Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije...

28

Transcript of Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije...

Page 1: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike
Page 2: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

Rijec urednikaPoPlava droga u BiH

Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike ovako: Sve je po~elo od trave, kasnije sam pre{ao na bobe i speed. Ubrzo mi je i to isfuralo pa sam probao kokain, al’ on je skup te sam na kraju zaglavio na heroinu. Trajalo je to godinama i kad sam dotakao dno `ivota, javio sam se u komunu. Tamo sam prona{ao Boga i super mi je. Obilazim {kole i pri~am svoju sudbinu.

Ovakve stvari u jubilarnom, desetom, Preventeenu ne-}ete pro~itati. Naravno, smatramo da narkomanima treba pomo}i, ali mi `elimo kroz ovaj broj pokazati da nema ni~eg interesantnog u ovisnostima. Ukoliko poslije svih informaci-ja koje mo`ete prona}i u Preventeenu ipak odlu~ite eksperi-mentirati, trebate biti svjesni da vas o~ekuju problemi prije, za vrijeme, ali i poslije ovisnosti. Pri tom smo mi{ljenja da mo`ete i}i na partyje i u`ivati u glazbi - al’ da niste na kemi-jama; da mo`ete biti interesantni ljudima bez da se hvalite ispraznim iskustvima vezanim uz droge. Kome jo{ to treba? Ovaj Preventeen ima za cilj da vas informira i pomogne vam da postanete jo{ samouvjerenije i izgra|enije li~nosti.

Svjesni smo da se na{a zemlja suo~ava s opasnom nepo-godom zvanom POPLAVA DROGA. Preventeen je tu da vam dobaci {lauf za spa{avanje.

Ivan

KoNTaKTiraJTE NaS: udru`enje za prevenciju ovisnosti NarKo-NE, Josipa vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/fax: +387 (0)33 223-285 | E-mail: [email protected] | www.narkone.org

iMPrESuM

Odgovorni: fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante”; dr. vl~. [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO NE

Glavni urednik: Ivan Kutle{a

Uredni{tvo: Adis Vezir, Dajana Mi{kovi}, Nikolina Tuka

Redakcija: Adnan Me{a, Amina Tucak, Ana Cviti}, Amir Berbi}, Mile Mo~evi}, Malik Pa{i}, Aida Meru{i}, Elvedina Ferhatbegovi}

Lektorica: Mirjana Fajkovi}

Tehni~ka asistentica: [ejla Babi}

Nositelji projekta: HKO “Kruh sv. Ante”; Ured za mlade Vrhbosanske nadbiskupije; EMAUS; FRAMA; UG NARKO NE

Fotografje: Arhiv UG NARKO-NE, www.deviantart.com

Dizajn i DTP: TRIPTIH, Sarajevo

ISSN 1840-2461

SadrzajRije~ urednika .................................................................. 2

Osuda njihovog `ivota je i samo propadanje ..................... 3

Nali~je medijske medalje ................................................. 4

Debatiraj i putuj ............................................................... 6

Brana se stavlja prije poplave - zajedno protiv droga u BiH ............................................... 8

Dje~ija prava su zakon ................................................... 11

Bje`i kud te noge nose... ................................................ 12

Ma nije do nas... .............................................................14

Muzika kao droga .......................................................... 15

Ovisni~ki problemi ......................................................... 17

Tajna koja to vi{e nije .................................................... 18

Trainspotting ................................................................. 19

Volim izlaske i {ta sad!!! ................................................ 20

Ponovljeni prvi koraci zdravog `ivota .............................. 21

5 cool na~ina da se potro{i 18.000 KM .......................... 23

Feride, ute~e Me|e|a! ................................................... 24

Da{ak orijenta ............................................................... 25

Narko vicevi ................................................................... 26

Pisma ~itatelja i ~itateljica ............................................. 27

Nagradna igra ................................................................ 27

Page 3: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

3

STru

^Ni K

uTaK

[ta uraditi kad ~uje{ da ti se prijatelj drogira?

Koliko puta smo ~uli da se neko drogira?

^ak i neko nama blizak, ali ipak... To nije ne{to {to nas ina~e zanima, i o ~emu trebamo voditi brigu, pa nerijetko zatvaramo o~i. [to je jo{ `alosnije, na kraju zaboravimo na to i kao da nikada nismo ni ~uli o tome.

Problem nastaje tek kada nas to li~no pogodi ili se desi ne-kome ko nam je zaista blizak. Onda shvatimo bitnost ovog problema i po~injemo razmi{ljati o tome: {ta, kako dalje...

Iako ovakvu situaciju nikada nisam do`ivjela, `eljela sam saznati da li je mogu}e “du{evno” pri}i ovakvim osobama i napraviti neki “va`an korak za njih”. Razgovarala sam sa pro-fesoricom psihologije i logike Aldijanom Husari}.

Kako obi~no reagujemo kada ~ujemo da se neko drogira?

- To je postala za nas svakodnevna tema. Govorimo: Ne}u izi-}i u taj kafi}, tamo se skupljaju narkomani. Mi smo na sve, pa i na to, postali otporni. Uglavnom reagujemo hladnokrvno. U datom trenutku govorimo ono: pa za{to to, pa nije trebao/la, i na kraju, u ve}ini slu~ajeva, taj razgovor i zaboravimo. Jedino nas mo`e iznenaditi ako je u pitanju na{a porodica, ili bli`a rodbina. Jedino tad reagujemo burno.

Da li je uop}e mogu}e pri}i toj osobi na miran i “efikasan” na~in?

- Uglavnom... s narkomanima nije lahko. To su osobe slabog psihi~kog stanja, koje i na najmanju stvar mogu reagovati burno i razdra`ljivo. U takvim slu~ajevima je jako bitna velika doza strpljenja, nje`nosti i ljubavi, a ne pridike i osu|ivanja od osobe koja `eli pomo}i.

[ta ako ta osoba ne `eli na{u pomo}?

- Generalno pravilo jeste da osobe koje koriste neko narkoti~ko/opojno sredstvo ne `ele pomo} ili lije~enje. Mi u tom trenutku ne mo`emo puno uraditi. Bitno je samo imati volje i strpljenja.

Mo`emo, recimo, zvati tu osobu svakih deset dana, ali ne

OSUDA NJIHOVOG ZIVOTA JE I SAMO PROPADANJE

vr{iti pritisak govore}i o mnogim ustanovama za narkomane i sli~no - ve} samo dati do znanja toj osobi da smo tu za nju.

Takve osobe kada budu `eljele na{u pomo}, znat }e kome se obratiti.

Va`an princip rada sa ovakvim osobama jeste strpljenje i neosu|ivanje. Osuda njihovog `ivota je i samo propadanje.

Koji su uglavnom razlozi uzimanja narkotika?

- Porodica mo`e biti dobro finansijski situirana, a da nema emocionalne sigurnosti. Osobe mla|e, u tinejd`erskom dobu, uglavnom tra`e sebe i onda, bez emocionalne podr{ke koju trebaju, zapadaju u krizu.

Page 4: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

4ST

ru^N

i KuT

aK Nalicje medijske medalje Mediji su na{e ogledalo i obavezan dio svakodnevnice. Ali {ta vidimo u ogledalu? Totalni haos. I kad su ovisnosti u pitanju situacija je sli~na. Ogledalo ni tu nije sjajno. ^esto ~ujemo ili pro~itamo izjave poznatih osoba - od kojih mediji prave pogre{ne junake - tipa:

Bio/la sam na odvikavanju od droge (ili pu{enja, alkohola, a ~esto u paketu svega zajedno) i ve} sam nekoliko mjeseci ~ist/a.

I {ta mlad ~ovjek mo`e onda pomisliti nego:

Pa, oni su se izlije~ili, za{to ne bih mogao/la i ja?

I tu nastaje problem, jer mnogi ne znaju da ne postoji izlije~en nego samo zalije~en narkoman, koji borbu sa svojom ovi-sno{}u vodi cijeli `ivot. Da ne spominjem reklamiranje i time vje{to upakovan poziv na konzumiranje sredstava koja izazi-vaju ovisnosti.

Psihologija tvrdi da ni jedna osoba psihi~ki samosvjesna i koja po{tuje samu sebe ne}e zapasti u takvu krizu, niti uraditi bilo {ta na svoju {tetu!

da li je uop}e mogu}e reagovati bez ikakvih {tetnih posljedica za tu osobu?

- Ne! Jer ta osoba je ve} u `ivotnoj kriti~noj situaciji sa osu-dom cijele okoline. Treba izbaciti predrasude u na{im `ivoti-ma. Svaku osobu treba gledati kao jedinstvenu li~nost sa puno osobina i znanja od kojih mo`emo ne{to nau~iti.

Glavno je da mi znamo pru`iti ljubav i ruku pomo}i onima koji-ma smo i sami svjesni da je potrebno.

Zerina Alihod`a, Vitez

M.S.[. “Vitez”

Terapijske zajednice u BiH

• KAMPUS Kantona Sarajevo

tel.: +387(0)33 63 90 66

• CENACOLO, Me|ugorje

tel.: +387(0)36 65 17 56

• UG Viktorija u Banjoj Luci objedinjuje komune

BASTASI i STRI^I]I.

Broj savjetovali{ta i SOS linije je: +387(0)51 46 74 62

• PROI, Kakanj

tel.: +387(0)32 74 34 36, mob.: +387(0)62 13 41 13

• IZLAZ, u Ilija{u, djeluje pri Centru savremenih inicijativa

tel.: +387(0)33 40 25 85

• MARJANOVAC, Aleksandrovac

tel.: +387(0)51 58 04 82

Arne

l [ar

i} -

[ara

n

Samo nebo je granica???

Jo{ ve}i problem je {to su nekima koji nastoje pozitivno uti-cati ruke vezane i nisu u mogu}nosti iskazati se do kraja. Razgovarala sam sa Arnelom [ari}em [aranom, jednim od voditelja emisije Zyon na FTV-u, koja svojom pozitivnom ener-gijom predstavlja iskorak.

Na pitanje da li su mediji slobodno mjesto za izra`avanje, Ar-nel odgovara:

Page 5: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

5

STru

^Ni K

uTaKNalicje medijske medalje

- Nema {anse, barem u dana{nje vrijeme. Sve medije kontroli{e ne{to: od novca, uredni{tva, distribucije ili ne~eg sasvim drugog. Sloboda o kojoj se pri~a je samo maska za lance, koje mediji zabacuju dalje da bi ljude dr`ali u torovima kao glupe ovce. Sloboda postoji jo{ samo na internetu u vidu blogova ili webzinea, ali dok prekopa{ sme}e da bi do{ao do ne~eg vrijednog... odustane se brzo.

Zaista je internet jo{ jedino preostalo mjesto gdje svi imaju mogu}nost da se izraze. Takav je i portal www.narkomanija.ba, gdje se narkomanima nude pomo}, savjeti i kontakti.

Pored ograni~ene slobode izra`avanja, tu je i cenzura, koja mo`e biti i dobra, ali u kojoj mjeri? Evo {ta o tome ka`e Arnel:

- Svakodnevno se susre}em sa cenzurom: od cenzure iz vla-stite medijske ku}e, do cenzure preko Regulatorne agencije za komunikacije, tj. dr`avne cenzure. Ljudi koji pri~aju su opa-sni, bez obzira {ta pri~ali. Evo, Hitler je pri~ao gluposti, pa zna{ kako se historija odvijala. Cenzura generalno nije toliko lo{a stvar, jer mo`e uni{titi i dosta gluposti, ali u na{oj dr`avi ona se koristi samo za u{utkivanje pametnih.

dr`avno ministarstvo osnovnog, srednjeg i visoko{kolskog obrazovanja, gdje ulogu primarnih edukatora preuzimaju po-jedine vjerske skupine, koje su najvi{e pale na ispitu morala i ~udore|a.

Kako zaustaviti medije u stvaranju lo{ih trendova i potro{a~ke i ovisni~ke kulture?

