REVIZIJA PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE …

UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA BIOLOGIJU

CENTAR ZA EKOLOGIJU I PRIRODNE RESURSE

“AKADEMIK SULEJMAN REDŽIĆ”

REVIZIJA PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE

“SKAKAVAC”

Sarajevo, 2018.

UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA BIOLOGIJU

CENTAR ZA EKOLOGIJU I PRIRODNE RESURSE

“AKADEMIK SULEJMAN REDŽIĆ”

NAZIV PROJEKTA:

REVIZIJA PLANA UPRAVLJANJA

SPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

NARUČILAC PROJEKTA:

KANTONALNA JAVNA USTANOVA ZA

ZAŠTIĆENA PRIRODNO PODRUČJA

IZVRŠILAC PROJEKTA:

CENTAR ZA EKOLOGIJU I PRIRODNE

RESURSE - AKADEMIK SULEJMAN REDŽIĆ

STRUČNI TIM:

Prof. dr. Senka Barudanović Specijalista za okolinsku politiku i planiranje

Dr. Ermin Mašić Specijalista za biodiverzitet

Dipl. ing. šum. Elma Karović Stručni rukovodilac za zaštićena prirodna

područja

Koordinator projekta: Dekan Prirodno-matematičkog

fakulteta:

Prof. dr. Senka Barudanović

Prof. dr. Mustafa Memić

OSNOVNI PODACI

Zaštićeno područje

Spomenik prirode „Skakavac“

Datum proglašenja zaštićenog područja

25. april 2012. godine

Akt o proglašenju

Zakon o proglašenju šireg područja vodopada

„Skakavac“ Spomenikom prirode

Kategorija zaštićenog područja

Spomenik prirode

Površina

1.430,70 ha

Plansko razdoblje revidiranog plana

upravljanja

2010. – 2020.

Prostorni plan

Donesen 2009.

Plansko razdoblje prostornog plana

2009. – 2029.

INFORMACIJE O UPRAVLJAČU SPOMENIKA PRIRODE „SKAKAVAC“

Uprava zaštićenog područja Kantonalna Javna ustanova za zaštićena

prirodna područja

Sjedište

Branilaca Sarajeva, 28/1, 71000 Sarajevo

Telefon

033/201-112

Fax

033/201-112

Email

[email protected]

mailto:[email protected]

PREGLED ILUSTRACIJA

PREGLED TABELA

Tabela 1. Tipovi ekosistema Spomenika prirode ”Skakavac” 26

Tabela 2. Distribucija i abiotičke karakteristike odabranih ekperimentalnih ploha u okviru

SP Skakavac

50

Tabela 3. Procjena stanja, kapaciteta prihvata i konzervacijskih parametara ekosistema 52

Tabela 4. Procjena stanja, kapaciteta prihvata i konzervacijskih parametara ekosistema 52

Tabela 5. Realizacija aktivnosti predviđenih Planom upravljanja 56

Tabela 6. Realizacija aktivnosti koje nisu predviđene Planom upravljanja 59

Tabela 7. Rekapitulacija svih aktivnosti iz Akcionog plana 72

Tabela 8. Pregled prosječnih izdvajanja iz Budžeta Kantona Sarajevo 73

PREGLED SLIKA

Slika 1. Geološko-petrografske karakteristike područja “Skakavac” 13

Slika 2. Morfografsko-morfometrijske odlike Spomenika prirode ”Skakavac” 14

Slika 3. Nagibi Spomenika prirode ”Skakavac” 14

Slika 4. Ekspozicije Spomenika prirode ”Skakavac” 16

Slika 5. Riječna mreža Spomenika prirode ”Skakavac“ 19

Slika 6. Tipovi ekosistema Spomenika prirode ”Skakavac” 27

Slika 7. Odnos reljefa i vegetacije na jednom od istraživanih profila (Kozija Ćuprija-

Nahorevo)

27

Slika 8. Model uspostave trajnog monitoringa biodiverziteta u Spomeniku prirode

Skakavac

54

Slika 9. Prijedlog promjene granice SP Skakavac i promjene zona (PRILOG 1) 76

PREGLED GRAFIKONA

Graf 1. Komparativni prikaz indeksa diverziteta u području vodopada, II i III zone zaštite 51

Graf 2. Implementacija Plana upravljanja za Spomenik prirode Skakavac 60

Graf 3. Odnos identifikovanih klasteru provedbi akcionog plana SP Skakavac 62

76

SADRŽAJ PREDGOVOR......................................................................................................................................... 1

I PRINCIPI REVIZIJE ............................................................................................................................ 3

II CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM „SKAKAVAC“ .............. 5

II. 1 Svrha, funkcije i ciljevi Spomenika prirode “Skakavac” ........................................................... 7

II. 2 Politika upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac” ............................................................... 7

II. 2.1 Vodeći principi politike upravljanja.................................................................................... 8

III SMJERNICE ZAŠTITE PODRUČJA SPOMENIKA PRIRODE “SKAKAVAC” ....................... 12

III. 1 Ocjena stanja kroz karakteristike Spomenika prirode “Skakavac” .......................................... 12

III. 1.1 Geološko-petrografske karakteristike ............................................................................... 12

III. 1.2 Klimatske karakteristike ................................................................................................... 17

III. 1.3 Hidrografske karakteristike .............................................................................................. 18

III. 1.4. Biodiverzitet .................................................................................................................... 20

III. 1.5. Naselja na području i u utjecajnoj zoni Spomenika prirode “Skakavac” ........................ 28

III.2 KONCEPT ZAŠTITE SPOMENIKA PRIRODE “SKAKAVAC” ......................................... 32

III. 1.1. Zonalni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac” ................................................ 32

III. 3 ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM I KULTURNIM VRIJEDNOSTIMA

SPOMENIKA PRIRODE SKAKAVAC .......................................................................................... 34

III. 3.1 Monitoring stanja prirodne raznolikosti kao uslov uspješne zaštite .............................. 35

III. 4 RAZVOJ DOPUŠTENIH DJELATNOSTI SA SEKTORSKIM SMJERNICAMA ZA

ŠUMARSTVO, LOV I RIBOLOV, POLJOPRIVREDU, GRADNJU INFRASTRUKTURA,

POSJEĆIVANJE I POVEZIVANJE................................................................................................ 38

III. 5 UTICAJ NA OKOLIŠ I SOCIOEKONOMSKI KOMPLEKS ............................................... 46

IV IMPLEMENTACIJA TEKUĆEG PLANA UPRAVLJANJA ........................................................ 47

IV.1 EFEKTI UPRAVLJANJA NA STANJE ŠTIĆENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI ............. 48

IV. 2 STEPEN IMPLEMENTACIJE PLANA UPRAVLJANJA ..................................................... 55

V REVIZIJA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA.................................................................. 64

V NAČIN I IZVORI FINANSIRANJA SPOMENIKA PRIRODE „SKAKAVAC“ ........................... 70

VI INSTITUCIONALNA STRUKTURA I NOSITELJ AKTIVNOSTI U UPRAVLJANJU

SPOMENIKOM PRIRODE „SKAKAVAC“ ....................................................................................... 71

VII REKAPITULACIJA SVIH AKTIVNOSTI IZ AKCIONOG PLANA .......................................... 72

VII TROŠKOVI ODRŽAVANJA NA NIVOU GODINE.................................................................... 73

LITERATURA ...................................................................................................................................... 74

1

PREDGOVOR

Vlada Kantona Sarajevo je na 27. sjednici usvojila Plan upravljanja Spomenikom prirode

„Skakavac“ za period 2011-2020. godine s ciljevima i politikom upravljanja, smjernicama

održivog razvoja ovog zaštićenog područja koje pokriva cca 1.430 ha zemljišta i koje se proteže

na dijelovima četiri sarajevske općine (Vogošća, Centar, Stari Grad i Ilijaš), kao s razvojem

dopuštenih djelatnosti, te načinima i izvorima finansiranja za implementaciju ovog plana1.

Na osnovu provedenog postupka direktnog sporazuma shodno članu 90. Zakona o javnim

nabavkama („Sl. glasnik BiH“, broj 39/14) i člana 8. tačka b) Pravilnika o postupku direktnog

sporazuma broj: 27-2U.O./15 od 29.01.2015. godine, a u skladu sa odredbama Zakona o

obligacijskim odnosima („Službeni list RBIH“, br. 2/92, 13/93 i „Službene novine Federacije

BiH“ br. 13/94 i 42/11) od 09.11.2017. godine i ANEXA – I od 29.12.2017. godine u Sarajevu,

zaključen je Ugovor između Kantonalne Javne Ustanove za zaštićena područja (naručilac) i

Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (izvršilac).

Ugovorom je planirana realizacija procesa vršenja usluge revidiranja Plana upravljanja

Spomenikom prirode „Skakavac“, a koja uključuje:

• provođenje aktivnosti revizije Plana upravljanja po metodologiji koja je propisana za

sadržaj plana upravljanja zaštićenim područjem u skladu sa članom 156. Zakona o

zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13),

• eventualni izlazak na teren u svrhu revizije pojedinih aktivnosti propisanih Planom

upravljanja,

• provođenje konsultacija sa stručnim osobljem ispred Ustanove i otklanjanje

nedostataka,

• eventualne dorade revidiranog dokumenta po sugestijama resornog ministarstva,

• dostavljanje revidiranog dokumenta Plana upravljanja Spomenikom prirode

„Skakavac“ u printanoj formi i elektronskoj formi (na CD-u), kao i

• drugi poslovi za kojima se ukaže potreba.

Ugovorne strane (ANEX – I) su prolongirale rok izvršenja usluga zbog razloga objektivne

prirode, a koji se očituju u sljedećem:

1 Izvor: https://www.akta.ba/vijesti/kanton-sarajevo-usvojen-plan-upravljanja-skakavcem-do-2021-godine/19525 (Pristup: 25.06.2018).

2

• vremenska dinamika provedbe revizije je predviđena kroz 4 (četiri) godišnja doba

(sezonska dinamika), a usljed kasnog potpisivanja ugovora i početka realizacije usluga

bilo je neophodno rezervisati vrijeme za eventualni izlazak na teren.

• usljed vremenskih uslova i konfiguracije terena Spomenika prirode „Skakavac“,

terenska istraživanja su otežana i nemoguće je pristupiti određenim dijelovima terena

koji su ključni za reviziju ovog plana upravljanja.

3

I PRINCIPI REVIZIJE

Prema definiciji Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN), plan upravljanja je

instrument kojim se ukazuje na to kako područje treba štititi, koristiti, razvijati i njime efikasno

upravljati.

• Sadržaj i struktura revizije Plana upravljanja je prilagođena zakonskim odredbama koje

su propisane za sadržaj Plana upravljanja zaštićenim područjem u skladu sa članom 156.

Zakona o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH, broj 66/13).

• Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora uređuje se prostornim

planom područja posebnih obilježja. Upravljanje zaštićenim područjima provodi se na

osnovu plana upravljanja. Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način

izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područujem, te pobliže smjernice

za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba

lokalnog stanovništva.

• Plan upravljanja je instrument kojim se definišu optimalni načini i metode za zaštitu

područja, korištenje njegovih prirodnih resursa za potrebe samoodrživog

funkcioniranja, njegov budući funkcionalni razvoj i efikasno upravljanje (IUCN).

• Plan upravljanja treba biti ”fleksibilan” dokument koji omogućava primjenu

upravljačkih aktivnosti i u neplaniranim situacijama u budućnosti.

• Plan upravljanja je ”dinamički plan u kojeg je neophodno unositi izmjene u redovnim

vremenskim intervalima, u skladu sa promjenama i potrebama” (Martinić, 2010).

Prema Članu 156. revizija Plana upravljanja sadrži sljedeće komponente:

I) Ciljeve i politiku upravljanja zaštićenim područjem

• svrha, funkcije i ciljeve zaštićenog područja i

• politiku upravljanja zaštićenim područjem.

II) Smjernice zaštite zaštićenog područja

• ocjena stanja zaštićenog područja,

• koncept zaštićenog područja,

• zaštita i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima/resursima područja

koje se štiti,

• razvoj dopuštenih djelatnosti u zaštićenom području,

4

• posjećivanje zaštićenog područja (program posjećivanja, razgledavanje i dr.),

• smjernice za izgled objekata u zaštićenom području,

• povezivanje zaštićenog područja sa susjednim područjima, te

• uticaj na okoliš i socioekonomski kompleks.

III) Izvođenje plana

• smjernice za povezivanje sektorskih planova,

• strategija izvedbe plana,

• nadzor,

• način finansiranja,

• troškovi i izvori finansiranja, te

• institucionalna struktura u upravljanju zaštićenim područjem.

5

II CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

„SKAKAVAC“

A. Proces

Na Skupštini Kantona Sarajevo održanoj 4. maja 2010. godine usvojen je Zakon o proglašenju

šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode (Sl.novine KS br.11/10), kojim je

definisna kategorija, granice obuhvata zaštićenog područja, zone, mjere zaštite, intervencije, te

korištenje i upravljanje zaštićenim područjem.

Prilikom izrade dokumenta Plana upravljanja za ovo područje, korišten je Prostorni plan

posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Skakavac”, te dodatne ekspertize, koje se odnose na:

(a) geološko-hidrogeološke karakteristike terena u zaštićenoj zoni Skakavac, (b) analizu i

valorizaciju faune i (c) analizu zdravstvenog stanja šuma Spomenika prirode “Skakavac”.

Pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužna su se pridržavati

pravila iz Plana upravljanja, koji je pripremljen za period od 10 godina.

Nakon isteka razdoblja od pet godina:

• analizira se provođenje godišnjih programa zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenog

područja,

• procjenjuju se ukupni efekti plana upravljanja zaštićenim područjem,

• po potrebi se obavlja revizija Plana upravljanja na način i u postupku kako je to

propisano za njegovo donošenje.

Nakon isteka razdoblja od 10 godina analizirat će se realizacija Plana upravljanja zaštićenim

područjem kao i ostvareni rezultati, te će se provesti postupak za izradu novog Plana upravljanja

na način i u postupku kako je propisano za njegovo donošenje.

Implementacija Plana upravljanja se ostvaruje putem razvoja Godišnjeg operativnog plana.

Ovaj plan uključuje budžet (uključujući i izvore finansiranja).

Izrada godišnjeg plana pruža mogućnost za procjenu progresa u implementaciji Plana, jer

predstavlja alat za monitoring efikasnosti i uspjeha rada zaštićenog područja. Koristi se interno,

ali i od strane nadležnih institucija i ministarstava.

B. Osnovni sadržaj Plana upravljanja

Kao osnova za izradu plana upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” korišten je IUCN

model, prilagođen lokalnim potrebama.

6

Cilj primjene ovog modela je bio priprema efikasnog plana upravljanja, odnosno uspostava

sistema koji će omogućiti efikasno rješavanje eventualnih konflikata u cilju zaštite prirodnih

vrijednosti.

Plan upravljanja ovim zaštićenim područjem koristi programski pristup, koji teži zaštiti

prirode u samoodrživo finansiranom zaštićenom području.

Plan treba da uvažava društvene, političke i ekonomske trendove, budući da oni formiraju

kontekst planiranja. Na ovaj način se omogućava da se ostvari profit na tržištu, razviju efikasne

akcije i osigura adaptivnost u promjenjivim uslovima.

U Planu su korišteni sljedeći ključni termini:

• Politika - slijed aktivnosti koje je usvojila i koje provodi uprava zaštićenog

područja.

• Planiranje - proces kojim se politika ugrađuje u strukturu za implementaciju,

uključujući učešće javnosti u svim fazama realizacije plana.

• Plan - dokument koji artikulira politiku, ciljeve upravljanja, proces donošenja

odluka kao i akcije koje su potrebne za implementaciju politike.

• Plan upravljanja - alat za indikaciju načina na koji će se vršiti zaštita, korištenje,

razvoj i upravljanje ciljanim spomenikom prirode.

Plan upravljanja Spomenikom prirode "Skakavac" treba da uključi turizam i srodne razvojne

aktivnosti. Plan upravljanja predstavlja željeno buduće stanje ili uslove koji će vladati u

zaštićenom području.

Plan daje detaljan pregled specifičnih ciljeva upravljanja ovim područjem, koji su istaknuti u

pojedinim zakonskim aktima.

U prošlosti se priprema planova upravljanja odvijala bez generalne strategije. Kada su

ograničenja ovakvog pristupa postala očigledna, prišlo se razvoju tzv. master plana, koji

uključuje strateški razvoj regije. Kasnije su se razvijali mehanizmi efikasnog plana upravljanja

zaštićenim područjem.

Osnovni cilj Plana upravljanja jeste izrada funkcionalnih mehanizama za upravljanje ovim

zaštićenim područjem, odnosno uspostava sistema koji će omogućiti efikasno rješavanje

eventualnih konflikata, a u cilju uspostavljanja zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja iste u

budućim aktivnostima. Dominantan koncepcijski sistem upravljanja “Skakavcem” je adaptivno

upravljanje sa učešćem lokalne zajednice, te izgradnja kapaciteta u procesu donošenja odluka.

Organizacija upravljanja, koncipirana na navedeni način, omogućava ispunjavanje svih

mogućih aspekata funkcionalnog i efikasnog administriranja zaštićenim područjem.

7

II. 1 Svrha, funkcije i ciljevi Spomenika prirode “Skakavac”

Na osnovu utvrđenih prirodnih vrijednosti, zaštićeno područje Spomenik prirode “Skakavac”

ima svrhu:

očuvanja postojećih i unapređenje zaštite svih elemenata fizičko-geografskog i

biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja,

razvoja i unapređenja ekoturističkih potencijala općina Stari grad, Centar, Vogošća,

Ilijaš, ali i šireg područja Kantona Sarajevo na nivou organiziranih i planskih turističkih

posjeta koje imaju sportsko-rekreativni i edukactivni karakter, a u koje su istovremeno,

uključeni i kulturni elementi šireg područja,

samoodrživog razvoja lokalne zajednice u smislu aktivnog učešća lokalnog stanovništva

u održavanju i unapređivanjem funkcioniranja zaštićenog područja i njegovog daljeg

turističkog promoviranja i

povećanje učešća prihoda od ekoturizma na nivou ukupne turističke privrede u Bosni i

Hercegovini.

Osnovni cilj plana upravljanja zaštićenim područjem je utvrđivanje uslova, rješenja, načina i

postupaka za uspostavu dugoročnog sistema zaštite biološke raznolikosti, vrijednosti pejzaža i

sistema upravljanja zaštićenim područjem na principima održivog korištenja prirodnih,

kulturnih i drugih dobara. Dakle, primarni smisao uspostave i upravljanja Spomenikom prirode

“Skakavac” je osiguravanje funkcionalne zaštite svih vrijednih elemenata postojećeg fizičko-

geografskog i biološkog diverziteta, kao i unapređivanje njihove buduće zaštite.

