Rezultati istrazivanja sta mladi u Obrenovcu zele

2
ŠTA MLADI U OBRENOVCU ŽELE Grupa srednjoškolaca iz Obrenovca koja je učestvovala u programu razmene sa Amerikom “Mladi lideri Srbije”, uz podršku Kancelarije za mlade GO Obrenovac, je tokom januara 2010. godine obavila istraživanje o interesovanjima i potrebama mladih za programskim sadržajima. Istraživanjem je obuhvaćeno 218 ispitanika oba pola iz srednjih škola u Obrenovcu, uzrasta između 15 i 19 godina. Rezultati istraživanja će pomoći opštini Obrenovac da organizuje i podži kvalitetne programe i sadržaje namenjene mladima. Najpopularniji engleski i španski: U pogledu zanimanja za strane jezike, pokazalo se da je najpopularniji engleski, koji bi 28,4% srednjoškolaca želelo da uči. Engleski jezik po popularnosti u stopu prati španski sa 24,3% zainteresovanih srednjoškolaca, a iza njih su italijanski (9,6%) i nemački (8,7%) jezik. Najmanje interesovanja srednjoškolci su pokazali za ruski jezik (3,2%). Kompjuterska pismenost: Naprednu obuku za rad na računarima pohađalo bi 27,5% mladih, dvostruko više od broja onih koji su se izjasnili za početnički kurs, što nam ukazuje na to da su obrenovački srednjoškolci u dovoljnoj meri ovladali osnovama kompjuterske pismenosti i sad im treba nešto specijalizovanije. U kompjutersku igraonicu bi volelo da dolazi 28% mladih. Ekstremni sportovi najpopularniji, borilačke veštine popularnije od vaterpola: Ekstremni sportovi (paraglajding, rafting, padobranstvo...) su se pokazali kao ubedljivo najpopularniji i njih bi treniralo 30,3% mladih u Obrenovcu. Na drugom mestu je fudbal sa 22%, pa tenis sa 19,3%. Slede odbojka i aktivnosti u prirodi (planinarenje, izviđači, orijentiring) kojima bi se bavio otprilike svaki šesti srednjoškolac. Najmanje interesovanje vlada za šah i rukomet, za koje se izjasnio zapanjujuće mali broj mladih (3,7% i 4,1%). Iznenađuje i slabo interesovanje za vaterpolo, koji bi treniralo 5% mladih. Grafiti i fotke u trendu, niko neće u recitatore: Umetničke aktivnosti su se pokazale kao najmanje atraktivna vrsta programa koje bi mladi posećivali. Među ponuđenim programima najviše interesovanja je ispoljeno za foto i grafiti radionicu, za koju se opredelilo 18,35%, odnosno 17,89% ispitanika. Odmah zatim slede filmska i video radionica i škola crtanja i slikanja sa oko 15% zainteresovanih. 13,8% srednjoškolaca bi pohađalo kurs kostimografije i modnog dizajna. Umetničke aktivnosti za koje mladi ne pokazuju gotovo nikakvo interesovanje su literarna i recitatorska sekcija- dakle, upravo one slobodne aktivnosti na kojima se najviše insistira u okviru školskog sistema. Za ove sekcije se izjasnilo jedva 1,8% srednjoškolaca. Brejkdens u modi: Velik broj mladih je zainteresovan i za razne plesne radionice i škole plesa. Najpopularniji je brejkdens, na koji bi se rado upisao svaki četvrti srednjoškolac. Vrlo su popularni i latino plesovi, na koje bi išlo 22% mladih. Značajno interesovanje postoji i za aerobik, džez, pilates na koje bi išlo 15,6% mladih, trbušni ples 14,2% i folklorne plesove, na koje bi išlo 13,3% mladih. Biznis pre kontracepcije: Od ponuđenih kurseva korisnih veština, ispitanici su najčešće zaokruživali kurseve o organizovanju i vođenju programa za mlade (koncerti, turniri, festivali i sl.), za šta je zainteresovano njih 24,7%, isti broj mladih zainteresovan je i za kursevi o pokretanju i vođenju samostalnog biznisa. Na kurs o traženju posla išao bi svaki šesti srednjoškolac. Zanimljivo je da bi se na kurseve o kontracepciji i zaštiti od polnih bolesti i kurseve o zdravom načini života prijavilo svega 16,9% srednjoškolaca. Žurke na prvom mestu, tolerancija je nepopularna: Kao posebnu vrstu program izdvojili smo razne radioničke i zabavne programe. Tu se kao ubedljivo najpopularniji pokazao klub za druženje i organizovanje žurki, u čijim aktivnostima bi učestvovalo 29 % mladih. Sledi novinarska radionica sa 23,4%, a na trećem mestu su humanitarne akcije i prikupljanje pomoći za siromašne, u koje bi se rado uključilo 17,8% mladih, zatim sledi volonterski klub u koji bi se uključio svaki šetsi srednjoškolac. Neočekivano su popularne i psihološke radionice, na koje bi išlo 17,4% srednjoškolaca. Kao najmanje zanimljivi programi ove vrste pokazali su se debatni klub I radne akcije na uređenju Obrenovca (5,9%), - Obrenovac, januar 2010. -

