REVOLUCIONARNA 1848. GODINA

Francuska

Habsburška monarhija

Njemačka

Italija

N

UVOD

Veliki broj zemalja Evrope 1848. godine bio je zahvaćen revolucijom.

Izazvala ih je velika ekonomska kriza.

Međutim, glavni razlog je bio Bečki kongres koji se suprotstavljao razvoju kapitalizma.

FRANCUSKA

Dinastija Burbona koja se je vratila na prijestolje poslije pada Napoleona, svrgnuta je sa vlasti jula 1830. godine.

Tada je za kralja izabran Luj Filip Orleanski.

Važan protestni skup desio se u februaru 1848. godine. Građani Pariza zbacili su vladu a kralj je pobjegao.

F

LUJ FILIP ORLEANSKI(1773. – 1850.)

Francuska je ponovo proglašena republikom.

Novi radnički ustanci poslije ukidanja radionica, su kobno završili po radnike.

Kasnije, ogromnom većinom glasova, za predsjednika Republike izabran je Luj Bonaparte.

HABSBURŠKAMONARHIJA

Revolucija je zahvatila i zemlje Habsburškog carstva.

Uzroci u svim zemljama nisu bili isti.

U Beču je izbila zbog režima kneza Meterniha, dok je u drugim krajevima uzrok pobune bio nacionalizam i težnja za samostalnošću.

Car Ferdinand poslije ovh događaja pristaje na donošenje ustava kojim su uvedena veća demokratska prava.

Krupna buržoazija je uz pomoć vojske uspjela pobijediti otpor revolucionara Beča i tako slomila revoluciju u beču.

Ugarska je bila potčinjena Austriji ali godinama je postojao pokret za nezavisnost. Na čelu sa Lajošom Košutom podignut je otvoreni ustanak protiv Austrije.

Između pojedinih naroda u Ugarskoj postojala su otvorena neprijateljstva.

To je iskoristio car te ja za komadanta vojske postavio hrvatskog bana Josipa Jelačića.

Poslije proglašenja nezavisnosti Ugarske 1849. godine, ugarska revolucija je doživjela slom.

Novi car, Franjo Josip, sklopio je savez sa ruskim carem te je sa 130 000 vojnika uspio ugušiti otpor ugara.

Habsburško carstvo se održalo, mada su ovi događaji nagovijestili njegov skori raspad.

L

REVOLUCIJA U NJEMAČKOJ

Nakon Napoleonovog poraza, nastao je Njemački savez, koji je okupljao 39 njemačkih država, među kojima su najjače bile Pruska i Bavarska.

U februaru 1848. godine počinju pobune seljaka, studenata i radnika.

Njemački vladari su bili primorani na ustupke.

OTO FON BIZMARKOTTO VON BISMARCK

(1815. – 1898.)

Pruska, kojom je poslije Fridriha Vilhema IV vladao Oto fon Bizmark, bila je neuporediva najjača njemačka država.

Pruska je željela ujediniti sjeverne njemačke države pod svoje pokroviteljstvo.

Austrija je ojačala poslije gušenja revolucije, tako da se je suprotstavila ovom planu. Međutim ujedinjenje je bilo neizbježno.

REVOLUCIJA U ITALIJI

Italija je 1815. godine bila potpuno razjedinjena.

Uzrok revolucije bila je privredna kriza.

Vladari italijanskih zemalja bili su primorani da udovolje zahtjevima za demokratskim promjenama.

Najozbiljniji ustanak izbija u Milanu. Tu su se organizovano borili protiv Austrijske vojske.

Nakon pet dana sukoba, Austrijanci su primorani napustit Milano.

Počinju se stvarati i slični pokreti a vodtsvo nad njima preuzima Pijemont.

Međutim, nakon konsolidacije, Austrija je uspjela poraziti Rim.

Tu su revolucionari predvođeni Đuzepem Macinijem 1849. godine osnovali republiku.

Vođa republikanske vojske Đuzepe Garibaldi uživao je veliku popularnost. Iako poražen, Viktor Emanuel nastavlja planirati budućnost Italije.

ĐUZEPE GARIBALDIGIUSEPPE GARIBALDI

(1807. – 1882.)

ĐUZEPE MACINIGIUSEPPE MAZZINI

(1805. - 1872.)

PROVJERA

1. Ko je izabran za kralja Francuske 1830. godine?

- Luj Filip Orleanski.

2. Koje godine se desio sukob koji je označio početak revolucije u Francuskoj?

- Desio se 1848. godine.

3. Ko se je kasnije našao na mjestu predsjednika republike Francuske?

- Luj Bonaparte.

4. Da li je revolucija 1848. godine zahvatila i zemlje Habsburškog cartsva?

- Da.

5. Ko je predvodio Ugare u ustanku protiv Austrije?

- Lajoš Košut.

6. Koga je za komadanta vojske postavio ugarski car?

- Hrvatskog bana Josipa Jelačića.

7. Najjače države Njemačke bile su...

- Bavarska i Pruska.

8. Da li su se Njemačke države ujedinile poslije ovih događaja?

- Da.

9. Gdje izbija najozbiljniji ustanak u revoluciji Italije?

- Milano.

10. Vodstvo nad sličnim pokretima koji su se desili u Italiji preuzima...

- Pijemont.

11. Najznačajniji revolucionar u Italiji bio je?

- Đuzepe Macini.