RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA · 2008. 12. 17. · RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA JO[ O KANALU DUNAV SAVA Na...

110

Transcript of RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA · 2008. 12. 17. · RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA JO[ O KANALU DUNAV SAVA Na...

  • RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA

    JO[ O KANALU DUNAV SAVA

    Na ponovno pisanje o kanalu Dunav-Sava (DS) potaknulo nas je predavanje dr. sc. OlegaA n t o n i } a , dipl. ing. {umarstva o {umarskim istra`ivanjima u utjecanom podru~ju kanala, kojaje obavio OIKON d.o.o. institut za primjenjenu ekologiju. Predavanje je obavljeno u organizacijispomenutoga OIKONA, zatim Hrvatskoga dru{tva za odvodnju i navodnjavanje Zagreb i Vodo-privredno-projektnoga biroa. Predavanje je odr`ano 20 travnja 2005. godine, a iz Hrvatskoga{umarskog dru{tva nazo~ili su dr. sc. Igor A n i } i dr. sc. Ivica Ti k v i } , koji su ujedno zastupali[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.

    O kanalu DS pisalo se u na{em ~asopisu u vi{e navrata. To su napisi: “O utjecaju kanalaDunav-Sava na {umske ekosustave, P r p i } , S e l e t k o v i } , T i k v i } , [um. list 11–12/1997.(skra}ena studija o utjecaju na okli{), Rije~ glavnog urednika: “Jesu li {umarski stavovi prilikominvesticijskoga zahva}anja u prostoru nizinskih {uma u slu~aju kanala Dunav-Sava i hidroelek-trane Novo Virje konzervativni?” i Okrugli stol u organizaciji Hrvatskoga {umarskoga dru{tvaOgranak Vinkovci pod naslovom: “Mogu} utjecaj vi{enamjenskoga kanala Dunav-Sava na {um-ske ekosustave”, oba napisa u [um. list 1–2/1999. te pregledni ~lanak: “Utopijski plan koji gutasredstva i krajobraz u Hrvatskoj”, S c h n e i d e r -J a c o b y, [um. list 1–2/2002. Na skupu “Retro-spektiva i perspektiva gospodarenja {umama hrasta lu`njaka u Hrvatskoj”, odr`anoga u Vinkov-cima u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za znanstveni rad u Vin-kovcima, knjiga XV. 2003. i to u izlaganju pod naslovom: “Hidrolo{ki sustav Spa~ve u odnosu nauspijevanje hrasta lu`njaka”, P r p i } i “Spa~va – iznimno vrijedno stani{te `ivotinjskoga svije-ta”, G r u b e { i } , Tu c a k o v i } . U svim spomenutim napisima izra`ena je bojazan o budu-}em negativnom utjecaju kanala DS na nizinske {ume.

    Najva`niji utjecaj na {ume koji }e imati planirani mastodont vrijedan oko 800 milijuna EUR-ana utjecanom podru~ju, odnosi se na vodu kao ekolo{ki ~imbenik opstanka nizinskih {uma. Prema{umarskim spoznajama posljedice utjecaja kanala DS bilo bi previ{e ili premalo vode u pojedinimdijelovima utjecanih {uma. U podru~ju gornjega Bosuta ve}i dio {umskih ekosustava bio bi stalnopod vodom, dok bi Spa~va zbog presjecanja dotoka podzemnih voda trasom kanala do{la u jo{te`e stanje u smislu opskrbe vodom, nego li za neprekinutoga su{noga razdoblja koje je prakti~kitrajalo od 1983–1993. godine. Spomenuto se odrazilo na znatno su{enje hrasta lu`njaka.

    Studija o utjecaju na okoli{ kanala DS iz 1987. godine, upozorila je na potrebu kompleksnihekosustavnih istra`ivanja uz pridr`avanje na~ela uzgajanja, za{tite i biometrike tijekom planira-nja pokusa. Zbog goleme ekolo{ke, bioraznolikosne, genetske, prirodoza{titarske i gospodarskevrijednosti Spa~ve, najve}e cjelovite europske {ume hrasta lu`njaka (K l e p a c , 2000) tu nemamjesta ishitrenim odlukama. O sudbini nizinskih {uma Spa~vanskoga bazena u odnosu na kanalDS, potrebno je jo{ dugo i temeljito raspravljati. Predla`e se da OIKON na stru~noj tribini uHrvatskome {umarskom dru{tvu iznese svoju Studiju o utjecaju kanala DS na {ume, kako bi se tajproblem raspravio u {irem {umarskom krugu.

    Prof. dr. sc. Branimir Prpi}

    Naslovna stranica – Front page:[umarica (Anemone nemorosa) navje{}uje prolje}eWood anemone (Anemone nemorosa) anounces spring in the forest(Foto: B. Hra{ovec)

    Naklada 1700 primjeraka

  • 3

    UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIAB

    [ U M A R S K I L I S TZnanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva

    Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croate

    Ure|iva~ki savjet:

    1. Robert Abramovi}, dipl. ing.2. Mr. sc. Vladimir Bogati3. Davor Butorac, dipl. ing.4. Mr. sc. Josip Dundovi}5. Ivan \uki}, dipl. ing.6. Ivan Duvnjak, dipl. ing.7. Dr. sc. Joso Gra~an8. Prof. dr. sc. Ivica Grbac9. Ilija Gregorovi}, dipl. ing.

    10. Dubravko Hodak, dipl. ing.11. Dra`en Husak, dipl. ing.12. Mr. sc. Krunoslav Indir13. Zvonko Kranjc, dipl. ing.14. Herbert Krauthacker, dipl. ing.15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Mati},

    predsjednik17. Boris Miler, dipl. ing.

    18. Mr. sc. Ivan Pentek19. Prof. dr. sc. Branimir Prpi}20. Zvonko Ro`i}, dipl. ing.21. Dalibor Tomljanovi}, dipl. ing.22. Dr. sc. Vlado Topi}23. Berislav Vinaj, dipl. ing.24. Oliver Vlaini}, dipl. ing.25. Prof. dr. sc. Joso Vukeli}

    Ure|iva~ki odbor po znanstveno-stru~nim podru~jima:

    1.[umski ekosustavi 4.Za{tita {umaProf. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~jaUrednici znanstvenih grana: Urednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologijabiologija {uma Izv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologijaProf. dr. sc. Branimir Prpi}, fiziologija i prehrana Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski po`ari{umskog drve}a 5.Izmjera {uma i {umarska biometrikaDr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje Izv. prof. dr. sc. Nikola Luki}, urednik podru~ja{umskog drve}a Urednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologija Doc. dr. sc. Vladimir Ku{an, geodezijaDoc. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo 6.Ure|ivanje {uma

    2.Uzgajanje {uma i hortikultura Doc. dr. sc. Juro ^avlovi}, urednik podru~jaAkademik Slavko Mati}, urednik podru~ja Urednici znanstvenih grana:Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija rada i Dr. sc. Stevo Orli}, {umsko sjemenarstvo i rasadni~arstvo {umarska ekonomikaDr. sc. Vlado Topi}, kr{ke {ume Branko Me{tri}, dipl. ing. {um., informatika u Doc. dr. sc. @eljko [panjol, za{ti}eni objekti prirode {umarstvu

    3.Iskori{}ivanje {uma 7.[umarska politikaProf. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik podru~ja Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um., povijest {umarstva,Urednici znanstvenih grana: bibliografija, stale{ke vijestiDoc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice Prof. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika,Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija {umarstva op}ekorisne funkcije {umaDoc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu i pilanskaprerada drva

    ^lanovi Ure|iva~kog odbora iz inozemstva

    Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~kaProf. dr. sc. Emil Klimo, ^e{kaDoc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija

    Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Milan Saniga, Slova~kaDr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~kaProf. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija

    Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpi}Tehni~ki urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um.Lektor – Dijana Sekuli}-Bla`ina

    Znanstveni ~lanci podlije`u me|unarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj,Slova~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljamazavisno o odluci uredni{tva.

    ^asopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »[umarski list« smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

  • PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) TRINAJSTI] 1972

    CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE Ass. Erico-Fagetum (HT. 1962) TRINAJSTI] 1972

    Ivo TRINAJSTI]*, Zdravko CEROVE^KI**

    SA@ETAK: U radu se iznose novi podaci o fitocenolo{ko-sintaksonomskimzna~ajkama bukove {ume s risjem – as. Erico-Fagetum iz dijelova Gorskogakotara i li~ke Plje{evice u Hrvatskoj. Za navedenu je {umsku zajednicu zna-~ajno da se razvija na vi{e-manje strmim padinama toplih ekspozicija naplitkoj rendzini povrh dolomitne litolo{ke podloge, pa je ponajprije edafskiuvjetovana.

    U floristi~kom sastavu, osim tipi~nih fagetalnih elemenata, pridolazi i niztermofilnih vrsta zna~ajnih za borove {ume reda Erico-Pinetalia (npr. Ericacarnea, Amelanchier ovalis, Helleborus niger, Epipactis atrorubens), kao i za{ume reda Quercetalia pubescentis (npr. Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus,Acer obtusatum, Sorbus aria, Sesleria autumnalis i dr.).

    U sindinamskom smislu as. Erico-Fagetum regresijskim je procesima po-vezana asocijacijom Erico-Ostryetum, s jedne strane, i as. Ostryo-Fagetum uprogresijskom procesu s druge.

    Zbog razmjerno nepovoljnih uvjeta za razvoj mezofilnijih oblika bukovih{uma, as. Erico-Fagetum se i kroz du`e vrijeme zadr`ava kao trajni stadij iobi~no zauzima malene povr{ine, a u {umsko-gospodarskom smislu pripadaza{titnim {umama.

    K l j u ~ n e r i j e ~ i : Erico-Fagetum, sintaksonomska analiza, bukove {ume,Hrvatska

    IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 188 (001)

    [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    135

    UVOD – IntroductionU sklopu termofilnih bukovih {uma na dolomitima

    isto~noalpsko-zapadnodinarskog prostora, {ume buk-ve s risjem as. Erico-Fagetum dosada su razmjernoslabo istra`ene. Tu {umsku zajednicu, kao {to je poz-nato, prvi prou~ava I. H o r v a t (1962) na podru~juGorskoga kotara i navodi da je rasprostranjena u opse-gu pojasa bukovo-jelovih {uma, kao i pretplaninskihbukovih {uma, gdje nastava dolomitnu litolo{ku pod-logu. H o r v a t , me|utim, osim kratkoga opisa i nabra-janja najva`nijih vrsta za koje je smatrao da bi bilezna~ajne za tu asocijaciju ne donosi nikakve kvantita-

    tivne pokazatelje, niti u analiti~kom, niti u sintetskomobliku, pa je njegov opis ostao nedostatan (invalidan).Isto tako H o r v a t (1962) as. Erico-Fagetum uvr{tavau svezu Pinion mugi (“mughi”), red Vaccinio-Picetaliai razred Vaccinio-Piceetea.

    Ne{to kasnije, tijekom vegetacijskog kartiranja uGorskom kotaru, Tr i n a j s t i } (1972), kao {to je poz-nato {umsku zajednicu bukve s risjem (Erico-Fagetum)podvrgava kriti~koj sintaksonomskoj reviziji i utvr|ujeda as. Erico-Fagetum treba uvrstiti u svezu Fagionillyricum, red Fagetalia i razred Querco-Fagetea. Za-nimljivo je naglasiti da nedugo zatim H o r v a t i dr.(1974) u sklopu prikaza vegetacije jugoisto~ne Europe,as. Erico-Fagetum uop}e ne spominju, a ne spominje jeniti Wi l l n e r (2002) kod prikaza “sintaksonomske re-vizije ju`no-srednjoeuropskih bukovih {uma”.

    * Prof. dr. sc. Ivo Trinajsti}, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb,Hrvatska (Croatia)

    ** Zdravko Cerove~ki, dipl. ing. {um., Radni~ki dol 6, HR-10000Zagreb, Hrvatska (Croatia)

  • Me|utim, mo`emo samo usputno spomenuti daWi l l n e r (2002) u okviru reda Fagetalia ne razlikujekompleks srednjoeuropskih zajednica sveze Asperulo-Fagion od dinarsko-ilirskog kompleksa zajednica sve-ze Aremonio-Fagion (= “Fagion illyricum”), {to je,prema na{em mi{ljenju (usp. Tr i n a j s t i } 2004) tipi~-no srednjoeuropsko gledi{te.

    Naime, skup ilirskih bukovih {uma obuhva}enihH o r v a t o v o m svezom “Fagion illyricum” koji je no-menklaturno rije{io B o r h i d i (u T ö r ö k i dr. 1989)ozna~iv{i ga imenom Aremonio-Fagion, floristi~ki sedobro odvaja od srednjoeuropske sveze Asperulo-Fa-gion nizom onih posebnih vrsta koje su ograni~ene natzv. “ilirski prostor” u fitogeografskom smislu, a kojesmo svojevremeno (Tr i n a j s t i } 1992, 1997) ozna~ilikao “ilirikoidne”. To je prostor koji se u geografskomsmislu prote`e od jugoisto~nog alpskog ruba na sjeve-

    rozapadu, pa do Crnog Drima na jugoistoku te orograf-ski skoro u potpunosti obuhva}a Dinaride. To {to nekeod ilirikoidnih vrsta izlaze iz okvira toga prostora (npr.Hacquetia epipactis, Lamium orvala, Dentaria trifoliai dr.) ne umanjuje njihovo sintaksonomsko i fitogeo-grafsko zna~enje. U okvirima zajednica koje su obu-hva}ene svezom Asperulo-Fagion i koje su zna~ajneponajprije za prostor srednje Europe, takve, ilirikoidnevrste prakti~ki u potpunosti nedostaju ili su rasprostra-njene sporadi~no.