Transcript of Rezultati istrazivanja sta mladi u Obrenovcu zele

Page 1: Rezultati istrazivanja sta mladi u Obrenovcu zele

ŠTA MLADI U OBRENOVCU ŽELE

Grupa srednjoškolaca iz Obrenovca koja je učestvovala u programu razmene sa Amerikom “Mladi lideri Srbije”, uz podršku Kancelarije za mlade GO Obrenovac, je tokom januara 2010. godine obavila istraživanje o interesovanjima i potrebama mladih za programskim sadržajima. Istraživanjem je obuhvaćeno 218 ispitanika oba pola iz srednjih škola u Obrenovcu, uzrasta između 15 i 19 godina. Rezultati istraživanja će pomoći opštini Obrenovac da organizuje i podži kvalitetne programe i sadržaje namenjene mladima.

Najpopularniji engleski i španski: U pogledu zanimanja za strane jezike, pokazalo se da je najpopularniji engleski, koji bi 28,4% srednjoškolaca želelo da uči. Engleski jezik po popularnosti u stopu prati španski sa 24,3% zainteresovanih srednjoškolaca, a iza njih su italijanski (9,6%) i nemački (8,7%) jezik. Najmanje interesovanja srednjoškolci su pokazali za ruski jezik (3,2%).

Kompjuterska pismenost: Naprednu obuku za rad na računarima pohađalo bi 27,5% mladih, dvostruko više od broja onih koji su se izjasnili za početnički kurs, što nam ukazuje na to da su obrenovački srednjoškolci u dovoljnoj meri ovladali osnovama kompjuterske pismenosti i sad im treba nešto specijalizovanije. U kompjutersku igraonicu bi volelo da dolazi 28% mladih.

Ekstremni sportovi najpopularniji, borilačke veštine popularnije od vaterpola: Ekstremni sportovi (paraglajding, rafting, padobranstvo...) su se pokazali kao ubedljivo najpopularniji i njih bi treniralo 30,3% mladih u Obrenovcu. Na drugom mestu je fudbal sa 22%, pa tenis sa 19,3%. Slede odbojka i aktivnosti u prirodi (planinarenje, izviđači, orijentiring) kojima bi se bavio otprilike svaki šesti srednjoškolac. Najmanje interesovanje vlada za šah i rukomet, za koje se izjasnio zapanjujuće mali broj mladih (3,7% i 4,1%). Iznenađuje i slabo interesovanje za vaterpolo, koji bi treniralo 5% mladih.

Grafiti i fotke u trendu, niko neće u recitatore: Umetničke aktivnosti su se pokazale kao najmanje atraktivna vrsta programa koje bi mladi posećivali. Među ponuđenim programima najviše interesovanja je ispoljeno za foto i grafiti radionicu, za koju se opredelilo 18,35%, odnosno 17,89% ispitanika. Odmah zatim slede filmska i video radionica i škola crtanja i slikanja sa oko 15% zainteresovanih. 13,8% srednjoškolaca bi pohađalo kurs kostimografije i modnog dizajna. Umetničke aktivnosti za koje mladi ne pokazuju gotovo nikakvo interesovanje su literarna i recitatorska sekcija- dakle, upravo one slobodne aktivnosti na kojima se najviše insistira u okviru školskog sistema. Za ove sekcije se izjasnilo jedva 1,8% srednjoškolaca.