[ta ponuditi kao alternativu? Poznati sarajevski profesor, prof. Spahi} odgovara:

- Treba zaustaviti kriminogene politi~are, njihovu raskala{nu kvazielitisti~ku potro{nju, koji su uzor svojim oplja~kanim glasa~ima. Jer upravo ti politi~ari trebaju da budu dizajneri pozitivne, kreativne i demokratske atmosfere u dr`avi, ~ime bi davali prave teme za medije. Mi smo zemlja nobelovaca, vode}ih pronalaza~a, stvaralaca svjetskog ranga svih vrsta, a njih u medijima gotovo da nema.

Mediji treba da budu u funkciji promoviranja samo pozitivnih stvari, ali ako ve} ne rade svoj posao kako treba, onda njihova publika ne smije uzimati sve zdravo za gotovo. Arnel je to posve orginalno iskazao:

- Ja ne `elim biti model generacije, nisam materijal za idola niti to poku{avam biti. Svako je odgovoran za svoje vlastito pona{anje. Ako neki klinac uradi neku glupost lo`e}i se na moju pri~u i onda mene neko optu`i da sam lo{ utjecaj... Koli-ko je to samo besmisleno. Gdje su roditelji, {kolstvo, dr`ava i sistem? Ja sam samo lik koji radi svoj posao i u`iva u njemu, a na ljudima je da budu povodljive ovce i slijede mene ili da utabaju vlastiti put. Meni je svejedno.

prof

. Bes

im S

pahi

}

O~ito da je na snazi sistem poreme}enih vrijednosti, a odgo-vor na to kako ga ispraviti nudi Besim Spahi}, profesor na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu:

- Treba po}i od porodice, pred{kolskog obrazovanja te kroz sve kasnije oblike socijalizacije, za {to treba skrbiti dr`ava i njeni organi. No, na{i politi~ari svjesno ne}e da naprave

Aida Meru{i} Op}a gimnazija “Zijah Dizdarevi}”, Fojnica

Page 6: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

6ST

ru^N

i KuT

aK

Mogao/la bi putovati, ste}i nove prijatelje, radno iskustvo, educirati se - a ti odlu~i{ ostati u ku}i i dosa|ivati se. Svatko preuzima odgovornost za sebe. Razmisli, ovo je 21. stolje}e i puno je mogu}nosti, a nevladine organizacije ti omogu}uju da dosta toga do`ivi{ bez da uzima{ kredit u banci i otpla- }uje{ rate. Sve dobija{ besplatno. Potrebna je samo tvoja do-bra volja i `elja da pro{iri{ vidike. Ako jo{ uvijek misli{ da su nevladine organizacije suvi{ne, otvori o~i i pogledaj u~inak NVO sektora. Taj sektor je neizostavan i koristan sudionik bh. dru{tvene scene. Centar za kulturu dijaloga je zna~ajan ka-men u mozaiku nevladinih organizacija u na{oj zemlji. Kako njihov tim nastoji doprinijeti izgradnji zajednice saznali smo od direktorice centra, Sanje Vlaisavljevi}.

Debatiraj i putujZbog ~ega su neki mladi rezervirani prema NVO sektoru?

- Svako ima pravo da bude rezerviran prema bilo ~emu i bilo kome, pa tako i mlad ~ovjek prema nevladinom sektoru. Mi-slim da se dosta, posebno u srednjim {kolama, zazire od ne-vladinog sektora i njihovog mogu}eg “vr{ljanja po {kolama”. Mislim da NVO-i koji imaju odobrenja nadle`nih ministarsta-va ni na koji na~in ne mogu {tetiti. Uostalom, u razvijenim zemljama NVO-i i obrazovne institucije intenzivno sura|uju, posebno kroz volonterski rad mladih.

Koja je najbolja uloga nevladinog sektora kada je pre-vencija ovisnosti u pitanju?

- Ona koja doprinosi najvi{em stupnju uspjeha. Mislim da je dijalog uvijek i u svakoj prilici najbolje rje{enje za bilo koji pro-blem. Te{ko je zamisliti da mlad ~ovjek sa kojim se razgovara i kojega se uva`ava ne}e prihvatiti korisne sugestije. Moje iskustvo u radu u {koli, kao i kroz debatni program, upravo potvr|uje ovu tvrdnju.

Na koji na~in prava informacija mo`e biti preventiva ovi-snosti?

- Iskrena informacija je prava informacija. Na~in sam ve} spo-menula u prethodnom odgovoru. Dalje, mladi se moraju osje- }ati korisnima i potrebnima u dru{tvu, zajednici, {koli. Mladi {kole moraju osje}ati svojim domom i mjestom pripadanja. Ovo mo`da zvu~i utopisti~ki, ali nije. Ako vi radite sa mladim ljudima, od prvoga dana uspostavljanja komunikacije sa nji-ma tretirate ih kao ravnopravne sudionike nastavnog proce-sa, primjerom poka`ete da njihov radni {kolski prostor jeste uistinu njihov - a to podrazumijeva kako u`ivanje u prostoru tako i odgovornost, ne}e vam se desiti da mladi iznevjere. Meni do sada nije nikad, a ne vjerujem niti da je drugima koji su iskreno komunicirali sa mladima. Mladi na`alost vrlo brzo prepoznaju na{ la`ni self i reagiraju na njega na samo njima svojstven na~in.

Kako kvalitetna debata mo`e pomo}i mladoj osobi na ulici da se odupre lo{im ponudama?

- Mo`da je malo nezgodno postavljeno pitanje. [ta zna~i na ulici? Kada je neko prepu{ten ulici onda je to ve} golem pro-blem. Mladu osobu treba po svaku cijenu anga`irati. Kako? Postoje destine na~ina da mlad ~ovjek postane koristan,

Kroz va{ rad stekli ste pravi uvid u omladinsku proble-matiku. Mo`ete li re}i jesu li mladi kod nas pasivni?

- Bilo bi neozbiljno re}i da su mladi pasivni i odgovorni za op}e stanje u kojemu oni nemaju dovoljno prostora niti sadr`aja za sebe. Preko jedne decenije CKD prati aktivnosti mladih u cijeloj BiH i smatram da je do sada moglo biti mnogo vi{e u~injeno za mlade, kako od {kola tako i drugih nadle`nih institucija.

[to mlad ~ovjek mo`e dobiti ~lanstvom u nekoj nevladi-noj organizaciji?

- Baviti se bilo kojim dru{tveno korisnim radom je dobitak sam po sebi. Nema te aktivnosti koja ne donosi neko dobro. Stari ljudi su govorili: Nau~i raditi da bi znao zapovijedati. Dakle, od fizi~kih poslova do poslova na izradi projekta mlad ~ovjek, ali ne samo mlad, profitira, jer u~i i sti~e nova iskustva.

Sanj

a Vl

aisa

vlje

vi},

dire

ktor

ica

Cent

ra z

a ku

lturu

dija

loga

Page 7: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

pa tako i sklonjen sa ulice. Ono {to se meni ~ini neprimje-renim i kontraproduktivnim jeste dociranje mladim ljudima i ka`njavanje.

Dolaze li mladi ljudi do informacija o trendovima (dobrim i lo{im) iz adekvatnih izvora?

- I dolaze i ne dolaze. Njima je najbli`i internet, koji ne mo`e biti kontroliran, ili ne u cijelosti kontroliran, i vi ne mo`ete biti sigurni koji je izvor onaj za koji }e se mladi opredijeliti. Ovo je veoma kompleksno pitanje i ~ini mi se da zahtijeva cijeli inter-vju da se na njega odgovori. Osobno mi je `ao {to mladi vi{e ne ~itaju, {to je kult knjige prevazi|en, {to se filozofska i djela iz knji`evnosti ne rade kroz debate u kojima nije nu`no da pobjedni~ku ocjenu odnese analiza koja odgovara knji`evnoj kritici ili ve} pripremljenom modelu odgovora, ve} ona koja je odraz istinske analize i i{~itavanja djela od mladog ~ovjeka.

Jesu li nastavni plan i program napravljeni tako da mla-dima mogu pru`iti informaciju o ovisnostima?

- Koliko ja znam - ne pretjerano, ali to nije moja grupa predme-ta. Mislim da bi na ovo pitanje bolji odgovor dali biolozi ili neki drugi profesori. ^ini mi se da je u nastavnim planovima ina~e malo onih tema koje se odnose na svakodnevnicu i `ivot koji okru`uje mlade. Malo je vremena i mogu}nosti za razgovor.

7

STru

^Ni K

uTaK

Mo`e li obrazovanje i}i ukorak, tj. boriti se protiv droga novijeg vremena?

- Ovako koncipirano, bojim se ne, ili ne dovoljno. Puno vi{e treba uvesti interaktivnosti i vratiti stari izgled {kola - u smi-slu {to ve}eg broja vannastavnih aktivnosti u {kolama koje pripremaju mladi za njih.

Je li u redu, po va{em mi{ljenju, izbaciti u~enika/cu iz {kole zbog jointa?

- Po mom mi{ljenju nije u redu u~enika izbaciti niti sa ~asa, a jo{ manje iz {kole. Mislim da se svi problemi mogu rije{iti unutar razreda, {kole, pa tako i ovaj o kojemu vi pitate. Sva-ka osoba pro|e u `ivotu neki te`i period, period isku{enja, i jedino o ~emu treba voditi ra~una kada se prepozna da je neko u te`oj situaciji jeste kako ga ne poniziti i obezvrijediti. Izbacivanje je, a ovo je samo moje mi{ljenje, ~in nemo}i da se suo~imo sa problemima i da ih zajedni~kim nastojanjima rije{imo.

[ta je najve}a prepreka u komunikaciji izme|u u~enika i nastavnika ili roditelja kada su droge u pitanju?

- Prepreka u komunikaciji je vi{e. Nedostatak volje, poseb-no kod onih preko osamnaest godina, da uop}e, pa onda i iskreno, razgovara i ~uje osobu mla|u od osamnaest godina. Problem je {to je nerijetko i tabu pri~ati o drogama. Problem je nedostatak povjerenja. …

Tko je kriv? Moje mi{ljenje je: Nikako mladi!

Ana Cviti}, Jajce

FPN Politologija

CENTar za KulTuru diJaloga

debatni program u BiH postoji od 1997. g. i

~lan je svjetske debatne organizacije (idEa).u

januaru 2005. godine debatni program je

prerastao u Centar za kulturu dijaloga. odr`avaju

debate i okrugle stolove o temama vezanim za

BiH i svijet. Njihovi osnovni ciljevi su: stimulirati

razvoj kulture dijaloga, kreativnosti i aktivnosti

mladih i razvoj kriti~kog mi{ljenja. Podr`avaju

vije}a u~enika u {kolama u BiH i uklju~eni su

u projekte uNiCEF-a koji su vezani za edukaciju

o ljudskim pravima. Njihove kontakte mo`ete

prona}i na www.ckd.edu.ba

Page 8: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

8iN

TErv

Ju B

roJa

Sve ~e{}e u vijestima ~ujemo da su neki mladi} ili djevojka na|eni predozirani. Prema informacijama MUP-a Kantona Sa-rajevo samo u prva dva mjeseca pro{le godine od toga je umr-lo 8 osoba. Stra{ni su to podaci, ali predstavljaju logi~nu po-sljedicu jo{ stra{nije statistike Ameri~kog State Departmenta, koji ka`e da u na{oj zemlji postoji 120.000 u`ivalaca razli~itih droga; od toga njih 15% su rekreativni, tzv. vikenda{i. Bo-sna i Hercegovina zbog svog geostrate{kog polo`aja nije vi{e samo tranzitna zemlja, nego i zemlja u kojoj trgovina drogom godi{nje donosi 500 milijuna KM. Je li potrebno govoriti koliko se korisnih stvari mo`e uraditi za taj novac? O alternativama, prevenciji, ali i maloljetni~koj delikvenciji razgovarali smo s dr. Hanom Kora}, kriminologinjom i penologinjom te savjet-nicom pri Ministarstvu unutra{njih poslova KS.

Brana se stavlja prije poplave zajedno protiv droga u BiH

tom vidimo da je u Sarajevu mnogo manje smrtnih slu~ajeva od droge. Da bismo se ipak uspje{nije borili protiv narkokrimi-nala, koji je sve vi{e prisutan u BiH, potrebno je da svi nivoi vlasti sara|uju prema nadle`nostima i zakonu koji ih obave-zuje. I to: a) prema horizontalnoj liniji: saradnja sa nadle`nim ministarstvima, MUP-ovima drugih kantona; b) po vertikalnoj liniji: FMUP, MUP RS, Grani~na policija, Ministarstvo sigurno-sti, SIPA, OSA; a po potrebi i s policijama iz susjednih dr`ava. Informacije vezane za problematiku vezanu za narkotike su-miraju se u Me|unarodnom odboru za narkotike, sa sjedi{tem u Be~u. MUP Kantona Sarajevo posti`e zna~ajne rezultate kada je u pitanju ova problematika.