    As. Erico-Fagetum, koja se sa srodnim asocijacija-ma termofilnih bukovih {uma (Ostryo-Fagetum, Sesle-rio autumnalis-Fagetum, Aceri obtusati-Fagetum, La-serpitio-Fagetum) ujedinjuje u podsvezu Ostryo-Fage-nion dobro se uklapa u okvire navedene podsveze, pazaslu`uje na{u pozornost i s teoretskog i sa {umsko-gospodarskog gledi{ta.

    I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    136

    FITOCENOLO[KE ZNA^AJKE As. Erico-FagetumPhytosociological characteristics of the Ass. Erico-Fagetum

    [ume bukve s risjem nastavaju u ve}em dijelu pris-ojne strmije padine na dolomitnim rendzinama, gdjeim je zbog nepovoljnih `ivotnih uvjeta (orografski,litolo{ki) progresivan razvoj veoma usporen, pa seuglavnom odr`avaju kao trajni stadij. Nalazimo ih od600 do 940 m nadmorske visine, na nagibima od 0° do46°, dok prosje~an nagib u na{em primjeru iznosi 31°.[ume as. Erico-Fagetum imaju u znatnoj mjeri prori-je|en sklop, {to pogoduje razvoju risja (Erica carnea)koje tim sastojinama daje znakovit izgled, pa ih ponjemu vrlo lako prepoznajemo. Za razliku od niskogra{}a, koje na pojedinim dijelovima gusto}om obrastatvori tepihe kao Erica carnea ili Sesleria autumnalis,sloj grmlja je op}enito uzev{i slabije razvijen.

    [ume as. Erico-Fagetum razvile su se u povoljnijimekolo{kim uvjetima iz {uma risja i crnoga graba (As.Erico-Ostryetum Ht. 1956) te {uma trokutne `utilovke

    i bora (As. Genisto januensis-Pinetum Toma`i~ 1940).Na nekim mjestima {ume bukve i risja dolaze u kontakts primorskom {umom bukve as. Seslerio autumnalis-Fagetum (Ht. 1950) M. Wraber ex Borhidi 1963. Tapodru~ja ozna~ili smo posebnom subasocijacijom ace-retosum obtusati subass. nova, koja se izdvaja od tipi~-ne subasocijacije nazo~no{}u javora gluha~a (Acerobtusatum) i jesenske {a{ike (Sesleria autumnalis).

    U povoljnijim ekolo{kim uvjetima postepeno dola-zi do progresivnog razvoja asocijacije Erico-Fagetum,tako imamo primjere kada se postepenim zatvaranjemsklopa drve}a, Erica carnea postepeno povla~i premarubu {ume gdje se zadr`ava izgra|uju}i samo uski po-jas {umskog ruba. Tlo postaje dublje, sastojinska klimavla`nija, pa se sukcesijski niz razvija prema klimatoge-noj bukovoj {umi.

    MATERIJAL I METODE – Material and methodsFloristi~ki sastav as. Erico-Fagetum prikazan je na

    Tablici 1 koja je sastavljena na temelju 7 fitocenolo{-kih snimaka. Snimke 1–3 ve} su jednom objavljene(usp. Tr i n a j s t i } 1972), dok se snimke 4–7 objavlju-ju ovom prigodom po prvi puta. Tako snimke 4 i 5 po-tje~u iz isto~nog dijela Skradskog vrha iznad sela Div-jake, a 6 i 7 potje~u iz li~ke Plje{evice, sjeveroisto~nood sela Jezero, uz cestu za Donji Lapac.

    Kvantitativni odnosi pokrovnosti i socijabilnostiprikazani su pomo}u kombinirane procjene prema flo-risti~koj, fitocenolo{koj {koli Zürich-Montpellier. Po-jedine vrste raspore|ene su prema sinsistematskoj pri-padnosti na svojstvene vrste asocijacije, sveze (pod-sveze), reda i razreda te pratilice, kao i diferencijalnevrste pojedinih subasocijacija.

    ANALIZA FLORISTI^KOG SASTAVA – Anallysis of the floristic composition

    Floristi~ki sastav as. Erico-Fagetum koji je pri-kazan u Tablici 1 sa 7 fitocenolo{kih snimaka, obuhva-}a sveukupno 101 vrstu. U pojedinim snimkama,zabilje`eno je izme|u 22 i 39 vrsta odnosno 21,7 % i

    38,6 % od ukupnog broja, a u prosjeku na jednu snim-ku otpada 34,7 vrsta ili 34,3 % od ukupnog broja za-bilje`enih vrsta.

  • Kao potpuno stalna i dominantna svojstvena vrstaasocijacije isti~e se risje – Erica carnea (= Erica her-bacea) koja mjestimi~no pokriva 80–100 % povr{ine.Skupina termofilnih elemenata karakteristi~nih za pod-svezu Ostryo-Fagenion zastupljena je s 13 vrsta, me|ukojima se u sloju drve}a i grmlja isti~u Fraxinus ornus,Sorbus aria, Ostrya carpinifolia i Acer obtusatum, a usloju niskog ra{}a Helleborus niger, Convallaria ma-jalis, Digitalis grandiflora i Laserpitium krapfii, doksu ostale vrste rje|e.

    Mezofilni, fagetalni elementi svojstveni za svezuAremonio-Fagion, red Fagetalia i razred Querco-Fa-getea mnogobrojni su, zastupljeni s 30 vrsta, ali jesamo njihov manji broj zastupljen sa stupnjem stalnos-ti ve}im od 50 %. To su vrste Fagus sylvatica, Cycla-men purpurascens, Hepatica nobilis, Euphorbia amyg-

    daloides, Mercurialis perennis, Rosa arvensis, Brachy-podium sylvaticum i Daphne mezereum, dok su ostalevrste zastupljene ni`im stupnjem stalnosti. Skupinapratilica obuhva}a 20 vrsta, a me|u njima su samo Pte-ridium aquilinum i Solidago virgaurea zastupljene upreko 50 % snimaka.

    U floristi~kom sastavu sastojina as. Erico-Fagetumiz li~ke Plje{evice pozornost zaslu`uju vrste Acer obtu-satum i Sesleria autumnalis, koje su ozna~ene kao di-ferencijalne vrste subasocijacije aceretosum obtusati.One na neki na~in floristi~ki povezuju as. Erico-Fage-tum s asocijacijama Aceri obtusati-Fagetum s jedne iSeslerio autumnalis-Fagetum s druge strane, pa }e sezasigurno tijekom daljih istra`ivanja u tom smjeru na-vedenu povezanost mo}i dokumentirati i s podacimaterenskih istra`ivanja.

    I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    137

    RASPRAVA – Discusion

    Kompleks bukovih {uma ilirske fitogeografske pro-vincije obuhva}en posebnom ilirskom svezom Aremo-nio-Fagion mo`e se diferencirati na dvije skupine za-jednica – mezofilne, kao {to su brdske, gorske i pret-planinske bukove {ume, koje su sve od reda klimato-gene te termofilne bukove {ume koje su dijelom kli-matogene, a dijelom edafogene.

    Budu}i da je ovdje predmet analize as. Erico-Fage-tum koja pripada skupu termofilnih, edafogenih buko-vih {uma, za njen razvoj odlu~uju}u ulogu ima dolo-mitna litolo{ka podloga. Sli~no je i sa srodnom {u-mom, as. Ostryo-Fagetum, koja se, tako|er razvija nadolomitnoj litolo{koj podlozi. Razlike izme|u tih dvijutermofilnih bukovih {uma sastoje se u tome, {to u flo-risti~koj gra|i as. Erico-Fagetum pridolaze vrste boro-vih {uma reda Erico-Pinetalia, dok u floristi~koj gra|ias. Ostryo-Fagetum pridolaze elementi reda Querceta-lia pubescentis. Me|utim, kako su u fitocenolo{koj li-teraturi (usp. H o r v a t 1959, S e i b e r t 1985, Wa l l -n ö f e r 1993) floristi~ki shva}eni redovi Erico-Pineta-lia (razred Erico-Pinetea) i red Quercetalia pubescen-tis (razred Querco-Fagetea), postoji niz vrsta koje tadva reda me|usobno razdvajaju, ali i niz vrsta koje ihpovezuju. Tako su tipi~ni “pinetalni” elementi (dolo-mitofiti) Erica carnea, Cytisanthus radiatus, Genistajanuensis, Amelanchier ovalis, Leontodon incanus, atipi~ni “kvercetalni” Quercus pubescens, Euonymusverrucosus, Sesleria autumnalis, Convallaria majalis,Iris graminea, Asparagus tenuifolius, Aristolochia lu-tea itd. Dok su u oba kompleksa s ve}im ili manjimudjelom zastupljene vrste Ostrya carpinifolia, Fraxi-nus ornus, Sorbus aria, Acer obtusatum, Carex humi-lis, Buphthalmum salicifolium i dr. Obje su termofilnebukove {ume floristi~ki srodne, ali i ekolo{ki bliske, paih se u okviru sveze Aremonio-Fagion svrstava u pod-svezu Ostryo-Fagenion.

    As. Erico-Fagetum upravo zbog obilne zastuplje-nosti vrste Erica carnea pokazuje i znatnu floristi~kusrodnost s as. Erico-Ostryetum, koja se mo`e razviti ina primarnim i na sekundarnim stani{tima. Erico-Ostryetum na primarnim stani{tima obra{}uje uske po-lice i vrletne dolomitne padine, svagdje tamo, gdje sezbog orografskih prilika (jakih nagiba) ne mo`e razvitidublje tlo, koje uvjetuje razvoj mezofilnijih oblika{umske vegetacije (npr. Querco-Ostryetum carpinifo-liae, Ostryo-Fagetum). Erico-Ostryetum na sekundar-nim stani{tima razvija se kao degradacijski stadij as.Querco-Ostryetum carpinifoliae ili as. Erico-Fagetum,a ta posljednja zajednica u daljem progresivnom, suk-cesijskom slijedu, ako to orografski i edafski uvjeti do-pu{taju, prelazi u as. Ostryo-Fagetum kao potencijalnioblik {umskog vegetacijskog pokrova. Takvi singenet-ski i sindinamski odnosi mogu se dobro pratiti na onimmjestima u Gorskom kotaru, gdje se razvija upravo as.Erico-Fagetum, u kanjonu rijeke Kupe i njene pritokeDobre podno Skrada.

    Kako je iz na{e starije fitocenolo{ke literature poz-nato, as. Erico-Fagetum je prvi uo~io H o r v a t (1962)u Obru~kom masivu, ali o njenoj floristi~koj gra|i nijeobjavio odgovaraju}e kvantitativne podatke. Isto tako,H o r v a t je tu asocijaciju uvrstio u svezu Pinion mugi,red Vaccinio-Piceetalia i razred Vaccinio-Piceetea. Dase isprave nedostaci u opisu, Tr i n a j s t i } (1972) je,kao {to je poznato, sintaksonomski analizirao te na te-melju analize njenoga floristi~kog sastava ustanovio datu asocijaciju treba uvrstiti u okvire sveze Fagion illy-ricum, reda Fagetalia i razreda Querco-Fagetea. Kao{to je, tako|er poznato, B o r h i d i je u skladu sa suvre-menim nomenklaturnim pravilima (B a r k m a n i dr.1986, We b e r i dr. 2000), ime sveze “Fagion illyri-cum” preimenovao u Aremonio-Fagion (usp. B o r h i -d i in T ö r ö k i dr. 1989).

  • Analizirane sastojine as. Erico-Fagetum ne zauzi-maju velike povr{ine. Njihova je funkcija prije svegaza{titna jer sprje~avaju povr{insku eroziju, a nagomila-vanjem humusa i pove}anjem dubine tla, te zatvaranjemsklopa, posebice na padinama manjega nagiba, dolazipostupno do pove}anja vla`nosti mikroklime pa suk-cesija ide u smjeru razvoja as. Ostryo-Fagetum. Budu}ida u kompleksu termofilnih bukovih {uma zapadnih

    Dinarida nisu sa~uvane pra{umske sastojine, radi se tuuglavnom o vi{e-manje antropogeno preobra`enim sas-tojinama termofilnih bukovih {uma. Zbog toga {umskezajednice Erico-Ostryetum, Erico-Fagetum i Ostryo-Fagetum treba danas na nekim mjestima smatrati tipi~-no antropogeno uvjetovanim, edafogenim i u danimuvjetima razmjerno stabilnim trajnim stadijem.

    I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    138

    ZAKLJU^AK – Conclusion

    Ovom prigodom smo na temelju novijih terenskihistra`ivanja detaljnije prikazali floristi~ku gra|u as.Erico-Fagetum, unutar koje je prema javoru gluha~uobilje`ena i jedna nova subasocijacija aceretosum obtu-sati. Tako|er je, na temelju floristi~ke gra|e, podrob-nije prikazana srodnost kao i razlika unutar na{ih naj-srodnijih termofilnih bukovih {uma, koje op}enitouzev{i, nemaju posebnu va`nost s {umsko-gospodar-skog gledi{ta, ali s fitocenolo{kog u razumijevanju bilj-nih sukcesija je neizmjerna, kao i u za{titi od erozije.

    Ovom prigodom izvr{ena i sintaksonomska revizijaonih gledi{ta koja su svojevremeno zastupali H o r v a ti dr. (1974) te u najnovije vrijeme Wi l l n e r (2002).