Nadalje, jedan od ciljeva SP “Skakavac” je vrednovanje i korištenje prirodnih potencijala u

svrhu osiguranja samoodrživog razvoja kako zaštićenog područja, tako i lokalne zajednice, kroz

ostvarivanje ekonomske dobiti od ekoturizma.

Važan cilj upravljanja jeste uključivanje Spomenika prirode “Skakavac” u mrežu zaštićenih

područja Bosne i Hercegovine.

II. 2 Politika upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”

Politika upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” se zasniva na sljedećim elementima:

1. Očuvanje fizičko-geografskog i biološkog diveziteta zaštićenog područja i njegove

neposredne uticajne zone,

2. Dalje unapređenje mehanizama zaštite prirodnih vrijednosti unutar zaštićenih zona i na

širem okolnom prostoru,

8

3. Promoviranje prirodnih i socio-kulturnih vrijednosti Spomenika prirode, kao i njegovog

cijelog neposrednog utjecajnog područja i šire regije,

4. Održivo korištenje postojećih resursa Spomenika prirode “Skakavac” za potrebe:

recentnih i budućih ekoturističkih posjeta, obrazovnih programa i naučnih istraživanja,

5. Ostvarivanje održivog razvoja lokalnog stanovništva korištenjem postojećih prirodnih

resursa ovog zaštićenog područja u skladu sa utvrđenim planom korištenja i

predloženim mjerama zaštite.

II. 2.1 Vodeći principi politike upravljanja

Politika upravljanja ovim područjem uzima u obzir sljedeće:

sistem planiranja treba da bude dovoljno fleksibilan da, sa jedne strane, zadrži postojeće

načine upotrebe zemljišta i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, a s druge strane

omogući konzervaciju prirodnih vrijednosti.

SP “Skakavac” je veoma važan “građevni element” u okviru široke kantonalne skale,

te federalne i državne šeme upravljanja i strategije za zaštitu prirode.

SP “Skakavac ima znatnu stratešku vrijednost za konzervaciju i uravnoteženu upotrebu

prirodnih resursa sa regionalnog aspekta zaštite biološke raznolikosti u mozaiku

zaštićenih područja.

Planiranje treba uključiti razmatranje mogućeg povezivanja sa drugim zaštićenim

područjima i kreiranju ekoloških koridora za migracije i razmjenu genetičkog materijala

unutar vrsta flore, faune i fungije.

Definisanje politike upravljanja ovim zaštićenim područjem je usklađeno sa temeljnim

principima IUCN-a na sljedeći način:

PRINCIP 1: Konzervacija biodiverziteta i drugih prirodnih vrijednosti, pejzaža i potencijalnih

kulturnih vrijednosti su osnovni pristup u upravljanju Spomenikom prirode ”Skakavac”.

PRINCIP 2: Fokus politike upravljanja se stavlja na zaštitu prirodnih vrijednosti, i to kroz

interakciju njihove valorizacije i interesa lokalne zajednice. Ovaj princip podrazumijeva da se

najvrijedniji elementi prirodne sredine štite i da se istovremeno stave u funkciju razvoja lokalne

zajednice.

9

PRINCIP 3: Lokalno stanovništvo koje živi na prostoru šire regije Spomenika

prirode ”Skakavac” treba biti maksimalno biti uključeno u sve aktivnosti koje su vezane za

funkcioniranje i održivo upravljanje ovim zaštićenim područjem, u skladu sa principima zaštite.

U idealnom slučaju, lokalno stanovništvo pomaže u brizi za okoliš i oblikovanju ponude, koja

je u skladu sa tradicijom iz prošlosti, ali i sa pogledom na budućnost. U tom smislu se i oni,

mogu opisati kao “posredni upravljači” ovog zaštićenog područja. Pozitivan pomak bi bio

razvoj novog tržišta za usluge i proizvode lokalne zajednice.

PRINCIP 4: Politika upravljanja treba biti vođena u saradnji i uz pomoć javnih institucija čija

je nadležnost zaštita okoliša, lokalne zajednice, naučnih institucija koje se bave istraživanjem

biodiverziteta ili prirodnih procesa uopće, obrazovnih ustanova, turističkih zajednica i drugih

zainteresovanih strana. Sve planske aktivnosti koje su vezane za upravljanje i budući razvoj

Spomenika prirode ”Skakavac” ne mogu i ne smiju biti protiv dugoročnih interesa navedenih

organizacija. Naprotiv, dugoročna politika upravljanja ovim zaštićenim područjem mora da

uvaži interese svih, kako bi njegova ekoturistička, sportsko-rekreativna, obrazovna i privredno-

prosperitetna funkcija bila optimizirana.

PRINCIP 5: Princip ko-menadžmenta u upravljanju Spomenikom prirode

“Skakavac” podrazumjeva da se zaštita vrši na kooperativnom pristupu, a koji je baziran na

ravnopravnom učešću svih zainteresiranih subjekata i menadžmenta zaštićenog područja.

PRINCIP 6: Efikasno upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac” podrazumijeva širu

društvenu i posebno ekonomsku podršku, pa se održiva politika upravljanja, mora osloniti na

ovu vrsti potpore. Efikasno i samoodrživo upravljanje ovim područjem je u velikoj mjeri

olakšano podrškom vladinog sektora Kantona Sarajevo, koji prepoznaje potrebu uspostave

zaštićenih područja zbog općeg poboljšanja kvaliteta života.

PRINCIP 7: Bazni princip u upravljanju Spomenikom prirode “Skakavac” uključuje primarnu

zaštitu najvažnijih postojećih prirodnih elemenata i podizanje nivoa općeg kvaliteta zaštićenog

područja. Stoga je potreban aktivniji angažman ne samo u zaštiti nego i u restauraciji prirodnih

vrijednosti koje su narušene. U ovom zaštićenom području primarni element zaštite i

restauracije je vodopad Skakavac i njegovo neposredno utjecajno područje.

10

PRINCIP 8: Kada postoji ”nepomirljiv” sukob između ciljeva upravljanja,

prioritete treba dati očuvanju osnovnih potencijala zaštićenog područja. Ovaj princip

podrazumijeva da u cjelokupnoj strategiji upravljanja zaštićenim područjem, a shodno

kategoriji definirane zaštite, prioritet imaju prirodne vrijednosti i elementi koji imaju centralni

motivski karakter, uz obavezno uključivanje elemenata biodiverziteta. Sa aspekta ekonomske

valorizacije ovaj element ima karakter “kritičnog ekološkog kapitala”, te ga je neophodno

ugraditi u zakonsku legislativu.

PRINCIP 9: Ekonomske aktivnosti koje se oslanjaju na funkcije Spomenika

prirode “Skakavac” optimalno trebaju biti locirane izvan zona realne zaštite. Testovi, kojima se

može provjeriti da li je neka ekonomska aktivnost i njena upotreba prihvatljiva u općem

planskom sklopu i da li je njeno mjesto lokacije u okviru zaštićenog područja ili izvan njega,

uključuju neophodne provjere koje mogu imati sljedeći oblik:

1. da li je konkretna ekonomska aktivnost uravnotežena,

2. da li ista doprinosi unapređenju ciljeva spomenika prirode „Skakavac“ i

3. da li postoje snažni razlozi za lociranje ove aktivnosti u neposrednoj utjecajnoj zoni

spomenika prirode „Skakavac“.

Ako predložene aktivnosti ne zadovoljavaju ove provjere, one trebaju biti u potpunosti

redizajnirane kako bi se uklopile u zaštićeno područje ili locirale izvan njega.

PRINCIP 10: Upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac” treba biti poslovno orijentirano i

na najvećem profesionalnom nivou. Za realizaciju ovog zadatka neophodna je uspostava

efikasnog marketing-konzervacijskog pristupa. Iako je ovaj cilj vrlo teško ostvariti u početnom

kratkom periodu, potrebno je da finansijska samoodrživost bude jedan od razvojnih ciljeva,

tako da početno 100 % sufinansiranje od nadležnih institucija vremenom pređe na djelomično,

a na kraju perioda praktično na održivo samofinansiranje.

PRINCIP 11: Politika upravljanja koju provodi upravljač treba biti fleksibilna

i adaptivna, ali ne smije značajnije odstupati od smjernica koje su zacrtane u Planu upravljanja.

Ovaj princip podrazumijeva prilagodljivost politike upravljanja u smislu pravovremenog i

efikasnog reagovanja na različite društvene, kulturne i ekonomske izazove.

11

PRINCIP 12: Uspjeh upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac” treba biti

mjeren ekološkim i socijalnim indikatorima. Iako se apsolutno nalaze u centru, mjerenja stepena

očuvanosti biodiverziteta su samo jedna vrsta indikatora. Ostali indikatori uključuju društveno-

ekonomski napredak i kvalitet života lokalne zajednice, stepen zaštite okoliša (kao što su

efikasnost upotrebe energije ili upravljanje prirodnim resursima) i mjerenja koja se odnose na

konzervaciju kulturnog okruženja. Jedan od rezultata uspješnog upravljanja treba biti visok

stepen socijalno-ekonomskih beneficija, a koji istovremeno ima minimalan utjecaj na okoliš.

12

III SMJERNICE ZAŠTITE PODRUČJA SPOMENIKA PRIRODE

“SKAKAVAC”

III. 1 Ocjena stanja kroz karakteristike Spomenika prirode “Skakavac”

Područje Spomenika prirode "Skakavac" smješteno je u luku Peračkog potoka sa pritokama sa

desne dolinske strane Jasikovcom i Jasikovačkim potokom, te Sušicom, čiji tokovi uviru u

konveksnu stranu Peračkog potoka. Sa juga u konkavnu stranu uviru potok Skakavac na kome

je poznati vodopad sa visinom od skoro 100 m. Njegova dolina i tok kao radijus luka Peračkog

potoka i njegove doline skoro merdijanski utiče u Perački potok. Na istoku se sa lijeve strane

uzvodno od Skakavca u Perački potok ulijevaju Seinovački i Miljevički potok, dok se nizvodno

od ušća Skakavca ulijeva Gajin potok. Razvođa prema okolnim slivovima su na određenim

potezima još neodređena, zbog prisustva karbonatno-krečnjačkih naslaga, u kojima su i inače

po cijelim Dinaridima razvođa još nedefinirana.

U užem lokalnom smislu ovaj prostor leži u ataru sela Perca i slivu Peračkog potoka kao

uzvodnog nastavka Vogošćanske rijeke. Po obliku ovaj prostor izgleda kao potkovica ili

amfiteatar otvoren prema zapadu i jugozapadu u pravcu oticanja Vogošćansko-Peračke rijeke.

Amfiteatar je omeđen sa sjeverne, istočne i južne strane višim reljefom koji se uzdiže i do 1.500

m; Bukovik 1.532 m; Rašljevo Brdo 1.492 m na jugoistoku, Vranjske Stijene 1.401 m na istoku;

Prečke ravni 1386 m na sjeveroistoku, Stojne stijene sa Nebešinom 1.416 m na sjeveru, te

Uževice na zapadu 1.393 m. Po omeđenim konturama, zaštićeno područje ima oblik poligona

koji prelazi u elipsu sa dužom osovinom u pravcu istok - zapad u dužini od 5 km, i kraćim

sjever - jug, dugom 44 km.

III. 1.1 Geološko-petrografske karakteristike

Na području Spomenika su zastupljene četiri strukturno-facijalne jedinice. U svim jedinicama

dominiraju formacije donjeg i srednjeg trijasa. Osim trijasa, na pojedinim mjestima su prisutne

i kreda i jura te miocen i kvartar (Slika 1).

III. 1.1.1 Geomorfološke karakteristike

U orografskom smislu, na prostoru Spomenika prirode “Skakavac” se zapažaju tri grupe, tj. tri

generacije reljefa i orografije. Inicijalne površine su predstavljene najizdignutijim oblicima u

prostoru Bukovika (1.532 m), Rašljovom brdu (1.492 m), Vranjskim stijenama (1.401 m) i

Stojinim stijenama (1.416 m).

13

Slika 1. Geološko-petrografske karakteristike područja “Skakavac”

Ovi najviši oblici kao posebni i manji masivi i hrbati u obliku amfiteatra okružuju sliv Peračkog

potoka, odnosno gornji dio (izvorišnu čelenku) Vogošćanske rijeke. Niže od ovih uzvišenja

subhorizontalno leže fragmentarno zaravnjene površine, kao dijelovi površi.

Druga generacija reljefa leži u nižim položajima u odnosu na pomenuta uzvišenja, a rasprostiru

se u prostoru sliva sjeverno i južno od Jasikovca, na oko 1.200 m n.v., i Stublina (1.300 m n.v.),

južno od Borovih stijena, sjeverno od naselja Luka 1.300 m. Svi ovi fragmenti zaravni leže

sjeverno od doline Peračkog potoka, a nastavljaju se opet kao fragmenti pediplena južno od

pomenute doline.

Ekvivalenti u južnom dijelu prostora Skakavac su predstavljeni zaravnima/sedimentima u

arealu oko vodopada Skakavac (1.180 m), zatim oko Zaplanja, Rasta, Bijelih ravni južno od

sela Perca, te na istoku i jugoistoku na tjemenima razvođa, odnosno na tjemenima među

dolinskih rtova Seinovačkog i Miljevskog potoka, na visinama od 1.200 do 1.300 metara.

U obje generacije reljefa su usječene doline sa stalnim i povremenim vodotocima, a na

krečnjacima i uopće karbonatnom supstratu, krškom erozijom ili korozijom su stvorene krške

forme predstavljene škrapama, vrtačama, odnosno oblicima boginjavog krša.

Mreža dolina je usječena u uvjetima humidne klime na mezozojskom litogenom supstratu

(T1-T2 i J-K), odnosno na klastično-karbonatnom i flišnom supstratu.

14

Slika 2. Morfografsko-morfometrijske odlike Spomenika prirode ”Skakavac”

Slika 3. Nagibi Spomenika prirode ”Skakavac”

Najstariji oblici su tjemena hrbata i manjih masiva, zatim u njima niže usječene zaravni, a doline

sa koritima su najmlađa generacija reljefa, te pripadaju kvartaru po starosti (pleistocenu i

holocenu).

15

Na prostoru Spomenika, glavna dolina s vodotokom je dolina Peračkog potoka. Ona ima oblik

klisure s manjim proširenjem uzvodno od ušća Skakavac i nizvodno od ušća Lješnice na desnoj

i Seinovačkog potoka na lijevoj strani, da bi nizvodno od ušća Sušice imala ponovo klisurasto-

kanjonast izgled.

Uzvodno od naspramnih ušća Lješnice i Seinovačkog potoka pruža se u pravcu jug - istok

klisura Babinog potoka. Ove tri dubodoline - klisure čine izvorišnu čelenku Peračkog potoka

na ulazu u ovo područje, a to je ujedno i izvorišna čelenka Vogošćanske rijeke.

Na cijelom proučavanom prostoru Spomenika prisutna je znatna vertikalna i horizontalna

raščlanjenost. Najveću raščlanjenost ima dolinski sistem Peračkog potoka s desnim i lijevim

pritokama koje su raščlanile nekadašnji slabo raščlanjen inicijalni pediplen u sadašnjoj visini

od 1.200 m do visine još jednog stepena starijeg erozionog nivoa koji dominira u Bukoviku.

Fragmenti starog pediplena su slabo raščlanjeni: vertikalno i horizontalno, a niže od njih je

usječena dolinska mreža savremenih tokova: dolina i dubodolina. Na manjim dijelovima višeg

terena pored fluviodenudacionog rasčlanjanja postoje i oaze krško-korozionog reljefa.

Ovaj krški reljef razvio se na karbonatima istočno od Skakavca, a pretpostavljen je i škrapama

i vrtačama, tj. na tim prostorima razvijen je i ljuti i boginjavi krš (kras ili karst).

Pored fluvijalnih i krških oblika zastupljenih u kartiranom terenu prostora Skakavac razvijena

su dva osnovna genetska tipa padina: gravitacioni i deluvijalni. Prvi je zastupljen na padinama

i odsjecima izgrađenim od krečnjaka i dolomita, a drugi pretežno na padinama koje su izgrađene

od klastičnih, pelitsko-psamitskih stijena trijaske i jursko-kredne starosti.

Na geomorfološkoj karti su izdvojene površine terena koje su podložne egzogenim procesima:

fluvijalnim, krškim i obronačnim (padinskim), na litološkotektonskoj i neotektonskoj osnovi i

u uvjetima humidne kišno-sniježne klime, koja je uvjetovala i pojavu podzemnih i nadzemnih

voda, odnosno izvora, povremenih i stalnih tokova, te dvije osnovne vrste podzemnih kolektora

i izolatora.

Na slici 4. se vidi razmještaj padinskih (obronačnih), fluvijalnih i krških oblika. Pošto u terenu

dominiraju padine to su i na karti najrasprostranjeniji gravitaciono-deluvijalni oblici. Fluvijalni

oblici imaju linearan razmještaj i poklapaju se sa hidrografskom mrežom, a krški su oazno

zastupljeni. Kompleksno denudacioni oblici na fragmentima pediplena imaju poligenetski

karakter. U cjelini posmatrano, stabilnost padina je najveća na zaravnima sa kojih i oko kojih

se uzdižu blaža uzvišenja, a najmanja stabilnost ili intenzivna egzodinamika gravitaciono-

deluvijalnog tipa je na dolinskim stranama - padinama u neposrednom i posrednom slivu

Peračkog potoka ili šire: u slivu Vogošćanske rijeke, odnosno njenog gornjeg dijela u prostoru

Skakavca.

16

Slika 4. Ekspozicije Spomenika prirode ”Skakavac”

U orografskom pogledu istraživani prostor je veoma heterogen. Čine ga brojni vrhovi, često

piramidalni, doline, kanjoni, klisure, usjeci i vrtače. Ravnih terena je veoma malo. Teren je

veoma ispresijecan. Padine najviših vrhova konvergiraju prema Nahorevu i Koševskom potoku

na zapadnu, te prema Peračkom potoku na sjeveru.

Najviši vrhovi su Bukovik (1.532 m), te Crepoljsko brdo (1.525 m), koji sa Kozjačom (1.500

m) predstavlja jednu cjelinu. Sjeverne padine ovih vrhova su veoma strme i padaju prema

Peračkom potoku.

Na ovom prostoru registrirani su i mnogi prirodni geomorfološki fenomeni. To su stijene,

pećine, klisure, kanjoni i krške konfiguracije. Od klisura i kanjona najznačajnije su klisure

Babinog potoka, Stublinskog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Jasikovice i drugih, uglavnom

kraćih vodotoka. Od stijena i pećina, svojom konfiguracijom i očuvanošću su sa najvećim

vrijednostima: Skakavac, ušće potoka Skakavac, Crvene stijene, Kečina stijena, Sušica, Bijela

stijena, Vranjska stijena, Uževica, Kozjača te neki drugi, uglavnom manji objekti.

