Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!!...

32

Transcript of Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!!...

Page 1: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije
Page 2: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

Rijec urednikaPALA^INCI I BUBREZI!!!

Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije moje male kuhinje su zapo~ele. U pola posla nestade mi brašna. Šalica, otprilike. Do prodavnice mi, naravno, mrsko. Šta sad? Bez dileme, kucam na vrata svo-je prve susjede i dobivam nedostaju}e brašno. Ništa lakše. I ne samo to, uz brašno do|e i gratis dobronamjerni savjet: Bolan, bolje se obuci. Što ne nosiš potkošulj’ ispod te tanke majice? Tako }e ti bubrezi oti}’. Nakon tog simpati~nog savjeta, ulazim u stan sa šalicom brašna, gledam prijatelje i shvatam da su upravo takve sitnice X faktor koji Bosnu i Hercegovinu uistinu ~ini dobrom domovinom. Rijetko gdje }ete – osim kod nas – mo}i tražiti kvasac, prašak za pecivo od susjeda, piti kavu s njima, a još rje|e }e isti brinuti za vaše zdravlje/bubrege. Pa ~ak i da do|e do problema sa bubrezima (gluho bilo), uvijek imate prijatelje kojima se možete obratiti kada vam je pomo} najviše potrebna.

Još uvijek ne hvatate poantu svega ovoga? Tema 11. broja Preventeena je: Bosna i Hercegovina – dobra domovina i ze-mlja zdravih mladih. Kako bismo vam to i dokazali, naši volon-teri i volonterke su putovali diljem zemlje i za vas pronalazili super pri~e. Od Hajdu~ke republike na zapadu, banjalu~kog Demo Festa na sjeveru, Bureka u svemiru na istoku i juna~ke životne pri~e velikog Sr|ana Aleksi}a na jugu. Ima tu još do-sta toga, pa izvolite – ~itajte i pamtite.

Do sljede}eg puta, imate drugarski pozdrav.

Ivan

KONTAKTIRAJTE NAS: Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/fax: +387 (0)33 223-285 | E-mail: [email protected] | www.narkone.org

IMPRESUM

Odgovorni: fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante”; dr. vl~. Šimo Mariši}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO NE

Glavni urednik: Ivan Kutle{a

Uredni{tvo: Ivona Piplica, Andrea Mijatovi}, Adis Vezir

Redakcija: Dalila Kajevi}, Elvedina Ferhatbegovi}, Adnan Meša, Sabiha Kapetanovi}, Alisa Memija, Kristijan Lasi}, Amina Tucak, Amir Berbi}, Irena Fiši}, Fatima ^oli}, Aida Meruši}, Mirna Babovi}, Nejra ^eremi}

Lektorica: Mirjana Fajkovi}

Tehni~ka asistentica: [ejla Babi}

Nositelji projekta: HKO “Kruh sv. Ante”; Ured za mlade Vrhbosanske nadbiskupije; EMAUS; FRAMA; UG NARKO NE

Fotografje: Arhiv UG NARKO-NE, www.deviantart.com

Dizajn i DTP: Selma Fo~o - TRIPTIH, Sarajevo

ISSN 1840-2461

SadrzajTU\E JE SLA\E VS . . . .........................................................................3

DA @IVOTINJE GOVORE, [TA BI REKLE O NAMA? ..................................5

SR\ANOVA ULOGA zA VJE^NOST .........................................................6

DOBRODO[LI U MARJANOVAc... MI SLAVIMO! ......................................7

TESLA I BUREK NA MJESEcU ..............................................................10

...IDEMO EKSTREMNO... .....................................................................12

U SLATKOM ]O[ETU SA MARJANOM MIJAJLOVI]EM ......................... 14

MOJA BUDU]NOST JE U MOJIM RUKAMA ...........................................16

PAKUJ PRNJE, VRIJEME JE zA GE@E!!! ................................................17

MA MOzAK MI JE NA PA[I, PUSTI ME! ................................................18

PRI^A O ^IKA MI[I ..............................................................................19

FAQ ....................................................................................................20

SARAJEVSKI STRIP BEz cRTE@A .........................................................21

BANJA LUKA I JA... .............................................................................22

SPOMENIcI VRIJEDNI @RTVE ............................................................... 24

SLAVIMO RAzLI^ITOSTI! .....................................................................25

DERVI[ ...............................................................................................26

DR@AVA U DR@AVI - HAJDU^KA REPUBLIKA .........................................28

zNATE LI POTKOVATI JAJE? ...............................................................29

STOMAK PUN MERAKA .......................................................................30

NAGRADNA IGRA ................................................................................31

Page 3: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

3

STRU

^NI K

UTAK

Koliko puta smo ve} ~uli to tu|e je sla|e, ili koliko puta zaže-limo nešto samo zato što se ne nalazi u našoj avliji? I zašto sre}u uvijek tražimo što dalje, kao da u vlastitoj avliji ne može-mo na}i ništa vrijedno?

Pa i kada u|emo u trgovinu – da li zbog navike, zbog linije ma-njeg otpora ili prosto zato što mislimo da su strani artikli bolji i kvalitetniji – uvijek posežemo za nebosanskohercegova~kim proizvodima. Ma dobro, kada uzmemo u obzir da inozemni proizvodi vladaju na bh. tržištu, nismo mi jedini krivci.

Ipak, danas doma}a ponuda nije krhka i slabo vidljiva. za to je dobrim dijelom zaslužno i Udruženje KUPUJMO I KORISTI-MO DOMA]E (KKD).Ovaj slogan ne ~ujemo prvi put i sigurno nam je ve} ušao u uho. Naime, ovo udruženje je 2004. godine formirala grupa mladih ljudi. Opet mladi?! Pa normalno, ako ne}e mladi, ko }e? Mislim, razumljivo je da mi mladi mijenja-mo svijet, rušimo predrasude i još ispunjavamo svoje svakod-nevne obaveze (ponekad se pitam kako stižemo sve to).

Potreba za osnivanjem Udruženja KKD nastala je zbog nepo-stojanja odre|enih zakona koji bi, pa, ne znam, možda trebali pomagati doma}oj proizvodnji. Ali, pogledajmo to sa druge strane: na taj na~in država osigurava aktivnost mladih (jer da država nije ovakva ne bi ni bilo potrebe da mladi ljudi nešto poduzmu).

Jeste li se ikada upitali zbog ~ega sva ta frka oko kupovine doma}ih proizvoda? Ovo je sad ~isto statisti~ki: kupovinom bh. proizvoda doprinosimo razvoju privrede, kvalitetnijem zdravstvu i obrazovnom sistemu i još punooo toga, ali ono što je meni zapalo za oko jeste to da kupovinom bh. proizvoda osiguravamo i nova radna mjesta (ako }e mi jedna bh. ~oko-ladica sutra pomo}i da do|em do radnog mjesta, rado }u je kupiti). Stoga kupovina bh. proizvoda nije samo puki patriotski ~in, nego i ~in samopomo}i. Pa, mislim, investirajmo u vlastitu budu}nost.

Da se malo vratim na KKD, udruženje formirano sa ciljem da promoviše bh. proizvode i da pomogne doma}im firmama da pokrenu ve}u proizvodnju i budu konkurentniji na tržištu. Kažu da se dobra vijest daleko ~uje, tj. ipak se sve svodi na onaj debeli sloj marketinga koji svakodnevno gutamo (i to naj~eš}e od stranih giganata), kada vidimo, ili ~ujemo, da se predstavlja neki “novi, 2,3,10 puta bolji, ja~i, u~inkovitiji” pro-

TUDE JE SLADE vs . . .izvod. zanimljivo je da je KKD na po~etku svoga rada otvorilo prvu prodavnicu isklju~ivo bosanskohercegova~kih proizvoda u BiH (ta~nije u sarajevskom naselju Bjelave). Ispostavilo se da BiH ima veoma kvalitetne proizvode. Ali kako prepoznati bh. proizvod u obi~nim prodavnicama? I za to su se pobrinuli momci iz KKD. Naime, uveli su jedinstven žig na kojem piše: Kvalitetan proizvod, proizvedeno u Bosni i Hercegovini. Vjero-vali ili ne, jeste kvalitetan proizvod. Da ovo ne bi sada ispala šuplja pri~a, re}i }u vam da svaka firma koja stoji iza Udruže-nja (a danas ih ima 66) mora zadovoljiti odre|ene kriterije za kvalitet prije no što po~ne štampati taj žig na svojim proizvo-dima (uostalom, meni je taj znak baš simpa). Stoga BiH danas ima fakat dobre proizvode koji zaslužuju našu pažnju. Pri tome ne mislim samo na prehrambenu industriju. Ima tu i tekstilne industrije, zanatstva, metalurgije, drvne industije, ma svega.

Nešto sam na po~etku spominjala kako treba da uvijek po|emo od vlastite avlije. Tako sam i ja krenula iz avlije i posjetila svoju skorokomšinicu (dobro, živi 5 min. dalje od mene). Naime, moja skorokomšinica Alma Buli} vlasnica je umjetni~ke radionice Ars Nova u Reumalu u Fojnici (he-he, my town). Ars Nova je 2002. god registrovana kao ku}na radinost i Alma je po~ela sa obradom stakla pomo}u termi~kih pe}i (OK, nekako sam skužila da to funkcioniše na principu fuzije stakla, pigmentacije i ostalih hemijskih reakcija, ali ne}emo sad o tome). Jednostavnije re~eno: žena pravi unikatne pred-mete od stakla, nakit, vaze, ogledala...

Evo o ~emu smo popri~ale uz kafu.

1) Kako ste po~eli?

- Uvijek sam se bavila kreativnim poslom, uz pravljenje uni-kata, i onda sam na jednom sajmu vidjela tu pe} i odlu~ila probati. Nakon toga sve se svelo na eksperimentisanje: upo-znavanje materijala, hemijske reakcije, pigmentaciju itd. Sada radim ve} 6 godina. U po~etku sam više hodala po izložbama, ali kako sam otvorila svoju galeriju, ve}ina mojih radova ide tamo.

2) Kako ljudi gledaju na to?

- U po~etku, pošto im je ta tehnika totalno nepoznata, bili su zainteresovani. Danas, nakon 9 godina, mislim da mnogo više cijene ru~ni rad i gledaju unikatnost.

Page 4: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

4ST

RU^N

I KUT

AK DA ZIVOTINJE GOVORE, STA BI REKLE O NAMA?

Svake godine u Evropi u ime nauke biva ubijeno 35.000, a širom svijeta na milione životinja. Eksperimenti se vrše uglav-nom u tajnosti i obavljaju se u brojnim privatnim i državnim laboratorijima. Informacije o njima saznajemo uglavnom u stru~nim ~asopisima.

Nevine životinje bivaju ubijene poslije najokrutnijeg istraživa-nja na njima, koje se izvodi bez anestezije i sredstva protiv bolova. To nije jedina opcija. Nehumano eksperimentisanje može se zamijeniti. Opcija koja ne ubija – mikroorganizmi, modeli, kompjuterski programi koje je sastavio ~ovjek da daju brze, u~inkovitije, pa i jeftinije rezultate – pomogla bi ne samo životinjama, nego i ~ovjeku. Uvidjeli bi svoje greške na proizvedenom i usavršavali se, znaju}i gdje je greška u programiranju.

Ve} par godina se u BiH grupa aktivista pod nazivom Prijatelji životinja redovno bori za prava životinja. Za njih ne postoji godišnji odmor, kao ni slobodan vikend. Slobodno vrijeme posve}uju životinjama, i sve to rade volonterski. ^esto orga-nizuju proteste, apele gra|anima. Ve}ina javnih izlaganja su u Sarajevu, ta~nije na najprometnijem šetalištu – Ferhadiji. Organizatori su zadovoljni posje}enoš}u. Iza sebe imaju dosta pomaka. Jedan od njih je i usvojeni Zakon o zaštiti životinja, za koji su oni sakupljali potpise. Svojim radom su uspjeli na-vesti ljude na razmišljanje.

Njihov novi cilj je zabraniti vivisekciju na Sarajevskom univer-zitetu. Vivisekcija (lat. vivus – živ + isp. sekcija) zna~i: rezanje živog organizma, odnosno vršenje operacija na živoj životinji. Ovakva istraživanja vrše mnoge kozmeti~ke firme. Proizvodi za ~iš}enje bivaju testirani na životinjama. Prijatelji životinja BiH objavili su crno-bijelu listu tvrtki koje svoja testiranja vrše na životinjama i tvrtki koje testiranja NE vrše na taj na~in. Ovu listu su objavili na svojoj stranici www.prijatelji-`ivotinja-bih.com.

3) Može li se živjeti od toga?

- Može, ali se ne može obogatiti.

4) Kako Vi gledate na poplavu stranih artikala na bh. trži-štu i da li naši proizvo|a~i tu imaju šansu?

- Teško. To država mora da reguliše. Pa ja bih imala više posla da nema tih jeftinih ponuda sa strane. Danas se sve svodi na kineske i turske proizvode.

5) Mislite li da država ili gra|ani mogu poboljšati situa-ciju i kako?

- Bi, kad bi se razvila svijest, barem kod ve}ine. Kad bi mi malo više cijenili svoj proizvod. Tako npr. u Reumal, gdje se nalazi moja radnja, dolazi dosta ljudi iz dijaspore i uvijek me pitaju odakle uvozim ove stvari. Jednostavno ne vjeruju da se ovo proizvodi u BiH. Ova tehnika je više poznata na zapadu.

Mislim da nam je svima preko glave negativnih primjera i op-tuživanja. Halo, ljudi, ništa nije toliko crno koliko to ljudi mogu predstaviti. Alma nam je pozitivan primjer (a takvih je u zadnje vrijeme sve više) nekog ko koristi mogu}nost da uspješno po-sluje u BiH kada mu se ta mogu}nost ukaže, a to može svaka osoba i pojedinac.

Da li sam nešto zaboravila? Ah da, kupujmo doma}eee!

Dalila Kajevi}

Op}a gimnazija “zijah Dizdarevi}”, Fojnica

Page 5: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

5

STRU

^NI K

UTAKDA ZIVOTINJE GOVORE,

STA BI REKLE O NAMA?Prema anketi izvršenoj u SAD-u, po osobi koja shvati i ne ko-risti proizvode sa crne liste spasi se oko 3.000 života – malih, nedužnih, života.