    [ume as. Erico-Fagetum u sintaksonomskom po-gledu pripadaju podsvezi Ostryo-Fagenion, svezi Are-monio-Fagion, redu Fagetalia sylvaticae te razreduQuerco-Fagetea.

    Tablica 1. – Table 1 Ass. Erico-Fagetum (Ht. 1962) Trinajsti} 1972

    Broj snimke (No. of relevé): 1 2 3* 4 5 6 7 ΣΣNadmorska visina (Altitude): 600 880 800 930 920 940 870Ekspozicija (Exposition): W SE W E E N NENagib (Inklination): 0 30 0-5 20 38 46 35Veli~ina snimke (Size of veget. relevé m2): 200 200 200 600 500 900 900Broj vrsta (No. of species pro relevé): 38 35 35 35 38 22 30

    Svojstvene vrste asocijacije (Ass. char.):C Erica carnea 3.3 5.5 3.4 4.5 2.3 4.5 2.3 7

    Diferncijalne vrste subasocijacije aceretosum obtusati (Diff. subass.):

    A Acer obtusatum . . . . . 2.1 2.1 2B Acer obtusatum . . . . . 2.3 1.3 2C Acer obtusatum . . . . . . +.3 1

    Sesleria autumnalis . . . . . 3.4 4.5 2

    Svojstvene vrste podsveze (Char. suball.)Ostryo-Fagenion:

    A Sorbus aria . + + . + + + 5B Sorbus aria . . . +.3 1.3 +.3 . 3C Sorbus aria . . . +.3 . . + 2A Ostrya carpinifolia . . . . . + . 1B Ostrya carpinifolia . 1.2 + . . . . 2B Fraxinus ornus 1.1 + + . +.3 1.2 1.2 6C Helleborus niger 1.1 2.3 2.3 1.3 1.3 . . 5

    Convallaria majalis . . . 3.5 3.5 +.3 + 4Digitalis grandiflora . + + . +.3 + . 4Laserpitium krapfii . . . 1.3 1.3 1.3 + 4Carex flacca . . . 1.3 2.4 . +.3 3Cirsium erisithales . . . + +.3 . . 2

  • I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    139

    Helleborine atrorubens . . . + . . + 2Laserpitium latifolium . . . . + . . 1

    Diferencijalne vrste podsveze (Diff. suball.) Ostryo-Fagenion (Elementi reda Quercetaliapubescentis-petraeae):

    B Cornus mas 3.3 . . . . . . 1Euonymus verrucosus +.3 . . . . . . 1Amelanchier ovalis . . . . . + . 1Pyrus pyraster . + . . . . . 1Sorbus torminalis + . . . . . . 1

    C Tanacetum corymbosum . . . . . + +.3 2Teucrium chamaedrys . 1.2 . . . . . 1Melittis melissophyllum . . . . . . +.3 1Calamintha vulgaris + . . . . . . 1Epipactis helleborine . + . . . . . 1Iris graminea . . . . . + 1Potentilla micrantha . + . . . . . 1Arabis turrita . . . . + . . 1

    Svojstvene vrste sveze (Char. all.)Aremonio-Fagion:

    C Cyclamen purpurascens + + 1.2 + + 1.3 +.3 7Hepatica nobilis + + . + + 1.3 +.3 6Aposeris foetida . . . +.3 . . +.3 2Omphalodes verna . . 1.2 + . . . 2Knautia drymeia + . . . + . . 2Senecio ovirensis . . . . +.3 . . 1Aremonia agrimonoides . . . . . . + 1

    Svojstvene vrste reda i razreda (Char. ord. and class.)Fagetalia sylvaticae i Querco-Fagetea:

    A Fagus sylvatica 4.4 3.3 4.4 5.5 5.5 4.5 4.5 7B Fagus sylvatica 1.2 + + . . . . 3C Fagus sylvatica +.3 . . + . . + 3A Acer pseudoplatanus . . . . + . . 1B Acer pseudoplatanus + . . . + . . 2

    Crataegus monogyna + . + . . . . 2C Crataegus monogyna + . . . . . . 1B Rosa arvensis 2.2 . + +.3 + +.3 + 6

    Daphne mezereum + . 1.1 + + + + 6Abies alba + + . . . + . 3Lonicera alpigena . . . + . . +.3 2Lonicera xylosteum + . . . . + . 2Ilex aquifolium . . 1.2 . . . . 1Taxus baccata . . 2.1 . . . . 1Rubus hirtus 1.2 . . . . . . 1Cornus sanguinea . + . . . . . 1Ligustrum vulgare + . . . . . . 1Berberis vulgaris . . + . . . . 1Prunus avium + . . . . . . 1Rhamnus catharticus + . . . . . . 1

    C Euphorbia amygdaloides + 1.1 + + + . +.3 6Mercurialis perennis . + 1.1 1.3 1.3 +.3 +.3 6

  • I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    140

    Brachypodium sylvaticum 2.3 1.3 1.2 +.3 1.3 . . 5Primula vulgaris + + . . + . + 4Phyteuma spicatum . + + . . . +.3 3Neottia nidus-avis + + . + . . . 3Campanula trachelium + . 1.1 . + . . 3Calamagrostis arundinacea . 1.3 1.3 . . . . 2Melica uniflora . . . . . 1.3 +.2 2Polygonatum multiflorum 1.1 . . + . . . 2Galium sylvaticum . . . . . +.3 + 2Lilium martagon . . . . + . +.3 2Poa nemoralis . . . +.3 + . . 2Cephalanthera damasonium . . . + + . . 2Cructiata glabra + . + . . . . 2Hedera helix + . + . . . . 2Clematis vitalba . + + . . . . 2Carex digitata . . . + + . . 2Valeriana tripteris . . . + + . . 2Veronica urticifolia . . . + + . . 2Mycelis muralis 1.1 . . . . . . 1Galium schultesii . . . +.3 . . . 1Asarum europaeum . +.2 . . . . . 1Galium odoratum + . . . . . . 1Anemone nemorosa + . . . . . . 1Homogyne sylvestris . . . + . . . ILathyrus vernus . . . . . . + 1Polygonatum odoratum . . + . . . . 1Pulmonaria officinalis + . . . . . . 1Salvia glutinosa . . . . . . + 1Sanicula europaea . . + . . . . I

    Ostale (Others):B Picea abies . + . . . . . 1C Picea abies . . . . + . . 1B Juniperus communis + + + . . . . 3C Pteridium aquilinum 1.2 1.1 +.2 +.3 + . . 5

    Solidago virgaurea + 1.1 1.1 . + . . 4Buphthalmum salicifolium . 1.1 1.1 . + . . 3Peucedanum oreoselinum . + 1.1 . + . . 3Fragaria vesca 2.3 + + . . . . 3Melampyrum vulgatum . . . 1.3 +.3 . . 2Pimpinella saxifraga . 1.1 1.1 . . . . 2Maianthemum bifolium . . +.3 1.3 . . . 2Heracleum sphondylium . . . +.3 + . . 2Gentiana asclepiadea . . . +.3 + . . 2Prenanthes purpurea . . . + . + . 2Thymus montanus . +.2 . . . . . 1Vaccinium myrtyllus . . . 2.4 . . . 1Melamyrum sp. . . 2.3 . . . . 1Galium lucidum . +.3 . . . . . 1Pyrola sp. . + . . . . . 1Thalictrum aquilegiifolium . . . . . . + 1Lathyrus montanus + . . . . . . 1

    *LectosyntypusA / Drve}e (Trees); B / Grmlje (Shrubs): C / Nisko ra{}e (Herbs)

  • B a r k m a n , J. J., J. M o r a v e c , S. R a u s h e r t s , 1986:Code of phytosociological nomenclature 2nd.Ed. Vegetatio 67: 145–195.

    C e r o v e ~ k i , Z., 1996: Termofilne bukove {ume pla-nine Ivan{~ice. [um. list 120 (9–10): 419–424.

    D a k s k o b l e r , I., 1991: Gozd bukve in jesenske vilo-vine – Seslerio autumnalis-Fagetum (Ht. 1950)M. Wraber (1957) 1960 v submediteransko-pred-alpskem obmo~ju Slovenije. Scopolia (Ljublja-na) 24: 1–53.

    F u k a r e k , P., V. S t e f a n o v i } , B. F a b i j a n i } , 1967:Zajednica bukve i javora gluva~a (Aceri obtusa-ti-Fagetum Fabijani}, B., P. Fukarek, V. Stefano-vi} 1963) jugozapadnih padina zapadnih Dinar-skih planina. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensoziol.Arbeitsgem. (Trieste) 7: 81–88.

    H o r v a t , I., 1959: Sistematski odnosi hrastovih i bo-rovih {uma jugoisto~ne Europe. Biol. Glas. 12:1–40. Zagreb.

    H o r v a t , I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvat-ske. Prir. Istra`. Jugosl. Akad. 30, Acta Biol. 2:1–179.

    H o r v a t , I., V. G l a v a ~ , H. E l l e n b e r g , 1974: Ve-getation Südosteuropas, Gustav Ficsher Verlag.Stuttgart.

    M a r i n ~ e k , L., L. M u c i n a , L. P o l d i n i , M. Z u -p a n ~ i ~ , I. D a k s k o b l e r , M. A c c e t o , 1993:Nomeklatorische Revision der Illyrischen Bu-chenwälder (Verband Aremonio-Fagion). Stud.Geobot. 12: 121–135.

    S e i b e r t , P., 1985: Klasse: Erico-Pinetea. U E. O b e r -d o r f e r 1992, Süddeutsche Pflanzengesell-schaften 4: Wälder und Gebüsche: 42–52. Gus-tav Fischer Verlag. Jena-Stuttgart-New York.

    T ö r ö k , K., J. P o d a n i , A. B o r h i d i , 1989: Numeri-cal revision of the Fagion illyricum alliance. Ve-getatio 81: 169–180.

    To m a ` i ~ , G., 1940: Asociacije borovih gozdov v Slo-veniji. I. Bazifilni borovi gozdovi. RazpraveMat. Prir. Razr. AZU I: 77–120. Ljubljana.

    Tr i n a j s t i } , I., 1972: Fitocenolo{ka istra`ivanja {umaGorskog Kotara. Acta Bot. Croat. 31: 173–180.

    Tr i n a j s t i } , I., 1992: Contribution to the phytogeo-graphical classfication of the Illyrian floral ele-ment. Acta. Bot. Croat. 51: 135–142.

    Tr i n a j s t i } , I., 1997: Phytogeographical analysis ofthe illyricoid floral element. Acta Biol. Sloveni-ca 41 (2–3): 77–85.

    Tr i n a j s t i } , I., 2004: Fitocenolo{ko-sintaksonomskaanaliza asocijacije Hacquetio-Fagetum Ko{ir(1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetacijiHrvatske. [um. list 128 (1–2): 3–11.

    Wa l l n ö f e r , S., 1993: Erico-Pinetea. U: L. M u c i -n a , G. G r a b n e r r , S. Wa l l n ö f e r : Die Pflan-zengesellschaften Österreichs 3: 244–282. Gus-tav Fischer Verlag. Jena-Stuttgart-New York.

    We b e r , H. E., J. M o r a v e c , J. P. T h e u r i l l a t , 2000:International Code of Phytosociological No-menclature 3th Ed. J. Veg. Sci. 11: 739–768.

    Wi l l n e r , W., 2002: Syntaxonomische Revision dersüdmitteleuropäischen Buchenwälder. Phytoco-enologia 32: 338–436. Gebrüder Borntraeger,Berlin-Stuttgart.

    Wr a b e r , M., 1966: Über eine thermophile Buchen-wald-Gesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slove-nien. Angew. Pflanzensoziol. Wien 18/19:279–288.

    I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    141

    LITERATURA – References

    SUMMARY: In the work new data on the phytosociological and syntaxo-nomical characteristics of the ass. Erico-Fagetum (Ht. 1962) Trinajsti}(1972) from some parts of Gorski Kotar and Li~ka Plje{evica in Croatia aregiven. The ass. Erico-Fagetum can be considered as a moderately ther-mophilous, edaphically conditioned beech forest growing on the dolomite onsomewhat higher inclinations of steep slopes exposed to sun from 600 to 940m above sea level. In addition to continuous anthropic impacts, the lithologicand orographic conditions are main factors preventing a progressive devel-opment of forest vegetation and, therefore, the ass. Erico-Fagetum generallyis found as the permanent stage.

    The ass. Erico-Fagetum floristic composition, shown in Table 1, besidesthe typical fagetal elements contains also many thermophilous species signif-icant for pine forests of the order Erico-Pinetalia (e.g. Erica carnea, Ame-lanchier ovalis, Helleborus niger, Epipactis atrorubens), as well as the species

  • I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142

    142

    characteristic for the order Quercetalia pubescentis (e.g. Ostrya carpinifolia,Fraxinus ornus, Acer obtusatum, Sorbus aria, Sesleria autumnalis, etc.).Worth of noting in the association floristic composition are the species Acerobtusatum and Sesleria autumnalis, which in addition to characterizing thesubass. aceretosum obtusati subass. nova., connect syndinamically the ass.Erico-Fagetum with the associations Aceri obtusati-Fagetum on one side andSeslerio autumnalis-Fagetum on the other side. A further research in thatdirection will be able to document with the field data. The abundant presenceof the species Erica carnea suggests a considerable floristic relationship ofthe ass. Erico-Fagetum with the ass. Erico-Ostryetum and ass. Genisto janu-ensis-Pinetum, their connection in addition to such floristic relationshipbeing manifested also by progressive and regressive successions.