Svi ovi geomorfološki sistemi imaju izuzetno visoku indikatorsku vrijednost u kategorizaciji

specifičnih biotopa kao i evaluaciji prirodnih vrijednosti datog prostora. Distribucija, stepen

senzitivnosti, te stepen unikatnosti geomorfoloških fenomena - biotopa, na ovom području

prikazan je na slici 4.

17

III. 1.2 Klimatske karakteristike

Klima ovog prostora je umjereno kontinentalna sa snažnim utjecajem planinske klime. Osim

toga, specifičan položaj prostora uvjetovao je i znatan utjecaj tipične kontinentalne klime,

naročito na sjeveroistočnom dijelu prostora, te utjecaj submediteranske klime na južnim

padinama ovog terena.

Trajanje sunčevog sjaja je veoma bitan klimatski parametar. Insolacija na području Bjelava

iznosi 1.785 sati. Na višim položajima - Sokolac insolacija varira između 1.120 i 1.263 sata, a

na Sokocu oko 1.179 sati. Najviše sunčanih sati ima juli na Bjelavama, 257 sati.

Srednja godišnja temperatura u najnižim dijelovima istraživanog prostora varira oko 9,3 ˚C na

padinama Grdonja 9,56 ˚C, a u zoni tamnih četinarskih šuma na Palama 6,68 ˚C i na Sokocu

6,37 ˚C. Srednja vrijednost temperatura u vegetacionom periodu (april - septembar) varira od

15,40 ˚C do 15,72 ˚C u Sarajevu, te od 12,38 ˚C do 12,66 ˚C na Palama i Sokocu.

Apsolutne minimalne temperature dostižu vrijednosti i do -26,22 ˚C na Sokocu, -30,2 ˚C na

Butmiru i do -32,5 ˚C na Palama, što je, svakako, posljedica postojanja temperaturnih inverzija

uslijed specifične, kotlinske konfiguracije terena, te strujanja vazdušnih masa.

Apsolutne maksimalne temperature na prostoru Sokoca se dižu do 32 ˚C. Srednja mjesečna

maksimalna temperatura varira oko 12,41 ˚C na Sokocu, a srednja mjesečna minimalna

temperatura od 0,36 ˚C do 4,9 ˚C na Bjelavama. Broj dana sa minimalnom temperaturom

≤ 0 ˚C na prostoru Sarajeva se kreće oko 92, a na Palama 158, gdje svaki mjesec u godini može

imati minimalnu temperaturu ispod ove vrijednosti. Maksimalnu temperaturu vazduha ≤ 0 ˚C

ima 26,5 dana u Sarajevu i oko 43 na Sokocu.

Maksimalnu temperaturu veću od 25 ˚C u nižim dijelovima ima 36,8 dana na Palama, a

temperaturu veću od 30 ˚C imaju četiri dana na Palama i Sokocu.

Na istraživanom području veoma su česte i temperaturne inverzije, naročito u kanjonima

pojedinih vodotoka, što u velikoj mjeri djeluje i na pojavu inverzne vegetacije. Za vrijeme ljeta,

na ovim mjestima osjeća se i djelovanje fena koji uvjetuju pojavu tipične termofilne, odnosno

kserotermne reliktne vegetacije.

Relativna vlažnost zraka u pojasu hrastovo-grabovih šuma varira od 71 do 77 %, a u pojasu

tamnih četinarskih šuma oko 82%. Relativna vlažnost zraka u vegetacionom periodu se kreće

od 68 % do 73% u Sarajevskom polju do 79 % na Sokocu. Na najvišim dijelovima istraživanog

prostora iznosi nešto iznad 80 %. Srednja relativna vlažnost zraka za juli za brdski pojas iznosi

oko 55 %, a u gornjem gorskom i donjem subalpinskom pojasu oko 70 %.

18

Srednja godišnja oblačnost na prostoru Sarajeva varira oko 6, a na Palama oko 5,6. Broj

oblačnih dana se kreće od 129 do 136 u Sarajevu i 180 dana na Sokocu, što ovaj prostor svrstava

u veoma oblačne. Magla je također veoma bitan parametar i doprinosi visokom stepenu

oblačnosti ovog prostora. Na Sokocu su 72 dana sa maglom. Broj vedrih dana je najveći na

Palama i iznosi 94.Na prostoru Sarajeva se izluči oko 930 mm vodenog taloga, a na Palama

preko 1.000 mm.

Maksimum padavina na svim mjernim stanicama nastupa uglavnom u kasnom ljetnom periodu.

U toku vegetacijskog perioda u nižim dijelovima prosječno po jednom mjesecu padne između

76,6 i 74,9 mm, a u zoni tamnih četinarskih šuma između 72,5 mm na Sokocu i 87 mm na

Palama. Količina padavina sa porastom nadmorske visine u pravilu raste. Za prva četiri mjeseca

količina padavina na najvišim dijelovima istraživanog prostora u odnosu na Sarajevo je veća za

oko 30 mm po mjesecu, a naredna tri za 10 mm, u augustu za 20 mm, septembru 30 mm, u

oktobru čak 60 mm, u novembru 10, a u decembru je manja za 20 mm.

Snježni pokrivač igra značajnu ulogu u determinaciji biljnog pokrova. Visina, gustina i dužina

trajanja snježnog pokrivača je u direktnoj funkciji sa sistemom pedogeneze, a samim time i

singeneze vegetacije. Količina snjega se povećava sa porastom nadmorske visine, te i njegova

dužina trajanja. Klima je, prema Gračaninu, s obzirom na vrijednost kišnog faktora, na čitavom

području humidna do humidno-perhumidna u regionu Pala.

Prema toplinskom karakteru, klima u brdskom pojasu je umjereno topla, a u gorskom pojasu

umjereno hladna. U toku vegetacionog perioda u pojasu hrastovo-grabovih šuma klima je topla,

samo je april sa umjereno toplom klimom, a u pojasu tamnih četinarskih šuma klima je topla

do umjereno hladna. Zimski mjeseci su sa nivalnom, a jesenji i ranoproljetni sa hladnom i

umjerenohladnom klimom.

III. 1.3 Hidrografske karakteristike

U hidrografskom pogledu istraživani prostor je veoma specifičan, na što su uticali brojni faktori.

Pored reljefa, najznačajniji u determinaciji hidrografske mreže su geološka podloga, tip

zemljišta, pravac pružanja većih hidrosistema, te biljni pokrov.

U hidrološkom pogledu, ovaj prostor pripada Posavskom slivu. Važniji vodotoci su rijeka

Miljacka na jugu i jugoistoku, te Ljubina i Vogošća na sjeveru i sjeverozapadu.

Pored brojnih krških oblika reljefa i propusnosti geološke podloge, na ovom prostoru su brojni

izvori, potoci, manje riječice i ponori. Od izvora najznačajniji su: Bukovik, vrela ispod

Bukovika, vrela ispod brda Crepoljsko, izvori ispod Han-Toplica, ispod Vranjske stijene,

Vukinjača izvori, Stupline i mnogi drugi.

19

Mnogi od njih su tipični krški, sa ponorima i ponovnim pojavljivanjem na površini. Mreža

vodotoka je uglavnom razvijena i predstavljena je sa tri tipa: manje rijeke, stalni potoci i

povremeni potoci.

Ukupna dužina svih vodotoka na zaštićenom području iznosi oko 28.214,1 m. Manje rijeke, u

odnosu na cjelokupnu mrežu, imaju manju površinsku zastupljenost 24,3 %. Najzastupljeniji

su vodotoci tipa stalnih potoka sa ukupnom dužinom od 11.853,3 m. Povremeni vodotoci imaju

ukupnu dužinu od 9.500 m.

Slika 5. Riječna mreža Spomenika prirode ”Skakavac“

Od potoka najveći su Perački, Babin potok i potok Sušica, koji čine rijeku Vogošću, desnu

pritoku rijeke Bosne. Perački potok čini glavni hidrografski kostur ovog područja. Nizvodno

od lokaliteta Perca, ovaj potok prelazi u riječicu Vogošću, a uzvodno ide sve do Bludne ravni

ispod Crnog vrha gdje nastaje iz više "pištalina" koje se cijede iz manjih tresetišta u zoni tamnih

četinarskih šuma. Od Bludne ravni vodu prima nekoliko izvora sa lijeve i desne strane Han-

Toplica, zatim Crepoljski potok sa lijeve strane, a ispod Vranjske stijene prima svoju

desnu pritoku Babin potok.

Nakon nekoliko stotina metara Perački potok ulazi u tjesnac, gdje ubrzo prima i kršku

ponornicu Sušicu. Nizvodno dalje se pruža impozantni kanjon kroz koji se krivudavo probija

ovaj planinski potok. Još uvijek u kanjonu, kojih hiljadu-dvije metara od ušća Sušice, Perački

potok postaje bogatiji još za dvije tekućice-kršku ponornicu Stubline sa desne strane i Skakavac

sa lijeve strane koji se, razlijeva u više potočića.

20

Idući dalje nizvodno, potok postaje još snažniji i prihvata više potočića, lijevih pritoka, a

nizvodno se nastavlja na već plahovitu i čistu rijeku Vogošću. U vrijeme dugih ljetnih suša,

brojni izvori i manji potoci presušuju. I pored toga mnogi su aktivni preko čitave godine i daju

značajne količine pitke i kvalitetne vode.

Na nekoliko lokaliteta konstatirani su i specifični izvori u narodu poznati kao pištaline.

Najznačajniji su ispod Crepoljskog brda prema Zlataricama i padinama prema Peračkom

potoku, zatim Han-Toplice, Bludna ravan i drugi.

Najveću prirodnu vrijednost cijelog zaštićenog područja ima vodopad Skakavac, koji je sa

relativnom visinom od 98 m jedan od najvećih u Bosni i Hercegovini. Izvor Skakavca je ispod

Bukovika, najvišeg vrha na ovom području. Malom potoku se usput pridužuje i više manjih

izvora koji ubrzo zatim formiraju dosta jak i hladan potok Skakavac koji se spušta niz prilično

strmi teren sve do nekadašnjeg planinarskog doma "Skakavac" odakle nastavlja put do okomite

stijene nekoliko stotina metara dalje.

Prolazeći niz strmi teren kroz bukovo-jelove i jelovo-smrčeve šume ponovo dobija svoju snagu,

a zatim se svom silinom spušta niz okomitu stijenu u grotlo visoko oko stotinu metara. Nakon

prvih desetak metara razbija se u veliki broj mlazeva i kapi koje formiraju dosta široke vodene

draperije, a u zadnjih desetak metara skoro se sav potok pretvara u vodenu zavjesu.

Vlažno područje sa kapljicama i pri mirnom vremenu iznosi i nekoliko desetina metara u

poluradijusu grotla. Posebne pejzažne vrijednosti ovom vodopadu daju i živopisne stijene u

obliku terasa. Nakon slivanja niz strme padine vodopada, vodena masa do ušća u Perački potok

pravi seriju manjih odvojenih manjih slapova. Sa aspekta svojih hidrogeomorfoloških

karakteristika, visokih florističkih i faunističkih vrijednosti, a naročito vrijednosti ekosistema,

ovaj kompleksni sistem oko vodopada je određen kao nukleus ovog zaštićenog područja.

Na osnovu brojnih terenskih opservacija i analize postojećih literaturnih podataka o kvaliteti

voda predmetnih vodotoka i stanju okoliša može se konstatirati da je postojeće stanje vodopada

Skakavac i neposrednog okolnog područja zadovoljavajuće. Međutim, recentno su, u određenoj

manjoj mjeri, prisutni antropogeni pritisci kroz onečišćenja usljed prisustva različitih vrsta

otpada, posebno uzvodno i oko vodopada.

III. 1.4. Biodiverzitet

Područje Spomenika se karakteriše veoma visokim stepenom biološke raznolikosti.

Konstatovano je više od 1.500 vrsta viših biljaka. O broju algi, gljiva, životinja, posebno

insekata, te drugih oblika i formi organizacije života nema dovoljno egzaktnih podataka.

21

III.1.4.1 Diverzitet flore

Specifičan položaj, klimatske prilike, geološka podloga, tipovi zemljišta, odnos ovog prostora

i njegov položaj u sistemu planina kontinentalnih Dinarida te i znatno šire, izražena posebna

orogeneza, te pedogeneza i singeneza kao i utjecaj antropogenog faktora uvjetovao je i pojavu

niza florističkih specifičnosti.

Biljno-geografskom analizom utvrđen je visok procent vrsta endemičnog karaktera - dinarskog,

balkanskog i jugoistočnoevropskog rasprostranjenja. Balkanskom flornom elementu pripada

oko 100 oblika. Neke od njih, kao što je Pancicia serbica, nalaze se na sjevernoj granici

rasprostranjenja. Biljnogeografska povezanost ovog prostora sa Apeninima, Karpatima i

Alpima rezultirala je i pojavom niza vrsta balkansko-apeninskog i balkansko-alpskog flornog

elementa. Iz ove biljnogeografske skupine utvrđeno je preko 50 taksona.

Povezanost sa planinama jugistočnih Dinarida te južnoevropskih planina ostvarena je preko

populacija oko 30 taksona koji imaju južnoevropsko rasprostranjenje. Osim toga, na ovom

području utvrđeno je i prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajnu

ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.

Prema prethodno prihvaćenim verzijama konzervacijskog statusa flore BiH (Šilić, 1992-1995)

i empirijski utvrđenim nalazima, na području Skakavca se nalaze:

203 rijetke vrste (Acer monspessulanum, Crocus albiflorus var.violaceus, Juniperus

nana, Lilium bosniacum, Euphrasia dinarica i dr).

59 ranjivih vrsta (Arabis bosniaca, Arnica montana, Campanula rotundifolia, Daphne

alpina, Iris bosniaca, Knautia sarajevensis i dr).

Silene quadridentata (Murr.) Pers kao ugrožena vrsta.

Dosadašnja istraživanja medicinske flore na ovom prostoru potvrdila su blizu 400 ljekovitih,

jestivih, vitaminskih i aromatičnih samoniklih biljaka (Redžić, 1991, 1997). Tu su: malina

Rubus idaeus, kupina Rubus sp., divlje ruže Rosa sp., kantarion žuti Hypericum perforatum, H.

quadrangulum, kantarion crveni Centaurium umbellatum, odoljen Valeriana officinalis, V.

montana, razne vrste metvice ili nane Mentha sp., ivicu Ajuga reptans, dobričica Glechoma

hederacea, majčina dušica Thymus sp., dubačac Teucrium chamaedrys, iva trava Teucrium

montanum, balkanska krušina Rhamnus fallax, velebilje Atropa belladonna, naprstak Digitalis

sp., kiprovina Epilobium angustifolium, origano Origanum vulgare, suručica Filipendula

ulmaria, F. vulgaris, jagoda šumska Fragaria vesca, zlatica Solidago virgaurea, gospin plašt

Alchemilla sp., verem Calamintha alpina, trava od srdobolje Potentilla erecta, trava od utrobice

Gentiana asclepiadea i mnoge druge koje su ujedno i medonosne.

22

U toku vegetacione sezone, ne postoji niti jedan dan koji nije pokriven cvjetovima neke od

medonosnih biljnih vrsta. Idući od ranog proljeća, tu su cvatovi podbjela Tussilago farfara,

jagorčevine Primula acaulis, visibabe Galanthus nivalis, drijena Cornus mas, šafrana Crocus

vernus, raznih vrsta vrba Salix sp., šumarica Anemone nemorosa, mlađa Corydalis cava, zatim

bijele ljubice Viola alba, mirisne ljubice Viola odorata, sve do pojave behara trešnje Prunus

avium, jabuke Malus sylvestris, kruške Pyrus pyraster, trnjine Prunus avium, gloga Crataegus

monogyna. Tu su i razne vrste ruža Rosa canina, kupine Rubus fruticosus, maline Rubus idaeus,

jagode Fragaria vesca i drugih.

U isto vrijeme cvjetaju različite vrste maslačka Taraxacum sp., prstenjka Bellis perennis,

djeteline Trifolium sp., lucerke Medicago sp., medenika Melittis melisophyllum, razne vrste lipa

Tilia sp., da bi u ljetnom periodu, pored nekih od već pomenutih, svojim nektarom zamirisale i

livadska kadulja Salvia pratensis, vrbolika Lythrum salicaria, zvončika Campanula patula,

grahorica Vicia sp., grahor Lathyrus sp., zečina Centaurea jacea, suručica Filipendula vulgaris,

gladišika Ononis spinosa, razne vrste metvica Mentha sp. i mnoge druge.

U gorskom i pretplaninskom pojasu, visoke medonosne vrijednosti imaju razne vrste majčine

dušice Thymus sp., crni korijen Scorzonera rosea, kozija brada Tragopogon pratensis, Acinos

alpinus, kiprovina Epilobium angustifolium, čestoslavice Veronica sp., naprstak Digitalis sp.,

razne vrste encijana Gentiana sp., brojne petoprste Potentilla sp., lavlji zub Leontodon

autumnalis, vrijesak Calluna vulgaris, razbicviker Euphrasia sp., talija Parnasia palustris,

mrazovac Colchicum autumnale i dr.

III.1.4.2.Diverzitet faune

Uporednom analizom podataka o biogeografskim karakteristikama pojedinih ekosistema i

bioma (Matvejev, 1961; Lakušić, 1981; Dizdarević, Redžić, 1997) može se nedvojbeno tvrditi

da se područje Skakavca odlikuje izuzetnom faunističkom raznolikošću.

Kako populacije životinja uveliko ovise o producentskoj komponenti ekosistema, to će njihova

diferencijacija biti upravo ekološka po prisutnim ekosistemima.

Ekosisteme tamnih četinarskih šuma klase Vaccinio-Piceetea u faunističkom smislu

karakterizira prisustvo sljedećih konzumenata: Sus scrofa, Vulpes vulpes, Canis lupus,

Apodemus flavicola, A. silvaticus, vjeverice, puha, srna, a od ptica Regulus regulus, Turdus

viscivarus, Parus cristatus, P. ater, Fringilla fringilla i mnogih drugih. Gmizavci i vodozemci

su u ovakvim biocenozama rjeđi, ali se mogu sresti Vipera ursini, V. berus, Lacerta vivipara,

Salamandra atra, Triturus vulgaris i dr.