Konzumiranje droga naj~e{}e vodi ka prestupni~kom pona{anju i ve}inom je to jedan za~arani krug iz kojeg je te{ko iza}i. Da li je porast maloljetni~kog prestupni{tva u BiH usko vezan za poplavu droga?

- Naravno da su droge jedan od zna~ajnih uzroka prestupni~kog pona{anja. Ovisnik po~inje prvo od sitnih kra|a - kako bi na-bavio drogu. Postepeno te sitne kra|e prelaze u te`a krivi~na djela, kao {to su te{ko razbojni{tvo - sve brutalnih razmjera, nasilni~ki kriminalitet uop}e. ^ak se de{avaju i svirepa ubi-stva. Svjedoci smo da je takvih slu~ajeva bilo i u BiH. Ovisnik ne poznaje svoje granice i nema zdrav razum te }e u~initi sve kako bi do{ao do droga.

[ta vi mislite, koji su razlozi {to sve vi{e mladih ljudi pose`e za drogama? Da li je prije situacija bila druga~ija?

- Prije rata ovisnici su ~esto bili mladi ljudi iz problemati~nih porodica, iz odre|enog kruga ljudi, zanimanja. Me|utim, da-nas ni tu nema pravila. Ovisnici mogu biti i oni iz potpunih porodica, koji su se na{li u krivom dru{tvu. Mogu biti i pre-tjerano za{ti}ena djeca, koja su sa umanjenom socijalnom inteligencijom; dru{tveno zapostavljena omladina kojoj se nije pru`ilo dovoljno uslova za normalan `ivot. Mnogi mladi dro-gu probaju samo radi eksperimentisanja, me|utim, te{ko se pobje|uje ovisnost. Razlozi za{to mnogi kre}u u svijet droge jesu i otu|enje u dana{njem dru{tvu te nedovoljna briga o mladima, ali i sama nezainteresiranost mladih. Mladima treba dati sadr`aj kojim }e ispuniti `ivot kvalitetnim aktivnostima.

Da li je stanje u na{oj dr`avi zaista tako zabrinjavaju}e kad je zloupotreba droga u pitanju?

- U Bosni i Hercegovini ima skoro svih vrsta droga. Me|utim, situacija u BiH nije ni{ta lo{ija nego u susjednim zemljama, naprotiv. Kada usporedimo npr. Sarajevo s Beogradom ili Spli-

dr. H

ana

Kora

}, k

rimin

olog

inja

i pn

olog

inja

Page 9: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

9

iNTE

rvJu

Bro

Ja

ovisniku/ci o heroinu za zadovoljavanje

dnevnih potreba potrebno je 50-70 KM

Procent izlije~enih narkomana iznosi 4-10%

Metadonska terapija porezne obveznike ko{ta

5.600 KM

zakon predvi|a kaznu zatvora od 1 do 10

godina za zloupotrebu i prodaju droga

Prije je sve bilo mnogo druga~ije, mladi su se sastajali, puto-vali i dru`ili, a danas ih ve}ina `ivi u nekom svom virtualnom svijetu. Mogu slobodno re}i da smo mi prije imali puno ljep{u i ispunjeniju mladost nego {to imaju dana{nje generacije.

[ta nam je ~initi kako bismo se borili protiv droge? [ta mo`emo mi osobno, a {ta bi trebalo dru{tvo?

- Mi smo u BiH za vrijeme rata izgubili mnogo mladih ljudi, stoga je dodatno bitno da brigu posvetimo ovoj populaciji. Mi-slim da svakom ~lanu obitelji treba dati minimum uslova, a to je ljubav. Moramo druge po{tovati kako bi oni nas po{tivali. Svaki ~lan porodice zapravo vr{i prevenciju, a omladini je po-trebno dati dio odgovornosti. Dru{tvo je du`no svakoj osobi pru`iti uslove za dostojan `ivot. Omladini treba obezbijediti kvalitetno obrazovanje te im pru`iti sadr`aj i aktivnosti za slo-bodno vrijeme.

Mislim da bi s prevencijom trebalo po~eti ve} od obdani{ta, jer nikada nije rano za to. O ovisnostima treba pri~ati kako u {kolama, tako i u obitelji. Va`no je da mladi znaju kako droge djeluju i da mogu prepoznati ako se nekome u njihovoj blizini ne{to dogodi.

Page 10: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

10iN

TErv

Ju B

roJa

Na`alost, pored onih {to svjesno ulaze u svijet droga postoje i oni kojima su droge podmetnute. Zato je va`no biti upoznat s djelovanjima droga i na taj na~in vr{iti primarnu prevenciju. Primarna prevencija je vrlo bitna, jer ukoliko je kvalitetna re-zultati su jako vidljivi. Postoji jedna narodna, koja ka`e: Brana se stavlja prije poplave. Stoga i mi trebamo stavljati brane kako nas droge ne bi preplavile. Moramo svi zajedno aktivno raditi na prevenciji kako bi {to manje mladih zavr{ilo u paklu droge.

O prevenciji se malo govori, jer je spor i dugotrajan proces. ^esto se rezultati prevencije ovisnosti i ne mogu mjeriti. Zbog toga uglavnom reagiramo kad se desi te{ka ovisnost o he-roinu. {ta tada uraditi i kako tretirati narkomana/ovisnika? Nermana Mehi}-Basara, direktorica Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije, u izjavi koju smo preuzeli iz Oslobo|enja ka`e: Nijedan narkoman nije ro|en kao kriminalac, ve} to po-staje zbog bolesti jer heroinska ovisnost je bolest mozga i ne smatra se porokom.

Narkomane ne treba osu|ivati, nego pomo}i im. Jedna od adresa je i Zavod na Ko{evu, u Sarajevu. Tamo postoji te-rapija detoksikacije, koja traje 28 dana i predstavlja idealnu pripremu za komune.

Putovanje od tisu}u milja po~inje prvim korakom - ~uve-

na je re~enica Miguel de Cervantesa. Za{to ne bismo

preventivno putovanje zapo~eli eliminiranjem legalizira-

ne ovisnosti - PU[ENJA. Zemlje EU uspje{no vode bitku

s pu{enjem. Ono je zabranjeno na javnim mjestima, tako

da pu{a~i izgledaju smije{no dok cupkaju na -100C pred

nekim klubom ili restoranom. O stanju kod nas informi-

rala nas je Aida Rami}-^atak, voditeljica za promociju

zdravlja u Zavodu za javno zdravstvo FBiH:

- Za smanjivanje porazne statistike potrebna je saradnja

vlasti s nevladinim sektorom. Istra`ivanja iz 2008. poka-

zuju da je 85,0% mladih izlo`eno pasivnom pu{enju, {to

jednako {kodi njihovom zdravlju, a 86,6% ih je izjavilo da

podr`ava zabranu pu{enja na javnim mjestima. Na`alost,

u na{em dru{tvu i okolini previ{e je negativnih primjera

koji utje~u na formiranje svijesti kod mladih. Skoro 70%

u~enika ima jednog ili oba roditelja koji pu{e. Reklamira-

nje cigareta podsti~e pu{enje kod mladih. Sre}om, u za-

dnjih nekoliko godina to se smanjilo. Me|utim, duhanska

industrija uvijek prona|e rupe u zakonu i na~in kako da

reklamira pu{enje na billboardima, novinama, koncerti-

ma, pa ~ak i sportskim doga|ajima.

Svakako trebamo razmi{ljati i o cijenama cigareta, koje

trebaju rasti i tako utjecati na smanjenje pu{a~a - djece,

ali i odraslih. U zemljama Europske unije kutija cigareta

ko{ta oko 4 do 5 eura.

Problem u Bosni i Hercegovini je sam socijalni lik, od-

nosno imid` pu{a~a. U mnogim drugim zemljama na

pu{enje se gleda kao na porok, dok to kod ve}ine na{ih

ljudi nije slu~aj. Potrebno je poraditi na socijalnom liku

pu{a~a. Mnogi tako izjavljuju da se zbog pu{enja osje-

}aju komfornije i bolje na mjestima izlazaka; da lik

pu{a~a ima vi{e prijatelja i da je bolje prihva}en od

okoline. Kod nas stoga nije toliki problem nepoznavanje

{tetnosti pu{enja, nego favoriziraju}i lik pu{a~a. Okolina

je kriva {to ve}ina djece ima stav da pu{enje nije ni{ta

lo{e budu}i da im roditelji, prijatelji ili nastavnici pu{e.

Na`alost, kod nas je pu{enje dru{tveno prihvatljiva navi-

ka. Mi trebamo mladima pru`iti jednu alternativu zdravog

`ivota. Pu{enje treba biti tema u {kolama i obiteljima i

moramo jedni drugima biti pozitivan primjer.

Nikolina Tuka

Fakultet politi~kih nauka, Sarajevo

Page 11: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

11

(iN

) PuT

Djecija prava su zakonUspjeh je kada probudimo svijest roditelja da po~nu brinu-ti o svojoj djeci - rekla mi je dipl. soc. radnica Ileana {nur, jedna od koordinatorica projekta Ja~anje porodice. Projekt je prostorno smje{ten u SOS Dru{tvenom centru “Hermman Gmeiner” u Sarajevu, a cilj mu je da smanji napu{tanje i ras-padanje porodice, osnovne stanice dru{tva. Preventivnog je karaktera jer stvara zdravo okru`je za djecu u nevolji i poma`e im da izgrade bolju budu}nost. U njemu u~estvuju 52 porodi-ce i 135-ero djece. Na jednom od njihovih prospekata pi{e:

Dajana Mi{kovi}, Sarajevo

^etvrta gimnazija

sa~injavaju oba roditelja). Razvijanje osje}aja odgovornosti i solidarnosti smanjuje riziko faktore koji roditelje i djecu mogu odvesti u ovisnost.

Centar u ovom projektu ide i dalje. Mjese~no obilaze sve ko-risnike i nadziru njihov napredak. Ukoliko se pojavi bilo koji problem - poput izostanaka iz {kole - zajedni~kim snagama nastoje rije{iti isti. @elimo izbje}i patetiku i fraze, ali moramo re}i da je potrebno jo{ mnogo ovakvih projekata. Ne samo u Sarajevu, nego i u cijeloj nam zemlji. Preventeen je tu da podr`i Ja~anje porodice. Samo naprijed.

Dipl

. soc

. rad

nica

I;le

ana

[nur

sa

volo

nter

ima

- Kada roditelji nemaju vremena za djecu onda dijete iza|e na ulicu i tra`i prijatelja, jer ne}e niko o njemu da brine.

- Roditelji nemaju vremena za svoju djecu, jer su zauzeti svo-jim poslom ili se sva|aju.

- Roditelji kr{e dje~ija prava ako ih ne {alju u {kolu, ne daju im da se zabavljaju, igraju ili idu u bolnicu kada su bolesni.

Sve su to riziko faktori zbog kojih se mo`e krenuti putem ovi-snosti ili odabrati pogre{an `ivotni put. Me|utim, uz pomo} ovoga projekta i djeca iz socijalno ugro`enih porodica, djeca koja su odgojno zanemarena i djeca koja imaju problema s u~enjem imaju priliku u~iti u Centru. Oko 15 studenata-vo-lontera/ki iz HKO “Kruh sv. Ante” obavljaju individualan rad i pru`aju pomo} pri u~enju matematike, maternjeg i stranih jezika. Razvijaju i talente za ples, karate, hor, glumu, sviranje gitare...

Kako je odgoj najte`i posao na svijetu, u sklopu projekta predvi|ene su i radionice za roditelje (ve}inom za majke, jer u projektu ima vi{e samohranih majki nego porodica koje

SoS dru{tveni centar “Hermman gmeiner”

Centar je osnovan s ciljem da djeci od 3 do 19 godina

ponudi sigurno mjesto za kreativni i socijalni razvoj.

