniti na razne na~ine. Tako je u Vare{u, 1842. godine, bosanski vezir Husref-pa{a osnovao klub za lije~enje alkoholi~ara, s ~lanarinom od jednog dukata. A vare{ke `ene su se udru`ile i zapalile han u kojem su njihovi mu`evi pili nakon radnog vremena, i gdje bi potro{ili ono malo crkavice {to su zaradili.

Me|utim, po mom saznanju, i `ene vole cugati. Kako ka`e moja kom{inica:

- Ja kad ustanem, drmnem jednu s nogu, ono, sabahile, tako da me cijeli dan dr`i u dobroj kondiciji. Igram cijeli dan k´o cura!

Ona nije usamljen primjer. Gledaju}i kroz historiju grada bilo je raznih slu~ajeva s ljudima koji se ule{e. ^ovjek po imenu T. B., rahmet mu du{i, jedne prilike se napio - ma, da je to bilo samo jednom, vi{e ga poznajem pijanog nego trijeznog - i toliko se napio da je zavr{io na mezarju. Zaspao je na jednom grobu i sanjao da je u d`ennetu. I sanja on,

oko njega sve male zlatne ku}ice. Kad se probudio, umjesto zlatnih ku}ica oko njega sve ni{ani.

Ili drugi slu~aj, u kojem se M. R. napio toliko da je od `ene koja je s njim putovala vozom pomislio da mu je supruga te je sko~io s voza ne bi li pobjegao od nje. I slomio je nogu.

Na`alost, danas situacija nije puno bolja. Iako su `eljezara i rudnik zatvoreni, ljudi i danas na|u vremena da se dodaju (da, pravi vare{ki izraz). Policija i Centar za socijalni rad poku{avaju da smanje broj ovisnika o alkoholu, ali bez ve}eg uspjeha. Mo`da zato {to je to ljudima u{lo u krv ili ne{to drugo, ko }e mu ga znati!?

Arnes D`ido, Vare{ 11.9.1989. MS[ Nordbat Volonter u projektu «Intercity teatar»

Ja kad drmnem jednu s nogu, igram k`o cura!

23

cAffÈ

Sto ne mo’ s sprijecit , onda lijeci! Oduvijek su se na{e nane i bake bavile poslovima apotekarki spravljaju}i ljekovite napitke. Vjerovatno ste i sami bili pokusni kuni}i iscjediteljskim mo}ima neke nanine travke namo~ene u hiljadu voda. Narodnom se lijeku vjeruje, a narodno je najbolje, zar ne? E, kad je tako, odlu~io sam se baciti u potragu za narodnim lijekom protiv mahmurluka za sve one no}ne pti~ice koje nakon no}i punih ludovanja sutradan zagnjure glavu u jastuke i sekiraju svoje jadne majke. Razgovarao sam s kim god sam stigao i sa svakim ko mi je nai{ao pod ruku - od mojih prijatelja, preko kom{ija i rodbine, do majka Hasne, poznate travarke moga kraja, koja lije~i od gripe do side. Svi su rekli: Pamet u glavu! I, {to }e ti to? Nakon iscrpnog obja{njavanja i izvlaku{e da to meni i ne treba, napokon su pristali dati neke savjete, a mi vam izdvajamo one najzanimljivije.

Majka Hasnin “recepat” (nekoliko njih!):

- Uzme se pola fild`ana ulja (ko vi{e mo`e po-pit´, uzme vi{e) i na prazan `eludac popije do naiskap. Garantovano poma`e. Ulje se razvu~e preko `eluca i ne da alkoholu da u mozak ispari. - Pit´ dosta teku}ine, ako ima{ limun jedan razmutit (mislila je: napraviti limunadu!). - Malo nek´ ti mati koko{ije supice napravi.