    On this occasion, syntaxonomical revision of the views supported earlierby H o r v a t et al. (1974) and recently by Wi l l n e r (2002) has been made. Infact, after the insufficient description and wrong synsystematical classifica-tion of the ass. Erico-Fagetum by H o r v a t (1962), Tr i n a j s t i } (1972), atthe end of a critical synsystematical analysis, subordinated these forests tothe group of the Illyrian beech forests of the alliance Fagion illyricum(= Aremonio-Fagion). Although this association is not mentioned by H o r -v a t et. al. (1974) in the presentation of the vegetation of SoutheasternEurope, from the floristic composition presented in the syntetic Table no. 102,columm 12, it can be concluded that the ass. Erico-Fagetum is subordinatedto the association Erico-Ostryetum, and Wi l l n e r (2002) in his presetationof “the syntaxonomical revision of the South and Central European beechforests” subordinates ass. Erico-Fagetum to the association Ostryo-Fagetum,while the Dinaric-Illyrian complex of beech forests of the alliance Aremonio-Fagion (= Fagion illyricum) is subordinated by him to, Central Europeancomplex of beech forests of the alliance Asperulo-Fagion, that in our opinion(cf. Tr i n a j s t i } 2004) is a typical Central European view.

    Syntaxonomically, the ass. Erico-Fagetum, as well as all known ther-mophilous beech forests of Croatia, is subordinated to the suballianceOstryo-Fagenion, the alliance Aremonio-Fagion, the order Fagetalia sylvati-cae and the class Querco-Fagetea.

  • UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE

    SALINISATION INFLUENCE ON VEGETATION AND FORESTSOILS OF ISLAND KOR^ULA

    Boris VRBEK1

    SA@ETAK: Pra}enjem je obuhva}eno {umsko tlo na dvije plohe u zajedni-ci alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis/Lasiel 1971) naotoku Kor~uli. Od talo`nih tvari analizirani su: Cl-, SO4

    2-S, NH4+-N, NO3-N,

    Na+, K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje se obavljalo pomo}u lijevaka povr{ineotvora od 314 cm2, a koli~ina padalina mjerila se plasti~nim ki{omjerom po-vr{ine otvora 60 cm2. Ki{omjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom raspo-redu po 6–9 komada svaki na plohi veli~ine 30 X 30 m. Na kontrolnom mjestubez utjecaja vegetacije postavljena su po tri lijevka i ki{omjera. Za sakuplja-nje procjedne teku}ine postavio se plasti~ni proto~ni lizimetar u tlo na dubiniod 10 cm (ispod povr{inskog horizonta). Lizimetar je sakupljao perkolat u tlu.Uzorkovanje se obavljalo nekoliko puta od lipnja do studenoga tijekom jednegodine. Prosje~ne koli~ine tvari na|enih u ki{omjerima pod zastorom kro{a-nja i u lizimetrijskim vodama redovito su imale ve}e vrijednosti talo`nih tvariu mg/dm3 ili kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije. Naobje plohe na otoku Kor~uli prisutna je posolica utjecajem jakih vjetrova kojipu{u s mora, te su na|ene mnogo ve}e vrijednosti za klor i natrij u uzorcimaispod kro{anja drve}a te kod otopine tla iz lizimetrijskih uzoraka. Pove}anjekalcija i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na pove}ani transporttih tvari kroz tlo te neprekidna alkalizacija tala. [uma je ovdje odigrala ulogufiltracije u primanju glavnog udara depozicije koja se talo`i na iglice kro{nje,a zatim se ispire u tlo.

    K l j u ~ n e r i j e ~ i : Zasoljavanje, {umsko tlo, alepski bor, lizimetri,depozicija

    PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 114.2 + 425

    [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    143

    UVODPadaline na povr{inu tla dolaze kao otopina razli~i-

    tih plinova, soli i raznih tvari koje voda prikuplja i ota-pa prolaze}i kroz atmosferu. Prolaze}i kroz tlo, vodaulazi u reakcije s plinovitom i krutom fazom tla, obo-ga}uju}i se dalje tvarima iz tla. U tlu, prema tomu,postoji otopina razli~itih koncentracija koja predstav-lja vrlo aktivnu i dinami~nu komponentu tla. Otopinatla glavni je nositelj hranjivih tvari koje su najlak{edostupne biljkama za njihov rast i razvoj. Postoji neko-liko kategorija teku}e faze u tlu, a ~ije granice nisu

    o{tro podijeljene, ve} postupno jedna kategorija prela-zi u drugu. Svaka kategorija ima svoju ekolo{ku va`-nost. Otopinu tla (kompleks) tvore molekularne jedini-ce kao {to su ioni. To je sredi{nja grupa koja tvori blis-ke veze s ostalim atomima ili molekulama (chelati- i li-gandi). Oko jedne polovice do dvije tre}ine volumenatla gra|eno je od krute materije, a ostalo otpada na te-ku}u fazu tla. Kroz cijeli profil (okomito i vodoravno)otopina tla pokazuje veliku varijabilnost, podlije`e se-zonskim promjenama, a isto tako i mikrobiolo{koj iljudskoj aktivnosti. Normalna otopina tla sadr`i 100-200 razli~itih topivih kompleksa, mnogi od njih sadr`emetalne katione i organske tvari. Lizimetrijska voda uovom slu~aju predstavlja otopinu tla koja je pod utje-

    1 Dr. sc. Boris Vrbek, [umarski institut, Jastrebarsko, odjel za ekologiju i uzgajanje {umae-mail: [email protected]

  • cajem gravitacije te prolazi kroz horizonte tla od povr-{ine do podzemnih voda, a to zna~i cijedna voda kojase u tlu slobodno kre}e ovisno o propusnosti tla zavodu i nije vezana kapilarnim silama. Procjedna vodase kroz tlo kre}e makroporama pod utjecajem sile te`e.Va`an je ~imbenik procesa geneze ispiranja, dealkali-zacije, acidifikacije, lesiva`e, pseudooglejavanja itd.Kod proto~nih lizimetara uslijed gravitacije (zovu sejo{ i gravitacijski lizimetri) teku}ina se cijedi kroz pro-

    fil tla i sakuplja u posebne kadice ili lijevke koji mogubiti razli~itih povr{ina. Pogodni su u uvjetima gdje sevoda br`e procje|uje kroz tlo te u uvjetima visoke go-di{nje koli~ine padalina. Gravitacijski lizimetri prikup-ljaju teku}inu iz otopine tla kada je u tlu zasi}enje iz-nad poljskog vodnog kapaciteta. Takav lizimetar dreni-ra sve makropore. On je vrlo pogodan za prikupljanjeteku}ine ispod humusnog horizonta.

    B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    144

    METODE ISTRA@IVANJANa prirodnom stani{tu {ume hrasta crnike (Querco

    ilicis H-i}) na dvije pokusne plohe veli~ine 0,5 ha upredjelu [aknja rat i Pupnat na otoku Kor~uli (tablica1), istra`ivanja su obuhvatila analizu padalina i otopinetla u smislu utjecaja i posljedice zasoljavanja putem

    zraka i talo`enja na raslinstvo i na tlo. Pod alepskimborom javlju se mla|a stabla crnike te je prema sa-da{njem stanju ovo zajednica alepskog bora i crnike(Querco ilicis-Pinetum halepensis/Lasiel 1971) (R a u {i dr 1992.).

    Tablica 1. Osnovni podaci istra`ivanih plohaTable 1 General data of research plots

    Broj Odjel Nadm. Nagib

    Mati~niplohe

    Management visina u stup. Izlo`enostsupstrat Tip tla [umska zajednica

    Plot unit Sea level Inclination Axpositiont

    Parent Soil type Forest communitynumber material

    100 36a 70 m 6 NWVapnenac Crvenica plitka Querco ilicis-Limestone Chromic Cambisol Pinetum halepensis

    DolomitiziraniSme|e tlo na Querco ilicis-

    106 18a 345 m 14 Evapnenac

    dolomit. vapnencu Pinetum halepensisDolomitic

    Calcaric Cambisollimestone

    Slika1. Ploha br. 100 na podru~ju [aknja rat na Kor~uli s mjerniminstrumantima

    Photo 1 Research plot No 100 in [aknja rat area of Kor~ula islandwith measuring instruments

    Pokusne plohe opremljene su ki{omjerima za mje-renje koli~ine padalina te lijevcima (throughfall) zauzorkovanje teku}ine (talo`enje suhe i mokre depozi-cije). Povr{ina otvora ki{omjera iznosi 60 cm2, a povr-{ina otvora lijevka 314 cm2. Na svakoj se plohi postav-ljalo 6–9 plasti~nih ki{omjera i 6–9 plasti~nih lijevakaispod kro{anja stabala, u slu~ajnom poretku (Slika 1).

    Takav broj ki{omjera i lijevaka potreban je kako bise uzorak u ljetno vrijeme mogao sakupiti ako imamalo padalina, a ki{omjeri ispod kro{anja izmjeriliprosje~nu koli~inu padalina u {umskoj sastojini. Poz-nato je kako prokapavanje kroz kro{nju drve}a nijesvugdje jednakog intenziteta, a kako bi se izbjegla ve-lika varijabilnost treba ve}i broj mjernih instrumenata.Po 3 ki{omjera i lijevka (bulk) postavljaju se i na kon-trolnim mjestima izvan utjecaja vegetacije, tj. na otvo-renome prostoru.

    Plasti~ni lizimetri ~ine sustav za pra}enje procjednevode (perkolata) u tlu. Teku}ina koja se procje|ujekroz tlo sakuplja se na dnu u plasti~ne posude u oblikapravokutnika (dimenzije 46.5 X 23.5 cm, s visinamastranica 10 cm) te odvodi u posudu ispod sakuplja~a(posuda od 25 do 30 l). Iz posude se kod uzorkovanjateku}ina crpi posebnom crpkom i sprema u PVC bo~i-ce za analize. Povr{ina sakuplja~a kod ovakvog tipa li-zimetra iznosi 1093 cm2. Sakuplja~ je napunjen 96 %~istim kvarcnim pijeskom i zajedno s posebnim filteri-ma odvaja perkolat od ~estica tla. Lizimetri su postav-ljeni ispod povr{inskog horizonta na dubini od 10 cm.(Slika 2. i 3.).

  • B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    145

    Slika 2. Crvenica s ugra|enim proto~nim lizimetromPhoto 2 Chromic Cambisol with zero tension lysimeter

    Slika 3. Shema malog plasti~nog lizimetraPhoto 3 Scheme of smal plastic zero tension lysimeter

    Kod skeletnih tala i kod nagiba tla vodila se poseb-na briga pri zatrpavanju lizimetra. Pazilo se kako se nebi pomije{ali genetski horizonti tla. U skeletnim tlima(tj. tlima koja sadr`e ve}i postotak kamenja) naime,nije mogu}e iskopati horizontalni rov kako bi se kadi-ca ugurala i pravilno namjestila.

    Metode lizimetrijske pedologije u istra`ivanjima{umskih ekosustava kod nas su primijenili Vr a n k o -v i } i dr. (1991) i Vrbek (1992, 1993, 2002). Ta su istra-`ivanja potvrdila kako postoji unos tvari iz atmosfere uteku}u fazu tla (perkolat) na{ih {umskih ekosustava.

    Pomo}u lizimetarske pedologije mo`emo ustanovi-ti kvalitetu i koli~inu perkolata u tlu. Prema L u t z iC h a n d l e r (1962) prvi je lizimetre koji mjere teku-}inu {to prolazi kroz neporeme}eno tlo upotrijebioE b e r m a y e r (1879). Nakon njega taj je na~in mjere-nja perkolata u tlu primijenio J o f f e (1929). Zna~ajnasu istra`ivanja na tom polju [ i l o v a (1955) i A n g e -l o v a (1973).

    Cijelo se tlo mora izvaditi iz pedolo{ke jame, hori-zont po horizont i isto tako ponovno po redu vratiti

    Tablica 2. Neke kemijske i fizikalna svojstva tala na podru~ju istra`ivanjaTable 2 Some chemical and physical properties of soils on researched area

    Tip tla Horizont pH u pH u P2O5 K2O CUkup. N% % gline Tekstur.

    Soil type Layer CaCO3 H2O Mn-KCl mg/100 gr %Total Clay oznakaN% % Texture

    Crvenica plitka1 – 3 2,54 6,1 6,1 3,0 31,6 20,52 0,78 -

    Laka glinaPloha 100, profil 31/97

    4 – 10 1,68 7,7 7,6 2,8 22,4 1,45 0,15 26,8Easy clay

    Chromic cambisol 10 – 20 27,89 7,7 6,6 1,4 16,7 1,40 0,12 58,7

    Te{ka glinaPlot 100, profile 31/97 Heavy clay

    Sme|e tlo, plikoPloha 106, profil 106/97 1 – 2 - 7,3 6,6 47,3 46,5 31,44 1,43 -

    Te{ka glina

    Calcaric Cambisol, 5 – 15 3,84 7,5 6,9 1,0 52,5 2,81 0,18 55,4Heavy clay

    shallow, Plot 106, 20 – 35 1,87 8,1 7,8 3,9 6,4 0,72 0,09 17,6Pra{. Glin.

    profile 106/97ilova~a

    natrag. Uzorci teku}ine za analizu uzimaju se nakonstabiliziranja tla iznad lizimetra, tj. nakon 1–2 godine.

    Na svakoj plohi se iskopao pedolo{ki profil iz koje-ga su se uzimali uzorci tla po genetskim horizontima.