Na Svjetski dan borbe protiv pokusa na životinjama 18. 07. 2009. god. Prijatelji životinja su organizovali sajam na kojem su u~estvovale prepoznatljive firme u BiH koje svoje proizvode ne testiraju na životinjama.

Ljudi sve više izigravaju Boga – bio je argument aktivistice Sabek Bedrije kada je prolaznik prokomentarisao zašto se ne brinu za ljude.

^ovjek se može pobrinuti za sebe i za nedjelo u~injeno ~ovje-ku. Prema zakonu, postoji optužnica koja }e po~inioca dove-

sti do odre|ene kazne. To nije mogu}e za zeca ili psa. Oni ne pri~aju ljudskim jezikom i ne mogu se odbraniti kad pate od strane ~ovjeka. U BiH ima ljudi koji se brinu za njihove živote. Oni to rade s ljubavlju i s nadom da }e osvijestiti bar jednu osobu. Znaju da ne može sve u jednom danu. Prvi koraci su mali koraci.

Ljudi su navikli da iskorištavaju one slabije. Ali zašto? zašto?

Postoji kružni tok. Krava pase travu da bi kasnije, kao re-zultat, dala mlijeko. To mlijeko }e popiti ~ovjek. Kad taj isti ~ovjek umre, njegovo tijelo postaje zemlja iz koje }e ni}i trava koju }e krava pojesti. Ovaj kružni tok mnogi iskorištavaju. Ko-ristiti proizvode životinja koje ih daju samovoljno je prirodni tok, na~in preživljavanja. Ali ubijati novoro|ene bebe tuljana samo radi krzna, da bismo imali još jednu bundu u ormaru za pokazati prijateljicama? Ili popuniti prazan prostor iznad vrata glavom prepariranog medvjeda? To je nepotreban na~in iskorištavanja prirode.

Priroda je dala životinju, baš kao i ~ovjeka. Možda mi jesmo bi}a koja razmišljaju i imaju sposobnost govora. Neki }e re}i da smo jedini. Jesmo li se mi ikad našli u koži životinje? znamo li da li one uopšte razmišljaju, ili samo slijede svoj instinkt? Za ova pitanja je zadužena nauka – da nam dâ od-govore. Nauka je napredovala, ali još uvjek nije smislila na~in da upozna psihu, kako ljudsku tako i životinjsku. Mi ne znamo da li životinje me|usobno razgovaraju kao u crtanim filmovi-ma, idu u školu, ili žive sa nama na Zemlji. Zapitajte se – da govore, šta bi rekle o nama?

Prijatelj mogu biti i životinja i ~ovjek, ako je to iskreno. Ovi ljudi se bore u ime mnogih drugih za svoja uvjerenja i za ono što vole. A cilj s nadom se ostvaruje.

Fatima ^oli}

Mješovita srednja gra|evinsko-geodetska škola, Sarajevo

Page 6: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

6ST

RU^N

I KUT

AK Srdanova uloga za VJECNOST

boravljaju. Njegova sudbina je jedna od onih rijetkih herojskih. On je dokaz da se i u najgorem mraku pojavi svjetlo, da u pr-ljavštini rata, kakav je bio ovaj prošli, može narasti ljudskost, cvjetno polje – jedno od onih prelijepih koja vas ~ekaju u Bo-sni i Hercegovini.

Sr|an je antiratni heroj koji je jasno dao do znanja da rat do-nosi mržnju, glupost i da s ratom nema budu}nosti. Jasno je dao do znanja da su vrijednosti kao što je tolerancija, razu-mijevanje razli~itosti, suživot, zapravo civilizacijske tekovine koje nisu ograni~ene ni prostorom ni vremenom.

Život ~ovjeka je svetinja njega samoga, kao i zajednice. Dati život za nekoga drugog ~in je herojstva. Bez ljudi kao što je Sr|an ~ovjek bi izgubio nadu u ljudskost, a bez nje naš život ne bi imao smisla. Dobri ljudi uvijek izvuku deblji kraj. zato se nadam da postoji pakao i raj – stihovi su koji predstavljaju snagu našeg postojanja i svih djela po~injenih na zemlji, nadu da postoji ono poslije, što }e istini vratiti oblik, da ne bude uzalud. Sr|anov ~in nije bio uzalud, sigurno je. Nesebi~nost, ponos, hrabrost i sva ta dobrota koju je Sr|an nosio u sebi, ~ine ga istinskim herojem koji se ne smije zaboraviti. Dobro je ono što naš vidik treba da obuhvata. U Novom Sadu prolaz u zmaj-Jovinoj ulici bit }e nazvan po S|anu. Bit }e postavljena i spomen-plo~a u njegovu ~ast.

Na nama je da izaberemo put kojim }emo krenuti: ili }emo izabrati da budemo ljudi ili }emo biti ništavila. Samo je jedan odgovor!!!

Teško vrijeme za matore, prijatelju moj. Uloge su davno podijeljene i svak ide svojim putem D`oni Štuli} (Azra – Teško vrijeme)

Fatima ^oli}

Kao klinac držao je republi~ki rekord u plivanju, bavio se ama-terskim pozorištem, “visio” po kafi}ima, imao srce, petlju, slušao Azru.

Sr|an Aleksi}, bosanskohercegova~ki Srbin iz Trebinja. Po-znat je po tome – nažalost ne kao glumac, ne kao pliva~, nego kao ~ovjek velikog srca koji je izgubio život brane}i prijatelja, prijatelja Bošnjaka.

San ratne no}i, predstava u kojoj je glumio glavnu ulo-gu, pretvorila se u još jednu ratnu no}. Brane}i Alena Glavovi}a, suprotstavivši se svojoj vojsci, 21. januara 1993. god. od zadobivenih udaraca pada u komu i nakon šest dana umire, u 26. godini.

Umro je vrše}i svoju ljudsku dužnost – napisao je Sr|anov otac u ~itulji.

^ovjek koji je svojim životom platio to što je zaštitio ~ovjeka druge nacije spada u onu vrstu simbola koji se nikada ne za-

Sr|an Aleksi}

Page 7: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

Dobrodosli u Marjanovac... MI SLAVIMO!

7

STRU

^NI K

UTAK

I JA IMAM SRCE. I JA IMAM dUšU. I JA SAM ^OVJEK!

Oni su prljavi, odvratni, tresu se, kradu i nasilni su... – odgo-varaju moji poznanici na pitanje ko su ovisnici. Da li bismo isto to mislili da se radi o našim voljenima? Iz komune Marja-novac poru~uju: Svakome se može desiti!

dobrodošli! Marjanovac slavi...

Po odgovore sam krenuo put Banje Luke, ta~nije u Aleksan-drovac, gdje se nalazi Centar za odvikavanje od ovisnosti “Marjanovac” ili, ležernije, komuna. To je mješovita terapij-ska zajednica, muško-ženska, gdje se zajedno lije~e sve tri nacije, te religijske konfesije, a program komune nije religij-skog karaktera. Unato~ postoje}im razli~itostima, za koje oni kažu da ih samo oboga}uju, zajedni~ka im je jedna stvar. Oni su mladi ljudi, koji se ni po ~emu ne razlikuju od drugih, ali imaju jedan problem više, problem ovisnosti o narkoticima! – naglašavaju moje sagovornice, koordinatorica Centra s. Ana Marija Antolovi} i predsjednica s. Ancilija Vukoja, u prelije-pom ambijentu dvorišta centra, koje su uredili ovisnici tokom svoga boravka.

Droga nije osnovni problem. Ona je došla kao “rješenje” postoje}eg problema – naglašavaju sagovornice. Tokom te-rapije otkrivaju se mnogi problemi koji su doveli do ovisno-sti: priznanja silovanja, nasilja u porodici o kojem se dotad }utalo, prinudno iseljavanje, promjena sredine u kojoj nisu prihva}eni. Iza svakog ovisnika je doista tužna prošlost – nadodaje u žurbi s. Ana Marija, te nas nakratko napušta zbog priprema za proslavu Me|unarodnog dana borbe protiv ovisnosti koji se obilježava 26. juna. Tada u Centar dolaze porodice i poznanici korisnika za koje se organizuju zabav-ni program i ru~ak. Ove godine na promotivnom materijalu potvr|uju da imaju i srce i dušu.

Nastavio sam razgovarati sa s. Ancilijom, koja kaže: Najteže je priznati da si to što jesi. I velike su muke dok ovisnik o narkoticima po~ne vjerovati sam sebi. U Marjanovcu se kod

ovisnika nastoji ponovo izgraditi osje}aj da je vrijedan ljud-skog poštovanja te da sam sebe identifikuje kao individuu i nau~i funkcionisati bez alkohola i droge – ili kako s. Ana Ma-rija kaže – štake!

Ve}ina ovisnika prije nego do|u u Centar imaju dva izbora: ubiti se ili do}i u komunu. Ovisnici koji tek do|u nemaju volje za životom, apati~ni su, nemaju motivacije, volje za rad, ne žele živjeti, sve im je crno. U Centru se ovisnici u~e radovati sitnim stvarima, otkrivaju ljepotu prirode, reda i sklada, kao i to da su zadovoljstvo i teško}e sastavni dijelovi života.

Trajanje programa...

Korisnici prolaze kroz dvogodišnji program koji se sastoji od ~etiri faze. U po~etnim fazama, fazama resocijalizacije, daju im se na ponovno usvajanje navike osnovne higijene, poštiva-nja reda, redovnog spavanja, slobodne aktivnosti i, naravno, radno vrijeme. Korisnici su tad pod stalnom kontrolom i imaju malo slobodnog vremena. Me|utim, kako se primi~u kraju programa, sve je više slobodnog vremena, a manje kontro-

Page 8: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

8IN

TERV

JU B

ROJA

le. Kasnije obavljaju poslove koji im daju osje}aj povjerenja u sebe, što predstavlja samu pripremu pred izlazak. Sam izlazak iz Centra za korisnike koji su završili sa programom predstavlja veliki izazov. Kako se približava kraj sve je ve}a panika, jer svijet se nije promijenio, a oni jesu. Ipak, rad ne može bez priznanja: Mi imamo problem koji je ve}i od nas samih!

Po završetku programa, te odlaska iz Marjanovca, korisni-ci Centra imaju osigurano radno mjesto. Me|utim, i nakon lije~enja i resocijalizacije redovno se javljaju u Centar. Neki ostaju u Marjanovcu zastalno, ali ovaj put u ulozi operatera, zaposlenika koji pomažu pridošlim ovisnicima u njihovoj bor-bi. S. Ancilija napominje da postoje i recidivi, te navodi primjer momka koji je iz centra otišao na vikend, u sklopu priprema pred izlazak, i ponovo uzeo drogu. Ja sam zao ~ovjek. Ne, nisi zao, ti si slab ~ovjek. Ovisnosti se ne može re}i NE]U

ili SAMO OVAJ PUT I NE]U VIŠE, jer ovisnost je prisila koja dolazi iznutra.

Marjanovac je moja ku}a

Potrebno je stvoriti odre|ene uslove kako bi se pomoglo ovi-sniku. Potrebno je osobu fizi~ki odvojiti iz doti~ne sredine pa onda raditi na izgradnji ljudskih vrijednosti. Nekada je teže raditi sa roditeljima ovisnika – priznaju s. Ancilija i s. Ana Ma-rija – Roditelji ~esto ne žele priznati da im je dijete ovisnik, pa skrivaju od prijatelja, rodbine. Roditelji ~esto nemaju vremena za dijete, nekad opravdano, a nekad i ne. Na kraju dijete se izgubi u svijetu ovisnosti. Potrebno je pri~ati sa djecom, kon-trolisati u kakvom se društvu kre}u. To su draga djeca, nije ih teško voljeti, iskreni su, otvoreni, željni pažnje i ljubavi. Mnogi kažu: “Marjanovac je moja ku}a, niko u životu nije imao vre-mena da me sasluša i podrži.”

Sest

re K

lanj

atel

jice

Krvi

Kris

tove

u ra

du s

ovi

snic

ima

Page 9: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

9

STRU

^NI K

UTAK

Život treba prihvatiti

Jedan od onih koji kažu da je Marjanovac njihova ku}a je i Danko K. iz Banje Luke, operater u Centru i bivši ovisnik. Danas je Danko oženjen i otac je novoro|ene k}erkice koja je slavila tre}i dan života u trenutku kada je njen otac slavio svoju pobjedu nad ovisnoš}u zajedno sa prijateljima iz Marja-novca. Kao mali i Danko je imao san. Želio je postati inžinjer ili glumac. Volio je i avione. Bio sam de~ko koji obe}ava – dodaje Danko dok mi pokazuje svoj ~empres (svaki korisnik koji za-vrši program posadi jedan – op.a.). Nerado se prisje}a stanja u kojem je bio: nije želio živjeti, život mu nije imao nikakvog smisla, a ipak: Negdje u dubini te prljavštine leži ~ovjek, što te tjera da nastaviš, jer i mi smo ljudi. Na po~etku malo držiš do sebe. Malo se prodaje i dila. Misliš da si iznad svih, da si neko i nešto zato što u džepu imaš 10 g heroina. Postaješ rob, bole te kosti, miši}i, glava. Rastrojen si, razdražljiv. U stanju si povrijediti bilo koga, pa i najmilije. Danko kaže da je, da bi se prebrodilo ovo stanje, potrebno: Puno ljubavi, pomo} i ne odustajati, biti uporan. Prepoznajem sebe u njima i znam da mogu uspjeti. Bilo je trenutaka kada sam želio odustati, ali ni-sam – uz pomo} prijatelja, operatera, ljudi koji su bili uz mene i pomogli mi, na isti na~in na koji ja sada pomažem drugima.

Amir Berbi}, Vitez

Medicinski fakultet, Sarajevo

TIM PREVENTEENAVeseli tim Preventeena je od ove sezone bogatiji za

15 ~lanova/ica. Izbor novih kola~a nije bio nimalo

lak jer je bilo dosta prijava.

Najuporniji su prošli i kao nagradu dobili odli~an za-

bavni seminar novinarstva i prevencije ovisnosti u

periodu od 8. do 11. srpnja/jula ’09. g. Druženja,

upoznavanja i gosti iz svijeta novinarstva okarakte-

rizirali su našu edukaciju.