23

U ekosistemima mezofilnih lišćarsko-listopadnih šuma, šibljaka i šikara nalaze stanište brojne

vrste sisara kao što su lisica, krtica, jež, jazavac, zec, obični puh, šumski miš, divlja svinja,

srndać itd. Među pticama se najčešćim pojavljivanjem ističu crvendać Erithrocus rubeculus,

siva sjenica, drozd pjevač Turdus ericotorum, običan brgljez Sitta europaea, jastreb mišar

Buteo buteo, crni kos Tardus merula i dr. Od gmizavaca konstatirano je prisustvo vrsta Lacerta

agilis, Coluber sp. i Anguis fragilis, a od vodozemaca žabe Hyla arborea i Rana agilis. Bogata

je i entomofauna, tu su Papilio machaon, Saturnia pavonia, Lymantria dispar, niz vrsta

strizibuba i skakavaca.

Termofilne lišćarsko-listopadne zajednice su značajno zastupljene na ovom prostoru, a u njima

žive: jazavac Meles meles, jež Erinaceus europaeus, lisica, djetlić Dendrocopus syriacus, kobac

Accipiter brevipes, zelena žuna Picus viridis, golub Columba livia, svraka Pica pica, čavka

Coleum monedula. Od gmizavaca su u ovim ekosistemima najbrojniji gušteri Lacerta viridis i

L. muralis, poskok Vipera amodites i druge vrste. U ovim tipovima šumskih zajednica brojne

su populacije različitih vrsta insekata, među kojima su najčešće obični mrav Myrmica

ruginoides, brojne vrste iz skupine Lepidoptera (Saturnia sp., Papilio sp.), jelenak Lucanus

cervus te strizibube iz roda Cerambyx. U tlu se mogu naći brojne vrste iz skupina Colembolla,

Symphilla i Pauropoda (Cvijović, 1984).

Ekosisteme higrofilnih šuma na području Skakavca karakterizira, pored ostalih, prisustvo

brojnih vrsta insekata prilagođenih uvjetima povišene vlažnosti staništa.

Livadske ekosisteme karakterizira posebna faunistička slika. Dinamika osnovnih ekoloških

faktora uvjetuje visok stepen biodiverziteta zoocenoza.

Životinjska naselja na subalpinskim livadama čine najčešće vrste Montifringilla nivalis, Anthus

spinoletta, Falco tinunculus, Gyps fulvus, Carduelis canabina, Corvus cornix iz naselja ptica.

Zbog surovosti ekoklimatskih uvjeta vrste sisara nisu brojne, ali u vegetacijskom periodu ove

vrste dolaze iz susjednih ekosistema kao i različite vrste gmizavaca (Vipera ursini - macrops,

Coronella austriaca i Lacerta viridis). U vrijeme dužih kišnih perioda pojavljuje se i u ovim

tipovima ekosistema Salamandra atra.

Različite livadske ekosisteme donjih vegetacijskih pojaseva karakterizira prisustvo vrsta iz

naselja Orthoptera i Lepidoptera.

U vegetacijskom periodu, brojne medonosne biljne vrste predstavljaju odličnu pčelinju pašu na

široko rasprostranjenim livadama istraživanog područja.

Vodeni ekosistemi, su brojni na istraživanom području, obiluju kako široko rasprostranjenim

tako i endemičnim vrstama Trichoptera, Plecoptera, Diptera i Ephemeroptera.

24

Prema nalazima brojnih autora, cijelo područje Dinarida karakterizira visoka brojnost

endemičnih vrsta insekata, čije je rasprostranjenje ograničeno na usko dinarsko područje ili na

šire područje Balkana.

Ribe nisu posebno istraživane za potrebe ove studije. Iako postoje brojni, već pomenuti

vodotoci, oni su veoma slabo ili nikako naseljeni ribljim populacijama, što potvrđuju i

istraživanja eminentnih bosanskohercegovačkih ihtiologa Kosorića i Vukovića (1982). U svom

radu "Riblji resursi Sarajevskog regiona i mogućnosti njihovog racionalnog iskorišćavanja" za

ovo područje autori indiciraju postojanje nekih salmonidnih i u donjim dijelovima ciprinidnih

vrsta. Od salmonida, tu je potočna pastrmka Salmo trutta m. fario, a nizvodno od vodopada

Skakavac u Peračkom potoku i Vogošći lipljen Thymallus thymallus i mladica Huho hucho. Od

ciprinida navode se škobalj Chondrostoma nasus, klen Leuciscus cephalus, te sapača Barbus

meridionalis, koje naseljavaju vode rijeke Vogošće.

Pregled ornitofaune na području Skakavca i okoline, prema podacima koje je, uglavnom,

prikupio Othmar Reiser u toku svojih faunističko-taksonomskih istraživanja od 1888. do 1920.

godine (Obratil, 1967; 1976; 1977) na području Skakavca i okoline (Nahorevo, Crepoljsko,

Bukovik, Vučja luka) registrirane su sljedeće vrste (napomena: uz svaku vrstu su dati njen tip

rasprostranjenja, kategorija ugroženosti ukoliko se nalazi u popisu ugroženih vrsta i lokalitet

gdje je registrirana):

Fam. Accipiteridae: Neophron perconpterus L., indo-afrički, V (ugrožena vrsta) ,Vučja Luka;

Gypaëtus barbatus (L.), paleomontani, Ex? (vjerovatno izumrla vrsta), Crepoljsko, Skakavac;

Circus cyaneus (L.), holartički, Nahorevo; Buteo buteo (L.), holartički, Vučja Luka; Aquila

chrysaëtos (L.), holartički, R (potencijalno ugrožena vrsta), Skakavac; Fam. Falconidae:Falco

peregrinus Tunstall, kozmopolitski, V (ugrožena vrsta), Nahorevo; Falco tinnunculus L.,

starosvjetski, V (ugrožena vrsta), Nahorevo; Fam. Phasianidae: Tetrastes bonasia (L.),sibirski,

V (ugrožena vrsta), Vučja Luka; Tetrao urogalus (L.), paleartički, E (jako ugrožena vrsta),

Vučja Luka; Perdix perdix (L.), euro-turkestanski, I (neodređen status), Nahorevo; Alectoris

graeca (Meisner), turkestansko-mediteranski, V (ugrožena vrsta), Nahorevo; Fam.

Columbidae: Columba palumbus L., euro-turkestanski, Vučja Luka; Fam. Cuculidae: Cuculus

canorus L., paleartički, Vučja Luka; Fam. Strigidae: Aegolius funereus (L.), sibirsko-kanadski,

V (ugrožena vrsta), Vučja Luka; Bubo bubo (L.), paleartički, R (potencijalno ugrožena vrsta),

Nahorevo; Fam. Picidae: Dryocopus martius (L.), paleartički, Vučja Luka; Dendrocopos

leucotos (Bechstein), paleartički, V (ugrožena vrsta), Skakavac; Picoides tridactylus (L.),

paleartički, V (ugrožena vrsta), Vučja Luka; Fam. Prunellidae: Prunella modularis (L.),

europski, Skakavac; Fam. Turdidae: Phoenicurus ochruros (Gmelin),

25

paleokseromontani,Vučja Luka; Phoenicurus phoenicurus (Gmelin), europski, Vučja Luka;

Oenanthe oenanthe (L.), paleartički, Bukovik, Nahorevo; Monticola saxatilis (L.),

paleokseromontani, Nahorevo; Turdus philomelos C. L. Brehm, europski, Bukovik; Turdus

viscivorus L., euro-turkestanski, Bukovik; Fam. Sylvidae: Sylvia curruca (L.), euro-

turkestanski, Vučja Luka; Regulus regulus L., paleartički, Vučja Luka; Fam. Muscicapidae:

Ficedula albicollis (Temminck), europski, Nahorevo; Fam. Paridae: Parus cristatus L.,

europski,Vučja Luka; Parus palustris L., paleartički, Skakavac; Parus montanus

Baldenstein,Vučja Luka; Parus lagubris Temminck, mediteranski, Skakavac, Nahorevo; Parus

ater L., paleartički, Vučja Luka; Parus major L., paleartički, Nahorevo, Fam. Sittidae:

Tichodroma muraria (L.), paleomontani, E (jako ugrožena vrsta), Skakavac, Nahorevo;

Fam.Corvidae: Nucifraga caryocatactes (L.), paleartički, Vučja Luka; Garrulus glandarius

(L.), paleartički, Nahorevo, Vučja Luka; Corvus corax L., holartički, Vučja Luka; Fam.

Sturnidae: Sturnus roseus L., turkestanski, Vučja Luka; Fam. Fringillidae: Serinus serinus (L.),

mediteranski, Vučja Luka; Pyrrhula pyrrhula L., paleartički, Vučja Luka; Loxia curvirostra L.,

holartički, Skakavac, Vučja Luka; Fam. Emberizidae: Emberiza citrinella L., paleartički,

Skakavac, Nahorevo,Vučja Luka.

Podaci o tipu rasprostranjenja preuzeti su iz “Die Vogewelt Europas und ihre Verbreitung”

(Voous, 1962), dok su podaci o kategoriji ugroženosti dati na osnovu Prijedloga crvene liste

ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine (Obratil, Matvejev, 1989).

III.1.4.3.Diverzitet gljiva

U Bosni i Hercegovini nisu vršena sistemska istraživanja tako da ne postoji ni provizorna ocjena

o broju, geografskoj rasprostranjenosti i ekološkoj pripadnosti taksona gljiva ovog područja.

Povremeni floristički izvještaji različitih istraživača govore da je na istraživanom području

svijet gljiva veoma raznovrstan.

Od ranog proljeća pa sve do u kasnu jesen, u šumama, livadama i na obradivim površinama

rastu mnoge vrste makromiceta, među kojima su većinom jestive i ljekovite. Mnoge od njih

imaju najvišie nutricione vrijednosti.

Još u rano proljeće tu je martovka Hygrophorus marzuolus, đurđevača Tricholoma georgii i

mnoge druge vrste ovog roda, jablanovača Pholiota aegerita, paprena mliječnica Lactarius

piperatus, smrčak Morchela conica kao i druge vrste ove izuzetno djelotvorne i ukusne gljive,

lisičarka Cantherulus cybarius.

26

Kasnije se pojavljuju sunčanica Macrolepiota procera, Coprinus comatus, zatim razne vrste

pečuraka - rudnjača Psaliota campestris, velika pečurka Psaliota macrospora, lipika Psaliota

arvensis, šumska pečurka Psalliota silvicola, panjevka Hypholoma capnoides, razne vrste

kolibia Collybia sp., vilin klinčac Marasmius oreades, jesenke Lactarium deliciosus, krasnica

Russula cyanoxantha, bukovača Pleurotus ostreatus, brojne vrste iz roda vrganja, Boletus sp.,

srnjača Hydnum imbricatum, puhare Lycoperdon sp, i mnoge druge.

Ne treba zaboraviti i na najčešće otrovnice - pupavke - Amanita citrina, A. phalloidies, Amanita

verna, A. virosa, muhare Amanita muscaria i A. pantherina, olovasta rudoliska Entoloma

lividum, cjepače Inocybe sp., razne vrste brašnjača kao što je Clitocybe dealbata, C. cerussata,

bljuvara Russula emetica, ludara Boletus satanas te i neke druge.

III.1.4.4 Diverzitet ekosistema

Na osnovu provedenih istraživanja o dominantnim ekosistemima i njihovoj vegetacijskoj

raznolikosti može se zaključiti da najveću prostornu distribuciju i ekološki značaj u

istraživanom području imaju šumski i livadski ekosistemi (Tabela 1 i Slika 6, 7).

Tabela 1. Tipovi ekosistema Spomenika prirode ”Skakavac”

Naziv ekosistema Površina

(ha)

Tip ekosistema

Abieti-Fagetum 193,558 Šumski ekosistem

Abieti-Piceetum 379,922 Šumski ekosistem

Fagetum montanum 175,644 Šumski ekosistem

Ostryo-Fagenion 150,046 Šumski ekosistem

Piceetum abietis montanum 12,407 Šumski ekosistem

Piceo-Pinetum 13,105 Šumski ekosistem

Quercetum pubescentis daleschampi 70,982 Šumski ekosistem

Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae 30,764 Šumski ekosistem

Seslerio-Ostryon 59,403 Šumski ekosistem

Aceri-Carpinetum orientalis 82,835 Šumski ekosistem

Ukupno šumski ekosistemi: 1168,67

Festuco-Agrostion 234,445 Livadski ekosistemi

Arrhenatherion 25,084 Livadski ekosistemi

Pancicion 8,465 Livadski ekosistemi

Ukupno livadski ekosistemi: 267,99

Ukupno ekosistemi: 1436,66

Ukupni broj šumskih ekosistema je 10, s tim da dominira zajednica Abieti-Piceetum koja se

rasprostire na 379,9 ha ili 27% od ukupne površine zaštićenog područja. Pored nje značajnije

površinsko rasprostranjenje imaju zajednice: Abieti-Fagetum sa 193,6 ha (ili 13%), Fagetum

montanum 175,6 ha (12%) i zajednice sveze Ostryo-Fagenion 150,1 ha (10%).

27

Slika 6. Tipovi ekosistema Spomenika prirode ”Skakavac”

Slika 7. Odnos reljefa i vegetacije na jednom od istraživanih profila

(Kozija Ćuprija-Nahorevo)

28

Livadski ekosistemi su predstavljeni sa tri različita tipa, među kojima dominira zajednice sveze

Festuco-Agrostion sa 234,5 ha ili 16% od ukupne površine.

Osim u horizontalom, zakonomjerna prostorna distribucija različitih tipova vegetacije utvrđena

je i u vertikalnom smjeru. Utvrđena je zakonomjerna visinska vegetacijska pojasnost u odnosu

na postojeće ekoklimatske karakteristike i opće geomorfološke odnose terena, u najnižim

hipsometrijskim razinama je formirana tvrdolisna lišćarsko-listopadna drvenasta vegetacija,

koju smjenjuje pojas lišćarsko-listopadnih i četinarskih šuma, dok su u najvišim

hipsometrijskim nivoima obrazovane zajednice tamnih četinarskih šuma.

Konkretni odnos reljefa i vegetacije na pojedinim vertikalnim profilima istraživanog prostora

prikazan je na slikama 6 i 7.

III. 1.5. Naselja na području i u utjecajnoj zoni Spomenika prirode “Skakavac”

Šira regija planine Ozren je predstavlja praktično nenaseljeno područje. Postoji samo nekoliko

manjih seoskih naselja sa stalnom funkcijom stanovanja.

Unutar zaštićenog područja registrirano je jedno naseljeno mjesto, selo Luke, koje

administrativno pripada općini Ilijaš, a funkcionalno je gravitiralo Vučjoj Luci i Palama.

Recentno naselje praktično nema stalnu stambenu funkciju jer teško dostupno i bez napajanja

strujom. Sistem vodosnabdijevanja je baziran na dovođenju vode iz okolnih nekaptiranih vrela.

Broj stanovnika, prema popisu iz 1991. godine iznosio je svega 35, sa tendencijom

kontinuiranog smanjenja. Za naselje je vezano i obližnje lokalno groblje koje je bilo u funkciji

do početka rata.

Unutar obuhvata Spomenika je registrirano još nekoliko pojedinačnih i jedna manja grupacija

nenaseljenih objekata seoskog tipa u području Jasikovca, objekat planinarskog doma na

Bukoviku i potpuno devastirani objekti planinarskog doma uz potok Skakavac.

Tokom posljednjih nekoliko godina registrirani su samo kratkotrajni - jednodnevni do

višednevni boravci lokalnog stanovništva, koji su uglavnom u funkciji obilazaka i popravka

nekadašnjih stambenih objekata.

Naselje Luke je locirano u III zaštitnoj zoni u kojoj su, shodno planiranim mjerama zaštite,

dozvoljene aktivnosti na sanaciji devastiranih legalno izgrađenih stambenih i pomoćnih

objekata, uz preferiranje njihovog autohtonog izgleda.

Objekti Upravitelja su još uvijek u fazi razvoja, osim na nekoliko odvojenih lokaliteta gdje su

već djelimično izgrađeni. Ovo je već izgrađeni objekt nadležne službe Upravitelja koji je u

funkciji efikasnog nadzora kao i za prilaz i organizaciju potrebnih funkcija za zaštićeno

29

područje. Locirana je uz rub crnogorične šume neposredno na raskrsnici postojećih putnih

komunikacija od kojih jedna (na lijevoj strani) vodi prema vodopadu Skakavac.

Također je od strane Upravitelja izgrađeno više različitih tipova obavještajnih i informativnih

panela koji posjetiteljima pružaju osnovne informacije o kretanju i karakteristikama prostora

gdje se nalaze. Na području Spomenika se vrši sezonsko čišćenje šumskih puteva i većeg broja

šetačkih staza, čime je posjetiocima omogućen pristup gotovo svim dijelovima zaštićenog

područja. Za sada u predmetnom obuhvatu ne postoji ni jedan objekt uslužno-ugostiteljskog

tipa. Može se konstatirati da je naseobinski sistem unutar granica Spomenika prirode

”Skakavac” bez osnovnih infrastrukturnih sadržaja kako stambenih tako i komunalnih,

energetskih i dr.

Za vraćanje stambene funkcije ovom naselju i povratak njegovih prijeratnih stanovnika

neophodno je preduzeti mjere na sanaciji devastiranih stambenih i pomoćnih objekata i

popravak postojećih odnosno izgradnja novih infrastrukturnih elemenata: vodovodne i

kanalizacione mreže, elektroenergetske mreže, lokalnih putnih komunikacija i dr.

Prema prijedlogu Prostornog plana sadašnje izgrađene parcele su povezane i okupljene

definiranom granicom naselja, unutar kojeg je moguć popravak postojećih i potencijalna

izgradnja novih stambenih i pomoćnih objekata.

U tom slučaju, osnovne funkcije naselja se podređuju definiranim mjerama zaštite i funkcijama

zaštićenog područja, uz prilagođavanje strogo definiranim propisima i normama za eliminiranje

svih mogućih negativnih utjecaja naselja na kvalitet prirodnih, posebno vodnih resursa. U

skladu sa osnovnom namjenom zaštićenog područja, planirana rekonstrukcija i gradnja objekata

treba biti u skladu sa autohtonim graditeljskim naslijeđem i običajima područja, kako bi se svi

naseobinski elementi mogli uključiti u ekoturističku ponudu.

Budući razvoj naselja treba biti usmjeren na ruralni turizam, kako sa aspekta ponude

tradicionalnih kulturno-florističkih sadržaja lokalnog stanovništva tako i sa aspekta razvoja

tradicionalne ekopoljoprivredne proizvodnje i prodaje takvih proizvoda.

Za funkcionalno i održivo upravljanje zaštićenim područjem također je neophodno da se u što

kraćem vremenu izgrade dodatni neophodni objekti za Upravitelja. To se, prije svega, odnosi

na objekte koji su u funkciji kontrole svih aktivnosti koje u zaštićenom području provode

lokalna zajednica ili posjetitelji.