    Na plohi br 100 u [aknja ratu utvr|ena je crvenicaplitka (Slika 2), a na plohi u Pupnatskoj luci na plohi br106 utvr|eno je sme|e tlo na dolomitiziranome vap-nencu. U tablici 2 prikazane su neke kemijske i fizikal-

  • ne analize analiziranih pedolo{kih uzoraka tla iz pedo-lo{kih jama.

    Uzorkovanje teku}ina obavljano je jednom u ljetno-jesenskoj sezoni. Uzorci su uzimani u pripremljenePVC reagens bo~ice s dvostrukim poklopcem, te istidan odaslani u laboratorij na analizu ili su zamrzavanido analize (Vr b e k 2002). Reakcija otopine i vodljivostmjereni su izravno na terenu, odmah nakon uzorko-vanja. Kemijski sastav teku}ina odre|ivan je u Dr`av-nom hidrometeorolo{kom zavodu. Odre|ivali su se ioniCl-, SO4

    2--S, NO3--N, NH4

    +-N, Na+, K+, Ca2+ i Mg2+.Upotrebljene su analiti~ke metode koje su standardne

    ili uobi~ajene za odre|ivanje malih koli~ina tvari u vo-dama i padalinama: spektofotometrijskom (spektofoto-metar Perkin Elmer Lambda-l) su metodom odre|ivaniSO4

    2- - ioni, NO3- - ioni, metodom inselektivnih elek-troda (ORION – Microprocesor ionanalyser, model901) NH4+ -ion i Cl- -ion, a metalni ioni (natrij i kalij –alkalni, kalcij i magnezij – zemnoalkalni) odre|ivanisu atomskom apsorpcijonom spektrofotometrijom(Atomski asp. spekt. Perkin Elmer, model 603). Na te-renu su se mjerili pH i vodljivost u mS. Metode suopisane u WMO (1974), Standard Methods, (1975),M o h l e r i dr. (1975).

    B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    146

    RASPRAVA I REZULTATIOva metoda pra}enja unosa tvari u {umske ekosusta-

    ve sli~na je u nekim segmentima s metodama opisanimu radovima L a f l a m e i dr. (1990), L i n d b e r g i dr.(1988), J o c h e i m (1985). Privremene prve kemijskeanalize procjedne teku}ine (perkolata) i padalina koje sehvataju pod kro{njma stabala te na kontroli bez utjecajavegetacije odnose se na jednogodi{nje pra}enje izme|umjeseca srpnja do studenog. Postoji pove}an unos tvariiz atmosfere u {umski ekosustav na podru~ju otokaKor~ule u predjelima [akanj rat i Pupnat. U uzorcimateku}ina sakupljenih u navedenom razdoblju odre|ivalisu se talo`ne tvari: Cl-, SO4

    2--S, NO3--N, NH4+-N, Na+,

    K+, Ca2+ i Mg2+. Prosje~na koli~ina tvari na|ena uki{omjerima pod zastorom kro{anja i u lizimetrijskimvodama redovito ima ve}e vrijednosti talo`nih tvari umg/dm3 i kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utje-caja vegetacije. U tablicama 3, 5 i 7 prikazane su vrijed-nosti analiziranih tvari u mg/dm3 dok u tablicama 4, 6 i 8te vrijednosti su prera~unate pomo}u podataka mjerenjapadalina i lizimetrijske vode u kg na povr{inu od 1 hek-tara (kg/ha-1). Postoje relativne razlike u koli~ini tvari napodru~ju Pupnata u odnosu na [aknja rat. Naravno usli-jed samih polo`aja ploha i vrste tala na njima mogu serazlike pojaviti, a isto tako kratko}a mjerenja mo`e utje-cati na rezultate. Ovi prvi rezultati uop}e u lizimetri-jskim istra`ivanjima u podru~ju dalmacije i kr{a mogunam trasirati put kojim smjerom trebamo po}i kako birezultati mjerenja bili {to bolji. Naravno kod toga semisli na vrstu opreme kojom se prate talo`ne tvari, kao ina intenzitet motrenja i uzorkovanja. Najve}e koli~inetalo`nih tvari u obliku aerosola dospjele su s morskepovr{ine zra~nim strujama. Kod toga se ponajprije mislina kloride i sadr`aj natrija u tom transportu. Pove}anjekalcija u lizimetrima je proces eluvijacije i lesiva`e u tli-ma koja je uvijek prisutna u tlima posebno karbonatnim.Na uzorcima koji su sakupljeni u bulkovima (lijevcima)na otvorenom prostoru bez utjecaja vegetacije, evident-no je kako imaju vi{estruko smanjene koli~ine talo`nihtvari (posebno klorida i natrija), a to se jedino mo`e pro-tuma~iti kako je na kro{njama do{lo do vi{ednevnog su-hog talo`enja tih tvari i vi{ekratno ispiranje s kro{anja

    na povr{inu tla i dalje. Kao dokaz su pove}ane vrijed-nosti u uzorcima iz lijevaka ispod kro{anja stabala(troughfall).

    Prema F i l i p a n i dr (1996) maksimalne dozvolje-ne koncentracije sulfata u emisiji su 3 kg/ha/god. Pri-rodno talo`enje du{ika iznosi oko 1–2 kg/ha/god. dokklora 1–3 kg/ha/god. U najugro`enijima dijelovimaEurope koli~ina sumpora iznosi i do 100 kg/ha/god, akoli~ina du{ika 3–15 kg/ha/god. Iz rezultata na ploha-ma (Tablice 1–6) vidljivo je kako na nekim lokaliteti-ma za ovo kratko razdoblje mjerenja postoji pove}anunos kationa i aniona, a isto tako pove}ane su koli~ine iu perkolatu iz lizimetara. Poznato je kako dolazi do ve-}eg talo`enja sumpora i drugih sastojaka u {umi negona otvorenom prostoru. Prema S i m o n ~ i } (1996) jed-nogodi{nje talo`enje sumpora na otvorenome iznosi od13 kg/ha, u sastojini bukve 22 kg/ha, a u kulturi smreke33 kg/ha. U Lividragi je K o m l e n o v i } i dr (1997)ustanovio talo`enje sumpora 23,77 kg/ha/god, NO39,24 kg/ha/god. NH4-N 14,98 kg/ha/god. Cl 32,63kg/ha/god i Ca 75,65 kg/ha/god. Prema navedenim au-torima suvi{ak du{ika predstavlja ve}u opasnost za{umske ekosustave nego sumpor. Du{ik utje}e na zaki-seljavanje tla, a {to je najbitnije dovodi do poreme}ajau prehrani i slabi otpornost drve}a na utjecaj nepovolj-nih ~imbenika abioti~kih (su{a, niske temperature ivjetrovi) i bioti~kih ~imbenika (biljne bolesti, i kukci).

    Ovdje je prisutna posolica utjecajem jakih vjetrovakoji pu{u iz smjera mora te su na|ene relativno povi{e-ne vrijednosti za klor i natrij bile za o~ekivati. Pove}a-nje klora i natrija u lizimetrijskim vodama ukazujenam na pove}ani transport tih tvari kroz tlo te konstant-na alkalizacija tala. Velika je uloga {ume u filtraciji iprimanju glavnog udara depozicije koja se talo`i nakro{nje, a zatim ispire u tlo i dalje transportira kroz tlo.Ovisno o pufernoj sposobnosti tla mogu nastati manjaili ve}a o{te}enja na vegetaciji, a to se zatim o~ituje ina prirastu drvne mase. Posebno su ti podaci va`ni kodpo{umljavanja odre|enim {umskim vrstama. One kojene podna{aju veliku posolicu ne bi trebalo uzeti u obzirza po{umljavanje.

  • Alkalizacija tala na podru~ju Dalmacije i dalmatin-skih otoka mo`e ote`ati uvjete za po{umljavanje kr{a{umskim sadnicama. Ranija istra`ivanja M a y e r a(1979) tako|er je ustanovljena alkalizacija tala te utje-caj tla na rast borovih kultura na kod Rapca. Isto tako

    potrebno je voditi ra~una i o pedolo{kom pokrovu, stje-novitosti, kamenitosti, dubini tla te i o va`nim ekolo{-kim ~imbenicima kao {to su izlo`enost, nadmorska vi-sina terena, polo`enost mati~nog supstrata (okomiti,kosi ili vodoravni slojevi stijena). U tu svrhu mogu nam

    B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    147

    Tablica 3. Kemijske komponente iz uzoraka lizimetraTable 3 Chemical components from lysimeter samples

    Oznaka Cl- NO3

    --N SO42--S NH4

    +-N Mg2+ Na+ K+ Ca2+pH u H2O Vodljivost

    plohe pH in H2O Conductivity Plot mark mg/dm3 pH mS

    Pl-102 38,1 5,04 1,41 0,10 4,42 28,25 6,41 20,85 6,98 199,0Pl-105 61,7 4,57 4,10 0,13 7,68 17,84 12,32 42,25 6,33 292,0

    Tablica 4. Koli~ina tvari u perkolatu lizimetaraTable 4 Matter amount in lyzimeters percolate

    Oznaka Cl- NO3

    --N SO42--S NH4

    +-N Mg2+ Na+ K+ Ca2+Perkolat

    plohe PercolatePlot mark kg/ha-1 mm

    Pl-100 23,05 3,05 0,87 0,06 2,61 17,09 3,88 12,61 60.,5Pl-106 38,43 2,85 2,55 0,08 4,78 11,11 7,68 26,32 62,3

    Tablica 5. Kemijske komponente iz uzoraka padalina pod kro{njama drve}aTable 5 Chemical components from throughfal samples

    Oznaka Cl- NO3

    --N SO42--S NH4

    +-N Mg2+ Na+ K+ Ca2+pH u H2O Vodljivost

    plohe pH in H2O ConductivityPlot mark mg/dm3 pH mS

    Pl-100 31,0 4,21 1,85 0,07 3,28 19,50 5,56 8,11 5,92 137,8Pl-106 37,3 4,41 2,60 0,09 5,26 20,00 8,13 12,35 6,31 272,0

    Tablica 6. Koli~ina tvari prokapavanjem kroz kro{nje stabalaTable 6 Matter amount in throughfall samples

    Oznaka Cl- NO3

    --N SO42--S NH4

    +-N Mg2+ Na+ K+ Ca2+Procje|ivanje

    plohe ThroughfallPlot mark kg/ha-1 mm

    Pl-100 23,924 3,25 1,43 0,05 2,531 15,05 4,29 6,26 77.175Pl-106 25,66 3,03 1,7 0,06 3,62 13,7 5,59 8,49 62.840

    Tablica 7. Kemijske komponente iz uzoraka padalina na kontrolnim mjestimaTable 7 Chemical components from control samples

    Oznaka Cl- NO3

    --N SO42--S NH4

    +-N Mg2+ Na+ K+ Ca2+pH u H2O Vodljivost

    plohe pH in H2O ConductivityPlot mark mg/dm3 pH mS

    Pl-100 5,90 1,58 1,35 0,12 0,64 2,70 2,03 3,64 6,39 42,0Pl-106 6,29 1,28 1,50 0,05 0,92 2,90 0,68 4,08 6,90 40,7

    Tablica 8. Unos tvari na kontrolnim mjestimaTable 8 Matter input on control places

    Oznaka Cl- NO3

    --N SO42--S NH4

    +-N Mg2+ Na+ K+ Ca2+Padaline

    plohe RainfallPlot mark kg/ha-1 mm

    Pl-100 4,68 1,25 0,09 0,09 0,50 2,14 1,61 2,84 71,40Pl-106 5,13 1,04 1,22 0,04 0,75 2,36 0,55 3,33 81,70

  • pomo}i smjernice za procjenu op}e pogodnosti tala zapo{umljavanje. Ponajprije za po{umljavanje na kr{utreba izraditi prioritete te izraditi smjernice za procjenu

    op}epogodnosti tala za po{umljavanje. Izrada smjerni-ca oslanja se na Odjel za {umarstvo organizacije FAOuz uva`avanje specifi~nosti na{eg litoralnog kr{a.

    B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    148

    ZAKLJU^CI

    Postoji pove}ani unos talo`nih tvari na podru~juKor~ule na dvije istra`ivane plohe Glavni razlog zavi{estruko pove}anje klora i natrija posolica kojavjetrovima (jugo i bura) dospijeva na kro{nje drve}a tese ispire na tlo i prolazi dalje kroz humusni horizonttla. Na kontrolnim mjestima izvan utjecaja vegetacijete su vrijednosti redovito ni`e.

    Pra}enje ovom metodom trebalo bi pro{iriti naostale va`nije {umske zajednice u Hrvatskoj kako bi sedobio {to bolji uvid u utjecaj vrste {umskog pokrova nasuho i mokro talo`enje.

    LITERATURA

    A n g e l o v, E. 1973: O sezonioi dinamike iononogosostava lizimetri~eskih vod v svetlo-seroi lesnoipo~ve, po~vovedenie, No 12.

    E b e r m a y e r , E. 1879: Wie kann man den Einflussder Wälder auf den Quellenrechtum ermitteln?Forstw. Centralbl., 1: 77–81.

    F i l i p a n , T, B. P r p i } , N. R u ` i n s k i , 1996: [tetneposljedice vi{ka N-spojeva u ekosustavu {uma iopskrba pitkom vodom, [um. list 9–10: 411–418,Zagreb.

    G e r s p e r g e r , P. L., N. H o l o w a y c h u k , 1971: Someeffects stemflow from forestcanopy trees on che-mical properties of soil. Ecology 52: 591–702.