O kvalitetu svjedo~e tekstovi i pri~e pa se mi ne}

emo posebno hvaliti.

Skromnost je ipak vrlina.

SHLSchüler Helfen Leben (U~enici pomažu život) je njema~ka omladinska organizacija koju su 1993. godine spontano osnovali njema~ki u~enici s ciljem da pomognu svojim vršnja-cima u tada ratom zahva}enima BiH i Hrvat-skoj.

Mnogi pri~aju, mi poduzimamo nešto! Bio je njihov slogan. 1998. godine njema~ki u~enici pokre}u još jednu veoma originalnu akciju pod nazivom Socijalni dan.

Ideja ove akcije je da u~enici jedan dan rade umjesto da idu u školu, te da taj novac doni-raju SHL-u.

Odaziv je ponovno bio odli~an i za samo jedan dan u~enici su zaradili 1.8 miliona njema~kih maraka. Od tada se Socijalni dan organizira svake godine.

Novac prikupljen ovim akcijama SHL-u je omogu}io izgradnju tri omladinska centra: u Sarajevu, u Križevi}ima na istoku Bosne i u Rahovcu/Orahovcu na Kosovu. Najpozna-tiji projekti koje je SHL pokrenuo proteklih godina su Nepitani – omladinski ~asopis za cijelu Bosnu i Hercegovinu; ciklus seminara Between the Lines; IZA – omladinski ~asopis za kulturu i politiku; Kampanja za prigovor sa-vjesti; Youth fair – Omladinski sajam (2000. u Sarajevu, 2001. u Mostaru) te Vodi~ za kultur-ne doga|aje u Bosni i Hercegovini.

Page 10: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

10IN

TERV

JU B

ROJA TESLA I BUREK NA

MJESECU

nego me|unarodni. Time }e se ispuniti još jedno proro~anstvo legendarnih Nadrealista: Burek u svemiru.

Svi prijavljeni timovi imaju zadatak da rade na promociji istraživanja svemira. S tim ciljem je osnovan Human Synergy Moon Theater, koji predstavlja koncept otvorenog teatra u ko-jem mogu u~estvovati glumci, pjeva~i, slikari, kipari, odnosno svi koji imaju neku ideju. Dio teatra su i Edo Maajka, Frenkie i dosta izvo|a~a balkanske hip-hop scene.

- Ljudi sa Harwarda i najuticajniji ljudi na svijetu ne samo da nas uzimaju ozbiljno nego nas uzimaju ~ak kao primjer što smo napravili sinergiju, što motivišemo ljude – kaže Nebojša.

Bitno je napomenuti da i mladi mogu u~estvovati ukoliko ima-ju neku ideju koja se uklapa u koncept Synergy Moon Theate-ra. Dakle, nije bitno koliko imate godina. Kako re~e Nebojša: Mogu u~estvovati svi – od bebe pa do ~ovjeka koji samo što nije umro.

Sjediš, gledaš Mjesec i kažeš ono: “Wow! Haj’mo!” – rije~i su tuzlaka Nebojše Stanojevi}a, osniva~a Human Synergy Moon Projecta, tima koji u~estvuje u novom osvajanju Mje-seca. Nebojša kaže da je nakon što je završio put oko svijeta tražio nešto što je mogu}e blentavije te je okupio svoje prija-telje nau~nike i Synergy Moon prijavio za Google Lunar X-Pri-ze. Svrha tog natjecanja jeste konstruisanje robota kojeg }e poslati na Mjesec u cilju znanstvenog istraživanja. Sadašnji vo|a Synergy Moona – Kevin Myrick iz Kalifornije; tim Inter-Planetary Ventures; Team India1; Interorbital Systems; dosta pojedinaca iz svih krajeva svijeta (me|u kojima je 30-ak Bo-sanaca) priklju~ili su se Nebojši. Sa svojim robotom, Teslom, takmi~e se sa još 18 do sada prijavljenih timova.

Misija:

Poslati na Mjesec robota koji treba da prije|e 500 m, snimi video i fotografije visoke rezolucije i pošalje ih natrag na ze-mlju.

- Imamo priliku da na jednom mjestu budu ljudi koji su prvi sletjeli na Mjesec i budemo i mi, i da oni pri~aju o nama i spo-minju Bosnu tamo gdje se nikad nismo spominjali – pa nije li to divna stvar? Spominju nas u u Haagu i u NASA-i, a ja puno više volim onu pri~u u NASA-i nego obrnuto – kaže Nebojša.

Robot Tesla, raketa i ostali dijelovi prave se na 4 konti-nenta i trebalo bi da budu lansirani do kraja 2012. godine. Karakteristi~no za Synergy Moon je njegova raznolikost, jer su ~lanovi, kako kaže Nebojša, crnci, bijelci, ljudi žute rase, muškarci, žene, nevjernici i vjernici iz svih religija.

- Nas zovu Space Cowboys, jer razbijamo barijere koje su tre-nutno postavljene u ~itavom svijetu. Radimo nešto što ti TV kaže: Ne može! Oni se na TV-u tuku, a mi smo super prijatelji. Ko je lud ovdje? Jesam ja lud? E, jesam, baš mi je drago što sam lud. Puno više volim nego da sam korektan kao oni sa TV-a.

Plan je da robot Tesla u orbitu ispusti burek i rakiju, autenti~ne bh. proizvode, tako da bi postao više bosanski

Nebo

jša

Stan

ojev

i}, o

sniv

a~ H

uman

Syn

ergy

Moo

n Pr

ojec

ta

Page 11: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

11

INTE

RVJU

BRO

JA

Nagrada za tim koji prvi izvrši misiju iznosi 30 miliona dolara. Mnogo novca, zar ne? U ve}ini takmi~enja je nagrada najvaž-nija, a ovdje??? Evo šta Nebojša o tome kaže:

- Apsolutno je nebitno dobivanje nagrade da se pobijedi. Su-per bi bilo da pobijedimo. Poželjno je. Od svih timova imamo velike šanse. Ali možemo biti i zadnji koji }e uspješno sletiti s robotom, a ipak dobivamo jer nam ostaje robot, sponzori i sva tehnologija da je dalje razvijamo. Niko u ovome ne gubi. 30 miliona dolara je najve}a nagrada ikad raspisana za ovakvo nešto, ali pare su samo da se motiviše i medijski prikaže.

Ako osvoji novac, Synergy Moon ga namjerava donirati fonda-ciji My life iz Afrike, koja se brine o djeci ostavljenoj na ulici. Planiraju proširiti projekat i uklju~iti i BiH.

Na pitanje kakva je prva reakcija slu~ajnog prolaznika kada kažeš da šalješ robota i burek u svemir, Nebojša odgovara:

- Jesi lud? Ili, niko mi ništa ne kaže, prezauzeti su onim XO, doma}i ili gosti? (kladionica – op.a.)

Nebojša je dokaz da je mogu}e gotovo nemogu}e u~initi mogu}im i to uz dosta volje i ambicioznosti. Ne interesuju ga materijalne stvari. Kaže da je hodaju}i po svijetu upoznao mnogo “drugih ljudi”, ljudi kojima je najvažnije da su vese-li. Oraspoložiti, nasmijati nekoga je sre}a, sre}a koja se ne može kupiti novcem niti i~im zamijeniti. Na}i smisao u životu, poput Maya u Americi, koji svakodnevno moraju nositi po 100 kg na le|ima, predstavlja osloba|anje od svakog optere}enja. Sve više ljudi danas postaju konzumenti, ovisnici o stvarima, ~esto bespotrebnim, a gdje je smisao?

Most People Go To Bed To Dream... Only Few Get Up From Bed To Live Their Dreams! –

Nebojša Stanojevi}

Aida Meruši}

Op}a gimnazija “Zijah Dizdarevi}”, Fojnica

Page 12: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

12(I

N) P

UT

STRU~NI KUTAK

...Idemo ekstremno...nebo, tj. zrak – padobranstvo, jedrili~arstvo, paraglajderi, mo-torno letenje. Voda – rafting, kajak, kanu, ronjenje.

^ekaj malo! Ne mogu pisati o Biha}u a da ne spomenem Unu. U narodu se kaže: tiha voda brijeg dere, ali Una je sve drugo samo ne tiha. Kako bi ina~e mogli uživati u raftingu niz njene brzake? A da ne spominjem tradicionalnu Unsku regatu. Sva-ke godine se kanuisti i kajakaši (~itaj: adrenalin junkies) spu-štaju po divljim vodama Une. Ovogodišnja 37. Regata popri-mila je i me|unarodni karakter jer po prvi put prelazi granice države. Naime, Regata po~inje u BiH i završava se u Hrvatskoj (još jedan dokaz da sport ne poznaje granice).

Sad prelazimo na nebo. Saznala sam za 2 padobranska klu-ba: Para-Club Biha} i Aeroklub Biha}. Šta? zar u Bosni ima takvo nešto? Pa ima, i to ne samo u Biha}u (‘nako, usput, znam za jedan dobar u Banjoj Luci). Oni rade na ohrabrivanju i podu~avanju mladih ljudi i studenata padobranstvu, slobod-nom padu, jedrili~arstvu itd. Hmm, rade na ohrabrivanju... A jesi li ti ikada razmišljao/la da ska~eš sa visine od par hi-ljada metara? Nisam, bogme, ni ja, ali nakon što sam malo pro~avrljala sa jednom baš cool curom, Vedranom Drljepan, koja ve} ima 2 skoka iza sebe, po~ela sam i o tome ozbiljno razmišljati. Veca je ~lanica jiujitsu kluba BUSHIDO, u kojem ~esto organizuju i druženja tipa padobranstvo, rafting, pain-tball... Naglasila je da je njenoj velikoj složnoj porodici (kako naziva svoj klub) sve to obezbijedio njihov dragi prijatelj i tre-ner Jusko Ismir Švabo.

Baviš li se još nekim (ekstremnim) sportom ili to namjeravaš?

- Ronjenje još nisam probala. Imala sam priliku, ali sam imala i nogu u gipsu, što je sasvim normalno kada se baviš ovakvim sportovima, i stvarno mi je žao što nisam mogla i}i. Prošle godine smo bili na raftingu i planiramo opet.

Šta ti je prolazilo kroz glavu neposredno prije skoka?

- Pa... straha je bilo, naravno, ali to na zemlji riješiš sam sa sobom. Pri prvom skoku imali smo poteško}a. Ve} smo bili u avionu, spremni da sko~imo, ali je vjetar bio užasno jak, tako da smo se morali vratiti i sa~ekati malo. Uzbu|eni i uplašeni (a takav si na prvome skoku) pitali smo se da li je to neki znak da ne ska~emo. No u trenutku kada se padobran otvori znaš da si ve}inu posla dobro odradio. Onda slušaš instrukcije sa zemlje i uživaš u pogledu.

Sportom ja~amo duh i tijelo! Naravno, svima ve} poznato, ali meni ni na kraj pameti kad sam, nakon 7 sati vožnje, izašla iz busa i kona~no zakora~ila u Biha}. Ali kakve sad to veze ima sa sportom?

Eh, ovako... kao potpuna strankinja u Biha}u i ponašala sam se tako i odmah sam, (tj. nakon što sam par sati odspavala) otišla do Turisti~ke zajednice USK-a i zatražila da mi kažu nešto o onome zbog ~ega sam došla – o sportu, naravno. Evo ~ime su mi se pohvalili:

Biha} je grad mladih ljudi i grad sporta. Na sportskim borili-štima svakodnevno je zastupljeno više od dvadeset disciplina. Profesionalci i amateri daju svoj doprinos kako bi ovaj grad živio sa sportom. Sport je u Biha}u zaživio prije više od stoti-nu godina. Tradicija sporta ~uvala se kroz generacije, a kroz stru~ni rad sa mladima sport u Biha}u ima svoju perspektivu.

Svi znamo za NK Jedinstvo; barem nogometni fanovi znaju. Ma šta ja to pri~am, ako sam ~ak i ja ~ula za Jedinstvo, onda su svi. Klub je osnovan davne 1919. godine i prvi je bh. klub koji je nastupao na evropskoj sceni. Toliko o tradiciji, a sad? Gdje mladi provode svoje vrijeme? Pa u STENS-u. To nije kafi} nego sportsko-rekreativni kompleks koji ima 4 teniska i 2 malonogometna terena, teren za odbojku na pijesku, a zimi klizalište. Kako je STENS smješten uz Unu, prostor ispod tribina koriste kajakaši i kanuisti. Samo još jedna napomena, da ne bi sve ispalo savršeno, op}ina Biha} je u STENS uložila 1.700.000 KM, i nisam pogriješila u nulama, cifra je ta~na.

Gdje sam stala? Aha...

Sportom ja~amo duh i tijelo. A ekstremnim sportom? Po ~emu se ekstremni sport razlikuje od obi~nog? Ako uzmemo u obzir definiciju mog druga Ade da je sport samo druga~iji na~in dangubljenja, onda je ekstremni sport ekstremniji na~in dan-gubljenja. Ti sportovi svaki dan privla~e sve više ljudi, ponaj-više ovisnika o adrenalinu, i op}eprihva}eno mišljenje je da se tu mnogo više nego u “normalnim” sportovima mogu vidjeti lomovi ruku i nogu, razbijene glave i nosevi, posjekotine i ma-snice. He-he, born to be wild!

Još sam iskopala i to da Biha} ima dobre uslove za bavljenje ekstremnim sportovima i fakat dobre klubove. Nešto ~ime se biš}ani posebno hvale su biha}ko nebo i voda. Da pojasnim:

Page 13: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

13

(IN

) PUT

Jesi li sebi postavljala pitanja tipa: Šta ako se ne otvori?

- Kako da ne. Ali nesre}e se svugdje dešavaju i malo sam istra-živala: u principu više se nesre}a desi u saobra}aju. Prili~no je sigurno, ne bi se toliko ljudi bavilo padobranstvom da nije.

Kakav je osje}aj gledati zemlju sa te visine?

- Sve je tako malo i bezna~ajno. Sve te ku}ice djeluju ne-stvarno. ^udan i nevjerovatan osje}aj je gledati zemlju iz te perspektive.

Nakon skoka, jesi li bila glavna faca u raji?

- Moja raja je pretežno sva u klubu. Ne osje}am se nimalo izdvojeno. To je bio naš zajedni~ki projekat.