To posti`u kroz izlete, te~ajeve, instrukcije i razne

radionice. ako `eli{ pomo}i i pita{ se za{to Centar

dnevno koristi i do 100 osoba, onda postani njihov

volonter/ka. Mo`e{ ih kontaktirati na broj telefona:

033 46 54 52; e-mail: [email protected] ili,

najjednostavnije, posjeti njihov web www.sos-ds.ba i

dobij sve neophodne informacije.

Page 12: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

12(i

N) P

uT

STru~Ni KuTaK

Bjezi kud te noge nose...Droga je jedna velika babaroga koja no}u napada i ubija i male i velike, i mi moramo da bje`imo od nje - re~e mi djevoj~ica Sajra. Ka`u da djeca ne la`u pa sam odlu~ila da provjerim kako to srednjo{kolci “bje`e” od nje (DROGE).

Mladi se obi~no po~inju drogirati iz znati`elje, jer imaju nekih problema, ili im je dosadno. Evropsko istra`ivanje o konzumi-ranju alkohola, droga i duhana (ESPAD) je pokazalo da vi{e od 60% u~enika prvih razreda srednjih {kola u FBiH konzumira cigarete, da je 36,6% po~elo pu{iti prije desete godine te da je oko 6% probalo marihuanu prije {esnaeste godine (crne brojke, nema {ta). Evo, ja nudim ideje kako da ispunite svoje slobodno vrijeme (a da za drogu ne ostane mjesta, a ni vre-mena...

Amina Brali} ima sve petice u {koli (WOW) i nepunu godinu svira gitaru (prava umjetni~ka du{a). Ona se u svoje slobodno vrijeme bavi muzikom i na taj na~in bje`i od droge.

RAZLOG No.1: Da bude cool....

- Po{to sam se puno dru`ila sa rajom, svi su pri~ali o sviranju instrumenata. Znali su da sviraju klavir, gitaru, violinu, a ja ni{ta. Bilo mi je krivo zbog toga pa sam si utuvila u glavu da i ja moram po~eti svirati. Tako|er, moja simpatija je znala svirati gitaru pa sam ga silno `eljela impresionirati - rekla je Amina. (Ljubav ~ini ~ud a... Znam ja...)

Selverina Oru~ u svoje slobodno vrijeme igra ko{arku (jo{ od 7. godine - svaka ~ast ).

RAZLOG No.2: `elja za putovanjem i sklapanjem novih po-znanstava (ali i ljubavi )

- Ba{ mi je ekstra to {to sa svojim klubom idem svuda (po cijeloj BiH, a i {ire), i {to upoznajem nove prijatelje (de~ke prvenstveno) - rekla je Selverina.

Amina Brali}

Page 13: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

13

(iN

) PuT

Pored ko{arke, me|u srednjo{kolcima je aktuelna i odbojka. Ermin Lutvi} ide u prvi razred i vjerovatno je najbolji odboj-ka{ u na{oj {koli.

RAZLOG No.3: Djevojke (a {ta drugo).

- Jo{ odmalena treniram odbojku tako da sam poprili~no ra-zvijen (upravo pokazuje mi{i}e... WOW), a na to se djevojke “pale”. Ma, nema boljeg osje}aja kada postignem poen, a dje-vojke govore moje ime - samouvjereno pri~a Ermin.

Zna~i: vi{e treninga - manje slobodnog vremena = manja mogu}nost eksperimentisanja s drogama (ti happy, “koma-da” na svakom koraku, u`ivancija...).

Moje dru{tvo smatra da muzika i sport mnogo poma`u u “bje`anju” od droge.

- Stati pred publiku i zapjevati uz pratnju gitare i mog benda je najve}i san. Ovacije publike bi mi prouzrokovale dovoljno adrenalina, tako da mi droga uop}e ne treba. Svirajte gitaru i budite cool - poru~uje Amina Brali}.

(Dragi moji, droga je odavno iza{la iz mode, pa vas zato mo-lim da slijedite nove trendove . Njih }ete na}i u svim brojevima Preventeena, a ako trebate pomo}, tu sam i ja.)

- Ono {to ti droga nudi jeste samo iluzija koja traje jako krat-ko. Meni je puno dra`e nakon dobijene utakmice oti}i sa svo-jom djevojkom i to valjano proslaviti. To nije iluzija, a bogami, ni ne traje kratko - govori kroz smijeh Jasmin Novali}, najve}i fan ko{arke kojeg ja trenutno znam.

Ono {to je mene veoma iznenadilo jeste odnos ove moje raje prema zdravlju (nije fol). Nerijetko }ete vidjeti ovo dru{tvo kako na odmoru “klopaju” jabuke, kru{ke, narand`e (jo{ uvi-jek nema smokvi ).

- Rock bendovi i droga nikako ne idu zajedno (A-ha!!! Sru{en stereotip!!!). Mo`da drugi ne znaju, ali rokeri `ive za muziku (Nothing Else Matters ) - govori Amina Brali}.

- Moji vr{njaci paze {ta jedu i piju. Nas dvojica odbijamo uzeti cigarete jer znamo da bi to bilo lo{e za nas sportiste (ma daaa) - govore Jasmin Novali} i Ermin Lutvi}.

Eto, ja vam predla`em da slijedite ove primjere. Ali ako vas negdje iza }o{ka sretne ona - DROGA, u~inite joj uslugu i po-bjegnite glavom bez obzira!!! Ja znam i vjerujem da smo mi ja~i i br`i. A ko pobjegne - neka se hvali.

Selv

erin

a Or

u~

Ermin Lutvi}

Amina Tucak

Druga gimnazija, Sarajevo

Page 14: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

14(i

N) P

uT

Za porast maloljetni~ke delikvencije kriva je vlast; Za rast bro-ja ovisnika kriva je vlast; Za pasivnost mladih kriva je vlast... Ovo su razmi{ljanja mojih kolega tokom jedne {kolske disku-sije. Jedan francuski pisac je rekao da ~ovjek `ivot provede opravdavaju}i pro{lost, `ale}i se na sada{njost i pla{e}i se budu}nosti. Ja bih rekao da se `aljenjem na sve oko sebe poku{avamo sakriti od svoje pasivnosti.

Naime, dr`ava nam mo`e pru`iti i parkove i dvorane i igrali{ta, ali ne mo`e od nas u~initi sportiste, umjetnike, inovatore. Je li dr`ava zaslu`na za to {to Mile super svira gitaru, {to Edo razvaljuje ko{arku ili {to Dina govori 5 stranih jezika?

Treba li mi dr`ava da stvorim dobro dru`enje, da pi{em, da ple{em ili da ~itam? Toliko je dobrih na~ina da ispunimo na{e slobodno vrijeme (za primjere pogledaj 8. broj na{eg ~asopi-sa) da se fraza “dosadno mi je” skroz isfucala.

Ukoliko upore|ujemo vlastitu situaciju sa situacijom u nekom drugom gradu ili dr`avi, svakako je ta~no da imamo slabije uslove za razvoj i usavr{avanje na{ih sposobnosti i talenata. Ali, nisu samo mladi ti koji `ive u lo{im uslovima, nikome tre-nutno nije lako u na{oj zemlji.

Kroz historiju su mladi bili najaktivniji dio dru{tva. Borili su se za svoje ciljeve, prava i potrebe. I u najgorim uslovima radili su globalno dobre stvari. Jedno je sigurno, nisu sjedili po ~itav dan na kafama, dosa|ivali se i ~ekali da im se ne{to dogodi, pa kada se ne dogodi, krivili vlast.

Kada bi i u ovom Preventeenu pravili IN&OUT listu, sigur-no bi naglasili da kukanje vi{e nije u trendu. Ionako se cijelo dru{tvo naviklo da to radi pa }emo to prepustiti starijima. Zato, prestanimo s kukanjem i aktivirajmo se. Gradimo na{u sada{njost dobrim stvarima i u|imo hrabro u budu}nost. Budi i ti pozitivan primjer i po{alji nam svoju pri~u u Preventeen.

Ma nije do nas...

Super akciju na temu Droga u BiH napravili su, prije godinu dana, u~enici Tre}e Gimnazije Sara-jevo, samo vlastitim trudom i voljom. Oni su na-pravili dramu i dokumentarni film pod imenom Igra `ivota. Film mo`ete pogledati na http://www.youtube.com/user/drugipet. Na istoj stra-nici na}i }ete i pjesmu sarajevske hip-hop grupe Flowmotion, kojom su podr`ali projekat.

Malik Pa{i}

Tre}a Gimnazija, Sarajevo

Page 15: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

15

(iN

) PuTDrage i dragi, i u ovom broju sam vam spremio ne{to pozitiv-

no… i ne, nije rije~ o sportu, nego o muzici. Da bih na{ao od-govore na ovu temu, i upoznao jednog od idola mladih u BiH, morao sam se zaputiti u Tuzlu. Poga|ate, popio sam kaficu sa Frenkijem. Put je pro{ao relativno dobro. Karaula (krivu-davi put za Tuzlu - op.a.) ba{ i nije ugodna za `eludac. Bilo je u`asno vru}e, ali sve za Frenkija. Prije nego po~nete ~itati Frenkijeve rije~i, evo nekoliko informacija o njemu.

Hamidovi} Adnan, alias Frenkie, alias Frenkoza, alias Ado, mladi} je ro|en u sjeveroisto~noj Bosni, to~nije u Bijeljini, pri-je ne{to vi{e od 23 godine. Nadimak Frenkie, po kojem ga ve}ina nas zna, naslijedio je od oca. Edo Maajka i Frenkie su najpoznatiji reperi na ovim prostorima i meni je bila ~ast inter-vjuisati jednog od njih. Frenkie danas iza sebe ima 3 albuma,1 EP, bezbroj nastupa i mnoge suradnje sa raznim muzi~arima {irom Balkana. Za svoj prvi album Odli~an CD dobio je Zlatnu Kooglu kao najbolji novi izvo|a~ godine; za pjesmu Hajmo ih ru{it - Davorina. Pjesma Soundtrack je dospjela ~ak i do Holl-ywooda. Uvr{tena je na soundtrack filma The Incredible Hulk i kori{tena je kao podloga za jednu od scena u pomenutom filmu.

Kako si se po~eo baviti repom?

- Pa, ja sam se dru`io sa ekipom koja je to slu{ala. Kako sam upao u to dru{tvo? Da bi me oni prihvatili, da bih bio cool, po~eo sam slu{ati to. Ta muzika mi se svidjela na prvo slu{anje i malo je pro{lo dok nisam postao “opsjednut” tom muzikom. Nisam nigdje i{ao bez walkmana, bez slu{alica u u{ima. Onda sam po~eo da crtam grafite - koji su isto jedna grana hip-hopa. Tako sam upadao iz jednog u drugo. To je sve jedno, kao lan~ana reakcija. Kad nakon nekog vremena slu{a{ tu muziku, ide{ na koncerte i vidi{ sve to, po`eli{ da i ti tako ne{to napravi{. Tako sam i ja poku{ao da vidim da li mogu da napi{em neki tekst i tako sam i po~eo lagano s pisanjem, snimao demo verzije pjesama...

Kako izgleda slobodno vrijeme jednog hip-hopera?

- U slobodno vrijeme sam na Facebooku, na MySpaceu. @ena me napada non-stop jer sam postao ovisnik o internetu. Dru`im se s jaranima, ne izlazim ba{ toliko. Dosta sviramo pa to su ujedno i neki izlasci. Sve se vrti nekako oko te muzike. Prije sam trenirao fudbal u Slobodi, igrao sam sve mogu}e sportove, ali sve je to nekako stalo.

Muzika kao drogaFr

enki

e na

Uni

ti fe

stiv

alu

u Sr

ebre

nici

Page 16: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

16(i

N) P

uT

Kakva je ustvari povezanost droge i hip-hopa ?

- Pa, u hip-hopu nije ba{ obi~aj da se ljudi drogiraju. Ja se, konkretno, ne drogiram, ne uzimam nikakve droge. Popijem pivo tu i tamo prije nastupa, da razbijem tremu, ali, naravno, ni{ta pretjerano. Uglavnom, mo`e jedno bez drugog. Zna~i, ne mora{ ti da bio bio dobar reper da pu{i{ travu, pit alkohol, drogirat’ se. To je mo`da neki kli{e. Naravno da ima ljudi koji to ne rade - evo, ja sam prvi primjer…

{ta je za tebe droga?