Toplo sam se zahvalio majka Hasni na savjetima i nastavio s potragom. Moj cimer, J.F., kao naj-u~inkovitija sredstva za lije~enje mahmurluka izdvojio je kiselu vodu i na{ dobri stari doma}i rasol. U razgovoru sa prijateljicom, A.I., saznajem da ona u lije~enju mahmurluka ide po principu klin se klinom izbija. Citiram: - Ako si te ve~eri konzumirao tri vrste pi}a, onda }e{ od svake vrste popit po ~a{icu. Obavezno

Narodni lijek protiv ma(h)murluka

uzeti aspirin za glavobolju (ne pjesmu, ima kontraefekt!).

Neke od ovih preporuka imaju i nau~na upori{ta, pa tako i preporuka moga cimera za kiselu vodu i rasol. Kisela voda spre~ava mu~ninu, a rasol sadr`i dosta C vitamina koji razgra|uje alkohol. Majka Hasnini recepti su se pokazali kao naju~inkovitiji, pogotovo njena supica od pile}eg mesa, jer piletina sadr`i dosta proteina i ugljikohidrata, koji }e smanjiti resorpciju alkohola. Tako|er, treba piti dosta teku}ine, jer glavni razlog nastanka mahmurluka je upravo gubitak iste. Istra`ivanja su pokazala da klin klinom nipo{to ne poku{avajte izbijati, mahmurluk se samo produ-`ava. Nemojte slijediti ni poruku jednog hod`e u d`amiji: - Nemojte pit´, ne valja to, ali eto, ako se ba{ ne mo`ete suzdr`at, pijte barem Sarajevsko!

Najbolji lijek za mahmurluk, prema Preventeenovom ekskluzivnom istra`ivanju, jeste da kad god krenete rukom prema ~a{i s votkom, pivom ili vinom, skrenete prema ~a{i vode ili soka. Dokazano je da dvije do tri litre vode dnevno u organizmu uljep{avaju lice, ko`u i raspolo`enje. Bolje je biti privla~an nego mahmuran, zar ne?

Napisao: Amir Berbi}

24

Hey, raja!

Sve~ano vam objavljujem da je ovo moj prvi ~lanak koji je kreiran od strane drugih ljudi.

Objasnit }u vam i kako.

Nakon {to sam dobila ovu temu, otvorila sam temu na forumu jednog poznatog web portala i postavila pitanje mladima iz cijele BiH, {ta misle koje su to tipi~ne `enske ovisnosti. Na to su mi oni ve}inom pisali o ~emu su ovisne djevojke, te sam do{la do jako zanimljivih odgovora.

- Ve}ina djevojaka je ovisna o cigaretama samo zato {to i njihove drugarice konzumiraju cigarete.

- ^okolada... Zar postoji djevojka koja mo`e da odoli ~okoladi, ili drugim slatki{ima?!

- Mobilni telefon i internet... Danas je to zarazna bolest koja se jako brzo {iri.

- Djevojke su ovisne i o de~kima; uvijek imaju vremena za svoje frendice, ali opet ni{ta bez momaka.

- Tra~evi... Hm, pa uvijek je zanimljiviji tu|i `ivot od na{eg sopstvenog, mada djevojke to ne smatraju uvredom za bilo koga, jer kako ka`u, to je jednostavno dio njih.

- Kozmetika... Momci se `ale da djevojke u svojim torbicama nose previ{e {minke i da im sve te blje{te}e sjene i sjajila za usne ipak nisu potrebni.

- Izlasci... Ipak su kafice s drugaricama jako va`ne,... I tako se postaje ovisnik o kofeinu.

- Muzika... la la la la la la “Ubi{e” nas sve te romanti~ne pjesme, ali i slatki pjeva~i.

- Ma{tanje tipa: Bit }u poznata. Ma jednostavno vo le da pobjegnu u svijet u kojem je sve onako kako one `ele.

- Djevojke su previ{e ovisne i preoptere}ene svojim

Tipi~ne `enske ovisnosticAffÈ

izgledom, ali i svojim krpicama, iako ka`u da odje}a ne ~ini ~ovjeka ~ovjekom i da ljepota dolazi iznutra.