Kako su reagovali roditelji, prijatelji, okolina?

- Dobila sam dosta ~estitki za hrabrost. Dosta ljudi mi je reklo da bi i oni to htjeli uraditi, ali se nikada ne bi usudili. Roditelji-ma sam javila tek poslije skoka, ali su me ipak podržali. Razu-mijem njihovu brigu – u neku ruku to je i izazivanje sudbine, ali ljubav prema tome je ja~a i ona pobijedi.

Pretpostavljam da je prije skoka potrebna neka edukaci-ja ili posebna priprema. Kako to otprilike izgleda i može-mo li mi “obi~ni smrtnici” sebi to priuštiti?

- Naravno. Da se ljudima ne bi komplikovalo i da ne bi predugo trajalo, obuka se svodi na 7-8 sati i tu teoretski prolaziš sve što ti se može desiti, kakav položaj tijela trebaš imati pri odva-janju od aviona, kako }eš sigurno sletjeti i, naravno, vanredne situacije.

Nakon skakanja padobranom šta je sljede}e?

- Želja mi je ronjenje, paragliding, wake-board i planiram sa-mostalni skok u kojemu }u osjetiti pravi

Free Fly – mislim da je tu ona prava doza adrenalina, i to mi je stvarno velika želja.

E sad, bez zezancije, stvarno planiram sljede}e godine sko~iti (ne sa stepenica, kao što radim ~esto, nego sa par hiljada metara). Ho}e li još neko? Ako da, put pod noge, pravo u Biha} i break a leg.

Dalila Kajevi}

Op}a gimnazija “zijah Dizdarevi}”, Fojnica

Vedrana Drljepan, prije skoka padobranom

Page 14: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

14(I

N) P

UT

U ovom broju pripremio sam intervju sa ~ovjekom kojeg ne tre-ba posebno predstavljati. Rije~ je o Marjanu Mijajlovi}u. Ako ima neko ko ne zna o kome se radi, to je onaj lik koji je rekao: Džekoooooooooo, dijamantu! na utakmici BiH – Belgija; koji je komentarisao 18. gol Vedada Ibiševi}a prije povrede na uta-kmici Hoffenheim – Bayern. Trenutno radi na televiziji Hayat kao sportski komentator utakmica naše fudbalske reprezen-tacije i kao voditelj emisije Sport centar na RSG-u. Nakon što smo naru~ili po cedevitu u Slatkom }ošetu (kultna slasti~arna na Baš~aršiji – op.a.), intervju je mogao po~eti…

Kako je po~ela Vaša novinarska karijera?

- Po~eo sam da pišem 1993. godine, kada sam imao dvadeset jednu godinu. Negde 2000. godine sam po~eo da radim na ra-diju i od prole}a 2006. sam po~eo da radim na televiziji. I sada sam, nekako, u svim tim vodama: na radiju, televiziji... i uskoro }u po~eti i da pišem.

Zašto ste se po~eli baviti novinarstvom?

- To sam od malena voleo. Me|utim, ima tu bitna stvar. Nikad nisam znao da }u postati sportski komentator. Jest da ti pro|e kroz glavu, ali nisam znao. Probao sam na radiju, a sve je kre-nulo kada su me pozvali sa televizije. Neko postaje komentator sa 25, neko sa 35, neko sa 45 godina. Sada kada bih pravio analizu u ovom poslu, rekao bih da nije toliko ni bitan fakultet žurnalistike. Ima ih dosta i bez toga. Ja je li~no nisam završio. Uglavnom, ovo je posao koji volim i radim ga svim srcem, to je bitno.

Kako se pripremate za prijenose utakmica?

- Trenirao sam fudbal, pa je to bitno za poznavanje i terena, pravila i same igre. Naravno, ne mogu re}i da znam fudbal i da imam diplomu. Svi kažu da osje}am igru. Pripreme teku obi~no od tog poznavanja, pa onda bilješke, pitaš igra~e i tu

U SLATKOM COSETU SA MARJANOM MIJAJLOVICEM

Marjan Mijajlovi}, sportski novinar

Page 15: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

15

(IN

) PUT

u~iš. Moraš imati onaj osnovni obi~aj. Dalje ideš po internetu, zivkaš igra~e, u~iš, saznaješ. Internet je važan, ali nije jedini. Ako si sposoban, možeš spremiti utakmicu i bez njega. To je pak sve zavisno. Recimo, kada igra reprezentacija, Liga prva-ka, onda su pripreme ogromne. Uvijek imaš jako važne i malo manje važne utakmice.

Kako provodite slobodno vrijeme?

- Drugari, poneki izlazak. Volim putovati, kretati se i biti u po-kretu. Kada se ostane ku}i, ~ita se knjiga, sve ti je potpuno opušteno. Veliki sam fan i filmova.

Da li ste ikada bili volonter i ako da, na koji na~in?

- Pa, ja kad sam po~injao novinarsku karijeru to je bilo toliko sitno da si prakti~ki radio posao bez ikakve nadoknade. Izvje-štavao sam sa nižerazrednih utakmica, to je nekako bilo volon-terski. Mnogo puta odem i pomognem nekom kolektivu, što je i humanitarni rad.

Paralela izme|u sporta i novinarstva nekada i danas…

- Imam 37 godina, što nije malo. Dok se Jugoslavija nije raspa-la imao sam 18. Zna~i, jak je uticaj bio te države koja je tada tako živjela. Sport je bio prejak. Tada je liga ja~a bila, jer je država imala 22 miliona stanovnika. Kada se raspala, krenuli smo u novu eru. Prije nije bilo interneta. Bila su dva kanala, teže su se pratile utakmice sa strane, ali si zato gledao doma}e i nije te ni interesovalo što imaš dva kanala, jer si sve imao ovdje. Ne mogu ja re}i: nostalgi~no je, sve je bolje prije. Istina je negdje na sredini. Svi bivši igra~i govore da je ta liga bila ja~a, više konkurencije. Ja mogu re}i da je taj sport bio nekako najve}i brend SFRJ. Što se ti~e novinarstva, sada su mnogo lakši uslovi. Tu su kompjuteri, internet, veza da se odmah sve sazna. Ipak, vi mladi novinari ne možete doživjeti ono što smo mi. Svako vrijeme ima svoje. Neko ode na neko takmi~enje i javlja se ispod kruške sa nekog telefona pa nema veze. Drugi ~eka na kuca}oj mašini da to radi. Danas uzmeš laptop, po-šalješ mail i gotovo. Ja li~no nisam opsjednut tehnikom, ali to je danas nekako usput – raditi za ra~unarom, znati najmanje engleski jezik. Sada novinar ne može opstati bez znanja engle-skog jezika. Više se traži od novinara, ali su i bolji uslovi. Sve je do samog ~oveka – da napravi tu nadogradnju i da nau~i sve što mu je potrebno da radi ono što voli.

Imidž BiH kroz sport…

- Sport u BiH je dosta dobar. Po meni bi bilo jako dobro da imamo ovih pojedinaca koji se isti~u. Pa – imamo bokserku; imamo Poturaka u K1, koji je dosta dobar; Deli}a, koji je naš, ali igra tenis za Ameriku – to nam treba. Mi smo imali i pre u fudbalu reprezentaciju: imao si Bracu, Boli}a, Balji}a. Ta generacija je, zna~i, bomba i nije se poklopila godinama. Nikad

fudbal nije bio problem, niti }e biti problem. za košarku sam isto optimista – da }e se to posložiti i da }e naša reprezen-tacija oti}i na neko takmi~enje. Kao i rukomet. Nismo nikad, ono, postigli neki veliki rezultat, ali sam veliki optimista. Ova tri sporta su zaista jaka u našoj zemlji i mislim da imaju dobru budu}nost. Dobro je sada što djeca nose dresove od Džeke, Ibiševi}a. To je uspjeh.

Koliko su emocije doista prisutne u Vašim prijenosima?

- To je nekako moj odgovor na dežurne kritizere. Nikad ne vi~em bez razloga, nego kad smatram da treba da vi~em. Kada je odli~na utakmica ja ne znam gdje se nalazim. To mora biti dobro poklopljeno i u ve}ini slu~ajeva se slaže sa mišljenjem javnosti. Svi su sko~ili kad je Džeko dao gol. Svi smo bili emo-tivni. Nikad mi se ne može dogoditi da me emocije hvataju na nekim glupostima. Emocije me hvataju na golove naših igra~a, dobre poteze, pre~ke, stative, slobodne udarce, na dramati~ne utakmice. Kada to nije tako moj prijenos nije toliko bu~an, ali }e uvijek biti obavljen kako treba. Dobra utakmica se potrefi jednom mese~no. Eto, kad }e slede}i put biti Real 2 – Barca 6. Svi }e re}i: Sjeti se ono kad je Marjan url’o: “Messi, Messi, Messi”, ono prije 30 godina. Emocije su samo prirodne; emo-cija ne može biti vješta~ka – to je nešto najgore što se može dogoditi – a spontanost je najve}a vrlina. Desi se da komenta-tor do|e na posao, a taj dan je imao neki problem. Vas to ne zanima koji je problem, naravno, niti se to može dijeliti s vama, ali onda je možda mrtva utakmica i onda se pitaju: pa šta mu je danas. Emocije su, dakle, sastavni dio ovog posla.

Koja je tajna Vašeg uspjeha?

- Voliti i u~iti, ništa drugo. E sad, moraš da to radiš sa ovolikim srcem, kao što, na primjer, to radim ja, i osje}ati da to ljudi pre-poznaju. Moraš biti samokriti~an kad treba, kada pogriješiš, ali isto tako pun samopouzdanja, da ne daš na sebe. Skromnost je vrlina, ali ti ne možeš biti nekad skroman protiv sebe. U novi-narstvu si izložen komentaru javnosti. Ja uvijek kažem: postoji dobronamjerna kritika i nedobronamjerna kritika. Ja }u se na dobronamjernu kritiku uvijek osvrnuti, ali mora biti jako dobro potkrepljena da bih je ja video i to promijenio. Dok ove druge kritike za mene ne postoje, prolaze na jedno uvo, a izlaze na drugo. To sam ja. I to bi bio moj savjet mladim novinarima – da vole to, da u~e, ali da u~e ono što oni smatraju da je važno. Na primjer, jedan ka~i moju sliku, a drugi bi da me ubije; jedan me poja~ava u prenosima, a drugi ugasi TV! Uglavnom, kada ti igra~i i trener kažu da to znaš, onda je to ono osnovno i najvažnije.

Adis Vezir, Vare{

FPN @urnalistika

Page 16: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

16(I

N) P

UT

Alisa Memija

Op}a gimnazija “zijah Dizdarevi}”, Fojnica

Moja buducnost je u mojim rukama

Razmislimo li malo bolje, shvatit }emo da je BiH zemlja koja nudi mnogo mogu}nosti. Sa jednim takvim sjajnim primjerom susrela sam se u Tuzli. Naime, radi se o Udruženju IPAK-Mladost gradi budu}nost (IPAK-MGB). Osnovano je 1995. godine kao odgovor na ratna stradanja bh. omladine, s ciljem da omogu}i bolju budu}nost mladima u BiH, ali i kao znak odlu~nosti da se ostane u BiH i ovdje gradi vlastita budu}nost. Udruženje kroz razne projekte u~i mlade kako da svoje vrijeme smišljeno i organizovano iskoriste; kako da se uklju~e u društvene tokove i steknu znanja i vještine korisne za budu}i život.Razgovarala sam sa Amirom Hasanovi}em (25), ~lanom IPAK tima, koji mi je objasnio koji su njihovi dosadašnji najbolji napreci:- Naši najbolji napreci su što smo uspjeli okupiti multietni~ke grupe mladih u našim aktivnostima, pogotovo u subregionu Podrinje, koje je u toku rata najviše stradalo i najviše prognanih i raseljenih lica je bilo.Radite sa prijeratnim i poslijeratnim generacijama. Budu}i da ove starije generacije više žele da se zabave (nadoknade) izgubljenu mladost, a mla|e da se obrazuju, da li je teško ispuniti o~ekivanja obiju strana?- Nije teško ispuniti o~ekivanja, zbog toga što podjednako pružamo prostor svim generacijama da se uklju~e i u organizovane i u slobodne aktivnosti.Koliko uspješno naši mladi uspostavljaju kontakte s mladima iz drugih zemalja?- Udruženje IPAK-MGB godišnje u~estvuje na 3 internacionalne omladinske razmjene. U zadnjih 10 godina ca 500 mladih je bilo ispred naše organizacije na raznim susretima. Mnogi od njih su stekli prijateljstva sa mladima iz inostranstva i jedni druge posje}uju.U maju ove godine završila se tre}a faza interkulturnog treninga, organizovanog u saradnji sa njema~kim i francuskim organizacijama na temu Izme|u sje}anja i zaborava. Sje}ati se ili zaboraviti? Vje~ita dilema. Kako na nju odgovaraju mladi iz naše zemlje, a kako mladi iz zapadne Evrope, odgovorila mi je volonterka IPAK tima Romana Kuduzovi} (19):- Pa, za mene oko ovog pitanja nema dileme. Naravno da je odgovor sje}ati se! zamisli sad osobu koja je sve izgubila. Kako od nje tražiti da se odrekne jedinog što joj je ostalo – sje}anja? To be more precise, svaka postkonfliktna zemlja mora pro}i kroz proces tranzicijske pravde. U kontekstu u kojem mi govorimo: iz stanja rata u stanje mira, jedan od elemenata tranzicijske pravde

jeste sje}anje. Oni koji se ne sje}aju prošlosti osu|eni su da je ponavljaju, George Santayana (fil.). Ja sam jedna od onih koji su mišljenja da promjena kre}e od svakog pojedinca ponaosob. Ljudi, informišite se o ovome, istražujte, tražite, zahtijevajte!IPAK-MGB implementira sljede}e projekte:Program Internacionalnog omladinskog centra IPAK-SHL (IOC IPAK-SHL) i Omladinskog centra IPAK u Siminom Hanu.Mladost gradi budu}nost je jedan od najve}ih projekata za mlade u isto~noj Bosni, koji uklju~uje i rad IOC IPAK-SHL u Križevi}ima i OC IPAK u Siminom Hanu. Oc-i nude: besplatne kurseve njema~kog i engleskog jezika, informatike, niz kreativnih radionica i slobodnih aktivnosti, ali i obuku iz stolarstva-drvo-modelarstva i poljoprivrede. U ove projekte uklju~eno je oko 200 mladih. Otvoreni su za sve mlade ljude, tako da }e onoga ko izrazi želju da u~estvuje u njihovim aktivnostima rado primiti.Nenasilna komunikacijaIma za cilj da nau~i mlade kako da se bolje izbore sa konfliktima, kako da prepoznaju vrste nasilja te kako da se suprotstave raznoraznim predrasudama i stereotipima. Interkulturni projektiUklju~uju saradnju sa omladinskim asocijacijama iz Njema~ke, Francuske, Švicarske, Hrvatske i Srbije s ciljem razmjene iskustava i znanja te me|usobne posjete bh. omladine mladima iz tih zemalja. Na taj na~in im je omogu}eno da u~estvuju na seminarima, omladinskim festivalima, studijskim posjetama i da razvijaju prijateljstva. Više o radu IPAK-a možete pro~itati na stranici www.ipak-mgb.ba.