- Meni je hip-hop muzika - to mi je droga. Ja sam, ono, sam na sebi primijetio da sam sve pare utro{io na to: kupovao opremu, i{ao na koncerte, partije, tro{io pare na odje}u koja je sastavni dio hip-hopa. Samo sam se time bavio, o tome pri~ao. He-he-he, kad pogleda{ - isto neki simptomi nekog narkomana, ono, samo pare tro{i na to, samo pri~a o tome, samo to radi, s tim da ovo nije toliko {tetno za ~ovjeka, uti~e nekako pozitivno. Ta muzika je kroz historiju kako je nastaja-la ustvari postala neki izlaz omladine koja je ̀ ivila u tim nekim lo{im uvjetima, u getima. U Americi, tamo gdje je nastala mu-zika, pomogla im je da se malo sklone od nasilja. Break-dance je zamijenio tu~e bandi. Prestali su se tu}i i po~eli su plesati jedni protiv drugih. Muzika je prava stvar .

Koja je razlika izme|u repa i battlea?

- Kada imam protivnika u repanju zapa`am njegove slabe ta~ke. Primjerice, ako je reperski obu~en - s maramom i tako tim stvarima - odmah mu na to mo`e{ spustiti dvije-tri rime. Isto tako, poslu{a{ njegov tekst i vrati{ mu, koriste}i njegove rije~i malo preokrenute. To pravo boli. Kada nemam protivni-ka onda u tekstu “napucavam” {to vi{e sebe. I sve {to ka`em `iva je istina. Battle je ustvari korijen repa, to ne mo`e jedno bez drugoga. Kad je po~injalo sve oko te muzike, kad su se po~eli pojavljivati ti reperi, uvijek je bilo da bude{ bolji i bolji. Evo, recimo, kad bi’ se ja pojavio, cilj mi je da budem bolji od drugog i da doka`em to. Sad, to ne mora biti u klasi~nom smi-slu, zna~i da ja pljujem nekoga, da se mi sukobimo na bini, mo`e biti jednostavno da snimim bolju pjesmu, uop}e da ga ne spominjem u toj pjesmi, nego, jednostavno, kad ~ujem pje-smu od nekog prijatelja, sljede}e {to pomislim je da ja moram ne{to bolje napraviti. To je nekako pozitivna konkurencija. U hip-hopu je uvijek jako zastupljen taj takmi~arski duh i to je jako pozitivna stvar.

[ta ti misli{ o volonterizmu, da li si i sam bio volonter?

- Jesam, volontirao sam i jo{ uvijek to ~inim na neki na~in. Najvi{e sam volontirao kad je u pitanju organizacija nekog fe-stivala. U Srebrenici smo radili dvije godine zaredom Unity Fe-

stival. To smo organizovali bez marke da smo zaradili. ^isto je bilo iz ljubavi, da gradu, da Srebrenici ono ne{to poklonimo, da ima i tamo nekih de{avanja. Nedavno smo imali koncert u Konjicu za nekog momka koji je bolestan - d`abe smo nastu-pali. I to je na neki na~in volonterizam i mi to radimo vrlo rado i odsrca. Volonterizam je stvarno ne{to jako pozitivno. Ve}ina mog volontiranja je bila, tako, po nekim organizacijama po-put Dosta!: lijepio plakate, nosio ozvu~enje, zvao ljude, crtao grafite i sli~no.

Volonterizam u Tuzli…

- Pa, mogu re}i da je on zastupljen. Zbog toga mi je i drago volontirati sa jako pozitivnim mladim ljudima. U Tuzli postoje omladinske organizacije ili pokreti kao {to je Revolt i Dosta!. Mi smo usko povezani i ~esto radimo neke akcije, proteste i sli~no. Oni nama poma`u kad ne{to organizujemo, mi njima, i tako. Svi smo, da ka`em, tako u istom ~amcu .

Zastupljenost droge u Tuzli….

- Mislim da je sad stanje sasvim OK. Sada nema toliko droge… Prije par godina bila je ba{ gadna slika i droge i ljudi koji su se drogirali. Sad, ono, sve u nekim normalnim granicama. Mladi su ve}inom u tim organizacijama za volontiranje, u muzici, sportu... U tako tim pozitivnim stvarima, {to je super.

Kada bi dobio priliku da uradi{ ne{to druga~ije, da li bi to u~inio i {ta bi to bilo?

- Ne znam, ne bi, jer ja svaki put kad stanem na binu ja `ivim svoj san - to me ispunjava. Osje}am se odli~no dok snimam, dok nastupam, dok pi{em te stvari. To je meni jedna jako po-zitivna stvar u mom `ivotu. Da nisam to {to jesam, ne znam, mo`da bi’ igrao fudbal. Ne znam, bio bi’ D`eko (smijeh). Igrao sam fudbal od malih nogu, brat je igrao fudbal, otac je igrao fudbal, mo`da bi to bilo to.

Adis Vezir, Vare{

FPN @urnalistika

Page 17: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

Ovisnicki problemiu ovoM FaQ-u doNoSiMo odgovorE Na PiTaNJa o ProBlEMiMa, TEraPiJaMa i PoSlJEdiCaMa S KoJiMa SE SuSrE]u oviSNiCi. Po 100-Ti PuT ]ETE SE uvJEriTi da JE Ba{ BEzzE BiTi oviSNiK.

SEROTONIN - hormon dobrog raspolo`enja. Organizam ga sam proizvodi. Njegov nedostatak vodi u depresiju i tugu. Sintetskim drogama se stimuliraju serotoninski podra`aji za bolje raspolo`enje. Kvaka je u tome {to previ{e serotonina izaziva halucinacije a kasnije smanjuje organizmu sposobnost samostalne proizvodnje hormona dobrog raspolo`enja. Stvarno se ne isplati zbog eksera i brzine biti vje~ito depresivan.

DINABOL (`argonski: metan) - tablete ru`i~aste boje iz svijeta body-buildinga, koje navodno slu`e za pove}anje mi{i- }ne mase. Ako ti u teretani pri|e prenabildani lik i ponudi ti takvu - izignoriraj ga. Dinabol izaziva sterilitet i rak prostate. Ina~e se koristi u veterini, kao mje{avina steroida i koktela za bikove.

FLASH BACKOVI (ili povratne halucinacije) - jesu simp-tomi klini~ke depresije. Ta depresija je posljedica rupa u mozgu - al’ bukvalno rupa u mozgu - koje nastaju nakon kontinuiranog, ali i povremenog, uzimanja kemije i ostalog sinteti~kog trasha.

TOLERANCIJA - kod ovisnosti nema veze sa tolerancijom i odnosom me|u ljudima. U ovom kontekstu, tolerancija otprilike zna~i da {to ste du`e ovisnik o ne~emu treba vam sve vi{e te supstance kako biste zadovoljili va{e potrebe. Kori{tenje bilo koje droge pove}ava prag tolerancije.

METADON - zamjena za heroin u procesu detoksikacije, odnosno “skidanja” s heroina. Ovisnicima se obi~no dijeli besplatno, kako bi izbjegli apstinencijske krize, potrebu za heroinom i kako ne bi bili u stalnom strahu zbog nabavke droge. Euforija kod metadona je manja, ali ipak je to droga koja ima ja~u toleranciju nego heroin i ve} sada je u mnogim zemljama metadonska terapija zabranjena, izme|u ostalog i zbog silne zloupotrebe.

HABITUACIJA DROGE - patolo{ka `elja za zloupotrebom hemijskih supstanci, koja naj~e{}e rezulltira psiholo{kom zavisno{}u. Habituaciji su sklone hiperaktivne osobe. Ako ste previ{e znati`eljni, nastojte svoju znati`elju preusmjeriti na ne{to konstruktivno. Recimo, otkrijte lijek za HIV.

PRLJAVI HEROIN - naj~e{}i uzrok smrti kod uporabe heroina. Dileri, da bi dobili na koli~ini, a samim tim i na cijeni, ovisnicima u krizi prodaju prljavi heroin, u kojeg se naj~e{}e dodaju mi{omor, gips, {e}er.

DIVLJI LABORATORIJI - mjesta ilegalne proizvodnje droga. U prevodu: to su podrumi, {upe, magaze u kojima nestru~ni ljudi eksperimentiraju s epruvetama u svrhu proizvodnje droge. Osobe koje uzimaju, recimo ekstazi, trebaju biti svjesne da }e mo`da tako pokupiti i neku gljivicu, bakteriju ili virus, koji se ~esto mogu na}i na mra~nim i vla`nim mjestima.

BLOKATORI - sama rije~ govori: oni blokiraju osje}aje koje proizvodi droga unesena u organizam. Ako se na blokator uzme heroin, metadon i sl., u organizmu se de{ava kaos - povra}anje, nesvjestica, ne odvajate se od WC {koljke, bubrezi i jetra se raspadaju i sl. Ipak, blokatorima se samo kupuje vrijeme. Oni su neu~inkoviti ukoliko ovisnik/ca ~vrsto ne odlu~i izlije~iti se. Najpoznatijij blokatori su Nalorex, Revia i Antaxon. Blokatori se mogu unositi u obliku tablete (trajanje: 24 sata), injekcije (trajanje: 28 dana) i implanta (trajanje: 2, 3, 6, 9, 12 mjeseci).

SUOVISNICI - osobe koje su u bliskoj vezi s ovisnikom i koje pate uz njih, bez obzira da li ovisnik priznaje da ima problem ili ne. Odavno znamo da ovisnik za sobom povla~i ljude oko sebe, ali tek sada postajemo svjesni da i suovisnicima treba pomo}. Gledati sestru, brata, prijatelje ili roditelje ovisnike nije lako.

ivan Kutle{a17

Page 18: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

18Co

ol -

Tura Tajna koja to vise nije

Sada{nje misli oblikuju budu}i `ivot. Ono o ~emu najvi{e razmi{ljate i ono na {to se najvi{e usredoto~ite pojavit }e se u va{em `ivotu - Zvu~i previ{e dobro da bi bilo istinito? No, kako bilo, ova re~enica opisuje samu sr` ove koliko hvaljene toliko i napadnute knjige.

Radi se o Velikoj Tajni, koja se prenosila stolje}ima, a ~ije smo naznake mogli na}i u velikim religijama, filozofijama, usmenoj tradiciji i knji`evnosti. Njome su se koristili svi veliki ljudi poput Platona, Michelangela, Beethovena, Edisona i Einsteina. Ona predstavlja klju~ ostvarenja na{ih `elja i na{ih snova, bez obzira radi li se o zdravlju, novcu, poslu, ljubavi, odnosima ili ~ak mr{avljenju. A sve je to mogu}e posti}i vla-stitim mislima, jer: Misli su poput magneta i imaju frekvenci-ju. Dok razmi{ljate, misli {aljete u Svemir i one poput magne-ta privla~e sve sli~ne stvari koje se nalaze na istoj frekvenciji. Sve {to ste poslali, vra}a se svojemu izvoru, vama.

Za ostvarenje ciljeva najva`niju ulogu imaju vizualizacija i vje-ra. Vjera zna~i da se trebate pona{ati, govoriti i razmi{ljati kao da ve} imate ono {to ste tra`ili.

Tragove Tajne mo`emo na}i i u velikim knjigama kao {to je Biblija, to~nije - u Isusovim rije~ima: Zaista, ka`em vam, ako tko rekne ovoj gori: “Digni se i baci u more!” i ne sumnja u srcu svojemu, nego vjeruje da }e se dogoditi ono {to veli, to }e mu se dogoditi. (Marko,11:23)... Ili: {to god mole}i pitate, vjerujte da ste to ve} primili, i bit }e vam dano. (Marko, 11:24)

Sada je Velika Tajna objedinjena u ovoj knjizi i namijenjena je svakome od nas.

american dream

Velika Tajna o kojoj govori autorica knjige, Rhonda Byrne, predstavlja ne{to {to smo ve} mogli ~uti i/li iskusiti. Mo`e se re}i da ona predstavlja kombinaciju mo}i pozitivnog mi{ljenja, autogenog treninga i molitve. Zapravo, gotovo svatko od nas je ve} imao priliku do`ivjeti ostvarenje svojih malih (ili veli-kih) sanjarenja, samo {to tomu nismo pridavali neku osobitu pozornost. Mo`emo slobodno re}i da Velika Tajna doista IMA SMISLA te da ona mo`e pomo}i da se ostvari ne{to na {to svaki ~ovjek ima prirodno pravo.