Brejkdens u modi: Velik broj mladih je zainteresovan i za razne plesne radionice i škole plesa. Najpopularniji je brejkdens, na koji bi se rado upisao svaki četvrti srednjoškolac. Vrlo su popularni i latino plesovi, na koje bi išlo 22% mladih. Značajno interesovanje postoji i za aerobik, džez, pilates na koje bi išlo 15,6% mladih, trbušni ples 14,2% i folklorne plesove, na koje bi išlo 13,3% mladih.

Biznis pre kontracepcije: Od ponuđenih kurseva korisnih veština, ispitanici su najčešće zaokruživali kurseve o organizovanju i vođenju programa za mlade (koncerti, turniri, festivali i sl.), za šta je zainteresovano njih 24,7%, isti broj mladih zainteresovan je i za kursevi o pokretanju i vođenju samostalnog biznisa. Na kurs o traženju posla išao bi svaki šesti srednjoškolac. Zanimljivo je da bi se na kurseve o kontracepciji i zaštiti od polnih bolesti i kurseve o zdravom načini života prijavilo svega 16,9% srednjoškolaca.

Žurke na prvom mestu, tolerancija je nepopularna: Kao posebnu vrstu program izdvojili smo razne radioničke i zabavne programe. Tu se kao ubedljivo najpopularniji pokazao klub za druženje i organizovanje žurki, u čijim aktivnostima bi učestvovalo 29 % mladih. Sledi novinarska radionica sa 23,4%, a na trećem mestu su humanitarne akcije i prikupljanje pomoći za siromašne, u koje bi se rado uključilo 17,8% mladih, zatim sledi volonterski klub u koji bi se uključio svaki šetsi srednjoškolac. Neočekivano su popularne i psihološke radionice, na koje bi išlo 17,4% srednjoškolaca. Kao najmanje zanimljivi programi ove vrste pokazali su se debatni klub I radne akcije na uređenju Obrenovca (5,9%),

- Obrenovac, januar 2010. -

Page 2: Rezultati istrazivanja sta mladi u Obrenovcu zele

radionica upoznavanja običaja drugih naroda (4,1%) i radionica tolerancije i nenasilja (8,7%).ZAINTERESOVANOST ZA INFORMACIJE

Da bi učestvovali u aktivnostima i životu svoje zajednice, ili da bi imali koristi od službi i pogodnosti njima namenjih, mladi moraju znati o njima. Obrenovački srednjoškolci su u ovom istraživanju ispoljili prilično interesovanje za razne vrste informacija. Ipak, mladi su zainteresovaniji za informacije nego za aktivnosti koje im se nude, što govori o mladima kao pasivnim primaocima informacija, bez inicijative da nešto sam preduzme sa dobijenim saznanjima.Što se tiče ponuđenih vrsta informacija, mlade ubedljivo najviše zanimaju mogućnosti za jeftina putovanja (42,6%) i mogućnosti za zaposlenje (37,2%), a u velikoj meri ih zanimaju i mogućnosti za nastavak školovanja (25,7%). Interesantno je da mladi pokazuju interesovanje za informacije o kontracepciji i zaštiti od polnih bolesti (12,8%), a savki deseti učenik je zainteresovan za obrazovanje van škole.Za informacije o koncertima i kulturnim dešavanjima zainteresovan je relativno mali broj od 17,5% mladih. Svega 9,6% mladih bi htelo da ima uvid u način na koji se u opštini i školi troše pare za mlade. Mali je broj (10,6%) i onih koji bi želeli da saznaju nešto više o mogućnostima za korisno provođenje slobodnog vremena. Informacije o zakonskim pravima koja imaju, kao i informacije o mogućnostima za zaštitu od nasilja bitne su tek za 7,8% mladih.

- Obrenovac, januar 2010. -