Aktiv

isti

IPAK

-a

Page 17: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

17

(IN

) PUT

PAKUJ PRNJE, VRIJEME JE ZA GeZe!!!

U mom ovogodišnjem ljetnom Pod obavezno posjetiti bilo je Goražde. Zašto? Prošle godine sam tamo doživjela neke od najljepših trenutaka moga života pa sam se odlu~ila vratiti po nove.

Prvobitan cilj moje posjete je bio op}epoznati Festival prija-teljstva, drugi po veli~ini festival u BiH (poslije SFF-a). Sva-ke godine u periodu od 1. do 10. avgusta u Goraždu možete nai}i na Francuze, Engleze, Špance, kao i na neke od svojih prijatelja. Vjerujte, ljeti su svi u Goraždu!

Goražde je jedan mali gradi} na prelijepoj rijeci Drini. Brza Dri-na je ina~e goraždansko more, a ukoliko se odlu~ite kupati, oti|ite na poznatu plažu Žanj. U festivalskim no}ima na Žanju se okuplja mnogo raje, a ~esto u društvu budu i izvo|a~i na Festivalu. Logorska vatra, gitara, zvijezde...

Ovog ljeta za vrijeme F.P.-a u Goraždu je boravilo nekoliko hi-ljada “turista”, a na Festivalu je u~estvovalo 1.000 ljudi. Iako je ove godine Festival trajao dan manje, tj. 9 dana, izvo|a~i su bili “za poželjeti”. U stvari, za svakoga ponešto: Dubioza, Elemental, Nihad Alibegovi}, Funky G, Emir & F.C., Hanka Paldum.

Pored ve~ernjih koncerata, preko dana su organizovane razne radionice, druženja sa djecom, projekcije filmova i sl.

Nikad ne bih kro~ila na goraždanske ulice da nije bilo moje prijateljice Lejle. Ona tamo ima mnogo rodbine, tako da ve}i dio godine provodi u Goraždu. Ona o tom gradu kaže:

Grad kao grad je super. Jeste da je mali, ali je sasvim OK. Vrlo je lijepo za odmor, kako Goražde, tako i obližnja mjesta na koja lokalci svakodnevno idu. Tako|er, svake godine se održava spuštanje niz Drinu splavovima, zatim igre na Žanju, takmi~enja u vožnji kajaka... Festival je samo glavni doga|aj, a sporednih ima mnogo!

Veoma mnogo mojih prijatelja je ove godine prvi put posjetilo Goražde i naravno da su o~arani gradom i ljudima. Oni koji nisu imali kod koga da spavaju snašli su se sa šatorima i svom popratnom opremom – što zna~i: nemate ro|ake, a imate šator... ima mjesta i za vas. Sve treba probat’!

Mirna, još jedna moja prijateljica koja je posjetila Festival (a bilo nas je mnogo), o Festivalu misli sve najbolje. Ona ina~e sluša rock, punk, jazz, blues, metal i ska, tako da nije baš zadovoljna angažovanjem folk pjeva~a, ali svake godine na|e se neko po njenom guštu. Ove godine je to bio Dubioza kolek-tiv. Mirna je prošle godine upoznala mnogo prijatelja, a što je naj~udnije, ve}ina ih je bila iz Sarajeva, tako da su kontakti održani. Goražde je ove godine za nju predstavljalo druženje sa svojom rajom, susrete sa nekim prijateljima i upoznavanje novih. Festival nije toliko bitan koliko je samo druženje. Kada mi se ne svi|a izvo|a~, ostanem u kampu u Omladinskoj ili odem na Žanj, i na|em sebi zabavu. Mladi su dosta opušteniji nego u Sarajevu, svi se žele upoznat’ s tobom, bez ikakvih predrasuda i ružnih pogleda.

Iako je prošao Festival Goražde je još uvijek tu, a bogam’ ni Drina ne}e nigdje. Mjesta u srcima ljudi i na ulicama grada ima mnogo. Sve što vam treba je koja marka i kupa}i kostim. Obe}avam da }e provod biti nezaboravan!

Hvala vam na pažnji i do ~itanja!!!

Mirna Babovi}

Druga gimnazija, Sarajevo

Page 18: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

18(I

N) P

UT

Ma mozak mi je na pasi, PUSTI ME!Koliko sam puta u toku godine i sama poželjela oti}i negdje gdje nemam obaveza i gdje }e mi mozak biti na paši. Hva-la Bogu pa je Bosna i Hercegovina najbolja zemlja – u ko-joj se cijene i oni koji ne rade ništa. Eto, kona~no su i moje želje uslišane. Dobila sam 7 slobodnih dana i odmah pravac crvansko jezero.

Jezero se nalazi u podnožju planine Crvanj (sjeveroisto~na Hercegovina – op.a.) i potpuno je odsje~eno od vanjskog svijeta (ali bukvalno). Ma, idealno mjesto za bijeg od buke i naroda. Ako prohodate malenim selom u blizini srest }ete 4 stalna stanovnika, ostalo su turisti (ja im popravljam prosjek, jer oni svi imaju preko 70 godina).

E ovdje se fakat napune baterije. Nema buke, automobila, pri-jema ni za lijeka, TV-a, radija. Ma, vala ni mnogo ljudi, osim ako nisu na godišnjem. Ne brineš se ni o ~emu, sem šta }eš da pojedeš.

A stanovnici tog sela se ne mu~e puno, jer je i njima ljepše da ne rade ništa.

- Ujutru ustanem, izgonim stoku, pustim ih neka pasu. Nave~er ih uvedem, a po danu kosim da bi imale hrane. Ma samo da mogu preživit’, ne treba mi ništa više – re~e mi Boš-ko Golijanin.

- Ma, sinko, mi samo stoku izvedemo gore u planine, pa ih pustimo. Napravi se malo sira, kajmaka i vrnike. Svake godine se nešto posije i to je to – rekoše mi Muho i Ramiza \ipa.

Ono što }e vas iznenaditi jesu prijatne i hladne no}i (grrr). ̂ ak i ljeti se naloži vatra i obu~e džemper pa tek onda u krpe (a ne k’o u Sarajevu). Garantujem vam da }ete mo}i lijepo spavati.

Pošto se ovdje do|e da se ~ovjek odmori i uživa, ~esta su i porodi~na okupljanja, pa se okrene i koje jagnje (mljac). Tako je bilo i ovog puta. Malo }askaš, malo klopaš, a kasnije su obavezne utakmice i bacanje kamena s ramena.

Eto, kome se svidi neka do|e (ide se preko Kalinovika i Uloga, nekih 2 sata vožnje od Sarajeva – op.a.). Može se na}i i povo-ljan smještaj, u lokalnim vikendicama.

Amina Tucak

Druga gimnazija, Sarajevo

Evo kakav je bio jedan moj dan. Nakon ustajanja i doru~ka odem malo prošetati, navu~em kupa}i pa u vodu, malo na sun~anje, ru~ak, fotkanje za ~lanak (da me ne bi urednik sa-njao) i nave~e na sijelo.

Ovdje, pošto nemaš nikakvih obaveza, dan proti~e jako sporo i baš godi ta promjena. Ma, ne moraš ni da zamaraš mozak pa da misliš o ne~emu.

crva

njsk

o je

zero

Page 19: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

19

(IN

) PUT

Prica o cika MisiNedavno sam imala priliku da razgovaram sa legendom grada Sarajeva, sa osobom koja ~ini dušu Sarajeva.

Rije~ je o ~ika-Miši, našem poznatom ~ista~u cipela iz Titove ulice.

Pravo ime naše legende i mog sagovornika je Husein Hasani. Nadimak Mišo je dobio od svog nekadašnjeg trenera boksa, koji je porijeklom Ma|ar.

^ika-Mišo je kao mladi} imao velike ambicije i uživao je u boksu, ali je ipak odlu~io da nastavi porodi~nu tradiciju i zanat ~iš}enja cipela. Ve} sa 18. godina izašao je na ulicu i po~eo sa radom. Prva ulica na koju je ~ika-Mišo izašao nalazi se na Marijin Dvoru. Tu je radio punih 40 godina. Sada ga možemo svaki dan sresti u Titovoj ulici, gdje radi i kulira ve} 20 godina.

slovno vrištati kada mu je jedan ~ovjek dao 50 KM za ~iš}enje cipela, ali i za njegovu fotografiju.

Da bi se zahvalilo ~ika-Miši za njegovu nesebi~nost i dobrotu koju iskazuje iz dana u dan, gosp. ^ehaji} Batko je zajedno sa u~enicima Tre}e gimnazije pokrenuo humanitarnu akciju tokom koje je za ~ika-Mišu prikupljeno 1.400 KM.

Tako|er, grad Sarajevo, odnosno ~lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine gosp. Željko Komši} i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen našem su velikanu dodijelili stan i upla}ena mu je penzija za sve godine njegovog rada. ^ika-Mišo se kroz suze zahvaljuje ovim plemenitim ljudima za sve lijepe stvari koje su mu pružili.

Medutim, pored svih ovih stvari koje ~ika-Mišu zaista veli~aju, ima jedna posebna, jedna pri~a i istina koja ovog ~ovjeka uz-diže iznad svih. Naime, dok je njegova žena D`emila (A.r.) još bila živa, za vrijeme obavljanja svakodnevnih poslova za~ula je pla~ djeteta. Djete je bilo staro tek 7 dana, još uvijek vezane pup~ane vrpce. ^ika-Mišo je to dijete bez razmišljanja uzeo “pod svoje” i othranio bez razlike u odnosu na njegovu djecu. On ovaj doga|aj prihva}a kao dar Božiji i kaže da je dijete koje je pronašao vrednije od miliona dolara!!!

Nažalost, ~ika-Mišo je danas udovac, ali usprkos tome on nije sam! Osim njegove uže obitelji, uz njega je ~itava Bosna i Hercegovina – i omladina, koju on voli više od svega. Posebno su me dirnule njegove rije~i kada je govorio o Bosancima i bosanskoj omladini:

BOSANAC!!! Najveseliji narod na ~itavom svijetu – ovo je izgo-vorio sa mnogo emocija.

Ono {to sam ja shvatila iz ovog intervjua, jeste to da je ~ika-Mi{o zaista jedna osoba sa velikim srcem, da voli Bosnu i Bosance vise od svega. zahvalna sam mu {to mi je pru`io pri-liku da u`ivam u razgovoru s njim i saznam svakakve detalje o njegovom `ivotu, koje sam upravo sada podjelila sa vama.

Kao ~ista~ cipela imao je priliku do}i u dodir sa razli~itim lju-dima i ljudskim karakterima te upoznati druge kulture i nacije. To ga je uveliko obogatilo i izgradilo u jednog velikog ~ovjeka, u osobu sa velikim moralnim vrijednostima. zbog ste~enog iskustva, ~ika-Mišo je od “izgubljenog” mladi}a postao do-brodušna i osje}ajna osoba, koja za svaku osobu ima savjet i toplu rije~.

Posao koji radi duhovno ga oboga}uje, ali stvarne zarade od toga baš i nema, pa je jednom prilikom ~ika-Mišo po~eo do- Nejra ^eremi}

Mje{ovita srednja {kola, Vare{

Husein Hasani - ^ika Mi{o, sarajevski ~ista~ cipela

Page 20: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

PREd VAMA JE MATERIJAL ZA LAgANO PONAVLJANJE gRAdIVA O dRAgOJ NAM BOSNI I HERCEgOVINI.

DIVLJI KONJI - na prostranstvima Kruga planine, izme|u Livna i Kupresa, u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini, slobodno galopira oko 180 divljih konja. Oni su potomci mješanaca koje je lokalno stanovništvo pustilo u divljinu 70-ih godina, kada su konjsku radnu snagu zamijenili strojevi. Ovim plemenitim životinjama život olakšava lokalno stanovništvo. Ako tražiš originalnu ideju za volontiranje, ova je baš za 10.

OAZA IZ TESNJA - najbolja gazirana voda na svijetu. I nije ikakva šala, tako su odlu~ili u velja~i 2002. godine na najprestižnijem natjecanju ove vrste pod imenom Berkeley Springs International Water Tasting (Virginia SAD). U konkurencji je bilo 100 voda sa podru~ja cijele planete.

PERUCICA - uz finske šume jedina prašuma u Europi. Nalazi se na granici BiH i crne Gore. U sklopu je Nacionalnog parka Sutjeska. I da, ako }ete tamo, ne idite bez vodi~a.

SKAKAVAC - slap koji se nalazi na nekih 12 km od centra glavnog nam grada. Visok je ~ak 98 m i kao takav spada me|u najviše u Europi. Ako niste tamo bili dosad, nemate razlog za ~ekanje, jer Skakavac je lijep tokom sva ~etiri godišnja doba.

SEVDAH - ne usu|ujem se definirati, jer je nemogu}e. Sevdah je kad pjevaš i pla~eš. Stanje u kojem se sjedinjuju ove dvije suprotnosti. Ne može se dotaknuti, ali to je emocija koju Hercegovci i Bosanci itekako mogu osjetiti. Ma, znate ve}.