Ipak, s knjigom malo druga~ije stoje stvari. Pozitivna poruka koju ona prenosi napuhana je do granica usijanja, onako kako to samo Ameri znaju. Ovu knjigu i istoimeni dokumentarni film (toliko hvaljene od strane Oprah&Co.), mnogi nazivaju just another self-help crap ili instant rje{enjem za lijene ljude. Sve je to utjecalo da ovu knjigu u~ini jo{ jednom u nizu kontrover-znih, pa se ~ak tu na{la i knjiga: Opasnost od lakomislenog shva}anja Tajne (Geoffrey Wilson).

Ali, kako god bilo, Tajna je knjiga sa humanim ciljem, koju do-ista vrijedi pro~itati. A u njenu nevjerojatnu pozitivnost uvjeri-la sam se kada sam je pro~itala u jednom od svojih trenutaka melankolije, koji i nisu ba{ rijetki.

A vi kojima melankolija tako|er nije nimalo strana znate ~ega da se latite. Ali poslije toga svakako pro~itajte i ovu Tajninu protuverziju. Za svaki slu~aj.

THE SECrET: TaJNa - rHoNda ByrNE

dipl. `urnalistica Irena Fi{i}, Travnik

Page 19: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

19

Cool

- Tur

aTRAINSPOTTINGKontroverzni Trainspotting, ra|en po istoimenoj knjizi Irvinea Welsha, donosi nam smionu pri~u o narkomaniji i prijatelj-stvu, o devijantnim mladima i pogledu sredine na njih, ali prvenstveno o materijalnom i emocionalnom pre`ivljavanju u modernom dru{tvu.

Film je li~na drama Marka, mladog edinbur{kog ovisnika o heroinu. Njegovim o~ima pratimo njegov `ivot i `ivote njego-vih prijatelja: put od kriminala i prevara do rituala uzimanja heroina; njihove stavove i poglede na svijet. Film je veoma na-pet i sadr`i elemente horora, drame, crnog humora. Odbijaju- }i da prika`e op}eprihva}enu sliku narkomana kao ne~ovjeka i nekoga ko ne pripada dru{tvu, Trainspotting nas uvodi u Markov unutarnji sukob. Naime, glavna li~nost filma od `ivota `eli ne{to vi{e. No ni odlazak u London i bje`anje od sve-

ga ne}e mnogo pomo}i - koliko zbog prijatelja koji mu kvare planove, toliko i zbog Markove nesigurnosti, koja je poslje-dica njegove ovisnosti. Ipak, bez ikakvog moralisanja, film nam na kraju daje Marka kao pobjednika. Na koji je na~in to uspio - saznajte sami, pogledav{i film koji vam Preventeen preporu~uje ovaj put.

Re`ija: Danny Boyle

Uloge: Ewan McGregor, Ewen Bremner, Jonny Lee Miller, Kevin McKidd, Robert Carlyle...

Nagrade: BAFTA za najbolji film i jo{ dvije BAFTA nominacije; nominacija za Oscara; pobjednik festivala u Var{avi, Seattleu i Bostonu; osvaja~ jo{ 8 nagrada i 6 nominacija.

Malik Pa{i}, Tre}a gimnazija, Sarajevo

Page 20: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

20Co

ol -

Tura Volim izlaske i sta sad!!!

Groznica subotnje ve~eri + moja raja i ja + Sarajevo = ludilo-oooooooo... U svakom klubu neka svirka, party i svi ~ekaju samo da se pojavimo tamo... Jest - da je to tako lako. Kako smo mi pomalo lu|a~ka klapa (pod ovim smatram da svi fura-ju ne{to svoje, pa i po pitanju muzike), pola no}i se sva|amo gdje }emo. Najzad, odlu~ujemo da odemo na techno party tj. na promociju White sensationa u Slogi (popularni klub u Sarajevu - op.a.). Na samom ulazu stoji osiguranje koje nas samo hladno pregleda i pu{ta unutra, bez ikakvog pretresa. Jest da smo djevojke i da smo prelijepe, al’ budimo realni: mogle bismo unijeti {ta ho}emo. Kad smo ve} kod toga, pitam se da li je diskriminacija na ulazu pregledati samo de~ke, a cure non{alantno pu{tati? Al’ dobro, to je neka druga tema.

Lagano se smje{tamo za jedan od stolova. Oko nas su for-mirane grupice ljudi. Atmosfera se zagrijava, a {pica starta oko 23:30h. DJ zapo~inje svoj set, raja ple{e, svi su na no-gama. Od samog po~etka primje}ujemo neke persone koje se izdvajaju od ostalih. Kako i ne bismo, zuje po klubu k’o mu{ice, iskrivljenih vilica. Treba li i spominjati da su na ecsta-syju (me|u rajom ga zovemo jo{ i bobe ili ekseri). Iskreno, ne mogu vjerovati da bi se neko svjesno doveo u takvo stanje. Pored toga, marginalizirani su, jer masa ljudi koja je do{la tu zbog muzike i provoda isijava energiju koja tjera na ples. Ti “slu~ajevi” ne zadr`avaju dugo moju pa`nju; ona pripada slatkim de~kima s Medicinskog fakulteta, koji bukvalno OD-VALJUJU.

Pune pozitive napu{tamo Slogu i kre}emo prema Rock Teatru (kafi} u Sarajevu - op.a.) Za{to? Pa moramo do u detalje raz-motriti svaki gest: Ko je koga prvi pogledao? [ta je on mislio kad je rekao? [ta si ti odgovorila?... U svim tim analizama prekida nas jedan de~ko, koji dolazi iz malenog parka preko-puta R.T.-a. Naizgled sladak, znate ve}: duga kosa i ti fazoni. Svaka nada u njega ru{i se poslije prve re~enice. U o~ima mu se vidi {ta to oni rade u parki}u. Bez imalo straha, ili ~ak stida, pita nas da li bismo se pridru`ili njemu i njego-vim prijateljima dok “duvaju”. S pogledom razo~arenja, i bez imalo dvojbe, odbijamo ga rije~ima: Thanks, but no thanks. Napokon, ulazimo u R.T., naru~ujemo pi}e i, k’o naru~ena, svira pjesma Zabranjenog pu{enja: Guzonjin sin. Po~injemo se glasno smijati svim scenama te ve~eri.

Zaklju~ak - izlasci su super i trebamo ih imati u `ivotu, jer kako bismo druga~ije u`ivali u muzici, zezanciji ili u flertu s de~kima s Medicine. Ipak ne ka`u uzalud na Dalekom istoku

da je sve yin-yang. Desi se da u svoj toj pozitivi pri|e osoba {irokih zjenica, iskrivljene vilice i ilegalne ponude. [ta tad dru-go uraditi nego iskulirati i nastaviti u`ivati u atmosferi. Ti ljudi ubrzo postanu svjesni svojih propusta i nerijetko bi dali sve da mogu krenuti ispo~etka. Meni, ali i vama, to ne treba.

O, jedina, spotakla se neka lijena vremena

mlitavih utvara i nekih starih olinjalih frikova.

I sve napola: ni sre}a ni bol,

i ni{ta sex’n’drugs i ni{ta rock’n’roll.

by Crvena Jabuka

Elvedina Ferhatbegovi} Peta gimnazija, Sarajevo

Page 21: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

21

duHo

vNoS

TPonovljeni prvi koraci zdravog zivotaBiti dobar je plemenito. U~iti druge da budu dobri je jo{ pleme-nitije - rekao je jednom prilikom jedan od najve}ih ameri~kih pisaca, Mark Twain. @elio sam potvrditi da takvo {to i posto-ji. Vo|en tom mi{lju uradio sam intervju sa fra Svetozarom Kraljevi}em, upraviteljem terapijske zajednice Milosrdni otac u Me|ugorju i ravnateljem dje~ijeg sela Maj~ino selo.

Na koji na~in religija mo`e pomo}i mladom ~ovjeku da ne postane ovisan?

- Tajna je u onoj rije~i: vjerujem. Ovo vjerujem odnosi se na konkretne trenutke `ivota, posebno onda kad je kriti~no, te{ko i kad do|u izazovni trenuci. Vjerujem ne odnosi se samo na postojanje Boga. Vjerujem se odnosi na mogu}nost da mogu bez ne~ega {to mi netko nudi. Vjerovati u Boga zna~i biti spreman prihvatiti prijateljstvo s Bogom, pa i onda kad je to bolno i tra`i `rtvu.

Da li vi{ak religije kod ovisnika mo`e proizvesti kontra-efekat i na taj na~in ovisnost o supstancama zamijeniti ovisno{}u o religiji?

- Ne mo`e postojati vi{ak religije, kao {to ne mo`e postojati vi{ak zraka. Ako se pojavi vi{ak religije, onda to nije religija, nije ono {to tra`imo. Ako imamo vi{ak zraka, onda je to ne{to. U bolesnim stanjima pojavljuje se religija kao ne{to ~ime se na bolestan na~in argumentira, brani ili udara nekoga.

Kako izgleda terapija odvikavanja utemeljena na religiji i molitvi?

- ^udno je to, ali nema terapije utemeljene na religiji i moli-tvi. Svaka dobra terapija mo`e se dogoditi samo povratkom normalnom `ivotu. Normalni, zdravi `ivot uklju~uje molitvu, kvalitetan obiteljski `ivot, kao {to uklju~uje redovitu i zdra-vu ishranu, redovito i zdravo spavanje, redoviti i zdravi rad. Najbolja terapija jest ona kad ~ovjek u svoj `ivot integrira sve elemente zdravoga `ivljenja. U terapijskoj zajednici ~ovjek u~i zdravo `ivjeti sa svim ovim elementima dobroga `ivota.

[ta nakon komune i da li ostajete u kontaktu sa korisni-cima i nakon lije~enja?

- U zajednici stvore se veoma kvalitetna prijateljstva, koja ostaju. Ovih dana bila je svadba jednoga momka i gosti na

njegovoj svadbi bili su momci koji su s njime bili u zajednici. To su prijatelji koji ostaju u kvalitetnoj vezi i sa zajednicom i s prijateljima koje su upoznali u zajednici.

S kojim se naj~e{}e problemima susre}e biv{i ovisnik jednom kad se vrati iz komune?

- Oni su gra|ani ovoga dru{tva i svi oni vrlo bolno osje}aju probleme dru{tva. Nezaposlenost posebno te{ko pada i u tom prostoru beskorisnosti ljudi su ranjiviji, lomljiviji i ugro`eniji.

Da ste vi poslodavac, da li biste zaposlili ovisnika koji za sebe ka`e da se izlije~io u komuni?

- Ja bi’ ustvari tra`io ~ovjeka koji je pro{ao zajednicu. To su ljudi koji su se nau~ili vjeri, disciplini, molitvi, poslu{nosti i timskom radu. Iskustvo iz zajednice meni bi bilo veliki plus i preporuka.

Trebaju li biv{i ovisnici pri~ati o svojim iskustvima po {kolama?

- Nisam ja ba{ za puno nekog pri~anja. Biv{i ovisnici trebaju nastaviti svoj skromni `ivot u zajednici obitelji i dru{tva. Tre-baju biti primjer i kad ih netko pita - neka posvjedo~e.

Po va{em mi{ljenju, jesu li “ispovijesti biv{ih narkoma-na” kontraproduktivne?

- Ne bi bilo dobro da se stvara neka radoznalost i da se pokre- }u teme kad to ne treba ~initi. Bilo bi dobro da se organizira

Fra Svetozar Kraljevi}

Page 22: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

22du

HovN

oST

pozitivni `ivot mladih ljudi. Vidim ozbiljan problem, kojega }emo skupo platiti: Kojim vje{tinama mi danas u~imo mlade generacije? Nema ih na njivama, nema ih na sportskim tereni-ma, nema ih u kvalitetnim kinima, nema ih u bibliotekama….