    G e r s p e r g e r , P. L., N. H o l o w a y c h u k , 1979:Effects of stemflow water on Miamy Soil underbeech trees: Morphological and physical proper-ties: Chemical properties. Soil science AmericanProc. 779–794.

    J o c h e i m , H. 1985: DerEinfluss des Stammablufwa-ssers auf den chemiche Bodenzustand und dieVegetationsdecke in Altbuchenbeständen ver-schiedene Waldgesellschaften. Ber. der For-schungscentrums Waldökosysteme/Waldsterben,Götingen, 13: 225 s.

    J o f f e , J. S 1929: A new type of lysimeter at the NewJersey Agricurtural Experiment Station. Scien-ce, 70: 147–148.

    K o m l e n o v i } , N., N. M a t k o v i } , D. M o } a n , P.R a s t o v s k i , 1997: Unos one~i{}enja iz zraka u{umu bukve i jele (Abieti-Fagetum “Dinari-cum”) u predjelu Lividrage u Zapadnoj Hrvat-skoj, [um. list 7–8: 353–360, Zagreb.

    L a f l a m m e , D., G. G o s s e l i n , J. L a f l a m m e ,1990: The leching of bazic katios by atmosphe-ric polutants in a yellow birch-maple stand,summer 1988, IUFRO Congress, Montreal.

    L i n d b e r g , S. E., R. R. Tu r n e r , 1988: Factors influ-

    encing in forested watersheds, Water, Air andSoil Pollution 39: 123–156.

    L u t z , H. J., R. F. C h a n d l e r , 1962: Forest soils.

    M a y e r , B. 1979: Utjecaj kultura alepskog i brucij-skog bora na tlo primorskih kamenjara izlo`enihzasoljavanju kod Rapca, Zemlji{te i biljka 28(1–2): 99–106, Beograd.

    M o h l e r , E. F., L. N. J a c o b , 1975: Analitycal chemi-stry 29, 1369.

    R a u { , \., I. Tr i n a j s t i } , J. Vu k e l i } , J. M e d v e -d o v i } , 1992: Monografija “[ume u Hrvat-skoj”, Zagreb.

    S i m o n ~ i } , P., 1996: Odziv gozdnega ekosistema navplive kislih odlo`in s poudarkom na preu~eva-nju prehranskih razmer za smreko (Picea abies(L) Karst) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vpliv-nem obmo~ju TE [o{tanj. Doktorska disertacija,Ljubljana, BF, Odd. gozd.

    Standard Methods 1975: For the Examination of Waterand Wastewater, 14th Edition Am. publ. HealthAssoc., New York.

    [ i l o v a , E. I. 1955: Metod polu~enia po~venogo ras-tvora v prirodnih usloviah, Po~vovodenie, No 11.

    Vr a n k o v i } , A., M a r t i n o v i } , J., N. P e r n a r , 1991:Neki pokazatelji ekolo{kih promjena tla u Na-cionalnom parku Plitvi~ka jezera. Akademijanauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Poseb-na izdanja, knjiga XCVIII, Odjeljenje prirodnihnauka, knjiga 15: 133–143, Sarajevo.

    Vr b e k , B. 1992: Metoda pedolo{kih istra`ivanja uprojektu ekonomsko-ekolo{ke valencije tipova{uma (EEVT[). Radovi, [um. inst. Jastrebar-sko, 27, (1): 65–75, Zagreb.

    Vr b e k , B. 1993: Pra}enje depozicije talo`enih tvari uzajednici hrasta lu`njaka i obi~noga graba na po-dru~ju Uprave {uma Bjelovar, Radovi, [um. inst,Vol 28, 1–2: 129–145, Jastrebarsko.

  • Vr b e k , B. 2002: Utjecaj padalina na kemijski sastavteku}e faze tala {umske zajednice (Carpino be-tuli-quercetum roboris, Ani} 1956 ex. Rau{1969 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, disertacija,Sveu~ili{te u Zagrebu, [umarski fakultet 1–272,Zagreb.

    WMO 1974: Operations manual for sampling and ana-lysis techniques for chemicalconstituents in airand precipitation, Geneva.

    B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA [UMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KOR^ULE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149

    149

    SUMMARY: A method for monitoring the sedimentation of matter in forestecosystems was established which has so far encompassed several forestcommunities in Croatia. On the [aknja rat forest one plot is established andamount of dry and wet deposition have been monitored. The following sedi-mented substances have been monitored: Cl-, SO42--S, NO3

    --N, NH4+-N, Na+,

    K+, Ca2+ i Mg2+. Sampling is performed by means of funnels with openingsminimum of 314 cm2, and the amount of precipitation measured in a raingauge with a surface opening of 60 cm2.

    Funnels and rain gauges are placed under the cover of the tree crowns andin an open area on each plot. Plastic lysimeters are placed in the soil at adepth of 10 cm or beneath the organic horizon. They collect the seeped liquid(seepage) in the soil Sampling is carried out once a month or once in threemonths.

    According to the results of the monitoring our forest ecosystem in forestmanagement unit [aknja rat on the island of Kor~ula absorb more sedimentparticles (wet and dry sedimentation) compared to the control samples on theopen area. On that area the salt is one of the main reasons for the increasedcontent of natrium, calcium, potassium and magnesium in the samplesbeneath the tree crowns and in the lysimetric waters.

    K e y w o rd s : Alepo pine, salinisation, forest soils, lisymeters, deposition

  • ONE^I[]ENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE

    CONTAMINATION OF THE SAVA AND DRAVA RIVERS – CAUSES AND HEALTH CONSEQUENCES

    Luka [TILINOVI]*

    SA@ETAK: Izraz “Environmental Health”, u nas preveden kao “zdrav-stvena ekologija”, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uklju~uje ineposredne patolo{ke u~inke kemikalija, zra~enja i nekih biolo{kih ~imbenikai ~esto posredne u~inke na zdravlje i blagostanje, {iroko uzeto prirodu, psi-hologiju, socijalno i estetsko okru`je u kojemu su uklju~ene opskrba vodom isanitacija. Zdravlje nije samo odsutnost bolesti, nego je blagostanje i kakvo-}a `ivota jednako va`na. Odnos kakvo}e pitke vode i bolesti i smrti uzroko-vanih pijenjem vode, mora biti na~injena analizom zdravlja i voda za pi}e uzpomo} zdravstvene statistike.

    Najva`niji izravni ekolo{ki-zdravstveni problemi u slivu Dunava su: a) bo-lesti uzrokovane bakterijama i virusima u vodi za pi}e koje se ~e{}e doga|ajuu ve}ini zemalja u Dunavskom podru~ju nego u drugim zapadnoeuropskimzemljama, b) methemoglobinemia koja se na|e ponajprije u seoskim podru-~jima mnogih podunavskih zemalja i c) izgra|enost vodoopskrbne mre`e useoskim podru~jima vrlo je slaba u mnogim podunavskim dr`avama; oslanja-nje na plitke podzemne vode ili povr{inske vode predstavlja ozbiljan zdrav-stveni rizik u tim krajevima. Rijeka Sava u svom slivu obuhva}a 25 100 km2, aDrava, uklju~uju}i neposredni dio Dunava, obuhva}a 9 660 km2. Iz javnih ka-nalizacijskih sustava u rijeku Dravu godi{nje se izliva 53.6 milijuna m3 ot-padnih voda, a u rijeku Savu 146 milijuna m3. Hrvatska je u Strate{kom akcij-skom planu za Dunavski sliv navela 22 “vru}e to~ke”, uglavnom zbog grad-skih otpadnih voda te voda iz petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva.Razli~ita gledi{ta one~i{}enja voda za pi}e, podzemnih voda, zemlji{ta i sedi-menata u Savi i Dravi, istra`ivali su od brojni hrvatski znanstvenici. Premarezultatima, organske tvari stvaraju glavni problem one~i{}enja, ali se one-~i{}enje te{kim metalima, pesticidima i polikloriranim ugljikovodicima nesmije podcijeniti. Potencijalna mogu}nost one~i{}enja voda za pi}e mo`eizazvati ne`eljene u~inke na zdravlje, itekako dramati~no kao {to je bilo u vri-jeme Domovinskog rata.

    K l j u ~ n e r i j e ~ i : one~i{}enje voda, zdravlje

    PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 628.19 + 614.7

    [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155

    151

    UVOD – Introduction

    One~i{}enje voda i zdravstvene posljedice vrlo sukomplicirani problemi. Unato~ brojnih istra`ivanja,~esto su ista nedovoljna da procijene te multifaktori-

    jene odnose. Potencijal okoli{a da mo`e imati ne`elje-ne posljedice na zdravlje odavno je prepoznat. Temelj-no o~itovanje Svjetske zdravstvene organizacije ozdravlju “Dobro zdravlje i blagostanje, zahtijeva ~ist iharmoni~an okoli{ u kojemu fizi~ke, fiziolo{ke, soci-jalne i estetske vrijednosti zajedno daju vrijednost”.

    * Dr. sc. Luka [tilinovi}, Veleu~ili{te u Karlovcu, Odjel lovstva i za{tite prirode, Ivana Me{trovi}a 10.

  • Okoli{ treba sagledati kao izvor za pobolj{anje `ivot-nih uvjeta i porast blagostanja, {to proizlazi iz ~injeni-ce da ljudsko zdravlje ovisi o kvaliteti hrane, vode,zraka i stanovanja. Definicija zdravlja Svjetske zdrav-stvene organizacije “Zdravlje je stanje potpunog fizi~-kog, mentalnog i socijalnog blagostanja i nije samoodsustavo bolesti ili nemo}i” (European EnvironmentAgency 1995) daje okvire za opisivanje zdravstvenogstanja populacije. Ispravno mjerenje zdravlja je vrlote{ko. U tom smislu epidemiolo{ka istra`ivanja suneophodna, ali zbog cijene takvih ispitivanja ona suograni~ena u Europi. Demografski pokazatelji, o~eki-vana ̀ ivotna dob i uzrok smrti mogu poslu`iti kao indi-kacija zdravlja populacije. Prema Svjetskoj zdravstve-noj organizaciji podaci o~ekivane `ivotne dobi u Eu-ropskim zemljama iznosili su 74,9 godina u 1988. go-dini, s najmanjom vrijednosti za srednju i isto~nu Eu-ropu. Ve}ina zemalja s niskom o~ekivanom stopomdobi imala je malo pove}anje tog pokazatelja tijekomdeset godina. Problemi skupljanja podataka, kom-pleksnost relacija zdravlje – okoli{ i brojni zbunjuju}ipodaci za razumijevanje pravih uzroka i u~inaka, limi-tirali su to~nost procjena. Naj~e{}i problemi zdravlja uodnosu na okoli{ ti~u se izlo`enosti prekomjernim ra-zinama one~i{}enja u zraku, kontaminiranoj hrani ivodi, ioniziraju}em i ultraljubi~astom zra~enju, viso-kom intenzitetu elektromagnetskih polja, stanovanja,opasnosti na radu i akcidentima.

    Iako su izvori kontaminacije, putovi prijenosa i pre-ventivne poznate mjere, izbijanje bolesti uzrokovanihmikrobiolo{kom kontaminacijom vode za pi}e bile su

    zabilje`ene u Engleskoj, Francuskoj, Ruskoj federaciji,biv{oj Jugoslaviji, Rumunjskoj i Skandinavskim zem-ljama. Potencijalna opasnost za zdravlje od kemijskogzaga|enja vode, ~ini se op}enito, ima manji uticaj naukupnu populaciju Europe nego mikrobiolo{ko one-~i{}enje.

    Najva`niji problemi voda Dunavskog bazena i nje-govih pritoka koje {tete zdravlju, ekosustavima i koris-nicima voda je visoka optere}enost hranjivima (du{i-kovim i fosfornim), promjene u rije~nom vodotoku ipotrebe transporta sedimenta, kontaminacija opasnimtvarima, uklju~uju}i ulja, kompeticija za dostupnuvodu, mikrobiolo{ka kontaminacija i kontaminacijatvarima koje uzrokuju heterotrofni rast i utro{ak kisika(Strategic Action Plan for the Danube River Basin1995–2005).

    Nitrati, arsen, te{ki metali, pesticidi i organoklornaone~i{}ivala ne smiju se podcijeniti u lokalnim prilika-ma, gdje izlo`enost mo`e postati zna~ajan zdravstvenirizik (European Enviroment Agency, 1995), na primjeru Hrvatskoj kao posljedicu Domovinskog rata.

    Izme|u ostalih va`nih uloga, na primjer u poljodjel-stvu, industriji itd., vode Save i Drave podr`avaju ops-krbu vodom za pi}e. Zbog toga je kontinuirana kontro-la kvalitete vode, za{tita voda od one~i{}enja, zajednos osnovnom zdravstvenom statistikom u regiji od bit-nog zna~enja. U sljede}em poglavlju razmotrit }emo,na temelju vlastitih istra`ivanja i dostupnih relevantnihpodataka, neka gledi{ta javnog zdravstva u svezi s kon-taminacijom voda rijeka Save i Drave.

    L. [tilinovi}: ONE^I[]ENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155

    152

    REZULTATI I RASPRAVA – Results and discusion

    Sliv rijeke Save u Hrvatskoj obuhva}a 25 100 km2,dok sliv rijeke Drave, uklju~ivo i neposredni dio Duna-va, obuhva}a 9 660 km2. Prema Zdravstveno-ekolo{-kom izvje{}u Republike Hrvatske (EnvironmentalHealth, Country Report of Croatia, 1993) ispu{tanje ot-padnih voda iz javne kanalizacije u rijeku Dravu iznosi53.6 milijuna m3 godi{nje, a u rijeku Savu 146 milijunam3 godi{nje.