KLJUKUSA (uzljevak, razljevak, prijesna, ljevuša, ljenopita, lezibaba, mutiva~a, pokljukuša, izliva~a, uliva~a, pitkuša, vrilica...) – tradicionalno, jednostavno, ali preukusno jelo od krumpira. Iako se smatra siromaškim, jedno je od najpoželjnijih na našim stolovima. Pravi se od krumpira, s malo brašna, za~ina i pe~e se u tepsiji. Talijani su od svog siromaškog jela (pizza) napravili svjetski brend; ne znam samo što mi ~ekamo.

PROPUH – sudaranje razli~itih strujanja vjetra. Npr. kad otvorite prozor u dnevnom boravku i u sobi. E sad, od propuha se, izgleda, jedino mi razbolijevamo. Upala zuba, facialitis, glavobolja i sl. Englezi ~ak i nemaju rije~ za propuh. Ako mi ne vjerujete, pokušajte nekom strancu objasniti šta je propuh. Dobit }ete samo zbunjuju}i pogled sa velikim upitnikom.

TORNJAK – (lat. canis montanus – planinski pas). Autohtona bh. pasmina pasa. Detaljnije – to je ~upavo simpati~no stvorenje koje morate imati ako želite zbaviti psa. Njegove najbolje

20

karakteristike su da je odani ~uvar i prijatelj. Najljepše primjerke možete prona}i na Vlaši}u.

GANGA – tradicionalna pjesma u zapadnoj Hercegovini. Prakticira se još i u duvanjskom i livanjskom kraju. Jednostavna je to melodija uz snažno pjevanje. Jedan vode}i glas govori rije~i dok ostali u raspjevanom društvu prate – uglavnom ispjevavanjem samoglasnika “e” i “o”. Ganga dobro do|e kao antistresna terapija. Kad vam se svega nakupi do grla, samo pustite glas najja~e što možete.

VJETRENICA – špilja, odnosno zašti}eni spomenik prirode (od 1950. godine). Smještena je u op}ini Ravno, BiH. Dobila je ime po tome jer snažan hladan vjetar puše iz njezina ulaza. Ukupna duljina otkrivenih kanala iznosi 6.100 m, a otkrivenih špiljskih vrsta ima 85, što je ~ini jednom od najbogatijih špilja faunom u svijetu. za nju je karakteristi~no i veliko jezero, za koje su svojevremeno govorili da je najve}e podzemno jezero na svijetu.

Page 21: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

21

COOL

- TUR

ASARAJEVSKI STRIP BEZ CRTEZAVeliki umjetnici postaju poznati tek nakon njihove smrti – je-dan je od poznatih klišeja. Ipak, ako je to tako, me|u ove umjetnike zasigurno spada i Karim Zaimovi}, novo sarajev-sko otkri}e, a njegova posthumno objavljena knjiga, Tajna džema od malina, poput Pandorine kutije, sa svim svojim tajnama (ne samo o navedenom džemu), napokon je izbila na površinu.

O ~emu se radi? Pa da vidimo...

Knjiga je zapravo zbirka novinarskih pri~ica istraživa~kog karaktera, od kojih se neke mogu slobodno svrstati i u sci-ence fiction, tj. znanstvenu fantastiku, a u ~ijem je srcu radnje Sarajevo. Ovdje nam je Karim priredio raznovrsne i zanimljive pri~e, kao na primjer onu o ~ovjeku sa Šiljinim licem, sarajevskom vampiru, sarajevskom nevidljivom ~ovje-ku, o genetskom inžinjeringu, poludjelim kravama, neuzvra}enoj ljubavi... a me|u njima i pri~u u kojoj je on sam, na neki na~in, predvidio svoju smrt, što je ovoj knjizi (izme|u ostalog) dodalo još jednu notu neobi~nosti. U ~lanku Tajna džema od malina, po kojem je knjiga i dobila naziv, ovaj pisac nam po-kazuje da svaka stvar, pa i ona najmanja – kao što je džem od malina – ima svoju pri~u i svoju povijest.

Navedene pri~ice predstavljaju nešto rijetko (ili nikako) vi|eno u doma}oj literaturi, tj. Sarajevo kao centar doga|aja kakvi se odvijaju samo u hollywoodskim filmovima ili u – stripovima (Karimovim omiljenim).

Same pri~e su tako vješto koncipirane, uz dodavanje bezbroj-nih ~injenica koje se savršeno poklapaju, i uz dozu svojevr-snog humora, na na~in na koji to može napisati samo jedan pravi novinar (bez lažne skromnosti).

Ovo je rezultiralo time da se ve}ina obožavatelja ove knjige bacila na provjeravanje upravo navedenih ~injenica. A da li su

pri~e u ovoj knjizi samo fikcija ili ne (ili su samo neke fikcija, a neke ne), to ostavljam vama da iš~eprkate... ili barem da vjerujete u ono što vam više odgovara.

Karim zaimovi} je pisac nama tako blizak, prije svega po ge-neraciji, budu}i da je njegov život, a time i nevjerojatni talent, prekinut u njegovoj 24. godini života.

zaklju~ak koji sam izvukla iz ove knjige, a koji bih htjela da imate na umu, je:

Tajna dŽema od malina - Karim Zaimovi]

U BILJEšCI O PISCU UZ KNJIGU PJESAMA HIMMEL COMANDO MILJENKO JERGOVI] ZA SEBE VELI KAKO PIšE ESEJE O "FILMU, KNJIŽEVNOSTI, STRIPU I ROCKU”. I ZAIMOVI]EVI UMJETNI^KO-INTELEKTUALNI INTERESI MOGU SE SVESTI NA SLI^AN NAZIVNIK.

MUHAREM BAzDULJ, BH DANI

dipl. `urnalistica Irena Fi{i}, Travnik

Page 22: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

22CO

OL -

TURA BANJA LUKA I JA...

dAN 1. (^ETVRTAK)

23. juli. 6 sati ujutro. Ruksak na ramena i pravac autobuska stanica. Tamo me ve} nekih dobrih 15 minuta ~eka moja saputnica. Ah, nikad nisam bila ta~na. Dolazimo na šalter i kupujemo dvije povratne karte za Banju Luku. Hm, sad se svi vjerovatno pitate zašto Banja Luka usred ljeta. E, pa mi smo odlu~ile da malo posjetimo Demo Fest (Nektar Demo Fest je najve}i pop/rock demo festival u balkanskoj regiji na kojem se takmi~e neafirmisani muzi~ki sastavi koji žele da predsta-ve svoj autorski rad i kandiduju se za Demo Fest nagrade. cilj Festivala je afirmacija muzi~kog stvaralaštva te unapre|enje muzi~kih i kulturnih normi novih generacija – op.a.) i da vi-dimo iz prve ruke kakav je provod pružen mladim ljudima. Moram vam priznati da je, ~im smo ušle u grad, na sve strane vrvjelo od mladih ljudi što iz Bosne i Hercegovine, što iz Hr-vatske, Srbije, crne Gore, Makedonije i Slovenije. Nakon što smo se smjestile otišle smo u izvi|anje grada. Mladih ljudi na sve strane i svi su pozitivno raspoloženi – i spremni za svirku uživo. Mjesto doga|aja je prelijepa tvr|ava – Kastel, što daje posebnu ~ar Festivalu. Ispod Kastela divna rijeka – Vrbas. Tu se ve} pred po~etak Festivala smjestilo mnogo lju-di. Na svakom }ošku su ljudi koji uživaju u ambijentu, smiju se i dobro zabavljaju. Oko 22 sata po~elo je ludilo. 10 mladih neafirmisanih bendova je sviralo i tako pokušalo izboriti svoje mjesto pod zvijezdama, odnosno u finalu (malo fantazije nije na odmet). Ono što je važno naglasiti je da je svaki od tih 10 bendova imao samo jednu priliku, tj. mogli su se predstaviti sa samo jednom pjesmom. Mjesta za greške nije bilo. Naža-lost, samo su 3 prošla dalje (makedonska grupa Malter Ego, beogradska Monera te karlova~ki sastav Koh), mada su svi bili odli~ni. Kasnije smo kroz pri~u lidera benda ~ule da im je ovo bio prvi javni nastup pred više od troje ljudi i da }e ih mož-da neki sažaljevati jer nisu prošli dalje, al’ bar su imali priliku osjetiti kako je nastupati pred masom ljudi koja ska~e i vrišti uz njihove zvuke. A to je isto kao da su osvojili svijet. Našao se neko ko im je pružio priliku da dožive to. Da nije bilo Demo Festa možda nikad ne bi ni znali kako je to: Jednostavno se rije~ima ne može opisati taj osje}aj kada preko 2.000 ljudi u isto vrijeme ska~e i uživa u muzici koju si ti stvorio. Jednom rije~ju PREDOOOBARRR OSJE]AAAJJJ...

TO je trebalo doživjeti...

A i raja koja je bila sa nama u publici odli~no se zabavljala. Posebno mi se svidjelo to što nije bilo lete}ih staklenih flaša iznad glave. Svaka ~ast organizatorima: pri samom ulasku, bez obzira da li si žensko ili muško, oduzeli su sve predmete koji mogu izazvati povrede. Vrhunac ve~eri je bio kada je na pozornicu izašao britanski trio Kosheen. Onda su svi otka~ili. Banja Luka se orila. ^ulo se i na drugom kraju grada. Ha-hah, dobro, malo pretjerujem, al’ baš je bilo preludo. Nakon njih uslijedio je afterparty koji je trajao do ranih jutarnjih sati. Na-stupali su razni DJ-evi s druge strane tvr|ave Kastel...

dAN 2. (PETAK)

Od ranih jutarnjih sati sve je opet bilo u znaku Nektar Demo Festa. Grad je bio oblijepljen plakatima na kojima sam pro-našla dosta interesantnih stvari. Naime, dan je bio prepun ra-dionica koje su vezane za Demo Fest i tu su svi mladi koji su ga odlu~ili posjetiti mogli do}i i nau~iti nešto novo. Naravno, sve besplatno – pod pokroviteljstvom Centra za mlade “Banja Luka” i grada Banje Luke. Prvu radionicu održao je bubnjar grupa: Letu Štuke i Darko Rundek i Cargo Orkestar, koji je ujedno bio ~lan žirija. Na moju žalost, ja sam taj dan morala napustiti Banju Luku u 16.00.

Kasnije sam, surfaju}i po netu, saznala da je i u petak nave~er nastupilo 10 bendova, od kojih su u finale prošli: zagreba~ki sastav Prophaganda, Memlah iz zrenjanina, tuzlanski Syner-gy i doma}i favorit Tanker. Vrhunac ove ve~eri bila je grupa Therapy. Tre}u no} su uz Discopath (hrvatsku grupu koju svi znaju po pjesmi Ka}unko), svoje mjesto u finalu izborili sasta-vi reggae usmjerenja Irie FM i Zaa.

Ono što me najviše obradovalo dok sam ~itala glavnu stra-nicu Demo Festa (www.nektardemofest.org) je da su zbog kvaliteta bendova organizatori dodijelili tre}e mjesto i nagra-du od 10.000 KM bendovima Zaa iz Kruševca i banjalu~kom Tankeru. Drugo mjesto, kao i stage oprema u vrijednosti od 15.000 KM, koja }e im definitivno pomo}i da unaprijede svoj zvuk, pripali su grupi Discopath. Nagradom smo prezadovolj-ni! Bend se može s novom opremom di}i na tehni~ku razinu o

Page 23: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

23

COOL

- TUR

A

kojoj smo samo sanjali, posebno jer kombiniramo elektronski zvuk sa elektri~nim i ovisili smo do sada, na koncertima, o nepouzdanim kompjuterskim programima.

Pobjednik ovogodišnjeg Nektar Demo Festa je Prophaganda iz zagreba, a oni su osvojili snimanje cD-a, koji }e biti distribui-san širom bivše Jugoslavije.

Evo kako su oni to prokomentarisali: Presretni smo! Velika nam je želja bila snimiti album, imamo dovoljno materijala ve} za dva komada pa }emo morati pažljivo birati pjesme za naš prvijenac. Mislim da smo od mnoštva bendova mi jedni od rijetkih koji su ciljali na prvu nagradu, pošto ostale nagrade sa sobom ne nose toliku odgovornost, kako prema publici tako i prema organizatorima. A konkurencija je bila vrhunska.

Eto, ljudi moji, ovo je bilo jedno prelijepo iskustvo, jedno pre-dobro dešavanje koje }e da traje još dugo, dugo, dugo... na koje }e i}i i moja djeca... Jer ovakvih kvalitetnih dešavanja u BiH je malo, ali barem ih ima i treba da budemo ponosni što je BiH zemlja doma}in Nektar Demo Festa, koji je najve}i u našoj regiji.

Ja se u Sarajevo vra}am sa lijepim iskustvom, puna pozitivne energije i nestrpljivo ~ekam sljede}u godinu i ponovno druže-nje sa mladim ljudima uz dobru muziku.

Elvedina Fehatbegovi}

Mašinski fakultet, Sarajevo

Page 24: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

24CO

OL -

TURA Spomenici

vrijedni zrtveBanja Luka, Elvedina i ja – mjesto i tim stvoreni za dobar provod. Dok smo šetale gradom pažnju mi je privuklo za-pušteno i neobi~no mjesto. Kada sam upitala prolaznike o ~emu je rije~, rekli su mi da je to Safikadin grob, spomenik koji je pod “zaštitom” države. Sre}a pa je pod “zaštitom”, jer da nije postavilo bi se pitanje da li bi uopšte postojao kao spomenik.