- Djevojke su ovisne i o svojim ljubimcima i pli{anim igra~kama jer ve}ina njih ne mo`e bez svojih kuca i maca.

- Sve te ru`i~aste i zlatne stvari... Sweet.

- Ogromna srca - djevojke vole kada su u stanju pomo}i svojim prijateljima.

- Neke su ~ak ovisne i o `vaka}im gumama, ne mogu zamisliti ni jedan izlazak iz ku}e bez njih.

Poslije svega {to sam nabrojala znam da se mnogo djevojka prepoznalo, ~ak sam se i ja prepoznala u nekim stavkama. Ali koliko god se neke od njih ~inile glupima, trebamo se zapitati koliko je sve to opasno za nas... jer svaka prevelika i neumjerena konzumacija vodi nas u ovisnost.

Dajana Mi{kovi}, Sarajevo

13.3.1990. god.

^etvrta gimnazija

Magazin “Preventeen”

Stvari bez kojih djevojke definitivno ne mogu

2525

cAffÈ

I ovaj put iz restorana Dva ribara, uz opu{tenu atmosferu i kapu~ino, donosim vam razgovor sa poznatom li~nosti bh. javne scene. Na temu horoskopskih znakova i njihove podlo`nosti odre-|enim ovisnostima pri~ao sam sa Jasminkom Susmel, novinarkom i tuma~em polo`aja zvijezda, gospo|om kojoj astrologija slu`i da pokrene po-zitivne mehanizme i ljudima uka`e na potencijale kojih ni sami nisu svjesni. Na moje pitanje kako opisuje svoju profesiju, Jasminka je veselo odgo-vorila: Bavim se `ivotom!

Evo {ta nam je ispri~ala o `ivotu sa ovisnostima svakog horoskopskog znaka. Priznajem, od danas i na sebe i na ostale prijatelje gledam druga~ijim o~ima!!!

Jasminkina analizaOvan

Pripadnici ovog znaka su prili~no nervozni. U mladosti su skloni kojekakvim eksperimentisanjima ali ne zadr`avaju se dugo na jednoj stvari, zbog svoje nemirne prirode.

Koleri~ni su, `iv~ani. Veoma rijetko su u crnjacima, a kad se vade, vade se seksualno{}u. Seks je za njih glavni sport, i opasnost za ovisnost.

Bik

Dosta su usporeni. Ako ne prona|u ispunjenje u novcu, karijeri, po-rodici i domu, onda se okre}u ovi-snosti. Me|u Bikovima ima najvi{e kroni~nih alkoholi~ara, ovisnika

o tabletama, jer su kao zemljani znaci skloni hipohondriji, umi{ljenim bolestima.

Blizanci

Lepr{avi, otvoreni, veseli, vje~no zaigrana djeca. Ako u mladosti ne podlegnu ovisnostima, mala je mogu}nost da }e u starosti biti ovisnici o i~emu. @ene Blizanci su

ovisnice o estetskoj kirurgiji.

Preporuka: ja~ajte samovolju, jer znak ste dualiteta i zbog toga u jednom satu promijenite tri vrste raspolo`enja.

Rak

Ovisni su o majkama, {to kasnije prenose u bra~nu zajednicu, do`i-vljavaju}i i `enu kao majku. Ovi-sni su o svim osobama koje im pokazuju emocije.

Skloni su razo~arenjima pa tugu utapaju u nekoj od ovisnosti. Dosta su skloni homoseksualnosti i lezbejstvu, upravo zbog emocionalnih kriza. Skloni su prekomjernom u`ivanju bilo ~ega. Kod Ra~ica preovladava figura patni~kog odnosa, psihi~ka nestabilnost. Preporuka Ra~icama: Ja~ajte svoj ego!

Lav

Mu{karci su vedre, sna`ne osobe. Ovisni su o vanjskom izgledu. @eljni su dokazivanja, kamera, ref-lektora, eksponiranja.