Sva naseljena mjesta, odnosno stanovništvo koje živi u njima putem direktnih ili indirektnih

interesnih veza gravitiraju zaštićenom području. Konkretnije, u neposrednoj utjecajnoj zoni

Spomenika prirode ”Skakavac” nalaze se slijedeća naselja: Gornji Močioci, Donji Močioci,

30

Gvozdarevo, Via, Klakiše, Ubare, Vrapče, Vrbački Gaj, Vidotina, Vidakovići, Košare,

Stubline, Mandra i Vukinjača.

S obzirom da su navedena područja i prije rata imala depopulacijska obilježja i da su ih

naseljavale stare starosne skupine stanovnika, realno je za očekivati da će nekoliko takvih

naselja (Klakiše, Ubare, Vrbački kraj i Vidakovići) ostati bez funkcije stalnih naselja i u

budućem periodu. U preostalim naseljima, pored postojećih, prisutan je trend povratka

izbjeglog stanovništva čime ova naselja dobijaju status stalno naseljenih. Privredni sektor u

smislu organizirane proizvodnje ili drugih privrednih aktivnosti u njima ne postoji. Prisutno je

jedino stočarstvo – uzgoj krava i ovaca kao i poljoprivredna proizvodnja ekstenzivnog tipa koje

se sve više razvija, tako da se višak proizvoda otkupljuje od strane zadruge koja je formirana u

naselju Nahorevo.

S tim u vezi postoje povoljni preduvjeti da se u zoni neposrednog utjecaja organizira stočarstvo

tradicionalnog tipa i da se vrši proizvodnja mliječnih i mesnih proizvoda prema prihvatljivim

ekološkim standardima koja bi sačinjavala dio ugostiteljske gastronomske ponude lokalnog

stanovništva.

Na osnovu iznesenih pokazatelja može se konstatirati da u neposrednoj utjecajnoj zoni, shodno

veličini zaštićenog područja, postoje pozitivne demogeografske pretpostavke za uspješan

razvoj ekoturizma. One se ogledaju, prije svega, kroz ukupni broj stanovnika koji omogućava

da se lokalno stanovništvo organizira za izvršavanje različitih aktivnosti za potrebe upravitelja,

odnosno za pružanje različitih vrsta usluga za potrebe posjetilaca zaštićenom području.

III. 1.5.1 Saobraćajna infrastruktura na području Spomenika prirode

Cestovna infrastruktura na području Spomenika je nerazvijena. Ima obilježja šumskih

makadamskih šumskih puteva i šumskih staza, koji imaju ukupnu dužinu od oko 56 km. Ukupna

dužina svih puteva iznosi 37.049,60 m, dok ukupna dužina staza iznosi 19.820,70 m (izvor:

Studija valorizacije vodopada Skakavac).

Glavna saobraćajnica proteže se od sela Gornji Močioci i prolazi pored planinarskog doma Stari

grad, odakle dalje, južnim obroncima Bukovika (i sa jednim krakom za Bukovik) produžava

prema Uževicama. U ovoj zoni put se jednim krakom povezuje ka jugozapadu, za komunikaciju

prema Nahorevu i dalje prema Vogošći. Drugim krakom pomenuti put produžava prema

lokalitetu Ravno i dalje južno od vodopada Skakavac, u zoni Vratoloma, ponovo završava u

polaznom lokalitetu – selu Gornji Močioci.

31

Ovaj put je važan i sa aspekta njegove prohodnosti terenskim motornim vozilima, što je

posebno značajno za uspješnu kontrolu svih aktivnosti koje se odvijaju u zaštićenom području

kao i za brzo djelovanje u slučaju određenih vanrednih situacija.

Ostale putne komunikacije su pogodne jedino za pješačenje. Ovakva situacija je sa aspekta

očuvanja prirodnih vrijednosti dobra s obzirom da su mogućnosti negativnih uticaja u

visokovrijednim zonama zbog nepristupačnosti bile svedene na minimum. Međutim, ako se

posmatra aspekt budućeg održivog razvoja zaštićenog područja onda će biti neophodno da se

postojeća mreža puteva prilagodi potrebama razvoja ekoturizma.

Sva naseljena mjesta su bila lokalnim asfaltnim ili makadamskim putevima povezana sa

zaštićenim područjem. Recentno su, međutim, neka od njih nenaseljena, jer ih je lokalno

stanovništvo napustilo tokom ratnog perioda.

Od posebnog značaja za administriranje zaštićenim područjem i njegovu ukupnu valorizaciju

su putne komunikacije koje su vezane za pristup zaštićenom području.

Pristupni putevi i ulazi u zaštićeno područje su:

• sa juga: iz pravca Općine Centar Sarajevo - postojeća saobraćajnica preko Nahoreva,

• sa istoka: iz pravca Općine Stari Grad Sarajevo - postojeća saobraćajnica preko Hreše,

• sa zapada: iz pravca Općine Vogošća - seoskim putem preko Blagovca i Tihovića,

• sa sjevera: iz pravca Općine Ilijaš - iz pravca naselja Stubline.

III. 1.5.2. Ostala infrastruktura

Energetska infrastruktura je vrlo ograničena na naselje i objekat antenskog sistema

višekorisnike namjene (Federalne direkcije za civilnu avijaciju, PTT-a i OHR-a) koji je lociran

na vrhu Bukovika. Objekt se snadbijeva podzemnim elektroenergetskim kablom 10(20) kV,

koji prolazi trasom iz pravca Nahoreva, Vrela i Uževice. Recentno, u svim drugim dijelovima

zaštićenog područja ne postoji energetska mreža što donekle otežava uređenje naseljenih

dijelova prostora, objekata upravljača i pristupnih punktova.

Vodovodna infrastruktura u naselju Luke i kod ostalih individualnih objekata ne postoji.

Ograničena je na kanalisanje određenog broja izvora do objekata za stanovanje.

Kanalizaciona infrastruktura na području Spomenika prirode ne postoji.

U periodu nakon usvajanja Zakona o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac” i odabirom

JU Sarajevo-šume, d.o.o. za Upravljača ovim zaštićenim područjem, započeti su poslovi na

sanaciji postojećih infrastrukturnih sadržaja posebno planinarskih staza i šumskih puteva.

32

Značajne aktivnosti vršene su u smislu čišćenja cijeloga područja od velike količine različitih

vrsta otpada, koji je u ovom području deponovan zbog nepostojanja efikasne kontrole.

Djelomično su izgrađeni neophodni infrastrukturni objekti za efikasnije upravljanje ovim

područjem, uređeni su vidikovci i pristupne staze do vodopada, kao i određen broj

informacionih panela.

III.2 KONCEPT ZAŠTITE SPOMENIKA PRIRODE “SKAKAVAC”

Osnovni dokument kojim je određen koncept, principi i načela za uspostavljanje efikasne zaštite

na cijelom zaštićenom području je Zakon o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac”. Njime

su definirane granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja, zoniranje prostora, mjere

zaštite, moguće intervencije u zaštićenom području, korištenje prirodnih resursa i politika

upravljanja. Sljedeći značajan dokument za uspostavu efikasne zaštite je ”Prostorni plan

posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Skakavac” kojim su definirani namjena i bilans

površina, ograničenja i uvjeti korištenja prostora, potencijalni konflikti u prostoru i osnovna

koncepcija razvoja područja.

III. 1.1. Zonalni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”

Ovaj koncept podrazumijeva organizaciju zaštite prirodnih vrijednosti prema njihovom

položaju u pojedinim zonama unutar zaštićenog područja. Ovim konceptom primarna zaštita

prirodnih vrijednosti obavlja se u skladu sa preporukama baznog elaborata za valorizaciju

prirodnih vrijednosti Spomenika prirode ”Skakavac” na pojedine zone koje su inkorporirane u

pomenuti zakon o proglašenju zaštićenog područja.

Koncept zaštite je organiziran kao set integralnih mjera kojima se definiraju dozvoljene i

nedopuštene aktivnosti po pojedinim zonama zaštićenog područja

Sve dozvoljene aktivnosti koje se provode na području Spomenika prirode ”Skakavac” su

definirane u Zakonu o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode,

kao i odlukama Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Vodopad Skakavac”

u poglavljima 2.3. do 2.10. Ovim dokumentima je određen set mjera kojima se definiraju

dopuštene aktivnosti koje se mogu obavljati u ovom zaštićenom području. One su koncipirane,

prije svega, prema principu zonacije i primjenjive su samo unutar određenih zona.

Dopuštene aktivnosti su koncipirane zonalno uz uvažavanje svih planiranih mjera zaštite koje

su predviđene za pojedine zone.

33

Nukleus (zona A) zaštićenog područja površine 448,47 ha se odlikuje visokim stepenom

geološko-geomorfološke, hidrološke i biogeografske raznolikosti. Ovdje se nalaze ekosistemi

koje odlikuje visoka očuvanost primarne florističke strukture.

Analogno predviđenim mjerama zaštite u prvoj zaštićenoj zoni dozvoljeno je:

1. uređenje staza za siguran pristup vodopadu “Skakavac“;

2. uređenja staza i punktova za edukativno posmatranje i izučavanje područja;

3. uređenja odmorišta za posjetioce;

4. postavljanje ekomobilijara;

5. strogu zabranu sječe šume, osim saniranja bolesnih stabala;

6. ekstenzivno pašarenje na privatnim livadama;

7. košenje privatnih livada;

8. izgradnja potrebne protivpožarne infrastrukture.

Puferska zona (zona B) površine 616,90 ha funkcionalno se određuje na nivou konzervacije

ovih, tako i ekosistema u nukleusu, te pruža značajne mogućnosti za istraživanja, osmatranja,

edukaciju i duhovnu rekreaciju.

Slično kao i kod prve zone, u odnosu na predviđene mjere zaštite u drugoj zoni su dozvoljene

sljedeće aktivnosti:

1. izgradnja građevina za Upravitelja prostora i planinarskih domova, a u skladu sa

Prostornim planom;

2. dozvoljena sječa stabala za potrebe sanitarne zaštite i za protivpožarnu zaštitu;


4. košenje privatnih livada;

5. obnova vodenica;

6. izgradnja edukacionih staza;

7. markiranje pješčkih staza;

8. markiranje hidroloških spomenika, spomenika novije historije, arheoloških i sakralnih

lokaliteta;

9. markiranje karakterističnih ekosistema i sl.;

10. postavljanje informativnih sadržaja od prikladnih materijala,

11. dozvoljena je ograničena upotreba motoriziranih sredstava za Upravitelja;

12. ograničena upotreba motornih vozila za osmatranja, interventne službe, službu za

potrebe ekološkog turizma i opserviranja (vozila sa

odobrenjem Upravitelja) i

13. izgradnja potrebne protivpožarne infrastrukture.

34

Tranzicijska zona (zona C) površine 353,72 ha predstavlja granično područje sa nezaštićenim

okruženjem. Ova zona je namijenjena prvenstveno aktivnostima u oblasti šumarstva,

poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva utemeljenim na principima uravnoteženog razvoja i

predstavlja zonu prijelaza na relaciji: zaštićeno područje – neposredno okruženje. Sadašnji

stepen očuvanosti fizičko-geografske i biološke raznolikosti, te izgrađena društvena

infrastruktura treba da omogući uspostavu neophodnih ekoloških koridora odgovarajućeg nivoa

koji će garantirati nesmetanu prirodnu komunikaciju između zona sa velikom raznolikošću

unutar zaštićenog područja sa okolnim visokoplaninskim regionima. U odnosu na planirane

mjere zaštite dozvoljene aktivnosti u trećoj zoni su:

1. dozvoljena gradnja definirana Prostornim planom;

2. obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i stočarstva;

3. dozvoljena sječa stabala za potrebe sanitarne zaštite i za protivpožarnu zaštitu;

4. građenje novih i širenje postojećih relejnih građevina za koje se utvrdi javni interes, a u

skladu sa postojećim i novim propisima o elektromagnetnom i nejonizirajućim zračenju;


6. košenje privatnih livada i izgradnja potrebne protiv požarne infrastrukture.

Ovako koncipirana strategija dopuštenih aktivnosti u odnosu na zonaciju područja Spomenika

prirode ”Skakavac” omogućava realizaciju dugoročnih primarnih ciljeva u koje spadaju zaštita

specifičnih prirodnih i kulturnih elemenata, održivi razvoj lokalne zajednice na osnovu razvoja

ekoturizma i pratećih privrednih djelatnosti, kao i sekundarnih ciljeva u koje spadaju naučna

istraživanja, prezervacija vrsta i genetičke raznolikosti, održavanje usluga ekosistema,

edukacija te održiva upoteba resursa iz prirodnih ekosistema.

III. 3 ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM I KULTURNIM

VRIJEDNOSTIMA SPOMENIKA PRIRODE SKAKAVAC

Najvažnija razina zaštite treba da se odnosi na zaštitu i konzervaciju vrijednosti prirodnog

diverziteta zaštićenog područja Skakavac. S tim u vezi, osnovni pristup u konceptu zaštite treba

biti komponentni, odnosno po pojedinačnim elementima prirodnog diverziteta, koji

istovremeno predstavljaju najvažnije prirodne i motivske vrijednosti zaštićenog područja i

predmet su primarne zaštite.

Od elemenata fizičko-geografskog diverziteta prisutni su geomorfološki i hidrološki elementi.

Najvažniji geomorfološki element koji ima i hidrološki prefiks je vodopad Skakavac.

35

Zaštita ovog primarnog elementa prirodnog diverziteta zaštićenog područja uključuje:

(a) analizu postojećeg stanja vodopada, morfološko-morfometrijska obilježja, geomehaničke

karakteristike, opća ambijentalna obilježja, vegetacijski pokrov po vrhu i na padinama,

(b) procjenu potencijalnih utjecaja najvažnijih prirodnih modifikatora na minerološki sastav i

petrografsku strukturu krečnjačko-dolomitične stijenske mase na kojima je formiran vodopad,

posebno pri određenim ekstremnim prirodnim pojavama i (c) strogu primjenu mjera zabrane

modificiranja fizičko-geografskih i biogeografskih uvjeta u zoni neposrednog okruženja

vodopada.

Primarna zaštita biološkog diverziteta je dosta kompleksnija s obzirom da je predmet zaštite -

živa komponenta - višestruko osjetljivija na mnoge promjene u okolišu.

Shodno tome, strategiju zaštite elemenata biodiverziteta potrebno je organizirati prema

strukturi, na razini ekosistema, flore i faune zaštićenog područja.

Realizacija ciljeva konzervacije u in situ uvjetima zahtijeva primjenu strategije za upravljanje

cijelim zaštićenim područjem, a koja se bazira na očuvanju raznolikosti vrsta i sprečavanju

negativnih procesa koji ugrožavaju njihov opstanak.

Međutim, dokazano je da je konzervacija pojedinih vrsta vrlo teška, vrlo često neefikasna i

skupa. Istovremeno, troškovi uloženi u konzervaciju ekosistema mogu doprinijeti konzervaciji

većeg broja vrsta nego ista količina novca namijenjena konzervaciji nekoliko ugroženih vrsta.

Zbog navedenih razloga su danas modeli za uspostavu prioriteta za konzervaciju biodiveziteta

osnovani na ekosistemima. Ekosistemi, kao najsloženiji biološki sistemi, uključuju procese i

interakcije koji predstavljaju vitalni aspekt biodiverziteta. Ukratko, konzervacija cjeline

(ekosistema) vrijedi više od konzervacije sume pojedinih njegovih dijelova (vrsta).

Ekosistemski pristup uključuje i upravljanje zemljištem na način koji neće dovesti do

poremećaja ekoloških procesa, kao i širok spektar pravnih i ekonomskih inicijativa koje

podstiču zaštitu staništa u utjecajnoj zoni zaštićenog područja.

III. 3.1 Monitoring stanja prirodne raznolikosti kao uslov uspješne zaštite

Cilj monitoringa jeste kontinuirano prikupljanje podataka koji ukazuju na stanje i služe za

definisanja odgovarajućih mjera očuvanja prirodnih vrijednosti, unapređenje zaštite i

konzervacije elemenata prirodnog diverziteta Spomenika prirode ”Skakavac”.

Praćenje općeg stanja prirodnog diverziteta je jedan od ključnih zadataka za proces održivog

razvoja Spomenika prirode ”Skakavac”. Osnovni zadatak sistema monitoringa jeste da se utvrdi

uspješnost implementacije osnovnih razvojnih ciljeva, smjernica, zadataka i planiranih

projekata koji su sadržani u Planu upravljanja.

36

Rezultati monitoringa omogućuju pravovremeno reagiranje i preduzimanje određenih mjera u

onim segmentima Plana upravljanja gdje je došlo do problema u implementaciji određenih

planiranih aktivnosti.

U skladu sa vizijom i strategijom razvoja Spomenika prirode, neophodno je primijeniti već

poznate metode stalnih komponentnih praćenja prirodnih procesa i uspostaviti instrumentalni

monitoring za iste.

Za navedene potrebe su najbolje primjenljivi akcijski planovi koji se odnose na komponentno

praćenje postojećeg stanja i unapređenje zaštite elemenata prirodnog diverziteta Spomenika

prirode ”Skakavac”. To podrazumijeva:

1. Monitoring geomorfoloških i hidro-geomorfoloških objekata, prije svih vodopada

Skakavac. Monitoring bi se, u načelu, trebao provoditi u periodima koje navedu naučne

institucije iz ove oblasti. Metodologija praćenja uključuje opis i procjenu općeg stanja

vodopada Skakavac sa aspekta njegove geologije i geomorfologije na razini detaljne

analize potencijalnih promjena minerološko-petrografskog sastava ili vidljiv

mikromorfoloških modifikacija. Također je neophodno vizualno praćenje,

instrumentalno mjerenje, opis stanja padinske mikromorfoskulpture vodopada, izradu

fotodokumentacije za iste kako bi se mogle vršiti međugodišnje usporedbe i mjerenja

veličine potencijalnih oštećenja, analize vezane za njihov prirodni proces razvoja koji

su ujedno dobar indikacioni parametar za opće promjene kvaliteta šire okoline. Vrlo

značajan element za opću opstojnost vodopada je potok Skakavac, u dijelu uzvodno od

vodopada, što ukazuje da obavezni sastavni element praćenja općeg stanja vodopada

Skakavac treba da uključi hidro-ekološka instrumentalna osmatranja na ovom potoku,

na profilu neposredno ispod ceste. Također bi bilo potrebno u vremenskim intervalima

izvršiti pregled i dati opis općeg ambijentalnog stanja za neposrednu vanjsku okolinu

vodopada.

2. Monitoring kvaliteta i zaliha voda – ekohidrološki monitoring, je jedan od osnovnih

pokazatelja kvaliteta općeg stanja prirodnog diverziteta zaštićenog područja.