Stoga sam odlu~ila da i sa vama, dragim ~itaocima, podije-lim legendu Banje Luke, legendu o Safikadi. Safikada je bila unuka Ferhat Paše Dizdarevi}a, graditelja i utemeljitelja Starog grada Banje Luke. Legenda o Safikadi krasi ovaj grad. Pri~a je to o mladoj djevojci koja je sebi oduzela život kada je ~ula da je njen dragi Omer, vojnik koji je služio u tvr|avi Kastel, poginuo u boju na Dalekom istoku. Safikada se, u novom ruhu, odšetala do tvr|ave Kastel, stala pred top i izvršila samoubistvo. Stanovnici Banje Luke sahrani-li su je kao šehida. U Safikadino ime sagra|eno je turbe u sklopu džamije Ferhadije, koje je zajedno sa džamijom

srušeno 1993. godine. Grob još uvijek postoji i mladi ga još uvijek posje}uju i smatraju ga ljubavnim svetilištem gdje pale svije}e za sretniju ljubav. Tužna ~injenica je da danas malo ko zna za pri~u o Safikadi i da ljudi ne shvataju važ-nost kulturnih spomenika. Andrea Miklav~i}, djevojka iz Banje Luke, to nam je potvrdila: Malo kome je danas stalo do kulturnih spomenika, tako da se i ne održavaju, ne bar Safikadin grob. Safikada je žrtvovala svoj život zbog svoje ljubavi. Takve žrtve bi i mi, mladi, trebalo da ~inimo. Na-ravno, ne oduzimati sebi živote, ali posvetiti više vremena saznavanju o bogatstvima koja nas okružuju i pronalaženju na~ina kako doprinijeti njihovoj zaštiti i spasiti ih od zabo-rava. Gubljenjem spomenika, pri~a o spomenicima, gubimo historiju, a historija je ta koja svjedo~i o postojanju naroda. Baš kao što je Vuk Stefanovi} Karadži} rekao: Ako svako uradi onoliko koliko je sposoban, narod ne}e propasti.

Prema tome, bacimo se na posao.

Sabiha Kapetanovi}

Tre}a gimnazija, Sarajevo

Page 25: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

25

dUHO

VNOS

TSlavimo razlicitosti!Rad, ples, pjesma, druženje, upoznavanje, molitva, smijeh...na jednom mjestu za vrijeme ljetnih praznika? Upravo sve to i mnogo više je 40 sudionika/ca ovogodišnjeg ekumenskog kampa Friedensgrund BiH doživjelo od 10. do 20. srpnja u zavidovi}ima, gdje se kamp simboli~no smjestio izme|u dvije crkve, katoli~ke i pravoslavne. Mladi katolici i pravoslavci iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske proživjeli su deset dana po-kušavaju}i doznati što više jedni o drugima, kako bi razbili predrasude i razdvojenost.

Kamp u “doma}oj” organizaciji održan je prethodne dvije godine u ^ardaku kod Modri~e. Posebna misao koja se ove godine provla~ila sve vrijeme u kampu bila je socijalna osjet-ljivost mladih, preciznije volonterijat. Važno je naglasiti da tema volonterizma nije ograni~ena isklju~ivo na predavanja i radionice. Volonterizam se prakticirao! “Nije nam bilo mrsko svaki dan ustati u sedam, te nakon molitve i doru~ka krenuti u akciju - prati tepihe, kre~iti, ~istiti groblje, slagati drva... Kroz pjesmu i smijeh zadovoljno smo se vra}ali sa svog zadat-ka znaju}i da smo nekome pomogli i to nas je ispunjavalo”, rekla nam je Marina Joki} iz Lukavca. Osim radnih akcija, svakodnevni zadatci koji su zahtijevali krativnost i timski rad, ispunjavali su dane.

Jedan od zadataka koji su u svojim skupinama mladi trebali odraditi bio je i posjet obiteljima katoli~ke i pravoslavne vjero-ispovijesti, pri kojem su mladi pokušali saznati na koji na~in vlastita uvjerenja i prakticiranje duhovnosti pomažu u suživotu sa ljudima drugih vjeroispovijesti. “Toplu dobrodošlicu primili smo od svake obitelji koju smo posjetili. Ljudi su ovdje vrlo otvoreni i radoznali o tome što se doga|a u našem kampu.

Mi im uvijek poru~ujemo posjet i boravak tijekom ve~ernjeg programa i zajedni~ke molitve u kampu. Svaka naša skupina posjetila je po jednu katoli~ku i pravoslavnu obitelj, a imali smo priliku izmijeniti svoja iskustva u tim srda~nim i toplim susretima”, rekao je Franjo iz Žep~a.

Zvonku Zlovi}a iz Vareša posebno je dirnuo posjet džamiji: “Posjeta džamije za neke od nas bilo je sasvim novo iskustvo i na tome smo jako zahvalni. Doznali smo brojne zanimljive detalje o religiji naših susjeda, koje do tada nismo znali, npr. na koji na~in se moli, kojim rije~ima hodža poziva vjernike na molitvu tijekom dana, koje su glavne vrijednosti u islamu, te smo mogli dobiti odgvore na brojna naša pitanja iz podru~ja vjere, morala i svakodnevnih životnih situacija”.

Svi mi svakodnevno susre}emo ljude razli~ite vjeroispovijesti, družimo se s njima, pri~amo s njima, no ~esto se tema vjere izbjegava i jednostavno se ne usu|ujemo pitati o duhovnosti. znamo njihove obi~aje, blagdane koji slave i to nam je dovolj-no. Ali zar ne mislite da je za dobar i plodan suživot potreb-no više znati? ^esto smo u zabludi jer nemamo adekvatne odgovore na naša pitanja o drugima. zato nam je potrebno vrijeme i mjesto koje bi ponudilo mogu}nost saznanja. Kamp Friedensgrund idealno je mjesto za to.

Ivana Vidovi}, FPN, Žurnalistika, Sarajevo

FriedensgrundRije~ Friedensgrund na njema~kom zna~i temelji mira. I sama ideja dolazi iz njema~ke biskupije Hildesheim, a cilj je me|usobno upoznavanje mladih razli~itih religija, obi~aja, vrjednota, ali i razvijanje socijalne osjetljivosti za ljude u potrebi, te kreativnost. Ideja za~eta u Njema~koj, svake godine seli se u neku drugu europsku zemlju, tako kamp osim ekumenskih odlika ima i internacionalne. Prvi put kamp u BiH dolazi 2006. godine. Vidjevši da je ideja kampa vrlo neobi~na i da privla~i mlade ljude, cen-tar za mlade Vrhbosanske nadbiskupije odlu~uje organi-zirati isti i sljede}e godine.

Page 26: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

26dU

HOVN

OST DERVIS

OdLAZAK U TEKIJU

S ciljem da ljude upoznam sa dervišima i njihovom kulturom otišao sam u tekiju u Ka}unima (srednja Bosna, mjesto pored Busova~e – op.a.). Moram priznati da i mene odavno zadivlju-je njihova misti~nost. Morao sam i}i ~etvrtkom ili nedjeljom, tj. uo~i ponedjeljka ili petka, jer se samo tada vrši zikr (obred približavanja i veli~anja Boga – op.a.). Otišao sam prvo na akšam-namaz, poslije kojeg se vršio zikr. Takvu strast i pre-danost ne vi|am svakoga dana. Svi derviši i posjetioci kleknu na koljena i onda se uz odre|enu “melodiju” iz Kur’ana ili tradicije tijelo pokre}e u odre|enom ritmu. I tako par sati. Koljena me jesu zaboljela, ali sam uživao.

Poslije sam bio spreman na malo teži zadatak – prona}i ade-kvatnog sagovornika. To mi je veoma brzo uspjelo, jedan re-dovan posjetilac tekije ispri~ao mi je sve što je znao. Od njega sam saznao da su se derviški redovi (tarikati) u islamskom svijetu pojavili po~etkom tre}eg stolje}a muslimanske ere. Rije~ tarikati ne ozna~ava ništa drugo do li škole, koje su do-bile nazive po njihovim osniva~ima. Oni su podizali i upu}ivali svoje u~enike na usavršavanje znanja i djelovanja. Me|utim, kasnije su se te škole razvile u derviške (sufijske) redove, dok su njihovi centri postali tekije. Današnja glavna bratstva su: ahmedije, bektašije, burhamije, halvetije, isavije, kadirije, kubravije, madarije, mevlavije, rifavije, suhravardije i šatarije.

Vrhovno tijelo u derviškom redu je šejh. Šejh je neprikosno-veni autoritet me|u dervišima, a iza njega se utvr|uje hijerar-hijski redoslijed. Dob ne utje~e na rang u tekiji. Na cijeni su jedino pobožnost, u~enost te privrženost šejhu i redu. Šejhovi ne primaju platu, niti se vode kao poseban stalež. Moraju biti u~eni i najodli~niji u svojoj sredini.

Uglavnom se šejhovi i derviši bave raznim poslovima i za-natima, miješaju se sa ljudima i u neposrednom kontaktu ostvaruju utjecaj na njih. Na taj na~in se njihova nauka širi nenametljivo, ali veoma efikasno. Takav metod derviškog dje-lovanja ostao je nepromijenjen kroz stolje}a.

dERVIšI I MUZIKA

Što se sufizma ti~e, rije~ je o muzici koja uvijek prati molitvu i vjerska okupljanja. Tip muzike i njezina osobitost vezani su uz razli~ite muzi~ke tradicije islamskih zemalja, od Maroka preko Bliskog do Srednjeg Istoka. Muziku prati poezija, uglav-nom stihovi velikih sufijskih pjesnika, ili izgovaranje Božijeg imena. Jedno od glavnih muzi~kih obilježja je izražen ritam koji ponegdje podsje}a na savremene muzi~ke oblike na za-padu, dok je negdje u prvom planu vokalna izvedba pjesme, pra}ena pljeskanjem okupljenih i udaranjem bubnjeva ili de-fova. Nevjerovatno zvu~i i izgleda da je tu rije~ o islamskoj molitvi, dok se svi ljuljaju u ritmu i plješ}u prate}i pjeva~a. Neki sufijski pjeva~i su u islamskim zemljama postali prave medijske zvijezde.

Page 27: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

27

dUHO

VNOS

T

Adnan Me{a

Op}a gimnazija zijah Dizdarevi}, Fojnica

SUfIJE I UMJETNOST

Na planu umjetnosti i nauka utjecaj sufizma bio je ogroman. Mnogo islamskih autora dokazuje koliko je u islamu tradicija sufizma tijesno povezana sa njegovanjem nauka - ~ak i nauke o prirodi. U gotovo svakom vidu umjetnosti - od poezije do arhitekture - bliskost sa sufizmom više je nego uo~ljiva.

Sufije su oduvijek bili njegovatelji umjetnosti, ne zato što je to cilj sufijskoga puta, ve} zato što je slijediti sufizam zna~ilo postajati sve svjesniji božanske Ljepote, koja je sveprisutna i u ~ijem svjetlu sufije stvaraju lijepe stvari.

Tako se sufizam javlja u nizu grana umjetnosti (muzika, arhi-tektura, kaligrafija itd.), dok su najistaknutije poezija i proza. Svakako je važno spomenuti i UNESCO-vu li~nost za 2007. godinu, jednog od najve}ih sufijskih umjetnika svih vremena - Mevlana Dželaludina Rumija. Za njega kažu da je najve}i misti~ki pjesnik islama, a može se kazati, bez straha od pre-tjerivanja, da mu nema ravnoga u sklopu misti~ke literature. Tekst završavamo upravo njegovim neprolaznim stihovima:

Budemo li tek samo žurili dotle }emo u kosmosu sami biti Tek kad zapjevamo – kosmos otkrivamo Kosmos je muzika vje~na A mi njezin glas

Neizrecivo pjesmu svoju Zato budno zapjevajmo Pjesmom sva zna~enja svih zapitanosti doku~imo dno smrti sami pobijedimo

dželaludin rumi

Page 28: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

28CA

ffEE

DRZAVA U DRZAVI HAJDUCKA REPUBLIKA

Ako ste nekada poželjeli da budete na dva mjesta u isto vri-jeme, poželjeli oti}i u državu za koju vam nije potrebna viza, gdje nema napornih, strašnih carinika, onda je Hajdu~ka republika u zapadnoj Hercegovini mjesto koje treba da po-sjetite. Hajdu~ka republika je država u državi. Prostire se na 3 km², a osnovana je 5. juna 2002. godine. Prostire se od najvišeg vrha Vran planine, preko kapelice sv. Ante, sve do crte raskrš}a Risovac – Kedžara. Glavni grad i sjedište vlasti nalaze se u motelu Hajdu~ke vrleti, a predsjednik je gosp. Vinko Vukoja. Pri~a je po~ela izjavom gosp. Vukoje: L’ ETAT CES’T MOI – DRŽAVA TO SAM JA. Tom izjavom je progla-šena Hajdu~ka republika. Gosp. Vukoja je to uradio zbog toga što je prilikom registracije motela imao birokratskih problema, pa njegov postupak možemo protuma~iti kao vid otpora vlastima. Tako|er, ako vam je preko glave politi~ara i njihovih ispraznih pri~a i želite nešto promijeniti, a nemate ideju kako, oti|ite do Hajdu~ke republike. U njoj je zabranje-no osnivanje politi~kih stranaka i bavljenje bilo kojim vidom politike, jer stanovnici smatraju da politika može narušiti nji-hovo zdravlje. Hajdu~ka republika, kao i svaka druga država, ima svoju zastavu, grb, himnu, valutu (KUBURE), a stanov-nici imaju svoje pasoše. Jedno od zanimljivih dešavanja u Hajdu~koj republici je takmi~enje za najboljeg lažova Dobro slaži i ostani živ. Politi~arima je zabranjeno da se takmi~e, jer je takmi~enje samo za amatere, a politi~ari su profesionalci

Sabiha Kapetanovi}

Tre}a gimnazija, Sarajevo

u laganju. Hajdu~ka republika ima 80 ministara i veoma zani-mljiva ministarstva (za neženje, za umjetne plavuše, za pro-vokacije, za alkoholiziranje, za zaštitu od zlostavljanja žena, za osmijeh, za nježniji spol...). Dan državnosti obilježava se svake godine, 5. juna. U motelu se sastaju ministri i iznose dostignu}a i poboljšanja ostvarena u protekloj godini. Ustav Hajdu~ke republike ~ini 25 ~lanaka i 5 poglavlja.

OdLOMAK IZ PRVOg POgLAVLJA USTAVA:

Poštuju}i volju svojih gra|ana, a u cilju napretka i blagosta-nja i opšte slobode te izlaska iz izolacije, ovim odredbama utemeljuje se hajdu~ka, demokratska i nezavisna republika Mijata Tomi}a.

Hajdu~ka republika Vinka Vukoje podsje}a me na Nedo|iju Petra Pana, mjesto gdje možete pobje}i od svih problema, mjesto gdje }e se vaša duša odmoriti od napornog asfalta. Stanovnici su pobjegli u izolaciju bježe}i od stvarne, surove izolacije kojoj smo izloženi. Nisu pobjegli u smislu da su za-tvorili o~i pred našom današnjicom – ne, oni su pružili otpor.