    Rijeke Drava i Mura na ulazu u Hrvatski teritorij upravilu mogu biti svrstane u tre}u kategoriju kvalitetevoda, kao rezultat one~i{}enja iz industrije, ali i ku}an-skih otpadnih voda. Zbog samopro~i{}avaju}ih procesanizvodno od Terezijinog polja voda Drave, poslije od-govaraju}eg tretmana, mo`e se koristiti za pi}e. Ukup-no ra~unato optere}enje otpadnim vodama od ku}an-stava i industrije u slivu Drave iznosi 1 620 000 E.S.(Ekvivalent Stanovnik = vrijednost utro{ka vode postanovniku tijekom dana; engleski P.E. = PopulationEquivalent). Smatra se Biolo{ka Potro{nja Kisika(BPK) ili engleski Biological Oxigen Demand (BOD)

    po E.S. iznosi 60 g/dan (M. G l a n c e r -[ o l j a n 2001).

    Rijeka Sava na izlasku iz Slovenije ve} pripada tre-}oj kategoriji kvalitete voda. Kvaliteta vode jo{ se po-gor{ava s nepro~i{}enom otpadnom vodom Zagreba,za koju se ra~una da iznosi 1 620 000 E.S. U 1990. go-dini bilo je procijenjeno da otpadne vode iz ku}anstva iindustrije unose 4 950 000 E.S. u rijeku Savu s teritori-ja Republike Hrvatske. Otpadne su vode u rijeku Savus teritorija Bosne i Hercegovine, prije Domovinskograta unosile 10 650 000 E.S. (Environmental HealthCountry Report of Croatia, 1993).

    Ispu{tanje organskih tvari u vodotoke stvara glavneprobleme Dunavskom slivu. Organska tvar je izvorhrane za mikroorganizme, uzrokuju}i njihov rast i po-tro{nju kisika otopljenog u vodi. Ti procesi mogu u~i-niti vodu neprikladnom za opskrbu, pa ~ak i za rekrea-ciju. Samopro~i{}avaju}i kapacitet Dunava je velik.Organski materijal iz netretiranih otpadnih voda grado-va s visokom Biolo{kom Potro{njom Kisika (BPK) ko-jim optere}uju pritoke vodu Dunava, ipak je bez ozbilj-

  • nijeg pada koncentracije kisika u Dunavskoj vodi. Izpodataka nadzora (Bucharest Convention – Task Forcefor the Programme, 1994) jasno se vidi da je ni`a razi-na BPK u nizvodnim dijelovima Dunava nego u gor-

    njem toku (slika 1.) Dakle, unato~ znatne razine BPKoptere}enja voda rijeka Save i Drave, one ustvari po-bolj{avaju nadolaze}u vodu Dunava.

    L. [tilinovi}: ONE^I[]ENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155

    153

    Slika l. BPK (BOD) koncentracija u nekim pritocima Dunava na utoku u Dunav i u Dunavu Figure 1 BOD (BPK) concentration in some of the tributaries and the Danube in confluence

    with the tributaries

    Tijekom na{eg jednogodi{njeg kompleksnog simul-tanog istra`ivanja, toksikolo{kim, hidrokemijskim, isaprobiolo{kim analizama voda Save sa 37 razli~itihmjerenja, pokazalo se da su test inhibicije rasta bakteri-ja i Alium test vrlo pouzdani pokazatelji kontaminacijevoda (N. J u r i } : 1996). Rezultati tih analiza korespon-diraju sa 22 “vru}e to~ke” koje je Republika Hrvatskanavela u Strate{kom planu za Dunavski bazen (Strate-gic Action Plan for the Danube River Basin, 1994).Kontaminacija na mjestima “vru}ih to~aka” je ve}i-nom zbog komunalnog i tehnolo{kog otpada i otpadaod petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva. Rezul-tati tih analiza u skladu su sa 22 “vru}e to~ke” koje jeHrvatska iskazala u Strate{kom akcijskom planu zaDunavski bazen (Task Force for the program 1994).One~i{}enja na “vru}im to~kama” uglavnom su uslijedkomunalnog i tehnolo{kog otpada i otpada iz petroke-mijske i industrije umjetnih gnojiva.

    Analiti~ki rezultati dobiveni nadzorom kvalitetevode za pi}e pokazali su da oko 10 % uzoraka vode zapi}e iz javnog sustava za opskrbu vodom ne zadovolja-va kemijske i biolo{ke standarde, ali kavaliteta vode zapi}e iz individualnih bunara je nezadovoljavaju}a uvi{e od 50 % uzoraka (Hrvatski zavod za javno zdrav-stvo, Izvje{}a 1993, 1994, 1995). Prema statiti~kim po-dacima u podru~ju Dunavskog sliva u Hrvatskoj samo51,6 % stanovnika koriste vodovod, ostatak koristivodu iz vlastitog bunara (Workshop on drinking WaterRelated Environmnet Aspects.. 1993). Iz toga odnosamo`e se o~ekivati vrlo velik broj oboljenja od vodomprenosivih bolesti. Prije oslobo|enja 1994. Glina je is-kusila epidemiju hepatitisa A. Identificirano je 509 slu-~ajeva uz pomo} dijagnosti~ke opreme iz Svjetskezdravstvene organizacije (WHO, Regional Office forEurope, Zagreb 1995). Hepatitis je bolest koja se {iri ulo{im zdravstvenim uvjetima i poglavito lo{om kvali-

  • tetom vode, a ~esto tijekom konfliktnih situacija kad sezdravstveni uvjeti pogor{aju. “U Republici Hrvatskoj,drasti~ni primjeri negativnih pojava, kao {to su bolestiuzrokovane te{kim zaga|enjem okoli{a nisu zabilje`e-ne, za razliku od nekih drugih Europskih i drugih ze-malja, u {iroj op}oj populaciji”. Ta slu`bena izjava uHrvatskom izvje{}u na Radnom sastanku o odnosuvode za pi}e i zdravstvene ekologije u Bratislavi 1993.naravno nije podcijenila mogu}e dugoro~ne ne`eljeneposljedice na ljudsko zdravlje uzrokovano pesticidima,polikloriranim bifenilima (PCB) ili te{kim metalima.Rezidue polikloriranih bifenila u jestivim dijelovimariba iz familije ciprinida bile su prona|ene a 88,37 %uzoraka (M. R a d a k o v i } i sur. 1992). Ribe rijeka

    imale su zna~ajno ve}e optere}enje `ivom nego ribe izribnjaka (P

  • SUMMARY: The term “Environmental health” as used by World HealthOrganisation includes both direct pathological effects of chemicals, radiationand some biological agents and indirect effects on health and well-being ofbroad physical, psychological, social and aesthetic environment, whichincludes water supply and sanitation. Health is not only absence of diseases –presence of well-being and quality of life are equally important. The linkagebetween drinking water should be dealt with analysing health and drinkingquality statistics.

    The most direct environmental health related problems in Danube riverbasin are the following: a) diseases caused by bacteria and viruses in drink-ing water which occur more frequently in most Danubian states than in otherWest European countries, b) methaemoglobinemia which occur primarily inrural areas in many Danubian states, c) coverage with public water supplywhich is low in rural areas of many Danubian states; reliance on shallowground water represents a serious health risk in these areas.

    In Croatia the Sava river area encompasses 25100 km2, whereas Dravariver, including immediate Danube catchment area, encompasses 9660 km2.The discharge from public sewer system in Drava river amounts 53.6 x mil-lions m3 per annum and that in Sava river 146.4 x millions m3 per annum. Inthe Strategic Action Plan for the Danube River Basin Croatia have declared22 “hot spots”, mostly due to municipal and technological waste and wastefrom petrochemical and fertiliser plants. Different aspects of pollution drink-ing water, ground water, soil and sediments in the Sava and Drava rivers havebeen investigated by numerous croatian scientists. According to their resultsorganic matter creat major pollution problem, but heavy metals, pesticidesand organochlorine pollutants should not be underestimated. Potential tocontaminate drinking water resource, threatening to results in long termadverse effects on human health, has increased dramatically as a conse-quence of the war.

    K e y w o rd s : water pollution, health

    L. [tilinovi}: ONE^I[]ENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155

    155

  • OVISNOST GUSTO]E PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTALU@NJAKA O PRIRODNOM SU[ENJU

    THE DEPEDENCE OF STOCKWOOD DENSITY AN NATURAL DRYING PERIOD FOR EUROPEAN ASH AND COMMON OAK

    Juraj ZELI]*, Marinko STOJI]**

    SA@ETAK: Prostorno drvo (ogrjev, celulozno drvo, drvo za kemijsku pre-radu, sitno tehni~ko drvo) se u {umarstvu zaprima, evidentira i knji`i u mate-rijalnim evidencijama u volumnoj mjeri (m3, prm), a katkada komercijalnoprodaje po masi (kg) ili gusto}i (kg/m3).

    U radu se utvr|uju promjene na gusto}i prostornog drva poljskog jasena ihrasta lu`njaka razli~itih du`ina (1, 2 i 4 m), u ovisnosti o du`ini trajanja pri-rodnog su{enja.

    Mjerenja su obavljana tijekom zime, prolje}a i ljeta, 174 dana su{enja uprirodnim okoli{nim uvjetima.

    Rezultati mjerenja tijekom {estomjese~nog razdoblja izravnati su matema-ti~kim funkcijma (parabole) i prezentirani odgovaraju}im tablicama i grafi-konima.

    Statisti~ko-matemati~kom metodom (analiza varijance, F – test, t – test)utvr|ena je signifikantnost razlike izme|u pona{anja ispitivanog obilje`ja(promjena gusto}e) izme|u du`ina sortimenata (1,2 i 4 m) i izme|u vrstadrva (poljski jasen, hrast lu`njak).

    K l j u ~ n e r i j e ~ i : prirodno su{enje prostornog drva, gusto}a drva,trend opadanja gusto}e drva, du`ine sortimenata, razdoblje su{enja.

    STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 518 + 831 + 861

    [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168

    157

    UVOD – Introduction

    Jedno od osnovnih fizikalnih svojstava drva je po-roznost (H o r v a t , 1959), to jest svojstvo da mu uku-pan volumen nije popunjen drvnom tvari nego se sas-toji od drvnih stijenki i pora. Pore, a djelomi~no i sti-jenke, su popunjene teku}inom (vodom) u kojoj suotopljene mineralne tvari i produkti asimilacije. Za `i-vota stabla porama se odvijaju ascendentni i desce-dentni tokovi anorganskih i organskih tvari potrebnihza rast, prirast i razvoj stabla.

    Sje~om stabla prestaje funkcija provo|enja teku}i-ne u drvu, te se voda u prirodnim uvjetima izlu~uje izdrva do odre|ene razine.

    Sadr`aj vode u drvu razli~it je za pojedine vrste dr-ve}a, no vrijedi za sve op}e pravilo po kojemu je masasirovog drva ve}a {to je ve}i udio vode. Voda u drvumo`e biti slobodna, te se nalazi u porama, i vezana,koja se nalazi u stijenkama. Provelo drvo izgubi svuslobodnu vodu, a prosu{eno i suho slobodnu i dio ve-zane vode. U me|uodnosu s okolinom, koja je uvjeto-vana promjenama relativne vlage, temperature i tlakazraka, prosu{enost oscilira oko higroskopske ravnote-`e drva.

    U prirodnim uvjetima su{enja promjene nastaju umasi drva, ali ne i u volumenu, jer se tijekom su{enjasadr`aj vode u drvu poljskog jasena i hrasta lu`njakane smanjuje ispod to~ke zasi}enosti vlakanaca.

    Na{ cilj je utvrditi za prostorno drvo poljskog jase-na i hrasta lu`njaka promjenu gusto}e u prirodnimokoli{nim uvjetima tijekom odre|enog razdoblja.

    * Mr. sc. Juraj Zeli}, dipl. ing. {um., “Hrvatske {ume” d.o.o.,Uprava {uma Podru`nica Po`ega, Milke Trnine 2, 34 000 Po`ega

    **Marinko Stoji}, dipl. ing. {um., “Hrvatske {ume” d.o.o., Uprava {uma Podru`nica Nova Gradi{ka, {umarija Jasenovac

  • Gusto}a drva (R a ` n j e v i } , 1985) u obrnutom jerazmjeru s porozno{}u, tj. {to je ve}a gusto}a drva, toje manji volumen pora i obratno.

    Zato od gusto}e drva valja lu~iti specifi~nu gusto}udrvne tvari, koja je za sve vrste drve}a pribli`no jedna-ka (u prosjeku 1,5 g/cm3).

    Higroskopska ravnote`a drva ovisi o adsorpciji idesorpciji vode.

    Adsorpcija (upijanje vlage iz zraka) zapravo zapo-~inje u trenutku kada je sadr`aj vode u stani~nim sti-jenkama drva manji od onoga koji odgovara stanju hi-groskopske ravnote`e. Ako je sadr`aj vode u drvu ve}iod onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnote`e,drvo isparuje (desorbira) vodu.

    Procesi adsorpcije i desorpcije vode mijenjaju seovisno o vanjskim uvjetima (vla`nost, tlak, temperatura,strujanje zraka) te je u skladu s tim gusto}a drva (masaizra`ena u jedinici volumena) promjenjiva veli~ina.

    Za kretanje vode u drvu ili difuziju zna~ajno je da jenajja~e u smjeru vlakanaca drva, a okomito na tajsmjer (radijalno i tangencijalno) znatno manje. Difuzi-ja u smjeru vlakanaca je 10 do 15 puta ve}a u odnosuna okomit smjer vlakanaca. Kod su{enja drva ipak je

    zna~ajan ~imbenik povr{ina izlo`ena su{enju (primje-rice, pla{t drva du`ine jednog metra u odnosu na ~eonestrane istog promjera).