Ekohidrološki monitoring je neophodno uspostaviti na precizno odabranim lokacijama

na vodotocima, koje svojim položajem i karakteristikama ovlaženog profila

reprezentativno predstavljaju hidrološki režim cijelog zaštićenog profila. Prije svih

odabrani profili bi trebali biti određeni na Peračkom potoku, i to na dva mjesta: na

profilu nizvodno od sastavaca Liješničkog i Babinog potoka, dok bi druga lokacija

trebala biti na profilu koji kolektuje vode zaštićenog područja tj. neposredno prije

izlaska izvan granice zaštićenog područja. Poseban profil (kako je već istaknuto za

37

vodopad Skakavac) je neophodno uspostaviti na potoku Skakavac, neposredno ispod

puta, kako bi se mogli pratiti ekohidrološki parametri koji direktno ukazuju na kvalitet

elemenata prirodne sredine u neposrednom području vodopada. Hidrološki

instrumentalni monitoring treba uključivati praćenje osnovnih parametara riječnog

režima – vodostaj i proticaj.

Uzorci vode na izabranim lokalitetima bi se trebali uzimati tokom cijele godine

najmanje jedanput mjesečno, i to u identičnim mjesečnim vremenskim periodima.

Laboratorijske analize podrazumijevaju određivanje kvaliteta vode sa aspekta fizičko-

hemijskih i bakterioloških karakteristika. Jedna od važnih aktivnosti u ovom dijelu

provedbe plana jeste uspostavljanje saradnje sa nadležnim službama u općinama koje

upravljaju vodnim resursima u vezi sa razmjenom informacija o potencijalnim

promjenama u režimu vodozahvata sa vodotoka koji protiču kroz zaštićeno područje u

uzvodnom dijelu.

3. Monitoring primarnih vegetacijskih ekosistema, posebno šumskih, je jedna od

najvažnijih aktivnosti koje se provode na zaštiti biološkog diverziteta područja. Već na

početku implementacije Plana upravljanja je provedeno istraživanje zdravstvenog stanja

šuma koju vrši verificirana institucija i pojedinci. Na bazi tih rezultata, Upravitelj može

planirati aktivnosti i mjere na daljem unapređenju zdravstvene zaštite primarnih

šumskih ekosistema. Tokom prethodnih godina je proveden i projekat Monitoringa

šumskih fitocenoza Spomenika prirode Skakavac, kojim su utvrđene stalne ogledne

plohe i indikatori stanja šuma. Posebnu vrijednost za biodiverzitet imaju livadski

ekosistemi koji su vrlo senzitivni na potencijalne promjene u okolišu i također

zahtijevaju konstantno praćenje. Također se, za procjenu stanja i kvaliteta biodiverziteta

zaštićenog područja, treba napraviti poseban program detaljnih florističkih istraživanja

kako bi se mogao napraviti set planova kojima bi se unaprijedila njihova zaštita i

valorizacija.

4. Monitoring faune zaštićenog područja podrazumijeva izradu posebnih planova kojima

bi se izvršila detaljnija faunistička istraživanja, a kasnije i uspostavio monitoring na

razini osnovnih ekosistema: akvatični, semiakvatični i kopneni. Posebnu pažnju treba

posvetiti ihtiopopulaciji, pticama i krupnim sisarima kao nositeljima primarnih

faunističkih obilježja.

Navedene monitoringe treba da sprovodi stručna institucija ili referentni pojedinci koje

određuje Upravitelj, a na osnovu provedenog javnog natječaj, prema postojećem zakonu o

38

javnim nabavkama. Jedan od rezultata monitoringa je prikupljanje i dostava podataka nadležnoj

instituciji - Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite Kantona Sarajevo, gdje treba uspostaviti

centraliziranu bazu podataka o zaštićenim područjima Kantona i njihovim aktivnostima. Tokom

provedenih aktivnosti je vršena i edukacija zaposlenika JU, koji će raditi monitoring na razini

upravitelja zaštićenog područja, dok se za monitoring procesa koji nisu dovoljno istraženi treba

napraviti posebne programe istraživanja.

III. 4 RAZVOJ DOPUŠTENIH DJELATNOSTI SA SEKTORSKIM

SMJERNICAMA ZA ŠUMARSTVO, LOV I RIBOLOV, POLJOPRIVREDU,

GRADNJU INFRASTRUKTURA, POSJEĆIVANJE I POVEZIVANJE

Prema definiranim granicama zakonski su definirane aktivnosti koje se mogu obavljati unutar

prostornog obuhvata pojedinih zona. Za sve navedene aktivnosti koje se mogu primjenjivati

unutar određenih zona zaštićenog područja neophodno je utvrditi dodatni pravilnik kojim će se

detaljnije regulisati načini i uvjeti korištenja pojedinih segmenata na kojima se dozvoljene

aktivnosti odvijaju.

Cilj aktivnosti nije razvoj određene djelatnosti u okviru zaštićenog područja, npr. šumarstvo,

nego identifikacija obrazaca održivih i odgovornih djelatnosti koje su potrebne za

funkcioniranje zaštićenog područja kao budućeg održivog ekološko-ekonomsko-socijalnog

sistema.

A. Šumarstvo. Šumski ekosistemi su izuzetno važni za očuvanje stabilnosti ekološke

ravnoteže, reguliranju ekoklimu, vodni režim te za očuvanje različitih oblika biološkog

diverziteta. Promjena strukture i dinamike, odnosno vremenske organizacije šumskih

ekosistema neminovno uvjetuje različite oblike devastacija, degradacije, pa i destrukcija,

odnosno regresivnih sukcesija koje rezultiraju promjenom čitavih biocenoza i ekosistema.

Nukleus: U nukleusu se ne mogu vršiti nikakve intervencije u smislu sječe ili vještačke

interventne reforestacije kao ni druge aktivnosti koje bi mogle izmijeniti, narušiti, devastirati

ili degradirati strukturu i dinamiku postojećih šumskih i drugih ekosistema. Ne dopušta se ni

tzv. sanitarna sječa, izuzev u slučajevima kada postoji direktna opasnost po okolne ekosisteme

usljed mogućeg proširenja datog patološkog stanja. Nije dopušteno ekonomsko prikupljanje

šumskih plodova, ljekovitih ili jestivih biljaka i gljiva, kao ni predstavnika faune.

Puferska zona: U puferskoj zoni se ne vrše nikakve intervencije u smislu organizirane sječe

stabala ili unošenja bilo kakvih stranih “egzotičnih” ili potencijalnih invazivnih vrsta. Dopušta

se saniranje pojedinačnih stabala uz adekvatne mjere i izradu stručne dokumentacije. Treba

39

nastojati svu raspoloživu biomasu zadržati na mjestu i tako omogućiti njeno uključivanje u

prirodne biogehemijske cikluse u tzv. «in situ» uvjetima.

Tranzicijska zona: Zbog relativno male površine ukupnog zaštićenog područja ne predviđa se

organizirana profitabilna eksploatacija šumskih ekosistema, a naročito drvne biomase.

Dozvoljava se, uz razvijene mjere praćenja, osiguranje lokalnog stanovništva, te objekata

specijalne namjene ogrijevnim drvetom. Dozvoljava se sanitarna sječa i upotreba drvne mase

prema potrebi zaštićenog područja. Sve intervencije se izvode na bazi stručne dokumentacije,

a odobaravaju se od strane stručnog kolegija zaštićenog područja. U skladu sa gore navedenim

aktivnostima u budućnosti je neophodno pratiti relevantne zakonske odredbe i nastaviti sa

dobrim praksama. Aktivnosti koje se trenutno uspješno realiziraju u okviru zaštićenog područja,

a koje je neophodno nastaviti i u budućnosti su:

1. Instaliranje dodatnih sistema za kontrolu brojnosti šumskih patogena;

2. Pripremanje plan protivpožarne zaštite,

3. Struktura šuma po zonama urađena je kroz projekat monitoring šumskih ekosistema,

međutim u cilju kompletiranja sveukupnog stanja zaštićenog područja SP Skakavac,

nephodno je nastaviti sa monitoringom i svih ostalih tipova ekosistema. U tom

pogledu se posebno ističu livadski ekosistemi i ekosistemi u pukotinama stijena.

B. Lov i ribolov. U svim zonama zaštićenog područja lov i ribolov su praktično zabranjeni kao

aktivnost, kako bi se postigao osnovni cilj zaštićenog područja – trajna zaštita biodiverziteta i

njegov nesmetan razvoj u harmoničnoj sredini. Kantonalna Javna ustanova za prirodna

zaštićena područja Kantona Sarajevo izradila je Program zaštite divljači na prirodnim

zaštićenim područjima Kantona Sarajevo (Br. 07-05-26-12808/17, 25.10.2017). Period

važnosti Programa zaštite divljači na zaštićenim prirodnim područjima Kantona Sarajevo je od

01.04.2017. do 31.03.2027. godine. Odredbe Programa zaštite divljači na zaštićenim prirodnim

područjima Kantona Sarajevo su obavezujuće za Kantonalnu javnu ustanovu za zaštićena

prirodna područja Kantona Sarajevo.

U svim zonama zaštićenog područja lov i ribolov su praktično zabranjeni kao i aktivnosti, kako

bi se postigao osnovni cilj zaštićenog područja, koja znači trajnu zaštitu biodiverziteta i kako

bi se očuvao njegov nesmetan razvoj u harmoničnoj sredini. U skladu s tim definisane su

posebne mjere zaštite divljači u okviru zaštićenog područja Skakavac.

Prema usvojenom dokumentu: “Program zaštite divljači na zaštićenim prirodnim područjima

Kantona Sarajevo za period od 01.04.2017. do 31.03.2017.godine” planirano je da se mjere

zaštite divljači odvijaju na sljedeće načine:

40

1. Uspostaviti organizovano djelovanje lovačkih društava i ustanove bi trebale spriječiti

svaki oblik nezakonitog (i neplanskog) korištenja divljači i staništa.

2. Uspostaviti savjesno praćenje zdravstvenog stanja i razvoja divljači i intervencija u

skladu sa pravilima službe i važečih propisa.

3. Uspostaviti eventualnu redukciju brojnosti populacija predatora, (u nekim slučajevima,

brojnost predatora se mora reducirati kako bi se stvorili uslovi da određene vrste

razvijaju stabilne populacije, posebno rijetke i ugrožene i

4. Uspostaviti zaštitu i održavanje infrastrukturnih objekata u staništu u funkciji zaštite i

korištenja.

Prema spomenutom dokumentu, mjere koje će se poduzimati u toku uređajnog perioda kao

neophodne za sprovođenje racionalnog i planskog upravljanja u okviru zaštićenog područja

su: a) Zaštita od prirodnih nepogoda, b) zaštita od predatora i štetočina, c) zaštita od

lovokrađe i krivolova, te d) zaštita od raznih bolesti i povreda.

Planirane su posebne mjere zaštite sljedećih krupnih i sitnih divljači i to: medvjeda (Ursus

arctos), srne (Capreolus capreolus), svinje (Sus scrofa), zeca (Lepus europaeus),

kamenjarke (Alectorius graeca) i ljestarke (Bonasa bonasa). Sve ostale životinjske vrste

koje borave u zaštićenom području, u skladu sa propisima donesenim prilikom osnivanja

područja uživaju punu zaštitu, a čuvanjem područja, održavaju se i njihovu uslovi života.

C. Poljoprivreda. Lokalno stanovništvo u utjecajnoj zoni zaštićenog područja i unutar njega

je usredsređeno na različite oblike poljoprivredne proizvodnje, za vlastite potrebe ili tržište.

Poljoprivredna proizvodnja bi bila izuzetno bitna za uravnoteženo funkcioniranje zaštićenog

područja. Na taj način bi se generirao potreban profit za lokalnu zajednicu. Slijedeći

tradicionalne lokalne vrijednosti, strukturu i kapacitet prihvata raspoloživih ekosistema, u ovom

zaštićenom području je moguće razvijati ratarstvo i stočarstvo. Maksimalno opterećenje na

pašnjacima je do 1,9 GVŽ/ha (1 GVŽ: 10 koza ili ovaca).

Nukleus: U nukleusu nisu dozvoljene nikakve poljoprivredne aktivnosti. Naročito se

zabranujuje unošenje bilo kakvih vrsta biljaka i životinja, sjemena biljaka, koje ne pripadaju

ovom podneblju. U cilju održavanja biodiverziteta livada koji čini posebne vrijednosti ove zone,

neophodno je njihovo održavanje sezonskim košenjem. U regionu vodopada Skakavac, na

livadama prema Perićima, moguć je sezonski boravak nekoliko konja radi atrakcije.

Puferska zona: U puferskoj zoni veoma je poželjno održavanje prirodnih travnjaka i

proizvodnja sijena. Livadski ekosistemi se trebaju redovito kositi kako bi se sačuvala njihova

prirodna struktura i na taj način očuvao i održavao biodiverzitet.

41

Ratarska proizvodnja bi trebala biti ograničena. U ovoj zoni je moguć slobodni uzgoj krupne

stoke na uravnoteženim osnovama. To znači da se po jednom hektaru može gajiti pet krupnih

grla.

Tranzicijska zona: Neophodno je definirati tačne lokacije u tranzicijskoj zoni za potrebe

ratarstva, utvrditi koje kulture saditi i sijati. Potrebno je zabraniti tretiranje pesticidima, a

promovirati organsku poljoprivredu, te uspostaviti sistem ekološke kontrole. Ova zona

uglavnom se može koristiti za uravnoteženu ratarsku proizvodnju, te razvoj gorskog voćarstva

uz primjenu autohtonih sorti jabuka, krušaka i trešanja.

D. Pčelarstvo. Aktivnosti koje su dozvoljene u svim zonama su održivo pčelarstvo i

proizvodnja ekološkog meda. Na ovaj način se osiguravaju i polinatori (insekti oprašivači)

mnogih plemenitih vrsta biljaka. U oblasti održivog stočarstva definirane su tačne lokacije u

tranzicijskoj zoni za potrebe stočarstva (prema prostornom planu). Potrebno je definirati način

održavanja pašnjaka. Planira se eventaulna kompenzacija za autohtono stanovništvo radi

nametanja posebnih normi i prakse održivog razvoja u poljoprivrednoj praksi.

E. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura. Ovom oblašću se regulira upravljanje

prirodnim površinskim vodama i otpadnim vodama sukladno kategoriji zaštićenog područja i

njegovim prirodnim vrijednostima i Zakonu o korištenju voda i vodnih površina. Zaštićeno

područje je bogato površinskim vodama. Tu su brojni izvori aktivni tokom čitave godine i

planinski potoci. Vodopad Skakavac sa pripadajućim ambijentalnim vrijednostima čini

neprocjenjivu i neponovljivu vrijednost u ukupnoj hidrološkoj i geološko-ekološkoj

raznolikosti ovog područja.

Nukleus: U ovoj zoni, sve hidrološke objekte treba sačuvati u prirodnom okruženju. Nisu

dozvoljena bilo kakva kaptiranja vrela i preusmjeravanja postojećih vodotoka i izgradnja

vještačkih hidroloških sistema, npr. bazena. U ovoj zoni neće biti podizani bilo kakvi objekti

koji će generirati bilo kakve otpadne vode, a naročito komunalne otpadne vode koje sadrže

fekalne vode. Uz staze i sve prilaze nukleusu će se staviti obavještenja i upozorenja

posjetiocima o režimu otpadnih voda i njihovoj odgovornosti za budućnost zaštićenog područja,

a posebno hidrološkog fenomena vodopada Skakavac.

Puferska zona: U ovoj zoni neće se vršiti bilo kakva kaptiranja postojećih površinskih voda.

Režim i upravljanje hidrološkim resursima je isti kao i u nukleusu s tim što se na prikladnim

mjestima planira podizanje ograničenog broja vještačkih objekata za snabdjevanje posjetioca

pitkom vodom. U ovoj zoni se ne planira podizanje većeg broja stacionarnih objekata.

Dozvoljeno je izmještanje postojećeg planinarskog doma na livadu prema Percima, a izvan

slivnog područja vodopada Skakavac. Također se planira dislokacija privatnih kuća u regionu

42

vodopada Skakavac (ukoliko budu obnavljane) izvan slivnog područja ovog vodopada.

Eventualne otpadne vode bit će uredno sakupljane u vodoodržive cisterne, a njihov sadržaj

prema potrebnoj dinamici bit će odvožen specijalnim vozilima gradskog komunalnog

preduzeća na zato određeno mjesto. Posjetioci će biti upozoreni i obavješteni o režimu otpadnih

voda u ovoj zoni putem prikladnih info-tabli i pisanog materijala.

Tranzicijska zona: U ovoj zoni se planira podizanje objekata posebne namjene kao i objekata

za individualno stanovanje i prikladnih seoskih gazdinstava. Treba izbjeći kaptiranje izvora i

ukoliko je moguće, izvršiti prikladnu i racionalnu supstituciju iz susjedne zone izvan granica

zaštićenog područja. Ukoliko se moraju izvršiti vodozahvati, izvršiti parcijalnu kaptažu izvora

kako bi se sačuvala prirodna raznolikost nizvodno od izvorišnog područja. Otpadne vode iz

objekata koji konvergiraju prema slivnom području druge i prve zone, upravljati kao i u

puferskoj zoni. Na drugim lokalitetima, podizanjem specijaliziranih bazena, izvršiti ekološku

purifikaciju otpadnih voda iz domaćinstava i gazdinstava, te ugostiteljskih objekata sistemom

fitoremedijacije.

JU Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo je sa Institutom za hidrotehniku

Građevinskog fakulteta u Sarajevu realizirao projekat pod nazivom: “Izvještaj o monitoringu

vodnog područja Spomenika prirode “Skakavac” i Zaštićenog područja “Bijambare”. Glavni

zadatak navedenog projekta jeste uspostava monitoringa na vodnim pojavama u zaštićenim

područjima Bijambare i Skakavac. U skladu s time, realizirane su aktivnosti praćenje vodnih

pojava u toku jedne godine, te istovremeno s tim izvršena su i fizičko-hemijska, mikrobiološka

i hidrobiološka ispitivanja. Projekat je realiziran u periodu od jula 2013. do jula 2014. godine.

F. Saobraćaj. Spomenik prirode ”Skakavac”, iako je još uvijek izolovan od mreže frekventnih

saobraćajnica, ipak ima dosta gustu mrežu puteva različite kategorije. To se posebno odnosi na

južni i jugozapadni dio područja, odnosno lijevu obalu Peračkog potoka. Neophodno je

uspostaviti režim saobraćaja sukladno namjeni, postojećem stanju i kapacitetu prihvata

ekosistema zaštićenog područja, a u skladu sa izrađenim elaboratom za to područje.

Nukleus: U nukleusu se ograničava pristup svim motornim vozilima, izuzev vozila specijalne

namjene (vozila zaštićenog područja, vozila protivpožarne zaštite, javnog komunalnog

preduzeća, policije i sl).