Da li biste mogli izdvojiti slu~aj nekog ovisnika koji vam je posebno ostao upe~atljiv i {ta mo`emo nau~iti iz nje-ga?

- Pri~e ovisnika nisu ne~ije tu|e pri~e. To su ljudske pri~e svih nas. Ovisnost je stanje ~ovjeka. Doslovno. Svijet tako diktira dinamikom na{ega `ivota da nas tjera da budemo ovi-snici o ne~emu. Sloboda je veoma skupa i imamo je u malim koli~inama. U potpunosti se sla`em sa psihijatrom koji tvrdi da je psovka ozbiljni oblik ovisnosti. Najte`e je ovisnicima koji su uni{tili {to se dalo uni{titi, oti{li u zajednicu, proveli u za-jednici 3-4 godine, oporavili se i sad trebaju se vratiti. ^emu i komu }e se vratiti? Ponovno se moraju susresti sa svojom pro{lo{}u. Nekada im je te{ko pomo}i da se vrate u normalu `ivota.

Postoji li nada u izlje~enje i s ~im se mora nositi svaki ovisnik ostatak `ivota?

- Ovdje u Maj~inu selu {est mojih prvih suradnika su biv{i ovisnici. Ja sam presretan {to imam ovakve suradnike. Biv{i ovisnik, kao i svatko drugi, mora se nositi sa redovitim pro-blemima ̀ ivota. ̂ esto on je nau~io bolje i kvalitetnije nositi se s ovim problemima jer moli se, skroman je, zna da je ranjiv. Dru{tvo mo`e biti ponosno na ljude koji su jedanput te{ko pali i sada se hrabro digli.

Postoji li stopostotno izlje~enje ili je oporavak zapravo do`ivotni proces?

- Gore sam rekao da smo svi ovisnici, da je to u ljudskoj priro-di. ^esto ja kad do|em u ku}u i prije nego sam ikakvu razum-sku odluku napravio, prije nego {to sam i{ta odlu~io, uhvatim

sebe kako tra`im daljinski. Zbog ne~ega `elio bi gledati TV. Tada osjetim u sebi trag ovisnosti i svjestan toga trenutka moram se `rtvovati i tra`iti slobodu. Zato sam, na primjer, davno izbacio TV iz sobe.

Je li tretman skup, kako se finaciraju komune?

- Ne smijem vam kazati kako je to jeftino. Jedan mladi} do{ao nam iz Njema~ke. Tamo je bio na nekim dr`avnim programi-ma lije~enja. Dnevni boravak u Njema~koj za njega bio je 500 eura. To kod nas nije tako. Mi se u zajednici trudimo organi-zirati normalni ljudski `ivot gdje su kvalitetna komunikacija, iskrenost, molitva sastavni dio svakodnevnoga normalnoga `ivljenja. U zajednici mi se treniramo normalno ̀ ivjeti, normal-no moliti, normalno se ustati na vrijeme, normalno i}i spavati, normalno razgovarati. Mo`da }e to netko nazvati terapija, a ja to nazivam normalni `ivot, kojega u ovom na{emu redovi-tom na~inu `ivota u dru{tvu zaboravljamo. Normalni `ivot nije skup. Mi sebi kuhamo, ~istimo, peremo, uzgajamo salatu i tako ~inimo da voditi i organizirati zajednicu nije skupo. Ipak, razumjet }ete da za 40 mladih ljudi treba ozbiljna briga da bi njihova prehrana bila kvalitetna i da bi uop}e njihov `ivot bio kvalitetan. Puno toga treba biti poslo`eno. Mi isklju~ivo `ivimo od Bo`je providnosti. To zna~i - od dobrote dobrih ljudi.

Amir Berbi}, Vitez

Medicinski fakultet, Sarajevo

Prva Konferencija mladih BiH u organizaciji Tima za razvoj liderstva i mladih odr`ala se u Banja Luci od 27 do 31. marta 2009. godine. U~esnici/ce iz {est gradova na{e zemlje (Banja Luka, Bijeljina, Livno, Trebinje, Sara-jevo i Tuzla) su prisustvovali radionicama, interaktivnim predavanjima s ciljem izgradnje mre`e i me|usobnog uvezivanja. Cilj je naravno postignut, ali to nije sve. Na Konferenciji je osmi{ljen i projekt Razmjena mladih u BiH koji }e se realizirati u narednim mjesecima.

Page 23: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

23

CaFF

EE

5 COOL nacina da se potrosi 18.000 KMZaista je za~u|uju}i podatak da, prema nedavnom istra`ivanju State Departmenta za BiH, ovisnici o heroinu godi{nje potro{e 18.000 KM. Morate priznati da to nije malo love ! Zamislite samo koliko je na~ina da se ta lova potro{i... Ako vam se ne razmi{lja, ja }u vam dati nekoliko super savjeta kako to uraditi...

1. Kupiti parcelu na Mjesecu!

Daa. I to je mogu}e! Budite i vi dio svjetskog trenda pa kupite sebi parcelu na Mjesecu. S obzirom da se jedna mo`e kupiti i za 40 KM, sa 18.000 KM mo`ete biti pravi veleposjednik i samim tim dovoljno cool da se mo`ete folirati...

2. Posjetiti Tibet

Tibet je veoma cool destinacija koju za 18.000 ne samo da mo`ete posjetiti ve} i do`ivjeti u punom smislu. Ako vam se ne dopada Tibet, mo`ete posjetiti jo{ neku destinaciju, kao {to je Sahara, ili jednostavno proputovati Europu.

3. Nahraniti selo u Africi

Mo`da vam nije poznato, ali u nekim predjelima Afrike 1 $ ima enormnu vrijednost. E, pa, kad skontate da je 18.000 KM oko 10.000 $, to zna~i da ste vi afri~ki Rockefeller. Zamislite samo {ta biste mogli tim novcem uraditi za jedno afri~ko selo. Ljudi bi cijelu godinu imali {ta jesti!

4. U~iti

Nemojte se prepasti, nisam mislio na u~enje u {koli ! Mislio sam na u~enje cool stvari, kao {to je neki full nepoznat jezik, ili da trenirate neke super stvari, kao {to su surfanje, ronjenje, origami... itd.

5. Vikler~i}i, ~e{lji}i...

Da objasnim... Pa za{to jednostavno ne bismo sebi dozvolili luksuz da imamo d`eparac ve}i nego obi~no. Mogli bismo da hodamo po kafama po cijeli dan ili da sebi stalno ne{to po-klanjamo. Neki cool komad odje}e ili nove sun~ane nao~ale uvijek dobro do|u!

Adnan Me{a

Op}a gimnazija Zijah Dizdarevi}, Fojnica

Page 24: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

24Ca

FFEE

Iz udru`enja Nano, nano, Hamo }opa pitu! (imaginarno udru`enje - op.a.) naredili su mi da se moj tekst mora ovako zvati. Ni sam ne znam koji me |avo natjera da se s njima dru`im. Sad je go-tovo. Ovaj naslov: Feride, ute~e Me|e|a! ima svoje preneseno zna~enje. Naime, ~itavog `ivota ~ovjek gradi za sebe nekakvu “karijeru” i tra`i {to bolje radno mjesto. Da bi to sebi omogu}io, mora{ imati i adekvatno znanje. Danas je obrazovanje jedna od krucijalnih stvari u ~ovjekovom `ivotu. Analizirat }emo da li je to znanje adekvatno.

Jedan momak je rekao: Po{alju te roditelji u {kolu: “Idi, sine, upoznaj svijet.” Ja, otkad sam do{ao u {kolu, od svijeta sam vidio samo isfrustiranog profesora i one debele knjige (da su bar knjige svjetske, nego su i one doma}e proizvodnje).

Ovakvih primjera ima mnogo. Mnogi se u~enici pitaju za{to u~imo neke stvari koje nam nikad ne}e trebati. Kada shvatite da nikoga ne zanima koliko je duboko Jadransko more (k’o da }u se u njemu tu{it), kol’ko ima {arafa na floppy discu, kol’ko ima godova na panju... shvatili ste da ste protra}ili svoje vrije-me. Ve}inu stvari koje nau~ite u {koli ne}ete ba{ mo}i upotri-jebiti u svakodnevnom `ivotu. Najve}a filozofija `ivota u nas po svemu sude}i je znati {to bolje {upljirati. Kao {to je rekao vodi-telj i urednik emisije Paralele, na FTV-u, Mladen Mari}: Blago politi~arima. Mnogo pri~aju, a ni{ta ne ka`u. Presipaju iz {upljeg u prazno i za to uzimaju dobre pare. Veoma je zapanjuju}e kako su sinovi velikog broja istih tih politi~ara dobri i uzorni u~enici i uvijek zavr{e “dobre” fakultete. Pa se poslije prosipaju k’o ri`a kol’ko znaju. Ne mogu da vjerujem da }e mi nekad trebati da znam uslov dodira prave i kru`nice. Mo`da kad budem lupao gluposti i uzimao dobru lovu, ina~e nema {anse. Da li se negdje mo`e upotrijebiti formula za Kirhofov zakon ({ta god to bilo)? Pitanje je sad. U dana{njem svijetu najvi{e vrijedi ona Einstenova teorema: Sve je relativno. Ka`e jedan: Kol’ko je 2+2? Drugi odgo-vara: 4. Tre}i uzvra}a: Sve je relativno, nije uvijek 2+2=4. Za{to? Zato {to je mo`da ovo prvo 2 zapravo -2: dakle sve je relativno. Što bi se reklo: na{li smo jednu svijetlu ta~ku u {koli, Einstenova teorema. Da li se ona negdje izu~ava? Poslije se svi pitaju kakve to ima veze sa uzgojem kukuruza. ^injeni~no stanje govori da {kola, pogotovo dr`avna, ne u~i mlade ljude znanju primjenjivom u svakodnevnom `ivotu. Mo`da bi trebalo da {kole saslu{aju ko-

Feride, utece Mededa!

mentare ljudi pa da se malo ispitaju. Kad je to {kola pomogla nekom lo{e vaspitanom u~eniku? Takvih primjera je vrlo malo. Me|utim, mnogo je primjera u~enika koji po~nu sa negativnim pona{anjem upravo za vrijeme osnovne ili srednje {kole. Mo`da bi {kole trebalo da preuzmu neki plan i program svjetskih a kvalitetnih fakulteta, kao {to je, na primjer, IIOM (International Institut of Original Medicine),ili nekih balkanskih fakulteta, tipa fakulteta koji je otvoren u okviru CPS (Centra za prirodnja~ke studije). Nepobitno je da ako Ferid ne vodi ra~una, ute~e mu Me|e|a. Sve je vi{e onih u~enika koji dane provode van {kole umjesto u njoj. I poslije neko ka`e da {kola kod u~enika podi`e svijest o drogama ili nekim nedozvoljenim sredstvima. Koji vic. Mo`da ovakve komentare treba stavljati u humoristi~ne dijelove `ute {tampe. Kada do|ete u srednju {kolu vidite da se ba{ tamo mnogo u~enika propu{ilo ili pliva u alkoholu. Ako je to podizanje svijesti, onda bolje da prekinu da to rade. Zbog nekih isfrustrira-nih profesora ne mo`e da se di{e, a kamoli da se `ivi.

Volio bih da poku{am da shvatim dana{nji svijet, ali to ne me-rem. Kao da meni u `ivotu i{ta zna~i to {to znam Bio-Savarov zakon. Kad budem predsjednik dr`ave, onaj novinar s po~etka teksta pitat }e me znam li Hajner Hajnea, a ja }u mu odgovori-ti: Najne, Najne. Poku{ao sam da zamislim situaciju gdje mogu da upotrijebim ne{to {to sam nau~io u {koli, osim engleskog, i da to primijenim u `ivotu. Nisam uspio. To potvr|uje i ve}ina fakultetski obrazovanih ljudi koji se ne bave ni~im {to je usko vezano za “znanje” koje su stekli kroz obrazovni sistem. Evo jed-ne ilustracije dobrog u~enika (ne ka`em da su svi takvi). Jedan “veliki” mislilac re~e: Ko je vidio fajdu od {kole. Kad do|e{, ni{ta ne zna{, al’ svejedno ti ka`u da }e{ pro}i jer si “tatin sin” i usput ti ~estitaju jer }e{ vjerovatno postati ministar. Predivno. Sve ide po planu. A poslije se {kola pita {ta bi sa ostalim u~enicima, koji su nekad bili dobri. Pokosi ih nepravda - koja vodi u razo~arenje, a ono - u dobru staru ovisnost.