Ponekad se u glasu naroda ~uje grmljavina nebesa, rekao je Lojoš Košut.

To je grmljavina od koje se svaki ~ovjek naježi i koja može biti blagoslov ili prokletstvo. za stanovnike Hajdu~ke republike je, o~igledno, bila blagoslov.

Page 29: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

29

CAff

EE

Znate li potkovati jaje?

Kristijan Lasi}

Mješovita srednja gra|evinsko-geodetska škola, Sarajevo

Legenda živi u Kreševu, gdje je ~uvaju stanovnici. Žalosno je da mjesto kao što je Kreševo nema nikakav papir da je to jedino mjesto u Evropi koje ima kova~e koji izra|uju lijepe suvenire. Toplina stanovnika leži u njihovim srcima, to jest u srcu legende. Idem starom ~aršijom. Sa strane – male ku}e od drveta izgra|ene u doba Jugoslavije. Tipi~na arhitektura Kreševa. Kao da sam došao u neko drugo vrijeme. ^ini mi se kao da je vremeplov uradio svoje. Hodam i promatram sa historijskog i vjerskog aspekta, kao i sa aspekta samoga mje-sta. Historijski aspekt jeste Hefest – gr~ki bog kova~ koji je potkivao sve vrste željeza i živio uz vatru. Vjerski aspekt jeste jaje. Ono još od antike predstavlja ljubav, toplinu i novi život.

nekadašnji novinar. Imao sam ~ast razgovarati sa njim. Ono što govori u prilog tome da se razumije u legendu jeste to da je napisao knjigu koja je posve}ena legendi o potkovu. Knji-ga se zove Etnološki i povijesni prilozi iz kreševskog kraja 1. dio. Tu je i fra Ivan Pervan, sve}enik koji je legendu iskazao kroz vjeru. Ako se zapitate zašto legenda živi baš u Kreševu primijetit }ete da to nije ~udno, jer stanovnici su gostoljubljivi, dobre volje i vole pomo}i drugima. zbog toga je to mjesto gdje se ova legenda ~uva i živi. Ako budete željeli nekada pokloniti nekome neobi~an poklon, imate priliku kupiti potkovano jaje u Kreševu, po cijeni od 5 KM.

Intervju sa najstarijim kova~em u ~aršiji

Karlovi} Vinko Piro ima 82 godine, a potkivanjem jaja se bavi ve} nekih 50 godina. Po~eo je u~iti sa 30-ak godina, a sada je profesionalni kova~.

Na pitanje kako se potkiva jaje i kojom tehnikom, Vinko od-govara:

- Jaje se izbuši, izvadi se sve iz njega, tako da ostane samo ljuska jajeta, nakon ~ega se uzima ~eki} i kliješta i potkovica se stavlja sa velikim strpljenjem i voljom, tako da se jaje ne bi razbilo. Vremenski se jaje potkiva – sve ovisi o osobi, koliko je potkiva~ vješt...

Kada bi sada muškarci morali potkivati jaja, da li bi se ikada oženili?

- (Smijeh) Ve}ina se ne bi oženilo, mada ima onih koji bi se trudili da potkuju jaje kako bi se oženili. Malo je onih koji su zainteresovani za ovaj zanat. Više današnja omladina voli da se provodi u kafi}ima nego da nau~i nešto što je staro godi-nama...

Poruka mladima?

- Djeco moja, družite se što više. Sklapajte nova prijateljstva. Obrazujte se. U~ite. Ponosite se onim što Bosna i Hercegovina ima. Pokušajte o~uvati legende, da se nikad ne zaborave.

Nekada se u Kreševu nijedan momak nije mogao oženiti dok ne bi nau~io potkovati jaje. Kada bi to uradio, stavio bi jaje na prozor male stare ku}e, tako da se vidjelo da je spreman oženiti se i izdržavati svoju porodicu.

Stara legenda

U davno vrijeme neki se momak zaljubio u jednu bogatu dje-vojku koja ga je stalno odbijala. Nije znala kako da ga odbije pa mu je dala u zadatak da potkuje jaje a da ga ne razbije. Mislila je da on to ne}e mo}i uraditi. Ukoliko izvrši zadatak ona }e se udati za njega. Tako je mladi} iz dana u dan upor-no pokušavao potkovati jaje, sve dok mu to jednog dana nije uspjelo. Oženio se bogatom djevojkom. Da je tako, kada bih ja potkivao jaje nikada se ne bih oženio. O legendi se piše ve} godinama. Jedan od onih koji je najbolje zna jeste Milo Juki},

Page 30: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

30CA

ffEE

Stomak pun merakaPut }evapa

Ko se napije vode sa Sebilja i ispred Begove džamije stalno }e se vra}ati u Sarajevo. Me|utim, za nas dvoje isplativija bi bila ona poslovica, koja kaže: Ko ne pojede }evape na Baš~aršiji, kao da u Sarajevu nije ni bio. (pa ko ne popije kafu; pa ko ne pojede ono ili ovo... itd...)! Elem, što je za Kineza suši, za Talijana pizza, to je za Bosanca }evap – najpoznatiji brand koji se nudi na skoro svakom koraku, pogotovo kad zagazite na Baš~aršiju. Ali tu pri~a ne staje, naprotiv, tek se razbuktava. Svaki grad u BiH ima svoj }evap (pravilnije: }evap~i} – jelo sa roštilja; }evap – kuhano jelo – op.a.), ali zbog ustaljenijeg naziva mi }emo u daljem tekstu koristiti }evap), ali eto, nekako su se po zadovoljnim stoma~i}ima i po odli~nom okusu najviše izdvojili sarajevski, banjalu~ki i travni~ki. Bezbeli svi kažu: Naši su najbolji. Me|utim, kada i gdje su nastali, te ko je prvi omrsio brk, niko nam nije mogao sa sigurnoš}u re}i.

Aj, prošetala Suljagina Fata...

Ovaj put Suljagina Fata ne}e do Mostara grada, ve} na }eva-pe kod Hodži}a, u jednu od poznatih sarajevskih }evabdžinica. Tamo smo prvo morali probati specijalitet, so~ne }evape sa svje-žom lepinjom i osvježavaju}im jogurtom (vaš reporter je morao naru~iti }evape tokom pisanja ~lanka, oprostite ako ~lanak bude masan!), u stilu sevdaha i uz konobare koji vas ljubazno uslužuju u narodnoj nošnji. Punih stomaka razgovarali smo sa glavnim ku-harom Asimom Zulkom, koji ve} 38 godina kalajiše specijalitete bosanske kuhinje, ponajviše }evape. Ova mesna poslastica pravi se od junetine i to od posebnih dijelova: vrata, ple}ke, a pored mesa u }evap ide samo so. O omjerima nismo raspravljali, to je tajna svake }evabdžinice, koja se prenosi s koljena na koljeno i ljubomorno ~uva.

Luta Fata po ~aršiji sama...

zaluta Fata u jednu od najstarijih }evabdžinica u Sarajevu – u Peticu, ili poznatije, u Ferhatovi}. Njena ~ar je još ve}a ako zna-mo da joj je osniva~ bio poznati fudbaler Asim Ferhatovi} Hase po kojem stadion na Koševu nosi ime (a jedan je Hase!) koji je, prema rije~ima Amele Ferhatovi}, zajedno sa svojim bra-tom osnovao }evabdžinicu davne 1956. godine. Pored recepta po kojem se priprema }evap, sa~uvali su i duh Bosne, pa se uz }evape služi i ljubaznost. ]evapi se pripremaju od mlade junetine, a ono što najviše odre|uje okus jeste stajanje u soli i pe~enje na drvenom uglju. O njihovom kvalitetu i usluzi svjedo~e brojne poznate li~nosti u ulozi stalnih gostiju, kao što su: Enis Bešla-gi}, Emir Hadžihafizbegovi}, Severina, Nikola Rokvi}, Lidija Vuki~evi} i mnogi drugi. A koliko su se Severini svidjeli }evapi iz

Petice, svjedo~i ~injenica da ih je posluživala gostima za vrijeme promocije svoga albuma Zdravo Marijo.

Razbolje se lijepa Fatma...

Nije dragi otišao po žute dunje put Stambola, ve} lijepa Fatma poželjela banjalu~kih }evapa. Ali kako ode, tako dragog nema ve} tri godine, nit se javlja, niti dolazi. Dok se on ne vrati, ona }e probati banjalu~ki }evap u }evabdžinici Kastel na Baš~aršiji. Recept je osmislila porodica Omeragi} iz Banje Luke, nakon ~ega se 1978. godine u Sarajevu otvara prva }evabdžinica sa banjalu~kim }evapima. Naš sagovornik Džani Nezirovi} upo-znaje nas sa sastavom banjalu~kog }evapa: junetina, vegeta, so, biber, te bijeli luk koji se melje i dodaje u meso. Somun, ili lepinja, pravi se na isti na~in kao sarajevski, ali ovaj je malo manjih dimenzija i deblji, a uz }evape se tradicionalno poslužuju luk i feferoni.

Moj dilbere, kud se še}eš...

Žalila se Fata dilberu što i nju ne povede u travni~ku ~aršiju, da kuša }evape na Plavoj vodi. A dilber k’o dilber, povede Fatu na mjesto gdje dolažahu Davorin Popovi}, Hanka Paldum, Kemal Monteno, Ibrica Jusi}, kao i sav normalan svijet koji zna šta valja.

Kuda Fata, tuda i mi, uputismo se podno Vlaši}a u Travnik, u potrazi za okusom originalnih travni~kih – “vezirskih” – }evapa. zbog vru}ine put nas nanese pravac na Plavu vodu, gdje smo zasjeli u istoimenoj }evabdžinici. Uz pogled na panoramu Vlaši}a, žubor rijeke i svježinu zraka ionako poseban okus travni~kih }evapa postajao je još bolji. Ovaj okus se tako|er može poboljšati ako uz }evape naru~ite luk, jogurt ili kajmak, koji se tradicional-no poslužuju kao prilozi.

Page 31: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije

31

CAff

EE

Svi imamo svoje }eife. Neko voli gospodariti daljinskim dok gleda TV, neko izbjegava TV uop}e. Neko voli pizzu sa ekstra sirom ili sladoled sa mnogo šlaga. Ima nas svakakvih. E sad, o ~emu se radi? Pošaljite nam svoj originalni }eif u SMS po-ruci na broj 061/ 55 60 53 najkasnije 20. oktobra/listopada i najotka~eniji }emo nagraditi sljede}im nagradama:

NAGRADE SU:1. Enciklopedija Bosne i Hercegovine

2. “Abraševi} Live”, album Damir Imamovi} Trija

3. Tajna džema od malina, knjiga Karima zaimovi}a

DOBITNIcI/IcE IZ PROŠLOG BROJA SU:

1. Tea Sipovi} iz Sarajeva dobila je ruksak

2. Nihad Skopljak iz Sarajeva dobio je USB stick

3. Armin Kariši} iz zenice dobio je knjigu The Secret:Tajna

NAGRADNAIGRA

BOSNA I HERcEGOVINA FEDERAcIJA BOSNE I HERcEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAzOVANJA I NAUKE

Poštovani,

Cjenimo Vaše napore koje ~inite prilikom izlaska svakog broja, smatramo da je magazin „Preventeen“ koji je namijenjen tinejdžerima vrlo koristan i sadržajan.

Neobi~no nam je drago što radite ovaj vrlo koristan posao u ovom trenutku. Mi smo mišljenja daovo pismo podrške od nas ima poseban zna~aj za Vaš dalji rad.

S poštovanjem,

MINISTRIcA Meliha Ali}, prof.

Onako siti i zadovoljni, razmijenili smo koju sa šefom kuhinje Zijadom \uli}em, koji, kako to ve} biva, ima iza sebe 35 godina iskustva spravljanja }evapa. A tajna okusa }evapa iz Plave vode je tolika da nismo uspjeli saznati ~ak ni osnovnu sirovinu od koje se prave.

Ali mi ni ovdje nismo stali, nego smo se uputili do rodne ku}e Ive Andri}a, poznate kao Divan, gdje nas je do~ekao kustos Enes Škrgo, koji nam je ujedno dao i najviše informacija o travni~kim }evapima. Naime, sve ukazuje na to da su se }evapi pojavili u Travniku prije nekoliko stolje}a. Me|utim, nikad nije utvr|eno kada ta~no i na koji na~in su dospjeli na ovaj prostor. Pretpo-stavlja se da su ovamo uvezeni iz zemalja Bliskog istoka, najvje-rovatnije iz Turske.

Budu}i da se izme|u Sarajeva i Travnika vodi hladni rat oko }evapa, Enes nam je ukazao na osnovne razlike izme|u travni~kih }evapa s jedne strane, i sarajevskih s druge. Travni~ki }evapi su karakteristi~ni po dosta manjim dimenzijama, ali se zato poslužuju u obilnijim porcijama nego igdje drugo u BiH. Le-pinje ili somuni u Travniku se nazivaju pitice, a u odnosu na sara-jevske, koje su uglavnom suhe, ove se pripremaju tako što se na kraju polijevaju posebnim poljevom, koji se pravi iskuhavanjem gove|ih kostiju, i zatim se stavljaju na roštilj.

Travnik je tako|er jedan od rijetkih gradova koji, kada se radi o }evapima, nastoji zadržati svoj originalni recept, i koji se još uvi-jek opire mekdonaldiziranju }evapa, što je slu~aj u nekim mje-stima gdje ih pripremaju u velikim dimenzijama, poslužuju}i ih uz senf, majonezu i dodaju}i im ostale novotarije. U Travniku je obi~aj da se u prolje}e uz }evape poslužuju i glavice mladog luka, kako bi }evapi imali onaj poseban, sezonski šmek.

Ovim završava naša pustolovina, ali zato vaša tek po~inje. Ostaje vam samo da odaberete mjesto i vrijeme… Pa bujrum, navalite!

Amir Berbi}&Irena Fiši}

Page 32: Rijec urednika - Prevencija.ba 11.pdf · 2016-12-28 · Rijec urednika PALA^INCI I BUBREZI!!! Pravljenje pala~inaka u društvu prava je stvar. Nedavno tako sazovem raju i ku}ne ~arolije