Lavice su agresivne, ljudi od njih zaziru. Vole manipulisati prijateljima; one moraju biti potrebne, sve se njih mora pitati. Najnapornije `ene u zodijaku! Ovisne su o materijalnom statusu, kod njih kokuzi ne dolaze u obzir.

Ovisnicki HOROSKOP

26

Djevica

Karijeristi, radoholi~ari. Ovisni su o poslu. Spadaju u hipohondre. Strah ih je da ne obole pa su stalno po nekim analizama, te bubreg, te zub.

Preventivno djeluju, iako ih ni{ta ne boli, ali eto, da ne bi slu~ajno zaboljelo. Mu{karci su opsjednuti higijenom. Vrlo rijetko su ovisni o drogama.

Vaga

@ene su sebi~ne, biraju bogate partnere. Vrlo su `enstvene, vole se eksponirati. Mu{karci su pouzdani, razdragani, veseli, vrlo sposobni biznismeni.

Ovisni su o pomodarstvu. Ukoliko ne dobiju priznanje za utro{eni trud, znaju zapasti u krize i okrenuti se ovisnostima.

[korpion

Ili su hroni~ni ovisnici, ili nikada ni{ta u `ivotu nisu probali. @ene su poznate kao guta~ice mu{karaca, ovisne o svom unutarnjem svijetu.

Mu{karci su ovisni o seksu i kockanju. Najve}i broj ubojica pripada ovom horoskopskom znaku.

Strijelac

Hedonisti. Vole putovati, dru`iti se. Ovisnici su o kretanju. Nagle su }udi. Vrlo egoisti~ni. Nisu ovisni o partneru i on ne}e biti razlog da se zaustave na jednom

mjestu. Ne ovise emocionalno ni o kome, ali ovise o svojim djelima. Vole se vezati za ne{to {to je u tom trenutku trendi.

Najve}i broj `ena sponzoru{a pripada ovom znaku.

Jarac

Te`ak k´o zemlja. Vrlo pouzdane i stabilne osobe. Te{ko je zadobiti njihovo povjerenje i prijateljstvo, ali kad ih jednom zadobijete to je za ~itav `ivot. Skloni su umi{ljenim

bolestima. @ene se ve} od ranih godina `ivota raspadaju od raznih bolesti.

Kladionice i kafi}i su vrlo zanimljivi Jarcima; vole biti u dru{tvu.

Vodenjak

Ne postoji u `ivotu ni{ta {to Vodenjaci ne bi probali. Vrlo lepr{av znak. Skloni su svim vrstama ovisnosti. Skloni ekspe-rimentisanju, ne poznaju granice.

Ribe

Emotivan znak. Znak dualiteta. Mnogi od njih su alkoholi~ari, osobe koje su sebi oduzele `ivot iz nemogu}nosti da isplivaju iz situacije u koju su zapali.Mu{karci su ili uspje{ni ili vrlo neuspje{ni. @ene se vole

eksponirati; dosta fotomodela i manekenki su pripadnice ovog znaka.

Najadaptibilnije supruge, prilago|avaju se svakom tipu mu{karca, zbog vje~ite potrebe da budu prigrljene, voljene i za{ti}ene.

Razgovarao i zapisivao: Amir Berbi}

cAffÈ

Decembarski dani kulture Tre}e gimnazije u SarajevuU konkurenciji drugih razreda Dani kulture nagradu je osvojio II5 razred s predstavom Igra `ivota. Predstava se bavi `ivotom mladih ovisnika.U~enici su nagradu od 200 KM donirali UG NARKO NE za njegove aktivnosti na prevenciji ovisnosti. Hvala drugovi!

cAffÈ

PIJA

NI

MA

RK

ETIN

g

Izvo

r: C

AZ

AZ

, dru

{tvo

za

borb

u pr

otiv

sid

e C

rne

Gor

e