    Osim vrste drveta, na gusto}u znatno utje~u gra|adrva, dio stabla, stani{te, polo`aj u sastojini, tip {ume,starost stabla, kemijski sastav (odnos lignina i celulo-ze), rano i kasno drvo, {irina goda, debljina kore i dr.

    Prema Hrvatskim normama u iskori{tavanju {u-ma, prostorno drvo se isporu~uje s korom. Gusto}a si-rove kore je zbog ve}eg udjela vode ve}a od istog vo-lumena sirovog drva. Volumen kore, njegovo postotnosudjelovanje u volumenu stabla i tzv. ~imbenik korerazli~iti su za pojedine vrste drve}a i djelove stabla zaistu vrstu drve}a (K r p a n , 1986). Kora {titi drvo odnaglog isu{ivanja te djeluje kao djelomi~an izolator odvanjskih utjecaja.

    Budu}i se prostorno drvo isporu~uje volumno i pomasi s korom, to je ~imbenik kore od va`nog utjecajana komercijalno poslovanje.

    Ovisnost gusto}e prostornog drva nekih autoktonihvrsta drve}a (hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijelatopola) o razdoblju prirodnog su{enja istra`ivali suZ e l i } i M e | u g o r a c , 2001.

    J. Zeli}, M. Stoji}: OVISNOST GUSTO]E PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168

    158

    SVRHA I CILJ ISTRA@IVANJA – The research aim

    Svrha odre|ivanja gusto}e drva, u odnosu na vrije-me prirodnog su{enja prostornog drva autoktonih vrstapoljskog jasena i hrasta lu`njaka je povezivanje vo-lumne mjere, po kojoj se izra|uje prostorno drvo i gus-to}e, po kojoj se djelomi~no obavlja prodaja pros-tornog drva. Gusto}a prostornog drva va`na je prili-kom kamionskog i `eljezni~kog transporta, jer su za-konski ograni~eni nosivost kamionskog agregata ili va-gona, odnosno osovinski pritisak na kolnik ili `eljezni-~ku prugu.

    U operativnom se {umarstvu drvo za kemijsku pre-radu (celulozno drvo) zaprima i evidentira u materijal-nom knjigovodstvu po volumenu (m3, prm), a uglav-nom realizira (prodaje) po masi (t, kg). Od sje~e i izra-de prostornog drva, u uobi~ajenoj du`ini od 1, 2, 4 i iz-nad 4 m, do prodaje katkada pro|e vremensko razdo-blje od nekoliko mjeseci.

    Ugovorima o prodaji prostornog drva (kemijska in-dustrija, tvornice plo~a iverica, izvoz) katkada se odre-|uje cijena za masu drva (kg), odnosno definira se ma-sa po jedinici volumena (gusto}a), npr. 1000 kg/m3, {topribli`no odgovara gusto}i drva u sirovom stanju.

    Za neke autoktone vrste drva navedena je gusto}a(kg/m3) u Cjeniku glavnih {umskih proizvoda, Hr-vatske {ume d.o.o., Zagreb, 1997. Budu}i da je ugo-vorna cijena fiksna za masu (kg), nastaje gubitak vri-jednosti za isporu~eni volumen, jer se tijekom vremenagusto}a drva kg/m3 smanjila zbog su{enja.

    Cilj istra`ivanja je da se poku{a izna}i metoda i na-~in izra~unavanja (matemati~ki model) i za operativuprimjenjive tablice gusto}e (kg/m3) za poljski jasen ihrast lu`njak, u ovisnosti protoka vremena (broja dana)od sirovog, provelog do prosu{enog drva.

    METODA ISTRA@IVANJA – The Research method

    Opis rada

    Istra`ivanje je obavljeno za poljski jasen i hrast lu`-njak na podru~ju {umarije Jasenovac. Sortiment pros-tornog drva u oblom s korom izra|en je u du`ini 100,200 i 400 cm. Promjer odabranog sortimenta je od14,96 do 23,94 cm.

    Kao uzorak za odre|ivanja gusto}e poljskog jasenaodabrana su po tri predstavnika za du`ine 1, 2 i 4 m,

    ukupno 9 komada. Pojedini komadi obilje`eni su mas-nom bojom i rimskim brojevima, 1m (III, X, XI), 2 m(IV, XII, XIII), 4 m (V, XIV, XV).

    Hrast lu`njak predstavljen je s dva komada du`ine1, 2 i 4 m, ukupno sa {est komada. Pojedini komadiobilje`eni su masnom bojom i velikim slovima, 1m (E, F), 2 m (D, G), 4 m (H, N).

  • Svi komadi bili su izlo`eni vanjskim vremenskimuvjetima u razdoblju od 7. 3. 2003. godine do 27. 8.2003. godine, ukupno 174 dana (Slika 1.).

    J. Zeli}, M. Stoji}: OVISNOST GUSTO]E PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168

    159

    Slika 1. Prostorno drvo poljskog jasena i hrasta lu`njaka izlo`enovanjskim uvjetima

    Picture 1 The stockwood of European ash and common oakexposed t exterior conditions

    Tablica 1.Volumen drvnih sortimenata poljskog jasena i hrasta lu`njka Table 1 Volume of stockwod sortiments of European ash and common oak

    Poljski jasen (European ash) Hrast lu`njak (Common oak)Oznaka sortimenta (Sortiment designation) Oznaka sortimenta (Designation)

    III+X+XI IV+XII+XIII V+XIV+XV I+IX VI+VII+VIII+II E+F D+G H+N1 m 2 m 4 m ra{lje (50 cm) perac (50 cm) 1 m 2 m 4m

    forced branch tree - stumpVolumen (m3) Volumen (m3)

    1 2 3 4 5 6 7 80,10462 0,17852 0,26185 0,06880 0,11890 0,04929 0,08824 0,14019

    Volumen drva, izra`en u cm3 izra~unat je stereome-trijski po formuli valjka (V = r 2*π*l), te je masa drva(kg) svakog pojedinog komada i ukupno prera~unata ugusto}u (kg/m3).

    Za dobivnje ve}e to~nosti volumena komada ste-reometrijskim putem mjeren je opseg s korom komadana tri mjesta (po~etku, sredini i kraju) du`ine. To~nostmjere opsega komada je 1 cm.

    Osim du`ina jasena od 1, 2 i 4 m, vagani su nepravil-ni komadi “perac” i “ra{lje”, du`ine 50 cm. Zbog struk-ture drvnih vlakanaca u donjem dijelu stabla (panj) imjestu granjanja (ra{lje) pretpostavlja se kako su gusto-}e drva navedenih dijelova stabla razli~ite od ostalih di-jelova (deblo, grane). Volumen “perca” i ra{lji” utvr|enje metodom potapanja u vodi, kao razlika volumenavode prije i poslije potpunog uranjanja “perca”, odnos-no “ra{lji” drva u ba~vi pravilnog, okruglog oblika. Zautvr|ivanje gusto}e ra{lji obra|ivana su dva (I, IX), a zagusto}u perca ~etiri predstavnika (II, VI, VII, VIII).

    Volumen svih komada poljskog jasena i hrasta lu`-njaka prikazuje Tablica 1.

    Vaganje svakog pojedinog komada po vrsti drvaobavljeno je mehani~kom vagom “Bizerbo”, to~nosti50 g, s mogu}no{}u pojedine odvage od 2,5 kg do 170

    Slika 2. Vaga “Bizerbo”, to~nost 50 gPicture 2 “Bezerbo” scales, precision of 50 g

    kg (Slika 2.). Ritam vaganja odre|en je tako da je upo~etku vaganje bilo svakodnevno u 13 sati, a pro-tokom vremena rje|e u isto vrijeme.

    Prvo vaganje obavljeno je u sirovom stanju (odmahnakon sje~e i izrade). Drvni sortimenti iz zimske sje~eostavljeni su pod utjecajem vanjskih uvjeta sve danemjerenja, a obuhva}eno je razdoblje zime, prolje}a iljeta, dakle razli~itih vremenskih i temperaturnih uvje-ta. Vaganje drvnih sortimenata i bilje`enja vremenskihuvjeta (temperatura, tlak zraka, vla`nost zraka i stru-janje vjetra) obavio je Milan ^ e v i z o v i } , poslovo|aglavnog stovari{ta na `eljezni~koj postaji Jasenovac.

    Na temelju podataka mjerenja volumena pros-tornog drva poljskog jasena i hrasta lu`njaka te vagan-ja u odre|enom razdoblju (174 dana), obavljeno jeizjedna~enje (STATISTICA 5.0) vrijednosti krivuljomoblika II. reda (parabolom).

  • Ovisnost gusto}e drva poljskog jasena s du`inamadrvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima su{enja prika-

    zana je u Tablici 2.

    J. Zeli}, M. Stoji}: OVISNOST GUSTO]E PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... [umarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168

    160

    REZULTATI ISTRA@IVANJA – Research results

    a) Tablice gusto}e prostornog drva po vrsti, du`ini sortimenta i vremenu prirodnog su{enjaTables of stockwood density by tree- species, lenght of sortiments and drying period

    Tablica 2.Ovisnost gusto}e prostornog drva poljskog jasena, du`ine drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima su{enjaTable 2 The dependence of stockwood density on days of drying for European ash of 1, 2 and 4 m wood sortiment length

    Oznaka sortimenta (Designation of sortiment)Dan Datum III+X+XI IV+XII+XIII V+XIV+XV I+IX VI+VII+VIII+II Temp. Opaska Day Date ra{lje (50 cm) perac (50 cm) Temp. Note

    1 m 2 m 4 m forked branch tree-stumpgusto}a (density) kg/m3 ºC

    1 2 3 4 5 6 7 8 91 7.3.2003. 882,32 882,32 882,32 1040,94 1061,40 13 sun~ano4 10.3.2003. 875,58 876,60 877,61 1028,60 1040,37 15 sun~ano5 11.3.2003. 871,24 875,74 875,80 1026,42 1035,74 15 sun~ano, vjetri}6 12.3.2003. 871,72 875,46 873,80 1023,52 1031,54 18 poluobla~no7 13.3.2003. 874,13 875,46 873,62 1021,34 1026,91 8 obla~no, ki{a8 14.3.2003. 871,24 873,74 873,08 1017,71 1021,87 4 obla~no, snje`no11 17.3.2003. 867,87 872,31 860,93 1014,81 1011,35 14 sun~ano12 18.3.2003. 865,46 870,88 859,12 1012,63 1006,73 9 polusun~ano13 19.3.2003. 863,05 870,31 857,67 1010,45 1002,10 10 poluobla~no14 20.3.2003. 861,12 868,88 856,04 1007,55 998,32 12 sun~ano15 21.3.2003. 858,71 865,45 854,41 1004,65 990,75 9 sun~ano18 24.3.2003. 853,89 863,45 850,24 1000,29 984,86 12 sun~ano19 25.3.2003. 851,00 860,59 847,88 996,66 978,55 14 sun~ano20 26.3.2003. 848,11 858,59 845,35 993,03 971,83 18 sun~ano21 27.3.2003. 845,22 855,73 842,81 988,68 965,94 19 sun~ano22 28.3.2003. 842,33 854,01 841,36 982,87 953,32 19 sun~ano25 31.3.2003. 834,62 846,29 835,20 975,61 947,43 18 sun~ano26 1.4.2003. 833,17 844,87 846,43 973,43 944,07 13 sun~ano27 2.4.2003. 831,24 843,44 849,33 971,25 940,29 12 sun~ano28 3.4.2003. 828,83 841,72 844,26 967,62 935,24 10 obla~no, vjetrovito29 4,4 2003, 828,83 840,86 842,99 966,90 933,56 11 obla~no, no}u ki{a32 7.4.2003. 828,35 840,29 841,54 964,00 932,30 4 obla~no, snje`no33 8.4.2003. 832,21 844,01 844,08 970,53 936,50 6 obla~no, pao snijeg34 9.4.2003. 831,72 843,44 844,08 969,80 935,66 8 poluobla~no35 10.4.2003. 829,31 842,29 843,17 968,35 932,72 11 poluobla~no36 11.4.2003. 830,76 843,44 843,90 969,80 935,16 12 poluobla~no, ki{a39 14.4.2003. 828,83 842,86 843,35 966,90 933,56 16 polusun~ano, ki{a40 15.4.2003. 830,28 843,72 843,90 968,35 935,66 14 obla~no, no}u ki{a41 16.4.2003. 830,28 844,01 844,08 968,35 929,77 12 obla~no,ki{a42 17.4.2003. 830,28 843,44 844,26 965,45 927,25 15 poluobla~no43 18.4.2003. 832,21 843,15 843,90 966,90 926,41 13 obla~no47 22.4.2003. 824,98 839,43 841,90 956,74 918,84 14 poluobla~no48 23.4.2003. 821,60 836,57 840,63 955,28 917,16 18 sun~ano49 24.4.2003. 819,68 835,14 839,55 954,56 914,21 17 poluobla~no50 25.4.2003. 817,75 833,43 838,64 952,38 912,53 17 poluobla~no53 28.4.2003. 824,01 833,71 839,37 959,64 918,84 18 poluobla~no54 29.4.2003. 819,20 830,86 837,73 956,01 911,27 22 poluobla~no55 30.4.2003. 816,79 829,14 837,01 953,83 907,06 23 poluobla~no60 5.5.2003. 802,81 811,4