Puferska zona: Režim saobraćaja je isti kao u nukleusu.

Tranzicijska zona: Dozvoljava se ograničen pristup motornim vozilima. Određuju se mjesta za

održivo parkiranje. Najstrožije se zabranjuje pranje motornih vozila i mijenjanje ulja. O tome

se posjetioci pravovremeno upozoravaju uz isticanje konkretnih sankcija.

Smjernice za Plan upravljanja:

43

1. Zvaničan ulaz u zaštićeno područje je iz pravca Nahoreva. Na ulazu se podiže uredan

parking sa videonadzorom i svom potrebnom infrastrukturom;

2. Na ulazu se podiže prikladna info-tabla u drvetu sa svim neophodnim informacijama o

ekološkim karakteristikama zaštićenog područja, normama boravka i ponašanja u

zaštićenom području kao i obavještenjima o eventualnoj odgovornosti;

3. Sa ovog parkinga se internim transportom prevoze posjetioci do željenih lokacija;

4. Ovaj put se oplemenjuje na postojećoj dužini, na relaciji Nahorevo - Gornji Močioci i

osposobljava se za upotrebu internog transporta specijalne namjene;

5. Postojeći put Nahorevo-Skakavac-G. Močioci u doglednoj budućnosti treba spojiti sa

desnom obalom zaštićenog područja prema Jasikovici, povrh Crvenih stijena, tako da

služi cjelovitom razgledanju i svojevrsnom uživanju u ljepotama zaštićenog područja;

6. Na ulazu u zaštićeno područje iz pravca Gornjih Močioca treba izgraditi parking sa

svom pripadajućom infrastrukturom kao i na ulazu iz pravca Nahoreva;

7. Na ostalim (pješačkim) prilazima zaštićenom području postaviti info-table sa potrebnim

informacijama o mikrolokaciji i normama ponašanja i boravka;

G. Ekološki turizam. Ovaj oblik turizma podrazumjeva rekreaciju, rehabilitaciju, duhovnu

relaksaciju (meditaciju) i obrazovni turizam. Zaštićeno područje se planira staviti na dobrobit

lokalne zajednice svim svojim kapacitetima i ljepotama. Uz primarnu zadaću očuvanja ukupnih

prirodnih vrijednosti zaštićenog područja, moguć je razvoj održivog, ekološkog ili tzv.

otvorenog turizma. Procjenjuje se da je realna i ekološki podnošljiva opterećenost od 100.000

posjetitelja godišnje, cijeneći ograničene vrijednosti kapaciteta prihvata pojedinih zona

zaštićenog područja u odnosu na ekvivalentni broj stanovnika (EBS).

Smjernice za Plan upravljanja:

1. Podizanje info-tabli i info-centara sa svim neophodnim informacijama o prostoru,

topografiji, prirodnim vrijednostima i normama boravka i ponašanja;

2. Obilježavanje edukacijskih staza sa priklanim info-tablama u drvetu i/ili kamenu i

informacijama o specifičnosti biološke i ekološke raznolikosti datog područja;

3. Podizanje održivih i ekološki prikladnih vidikovaca bez značajnijih intervencija u

smislu promjena postojećih ambijentalnih vrijednosti;

4. Obilježavanje i uredjenje postojećih pješačkih staza od glavnog puta prema Uževici,

Bukoviku, G. Močiocima, Vodopadu Skakavac, Percima, dolini Sušice, Crvenim

stijenama, ušću Skakavca u Perački potok;

5. Za razvoj obrazovnog i naučnog turizma, te za potreba praćenja strukture i dinamike

ekosistema zaštićenog područja neophodno je vrštit kontinuirani monitoring na već

44

uspostavljenim plohama, a koja se nalaze ispod vodopada Skakavac u zoni zajednice

Aceri obtusati-Fagetum i kod ušća Skakavca u Perački potok u zajednici Seslerio

autumnalis- Fagetum, iznad Skakavca prema Bukoviku u zoni zajednice Pinetum

nigrae, na putu između Skakavca i G. Močioca u zoni zajednice Abieti-Piceetum abietis,

u pukotinama Crvenih stijena u zajednicama sveze Edraianthion, u regionu Perića u

zajednici livada Festuco-Agrostetum i zajednici crnograbovih šuma Seslerio

autumnalis-Ostryetum carpinifoliae. Plohe su uspostavljene kroz ranije realizirani

projekat pod nazivom: “Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području

Spomenika prirode Vrelo Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području

Spomenika prirode Skakavac“, a kojeg je realizirao Centar za ekologiju i prirodne

resurse – Akademik Sulejman Redžić. Cilj navedenog projekta je bio uspostava modela

trajnog karaktera, a iz razloga boljeg i kvalitetnijeg upravljanja zaštićenim područjem.

Projekat je za cilj imao i analizu stepena implementacije planiranih aktivnosti ranijim

planom upravljanja.

6. Podizanje kampova za ljetne škole u prirodi, izgradnja ekoloških nastambi za realizaciju

dodatne i dirigovane školske i izvanškolske edukacije i konferencijskog turizma;

7. Urediti tzv. put izazova - vodopad Skakavac - ušće Skakavca - Suhi Potok - podnožje

Crvenih stijena - izlaz prema Jasikovici za pojedinačne posjete i posjete manjih grupa;

8. Urediti put za specijalne namjene i želje gostiju od ušća Skakavca - desna obala do

kanjona ispod Borovih stijena;

9. Urediti put - pješačku stazu od podnožja vodopada, ispod stijene Skakavca i povratak

na Ravne ili na zapadnu stranu livade Perići;

10. U zoni C 5 prema Gornjim Močiocima moguće je podizanje objekata za polisezonski

boravak, manjih zimsko-rekracijskih staza i druge prikladne infrastrukture; razvoj

održivog gljivarenja i dirigovanog sakupljanja ljekovitog bilja za vlastite potrebe i

užitak u prirodi uz stručno vođenje; isti sadržaji su mogući u regionu Jasikovice, te iznad

Crvenih stijena gdje je optimalno područje za razvoj održivog seoskog turizma i svih

oblika fizičke i duhovne rekreacije kroz posmatranje izvanrednih vizuelnih efekata –

vodopad Skakavac i druge ambijentalne ljepote Bukovika, Uževice i ostalih sjeverenih

padina ove prirodne ljepote;

11. U svim zonama dozvoljava se fotosafari na zato posebno uređenim mjestima, tzv.

čekama za divljač te snimanje različitih spotova iz domena ekonomsko-propagandnog

biznisa;

45

12. Crvene stijene i slični lokaliteti su pogodini za edukacijski alpinizam, paragliding i

slične oblike intenzivne rekreacije i ekstremnih sportova.

13. Također bi bilo neophodno da se u objektima Upravitelja koji se nalaze na ulazima u

zaštićeno područje osiguraju prostori za prodaju suvenira i drugih predmeta koji su

proizvod Upravljača ili lokalne zajednice.

14. Za održivo upravljanje zaštićenim područjem od iznimne je važnosti i izgradnja

uslužno-ugostiteljskih sadržaja u vlasništvu Upravljača ili u koncesiji koji bi trebao biti

okosnica organiziranog pružanja usluga smještaja i odmora za posjetitelje.

15. Javna Ustanova za prirodna zaštićena područja Kantona Sarajevo je u mogućnosti da

kroz partnerske odnose, ali bez obavezivanja sa planinarskim domovima Bukovik i

novim planiranim zamjenskim objektom planinarskog doma na lokalitetu Ravno, a koji

također posjeduje određeni uslužno-ugostiteljski kapacitet, ali i sa planinarskim

udruženjima učestvovati u proširivanju turističke ponude SP Skakavac.

G. Upravljanje otpadom. U Zaštićenom području je neophodno uspostaviti efikasan sistem

upravljanja svim vrstama otpada (prikladno sakupljanje, privremeno deponovanje i transport

na lokalnu deponiju Smiljevići). Upravljanje otpadom povjerava se nadležnoj komunalnoj

organizaciji.

Nukleus: U ovoj zoni ne postoji nikakva insfrastruktura za odlaganje otpada kako se ne bi

narušile ambijentalne vrijednosti, a naročito ne u zoni vodopada Skakavac. Posjetioci se

upozoravaju da eventualno generirani otpad sačuvaju u prikladnim vrećicama do mjesta za

njegovo privremeno odlaganje.

Puferska zona: Na mjestima gdje se posjetioci duže zadržavaju potrebno je postaviti prikladne

korpe za smeće na lokalitetima koje Upravitelj odredi s tendencijom uklanjanja uz stalnu

edukaciju posjetilaca o prostoru i odgovornog odnosa prema otpadu. Glavne šetnice i lokalne

saobraćajnice postavljaju se prikladne korpe obložene prirodnom drvenom galaneterijom koje

se uklapaju u prirodni ambijent. Ovakvu infrastrukturu treba instalirati u blizini potencijalnih

vidikovaca i na mjestima gdje se posjetioci duže zadržavaju.

Tranzicijska zona: U svakoj tranzicijskoj zoni, na skrovito mjesto, primjereno prirodnom

okruženju instalirati zatvorene kontejnere za privremeno odlaganje otpada. Otpad se neće

spaljivati u zoni zaštićenog područja. Sav prikupljeni otpad će prema utvrđenoj dinamici biti

transportovan na lokalnu deponiju Smiljevići, u skladu sa utvrđenim zakonskim normativima

iz ove oblasti.

46

H. Gradnja infrastrukture. Planira se podizanje građevinske infrastrukture posebne namjene

radi postizanja primarnih efekata zaštite i uravnoteženog upravljanja zaštićenim područjem.

Podizanje bilo kakvih objekata u privatnom sektoru se strogo ograničava u nukleusu i puferskoj

zoni. Dopušta se izgradnja porodičnih gazdinstava u tranzicijskoj zoni, uz potrebnu saglasnost

Uprave zaštićenog područja i nadležnog organa koji gazduje prostornim kapacitetima.

Smjernice za Plan upravljanja :

• Podizanje vidikovaca na odabranim mjestima, a kao građevinski materijal će se koristiti

autohtoni kamen, drvo i samo po potrebi metal (za ojačavanje ograda na mjestima na

visokim uzvišenjima);

• Uređenje pješačkih staza do vodopada Skakavac, zatim staza kroz nukleus prema ušću

Skakavca u Perački potok od drveta i kamena;

• Mostovi će biti od autohtonog drveta posebno projektovani u skladu sa ambijentalnim

vrijednostima lokalne sredine;

• U cilju postizanja bolje posjete zaštićenom području, dugoročno je neophodno razvijati

putnu infrastrukturu unutar koje će se moći kretati turistička terenska vozila, terenska

motorna vozila, te za šetnju, sportsku rekreaciju i za funkcionalno upravljanje

zaštićenim područjem.

• Energenti u objektima biće električna energija iz javne elektro-mreže, ogrijevno drvo i

drugi ekološki prihvatljivi energenti za zagrijavanje.

• Sličnu prostornu i sadržajnu distribuciju neophodno je uspostaviti i za vodovodnu i

kanalizacionu infrastrukturu. U vodovodnoj infrastrukturi to bi podrazumijevalo

izgradnju otvorenih terenskih česmi za potrebe okrepljivanja i kraćih odmora

posjetitelja. U kanalizacionoj infrastrukturi potrebno je planirati postavljanje većeg

broja terenskih WC-a u svim dijelovima zaštićenog područja.

III. 5 UTICAJ NA OKOLIŠ I SOCIOEKONOMSKI KOMPLEKS

Cilj uspostave zaštićenog područja Spomenik prirode Skakavac je prije svega zaštita prirodnog

diverziteta. Međutim, potreba zaštite proističe iz sveopšteg nastojanja za očuvanjem odnosno

poboljšanjem kvaliteta življenja.

Veoma male površine očuvanih prirodnih staništa danas, kako na globalnom tako i na lokalnom

nivou, ne obezbjeđuju dovoljnu efikasnost prirodnih procesa i očuvanje ekološke ravnoteže.

47

Poremećaji prirodnih procesa dovode do sve češćih i izraženijih katastrofa, kao što su poplave,

suše i požari. Ova dešavanja umanjuju kvalitet ljudskog življenja i mogu voditi smanjenju

ekonomskih osnova zdravog življenja.

S druge strane, prirodni procesi na očuvanim staništima obezbjeđuju jedan od osnovnih uslova

za zdravlje čovjeka. Narušena životna sredina na indirektan ili direktan način dovodi do

ugrožavanja zdravlja pojedinaca, što je posebno važno za osjetljive skupine, kao što su djeca i

stariji.

Treba istaknuti da se zdravstveno stanje populacije reflektuje i na ekonomsko stanje, kroz

povećanje broja bolovanja, povećanje izdataka za medicinske tretmane, te na druge načine, što

također utiče na ekonomske osnove razvoja cijelog društva.

Antropogeni uticaji sa različitim intenzitetom djelovanja mogu značajno promijeniti stanje

biodiverziteta, a time i strukturu i funkcije ekosistema. To se naročito odnosi na devastaciju i

degradaciju šumskih ekosistema, koji su posljednjih godina izloženi i klimatskim promjenama.

Iz tih razloga je neophodno vršiti monitoring antropogenih pritisaka, analizirati njihove uzroke

i posljedice, te provoditi mjere sanacije i prevencije.

Zaštićeno područje treba da obezbijedi dugotrajnu zaštitu prirodnih procesa i ekosistemske

servise, koji ovo područje pruža susjednim prostorima u Kantonu Sarajevo.

Kroz uspostavu i efikasan rad zaštićenog područja Spomenik prirode Skakavac, treba da dođe

do postepenog podizanja svijesti o koristima od očuvane prirode. Također, zaštita područja

treba da vodi povećanju znanja o prirodnim vrijednostima i bogatstvima Kantona Sarajevo.

Efikasno provođenje revidiranog Plana upravljanja će rezultirati pozitivnim uticajima na

cjelokupan okoliš Kantona Sarajevo i značajno doprinositi održivom razvoju društva.

IV IMPLEMENTACIJA TEKUĆEG PLANA UPRAVLJANJA

S obzirom da radi o reviziji postojećeg Plana upravljanja, projektom je provedena opšta analiza

efikasnosti upravljanja u dosadašnjem toku implementacije Plana. Procjena efikasnosti

upravljanja treba da pokaže da li smjernice i aktivnosti, predložene prvim Planom upravljanja,

vode zaštićeno područje u željenom pravcu razvoja.

Efikasnost upravljanja je trebalo procijeniti kroz:

1. efekte upravljanja na stanje štićenih prirodnih vrijednosti,

2. stepen implementacije, a time i značaj aktivnosti predloženih u Planu upravljanja za

dalji efikasan razvoj ovog zaštićenog područja.

48

Politika upravljanja Spomenikom prirode Skakavac, propisana Planom upravljanja, bazira se

slijedećim smjernicama:

• upravljanje je prilagodljivo;

• upravljanje ima obilježja transparentnosti i otvorenosti;

• upravljanje se provodi uz podršku i sudjelovanje lokalne zajednice i druge

zainteresirane javnosti;

• upravljanje je bazirano na educiranom osoblju;

• upravljanje je bazirano na razvoju partnerskih odnosa sa srodnim institucijama;

• upravljenje je bazirano na međunarodnoj saradnji;

• upravljanje je bazirano na potpunom provođenju akcijskih planova;

• kvalitet upravljanja u svim segmentima se bazira na praćenju (monitoringu);

• upravljanje se bazira na primjeni rezultata istraživačkih studija i analiza.

Kako bi se zadovoljili upravljački principi 1, 4, 5, 7, 8 i 9, tokom proteklog perioda

implementacije Plana upravljanja provedena su četiri veoma značajna projekta, a koji se odnose

na stanje biodiverziteta i efikasnost predloženih mjera i aktivnosti za upravljanje Spomenikom

prirode „Skakavac“ i to:

• Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode Vrelo

Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode Skakavac;

• Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja kantona Sarajevo (FAZA

II);

• Izvještaj o monitoringu vodnog područja Spomenika prirode “Skakavac” i Zaštićenog

područja “Bijambare i

• Program zaštite divljači na zaštićenim prirodnim područjima Kantona Sarajevo za

period od 01.04.2017. do 31.03.2017.godine.

IV.1 EFEKTI UPRAVLJANJA NA STANJE ŠTIĆENIH PRIRODNIH

VRIJEDNOSTI

Projekat „Monitoring biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode

Vrelo Bosne i biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode Skakavac“

predstavlja osnovu za uspostavu monitoringa na zaštićenom području, uvažavajući najnovija

saznanja iz obasti očuvanja životne sredine, važeće zakonske propise FBiH, kao i

međunarodne strateške sporazume i Konvencije.

49

Uspostava monitoringa, ove izuzetno važne mjere, propisane Planom upravljanja, ima za

cilj očuvanje i revitalizaciju zaštićenog područja.

Projekat je realiziran kroz implementaciju niza aktivnosti. Ovim složenim procesom kroz duži

vremenski period stvarena je jasna podloga za poduzimanje pravovremenih akcija i mjera,

kojima se relativizira ili potpuno poništava efekat negativnih pritisaka na raznolikost biljnog

svijeta zaštićenih područja.

Praćenje stanja biodiverziteta treba provoditi na reprezentativnim površinama šumskih

ekosistema SP Skakavac, koje su straučno odabrane u tu svrhu. Na području SP Skakavac

korišteno je 11 trajnih ploha (Tabela 1), koje su raspoređene u tri zaštitne zone.

Pet ploha se nalazi u zoni nukleusa, četiri plohe u zoni pufera, te dvije u tranzicijskoj zoni.

Plohe obuhvataju različite tipove ekosistema specifične za područje Skakavca, a predstavljeni

su vegetacijom tipa Fagetum moesiacae montanum, Ostryo-Carpinetalia orientalis, Abieti-

Picetalia, Abieti-Fagetum moesiacae, Fagetum subalpinum i svezom Seslerio-Ostryion.

Nakon uspostave trajnih ploha kao sljedeći korak pristupilo se identifikaciji indikatorskih vrsta,

što predstavlja izuzetno važan korak u stalnom posmatranju fitocenoza, ekosistema, ali i

florističkog bogatstva zaštićenih područja. Nakon realizacije svih faza projekta uspostavljen je

trajni model biomonitoringa Spomenikom prirode Skakavac. Zaključeno je također da bi u ovaj

model monitoringa trebalo uključiti i uposlenike Kantonalne javne ustanove za zaštićena

prirodna područja. Stoga je dio projekta namjenjen podučavanju uposlenika o načinu i

metodama monitoringa kroz primjenu indikatora.

Analizom sastava i strukture vegetacije okolnog područja vodopada Skakavac, utvrđeno je da

se radi o staništima visokih prirodnih vrijednosti. Ovo je potvrđeno i komparacijom

prisustva/bogatstva vrsta između različitih zona zaštite. Kao što je i predstavljeno na grafikonu

(Graf 1).