Kome se ne di`e kosa na glavi kad vidi kako neko za te`ak za-datak dobije 2, a neko za zadatak x+6=6. Kol’ko je x? dobije 4. Svaka ~ast, {kolstvo! Samo naprijed!

Ja ne bih dalje nastavljao ovu pri~u, jer o~ito potro{ih sam sebi vrijeme, a i uredniku, dok pro~ita ovakve misli. Nama u Preven-teenu su poznate njegove rije~i: Ovo se ovako ne mo`e objavit. Šalim se. Za sve potrebne informacije trebate se javiti na Nokiu 3310. Ako imate `elju da vam se objavi tekst u novinama, onda aplicirajte za posao u Dnevnom avazu, a ne meni tro{it vrijeme.

Mile Mo~evi} Elektrotehni~ka {kola “28 juni”, Isto~no Sarajevo

Page 25: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

25

CaFF

EE

DASAK ORIJENTAPu{a~ima predstavljaju novi izazov, nepu{a~ima mo`da jo{ i ve}i... a njihovi najpoznatiji fanovi su Honoré de Balzac i Gusjenica iz Alise u zemlji ~uda.

Ne trebate tri puta poga|ati, radi se o - kod nas sve aktual-nijim - nargilama, ~ije je kori{tenje navedeni pisac uvrstio u svoja knji`evna djela, a scenu iz crti}a/filma sa Gusjenicom, koja na svojoj gljivi pu{i iz ove egzoti~ne naprave, jo{ nisam izbacila iz glave (kao ni, uvjerena sam, mnogi od vas).

Nargila (alias vodena lula, hubble-bubble, hookah, shisha), odnosno pu{enje nargile, ve} stolje}ima predstavlja tradici-ju isto~nja~ke café kulture. Podrijetlom iz Indije, nargile su se pro{irile i na zemlje Bliskog istoka, isto~ne Azije, Egipta, Arabije, Irana... U Turskoj su postale popularne 1700. godine, za vrijeme Otomanskog carstva, kada su nargile smatrane umjetni~kim djelom (pravljene su od srebra, kristala i oboje-nog stakla), kao i dekoracijom u kafi}ima i bogatim ku}ama. Nargile su u Turskoj zavr{ile svoju revoluciju i od tada se nji-hov stil nije mijenjao stotinama godina, a sada su sve vi{e pri-sutne na Zapadu, kao i na Balkanu: kako u nargila-barovima, tako i na tr`i{tu.

Nargile rade na principu prelaska zraka preko uglja, koji se tako grije i prolazi kroz poseban vo}ni duhan (mu’assel, goza ili shisha), koji lagano tinja i ispu{ta mirisni dim. Taj dim se nakon toga pro~i{}ava kroz vodu i tako hladan dolazi do na{ih usta. Mogu}e je na}i ~itavu paletu aroma mirisnog duhana - od jabuke, banane i ~okolade sve do razli~itih trava i kapu- }ina.

Nargile vs. cigarete

Pu{enje nargile i pu{enje cigareta razlikuju se u nekim zani-mljivim stvarima, {to su pokazala i istra`ivanja. Dok pu{a~i ci-gareta svoje konzumiranje smatraju neduhovnom, tiranskom osobnom navikom koju osje}aju {tetnom za sebe i druge, pu{a~i nargile konzumaciju do`ivljavaju kao dru{tveno, estet-sko iskustvo, kulturni ritual, gdje se javlja osje}aj zajedni{tva, pri ~emu to ne smatraju {tetnim po zdravlje. Tako|er, dok se “obi~ni” pu{a~i osje}aju `igosanima, ljubitelji nargile uglav-nom osje}aju da je pu{enje nargile dru{tveno prihvatljivo.

Razlike postoje i u dobi prvog konzumiranja. Pu{a~i cigareta po~inju pu{iti ve} u ranoj tinejd`erskoj dobi, dok pu{a~i nargi-le ve}inom zapo~inju u dvadesetim godinama.

Pored toga, pu{a~i cigareta naj~e{}e pu{e iste kako bi uma-njili stres, dok pu{a~i nargila koriste nargile za dokoli~arenje, zabavu i bijeg.

Ipak, mnogi pu{a~i nargila priznaju da se osje}aju ovisni-ma na isti na~in kao i pu{a~i cigareta. Tako|er, ima dosta slu~ajeva da su pu{a~i cigareta poku{avali prekinuti svoju ovisnost prelaskom na nargile. Me|utim, kako nargile ne predstavljaju odgovaraju}u zamjenu, ponovno su “pokleknuli” pred starom navikom.

“dekodirane” nargile

Ve}ina istra`ivanja pokazuje kako ljudi (pa ~ak i neki medicin-ski stru~njaci) pu{enje nargile generalno ne smatraju {tetnim po zdravlje.

Ali da nargile i nisu ba{ tako bezazlene, pokazuju istra`ivanja koja su otkrila kako dnevno i/li ~esto pu{enje nargile djeluje na {irenje disajnih mjehuri}a, umanjuje gipkost plu}a, ote`ava disanje, kod trudnica pove}ava rizik ro|enja djeteta sa malom tjelesnom te`inom te mo`e izazvati alergiju na grudnom ko{u, kao i kroni~nu upalu bronhija. U ekstremnom slu~aju, mogu- }a je zaraza tuberkulozom preko crijeva (ukoliko se nargila ne ~isti poslije kori{tenja).

Tehni~ki, nargila je {tetna, iako neznatno i manje nego ciga-rete - voda oduzima prosje~no 90% {tetnih tvari. Naravno, si-tuacija je razli~ita ovisno o materijalu koji se pu{i, jer poznato je da se nargile koriste za pu{enje marihuane i sli~nog, o ~ijim efektima nije potrebno dalje govoriti...

A kad si postao ovisan o nargili? Paaaaa... vjerojatno onda kada ti po~ne nedostajati...

P.S. To {to je ovaj ~lanak u rubrici Caffé ne zna~i da ga tre-bate ~itati u nargila-baru. Ili, u najgorem slu~aju, uop}e ga ne ~itati u nargila-baru.

dipl. `urnalistica Irena Fi{i}, Travnik

Page 26: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

26Ca

FFEE

Ide bakica ulicom i vidi neke momke kako se

drogiraju. Pita ih:

- Šta to radite, djeco?

- Bodemo se u venu, bakice!

- Dobro, samo nemojte sjediti na betonu, da se ne

prehladite!

NARKO viceviPitali narkomana da li se drogira, a on odgovara:

- Zavisi kako se uzme, u jednu ruku DA, a u drugu NE!

Koja je ra~unarska igrica narkomanima najdra`a?

Need for SPEED!

Sreli se CD-player i gramofonska plo~a. Upita CD plo~u:

- Stara, jesi li jo{ na igli?

Narkoman vozi automobil, kad, zaustavi ga sa-obra}ajac zbog prebrze vo`nje:

- Gospodine, prebrzo ste vozili, iza|ite da duvate!

- Nemoj zezati da ima{?!

Murija:

- Otvori, policija!

Narkoman:

- Šta ho}ete?

Murija:

- Da popri~amo!

Narkoman:

- Koliko vas ima?

Murija:

- Dvojica!

Narkoman:

- Pa popri~ajte!Izvor: www.vicevi.net

Dajana Mi{kovi}

Page 27: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike

27

CaFF

EE

Ako do sada niste shvatili, napominjemo vas da ~itate jubilar-ni 10. broj Preventeena. Obi~aj je da se takve stvari ~estita-ju, pa }emo ovako – VI NAMA ^ESTITKU, MI VAMA NAGRA-DU. Ako za Uredništvo Preventeena vaša SMS ~estitka bude dovoljno otka~ena i poslana do 10. juna/lipnja 2009. na broj 061/ 55 60 53, nagrada vam je osigurana. Trebamo li napo-minjati da naknadno pristigle poruke ne}emo uzimati u obzir.

NagradE Su:

1. Ruksak

2. USB stik

3. The Secret: TAJNA, knjiga Rhondae Byrne

dobitnice iz prošlog broja su:

1. Anesa Muhamedagi} iz Visokog dobila je neseser za pri-rodnu ljepotu

2. Anita Pušelja iz Busova~e dobila je paket s rajskim vo}em

3. Marina ^eko iz Viteza dobila je knjigu Dnevnik jedne šopingholi~arke.

Ne treba ~ovjek biti Albert Einstein da bi shvatio da }emo u ovoj

novoj rubrici Preventeena objavljivati va{a pisma. To mogu biti

samo pohvale i pohvale . Šalimo se, naravno. Kritike su tako|er

dobrodo{le - vjerujte nam, na{ ego to mo`e podnijeti. A o sugesti-

jama i savjetima da i ne govorimo. Ako mislite da nam imate ne{to

re}i, uradite to preko e-maila: [email protected]. Na ovoj

stranici primijetit }ete i kratko uputstvo kako postati dio Preventee-

novog tima.

1. Po{tovani/po{tovane,

Dobili smo Va{ primjerak magazina PREVENTEEN. Smatramo da

je veoma koristan i da ima odli~ne teme koje se odnose na rav-

nopravnost polova, gender pojmove, probleme djevojaka i mladi}a,

seksualno i reproduktivno zdravlje itd. Ovaj materijal nam je veo-

ma koristan i voljeli bismo kada bi i u budu}nosti imali priliku da

dobijamo Va{ magazin. Tako|er, stojimo Vam na raspolaganju za

sve informacije, kao i za savjetodavnu i stru~nu podr{ku. Unaprijed

zahvaljujemo.

Srda~an pozdrav, mr. Dijana Tep{i}

Portparolka Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost

polova Vlade RS.

2. Po{tovani,

Na{e udru`enje daje punu podr{ku magazinu PREVENTEEN, koji

pi{e o problemima s kojima se susre}u mladi u BiH. Ovakav ~asopis

je potreban mladima, kako bi se na vrijeme upoznali sa dana{njim

porocima i njihovim posljedicama. U Obrazovno-razonodnom centru

za mlade „SPAJALICA” PREVENTEEN redovno ~itaju uposleni/e,

volonteri/ke i drugi korisnici/ce centra. S nestrpljenjem o~ekujemo

jubilarni 10. broj magazina. Odli~ni ste i nastavite s radom.

osoblje i volonteri/ke SPAJALICE

3. Po{tovani,

Ja sam Nihada Muratovi}, biblikotekar ^etvrte gimnazije na Ilid`i.

Redovno dobivamo Va{ ~asopis i redovno ga dijelimo u~enicima,

ali i profesorima-razrednicima, jer neke teme odgovaraju ~asovima

odjeljenske zajednice (npr.: alkohol, mladi, {kola). Posebne pohvale

za ~lanak o IZRADI MATURSKOG RADA: kao diplomirani bibliotekar

sa 16 godina sta`a, autoru osobne ~estitke za jasnost i konkretnost.

U~enici ~asopis dijele u {kolskoj biblioteci, po razredima ili sekcija-

ma. Uvijek se tra`i broj vi{e.

Pisma citatelja i citateljica NAGRADNA

IGRA

PoSTaNi dio PrEvENTEENovog TiMa

Želi{ upoznati svoje vr{njake iz cijele BiH? Biti dio veselog tima? Želi{ u~iti na zabavan na~in i na koncu `eli{ da tvoje mi{ljenje pro~ita mini-malno 8.000 osoba? Onda postani dio Preventeenovog tima. Sve {to treba{ uraditi jeste da posjeti{ www.narkone.org, prona|e{ link Pre-venteen i ispuni{ Oglas za nove dopisnike. U julu/srpnju o~ekuje te pla- }ena edukacija iz oblasti prevencije ovisnosti i iz novinarstva. Uh, blago tebi ako se prijavi{.

Page 28: Rijec urednika - prevencija.ba 10.pdf · Rijec urednika PoPlava droga u BiH Ima li potro{enije pri~e od ispovijesti jednog narkomana? Ve} znamo da 95% tih pri~a izgleda otprilike