Prosječan broj vrsta u okolini vodopada iznosi oko 60 vrsta po snimku. U drugoj i trećoj zoni

zaštite taj broj opada i kreće se od 54 vrste do 42 vrste. Ovakava zastupljenost prosječnog broja

biljnih vrsta jasno ukazuje da se u području vodopada Skakavac nalaze jedinstveni tipovi

ekosistema sa značajnijim diverzitetom, koji je nastao kao rezultat specifičnih uslova staništa i

reljefa.

50

Tabela 2. Distribucija i abiotičke karakteristike odabranih ekperimentalnih ploha u okviru SP Skakavac

ZONA R. br. Ozn. Opis plohe Nad.m.v. P E KOORDINATE Geol.pod/Zemljište

ZO

NA

NU

KL

EU

SA

1 N1 Ploha se nalazi u zoni nukleusa, do samog vodopada, graniči sa

strmim stijenama i pješačkom stazom 1052 500 S

18°26'57.70"E

43°56'57.21"N krečnjak Kalkokambisol

2 N2 Ploha se nalazi na mjestu vidikovac, obuhvata strmu stjenovitu

površinu okrušenu sa drvenom ogradom 1127 50 S-Z

18°26'59.38"E

43°56'54.59"N krečnjak Kalkomelanosol

3 N3 Ploha se nalazi na mjestu Perići, pored devastiranog objekta,

pružajući se uz rub stjenovite litice. 1145 100 S-I

18°26'46.80"E

43°56'55.55"N krečnjak Kalkomelanosol

4 N4 Ploha se nalazi u neposrednoj blizini putne komunikacije i

pješačke staze koja vodi ka podnožju vodopada Sakavac 1161 500 S-Z

18°26'58.6"E

43°56'50.2"N

krečnjak Distrični

kambisol

5 N5 Pored devastiranog objekta i izletišta namjenjenog posjetiocima,

ploha zauzima strm teren, nepristupačan 1196 300 I

18°26'54.2"E

43°56'42.3"N krečnjak Smeđe zemljište

ZO

NA

PU

FE

RA

6 P6 Uz putnu komunikaciju, na proširenju, uz plohi se nalazi stijena,

teren strm, sa slabo razvijenom prizemnom vegetacijom 1227 500 S-I

18°28'28.4"E

43°56'26.9"N

krečnjak Plitki kambisol

+ melanosol

7 P7 Iznad puta, na udaljenosti od 100 m, nisu utvrđeni antropogeni

pritisci. 1275 500 S

18°26'14.15"E

43°56'18.19"N

Krečnjak

Kambisol + dublji

melanosol

8 P8

Iznad putne komunikacije, u blizini se nalazi izvor, koji služi kao

pilište za domaće životinje, nagib terena iznosi 40o, vlažnost

visoka.

1400 500 S 18°28'07.4"E

43°56'06.3"N krečnjak Kambisol

9 P9 Teren plohe je neravnomjeran, sa blagim uvalama i strminama. 1370 300 S-Z 18°28'16.8"E

43°56'02.1"N

krečnjak

Distrični kambisol

TR

AN

ZIC

IJS

K

A Z

ON

A 10 T10

Ploha je zbog udaljenosti zaštićena od antropogenih pritisaka,

prisutno je nekoliko suhih stabala jele. 1477 300 S-I

18°27'01.8"E

43°56'08.3" N

krečnjak

Kambisol + dublji

melanosol

11 T11

Ploha se nalazi iznad planinskog izvora ispod relea Bukovik.

Dosta strm i ujednačen teren, sa bujno razvijenom prizemnom

vegetacijom

1467 300 I 18°27'11.4"E

43°56'01.7"N

krečnjak

Melanosol/ kambisol

51

Graf 1. Komparativni prikaz indeksa diverziteta u području vodopada, II i III zone zaštite

Najviše vrijednosti indeksa diverziteta konstatovane su na plohama N4-3,88 i N1-3,84, gdje su

uticaji antropogenih pritisaka minimalni.

Najveći indeks diverziteta je utvrđen na području vodopada Skakavac. Ovaj pokazatelj indicira

specifičnost ekosistema koji su prisutni u ovoj zoni, i potvrđuje opravdanost zašto je svrstano

u prvu zonu zaštite odnosno u zonu nukleusa. Međutim, stanje vegetacije na području vodopada

pokazuje izuzetnu stabilnost i funkcionalnost.

S obzirom da se radi o najposjećenijem dijelu zaštićenog područja, važno je ukazati na važnost

održavaje mjera zaštite i u budućnosti, da bi se gubitak biodiverziteta sveo na najnižu razinu.

Brojni ekološki indeksi indiciraju specifičnosti i vrijednosti područja oko vodopada Skakavac.

U njemu su razvijeni specifični oblici diverziteta (vidjeti i elaborat „Valorizacija prirodnih

vrijednosti područja Skakavac“). Analizom ekoloških indeksa (Ellenberg, 1972) na području

SP Skakavac, zaključeno je da područje vodopada Skakavac predstavlja zasebnu zonu.

Kompleksna procjena stanja ekosistema i uspostavljenih trajnih ploha izvršena je na osnovu

podataka o indikatorskim vrijednostima pojedinih biljaka u odnosu na stepen degradiranosti,

odnosno očuvanosti prirodnih (klimatogenih, klimazonalnih ili klimaregionalnih) ekosistema,

zatim na osnovu recentnog stanja dominantnih ekosistema, te na osnovu procjene o nosivom

kapacitetu (kapacitetu prihvata) svih tipova ekosistema (Tabela 3).

Većina odabranih ploha pokazuje da su ekosistemi pod neznatnim ili malim uticajem

antropogenog faktora, naročito ploha N3. Vegetacija oko vodopada Skakavac se nalazi u dobro

3,84

3,673,73

3,88

3,58 3,56

3,96

3,78

3,54

3,06

3,61

2,7

2,9

3,1

3,3

3,5

3,7

3,9

4,1

4,3

4,5

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Vri

jed

no

sti

div

erzi

teta

Trajne plohe

Pufer

Tranzicijska

zona

Zona vodopada Skakavac

52

očuvanom stanju sa neizmenjenom strukturom u odnosu na prirodno stanje. Ipak su evidentirani

indikatori koji upozoravaju na početak promjena, ukoliko se negativni uticaji intenziviraju.

Tabela 3. Procjena stanja, kapaciteta prihvata i konzervacijskih parametara ekosistema

ZONE ZAŠTITE Područje vodopada

Skakavac II zona III zona

PARAMETRI N1 N2 N3 N4 N5 P6 P7 P8 P9 T10 T11

Procjena recentnog stanja ekosistema 1 1 0 2 5 1 2 1 1 2 1

Procjena nosivog kapaciteta

ekosistema 0 1 0 1 1 1 1 1 1 1 1

Bogatstvo 1 1 1 2 2 2 2 3 1 2 1

Raritetnost 4 2 3 4 3 3 4 3 3 3 2

Jedinstvenost 1 2 1 2 1 3 2 1 2 1 2

Reprezentativnost 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1

Endemičnost 3 2 2 3 3 3 3 3 2 3 2

Funkcionalnost 1 1 1 1 1 2 2 1 2 1 2

Ugroženost 4 5 4 4 4 1 4 5 4 4 5

Fitocenološka pripadnost

Fag

etu

m m

oes

iaca

e m

onta

nu

m

Ses

leri

o-O

stry

on

Ost

ryo

-Ca

rpin

eta

lia

ori

enta

lis

Ab

ieti

-Pic

eeta

lia

Ab

ieti

-Pic

eeta

lia

Ab

ieti

-Pic

eeta

lia

Ab

ieti

-Pic

eeta

lia

Ab

ieti

-Pic

eeta

lia

Ab

ieti

-Fa

get

um

moes

iaca

e

Ab

ieti

-Fa

get

um

moes

iaca

e

Fag

etu

m s

ub

alp

inu

m

Frekvencija pojedinih kategorija u procjeni stanja, kapaciteta prihvata i parametara za

konzervaciju je prikazana u tabeli 4.

Tabela 4. Procjena stanja, kapaciteta prihvata i konzervacijskih parametara ekosistema

Numeričke

vrijednosti u

procjeni

Op

će e

ko

lošk

o s

tan

je e

ko

sist

ema

Ka

pa

cite

t ek

osi

stem

a

Bo

ga

tstv

o

Ra

rite

tno

st

Jed

inst

ven

ost

Rep

reze

nta

tiv

no

st

En

dem

ičn

ost

Fu

nk

cion

aln

ost

Ug

rože

no

st

0 1 2 - - - - - - -

1 6 9 5 - 5 8 - 7 1

2 3 - 5 2 5 3 4 4 -

3 - - 1 6 1 - 7 - -

4 - - - 3 - - - - 7

5 1 - - - - - - - 3

Ukupno analizirano: 11 ploha

53

Skoro sve trajne plohe na području Spomenika pokazuju visoku senzitivnost, odnosno pokazuju

da se radi o ekosistemima bez značajnijeg ili veoma malog kapaciteta prihvata.

Od 11 odabranih ploha, čak na njih 7 konstatovane su zajednice senzitivne u pogledu

ugroženosti vrsta.

Na osnovu procjene stanja ekosistema na trajnim plohama SP Skakavac može se zaključiti da

posebne vrijednosti krase uže područje oko potoka i vodopada Skakavac.

Potrebno je posebno naglasiti parametar funkcionalnosti, jer sve trajne plohe pokazuju

vrijednost parametra 1. Prisutni tip vegetacije ima veoma naglašenu funkciju u opstanku

sistema ekosistema (pejzaža) u SP Skakavac.

Sve odabrane plohe pokazuju najviši stepen reprezentativnosti za konzervacijsko dizajniranje,

stoga je neophodno primjeniti najviše mjere zaštite.

Identifikovano nulto stanje i procijenjena funkcionalnost ekosistema su pokazali da zaštita šireg

područja ima dobre efekte po stanje biodiverziteta. Uspostavom zaštićenog područja i

provođenjem zaštite očuvana je struktura i funkcionalnost ekosistema najmanje na onom nivou

na kojem je bila utvrđena prilikom valorizacije ovog područja za zaštitu.

Cilj projekta je bio uspostava modela monitoringa trajnog karaktera. Identifikovan je

odgovarajući model monitoringa, kojem bi trebalo podrediti dalje upravljanje i razvoj aktivnosti

na području SP Skakavac (Slika 8).

Datim projektom je precizno opisan etapni razvoj kontinuiranog sistema monitoringa na

području Spomenika prirode „Skakavac“.

54

Slika 8. Model uspostave trajnog monitoringa biodiverziteta u Spomeniku prirode Skakavac

55

IV. 2 STEPEN IMPLEMENTACIJE PLANA UPRAVLJANJA

Dokument Plan upravljanja za Spomenik prirode „Skakavac“ je pripremljen na osnovu Odluke

Vlade Kantona Sarajevo broj: 02-05-29415-8.15/07 od 10.12.2007. godine. U vrijeme kada je

pripreman, sadržaj Plana upravljanja, usklađen je sa zakonskim okvirom, odredbama koje su

propisane Zakonom o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac” i Pravilnikom o sadržaju i

načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima koji je propisalo Federalno ministarstvo

okoliša i turizma.

U periodu nakon prihvatanja Plana upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac” proveden je i

projekat pod nazivom: “Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja Kantona

Sarajevo (FAZA II)“.

Projektom su obuhvaćena tri zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo. Suštinu

projektnog zadatka je predstavljala analiza efikasnosti postojećeg modela upravljanja, na

osnovu procjene postojećih dokumenata (Elaborati valorizacije, Planovi upravljanja, Prostorni

planovi posebnog područja prirodnog naslijeđa, Stručne ekspertize iz različitih oblasti i dr.), te

dodatnih terenskih istraživanja u svrhu utvrđivanja stanja, daljih mjera zaštite i eventualne

prekategorizacije.

Utvrđen je stepen implementacije aktivnosti koje su bile predviđene Planom upravljanja, i to

kroz analizu godišnjih planova. Daljim postupkom su analizirani uzroci za utvrđeni stepena

implementacije i predložene odgovarajuće mjere. Također, dio projektnih aktivnosti bilo je i

utvrđivanje stepena implementacje.

Rezultati analize prikazani su u tabelama (Tabela 5 i tabela 6).

56

Tabela 5. Realizacija aktivnosti predviđenih Planom upravljanja

Red.br Akcioni plan 2011 2012 2013 2014 2015 Status Procjena

stepena

završenosti %

1.1. EKOTURIZAM - Turistički vodiči i obrazovni programi

1. Izrada edukacionih

programa nije realizovan

0

2. Edukacioni materijal nije realizovan 0

3. Edukacija turističkih

vodiča nije realizovan

0

1.2. EKOTURIZAM - Ruralni turizam

4. Definiranje standarda

smještajnih objekata nije realizovan

0

5. Edukacija vlasnika nije realizovan 0

6. Organizovanje ponude nije realizovan 0

1.3. EKOTURIZAM - Informacijski centar

7. Studija izvodljivosti nije urađena 0

8. Izgradnja info centra

izrađen je Glavni projekat "Rendžerske kuće", kao i

projekat vodosnabdijevanja. Za realizaciju projekta

vodosnabdjevanja su obezbjeđena sredstva putem ugovora

sa FMOIT - om

75

9. Edukacija djelatnika Vrši se neformalna edukacija u vidu prisustvovanja

tematskim radionicama i seminarima

50

10. Izrada promotivnog

materijala

Putem Projekta koji je vodila SERDA izrađen je kratki film

o vrijednostima područja. U više navrata je rađen štampani

promo materijal.

25

11. Studija izvodljivosti nije urađena

0

12. Definisanje artikala iz

ponude nije realizovan

0

13. Rad prodajnih punktova nije realizovan

0

57

1.4. EKOTURIZAM-Turistički minibus

14. Utvrđivanje saobraćajne

rute i reda vožnje nije realizovan

0

15. Studija izvodljivosti nije urađena

0

16. Kupovina minibusa nije realizovan

0

2.1 INFRASTRUKTURA ZA POSJETITELJE - Parkiralište

17.

Izrada potrebne

prostorno planske

dokumentacije

nije realizovan

0

18. Izgradnja parkirališta nije realizovan 0

19. Postavljanje potrebne

signalizacije nije realizovan

0

2.2. INFRASTRUKTURA ZA POSJETITELJE -Turističke staze

20.

Dokumentacija za

izgradnju novih

turističkih staza

Izrađen je Projekat "Unaprjeđenje i uređenje prostora oko

vodopada „Skakavac“u okviru kojeg je urađen projekat za

izgradnju glavnog turističkih prilaza vodopadu .

75

21. Izgradnja i tehničko

uređenje staza

U okviru istog projekta izgrađen je i tehnički urađen prilaz

vodopadu Skakavac.

75

22. Postavljanje

signalizacije i panela

Izvšena je postavka info panela, putokaza i edukacionih

panoa.

75

2.3. INFRASTRUKTURA ZA POSJETITELJE -Biciklističke staze

23.

Dokumentacija za

izgradnju biciklističkih

staza

nije realizovan

0

24. Izgradnja biciklističkih

staza nije realizovan

0

25. Postavljanje

signalizacije nije realizovan

0

58

3. ŠUMARSTVO

26. Izrada šumsko-privredne

osnove

Izradu šumsko-privredne osnove za šumsko van-privredno

područje (ŠVPP) „Bistričko“, kojem pripada i zaštićen

prirodno područje Spomenik prirode

“Skakavac”finansiralo jeMinistarstvo privrede Kantona

Sarajevo i očekuje se zvanično usvajanje ovog dokumenta.

100

27. Monitoring stanja

šumskih ekosistema

Od strane JU Prirodno- matematički fakultet Sarajevo je

izvršena identifikacijamjesta na kojima su

postavljenetrajne plohe za uspostavljanje ove vrste

monitoringa, što je i verifikovano izrađenim dokumentom "

Uspostave monitoringa biodiverziteta šumskih ekosistema

na području Spomenika prirode “Skakavac”.

100

28. Izrada ekspertiza o

stanju šuma

Ova vrsta aktivnosti nije realizovana kroz izradu posebnog

dokumenta, ali se u saradnji sa Šumarskim fakultetom

Univerziteta u Sarajevu vrši monitorig zdravsvenog stanja

šuma na godišnjem nivou.

100

4.1 EKOPOLJOPRIVREDA - Ekopoljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane

29. Određivanje uvjeta za

razvoj djelatnosti

Nije realizovan zbog nedostatka stalno naseljenog

stanovništva u obuhvatu zaštićenog područja.

0

30. Odredivanje primjernih

područja



0

31. Razvoj standarda

kvalitete



0

32. Priprema edukacijskog

programa



0

33. Edukacija

poljoprivrednika



0

4.2 EKOPOLJOPRIVREDA - Stočarstvo i prerada mlijeka

34. Proizvodnja zdravih

stočnih proizvoda



0

59

5. MONITORING

35. Program monitoringa 0

36. Edukacija djelatnika 0

37. Program istraživanja 0

38. Izvođenje monitoringa i

istraživanja

Sa Institutom za hidrotehniku građevinskog fakulteta u

Sarajevu, urađen jemonitoringu vodnog područja prirodnog

naslijeđa „Vodopad Skakavac“. - Sa JU Prirodno

matematički fakultet Sarajevo , urađen je monitoring

šumskih ekosistema. - Na osnovu prikupljenih informacija

o prisutnosti pojedinih biljnih vrsta na ovom prostoru

izvršena je identifikacija sa Crvenom listom FBiH, na

osnovu koje je sačinjena "Crvena lista" vrsta Spomenika

prirode Skakavac.

100

Tabela 6. Realizacija aktivnosti koje nisu predviđene Planom upravljanja

6. INFRASTRUKTURA ZA POSJETITELJE - Mobilijar (ostali)

39.

Dokumentacija za

izgradnju ostale

turističke infrastrukture

Izrada idejne i tehničke dokumentacije u okviru projekata

na izgradnji postojeće turističke infrastrukture. 100

40. Izgradnja ostale

turističke infrastrukture

U okviru projekata "Unaprjeđenje i uređenje prostora oko

vodopada „Skakavac“i"Uređenje prostora na užem

lokalitetu vodopada “Skakavac”, izvršena je izgradnjat

urističke infrastrukture vezane za izgradnju vidikovca,

drvenih hladnjaka ,mosta ispod vodopada Skakavac i info

panela. Izvršeno je uklanjanje ruševina na lokalitetu bivšeg

planinarskog doma "Planinar " Vogošća izgradnja

odmorišta na ostacima njegovih temeljnih zidova.

100

41. Izgradnja saobraćajnica

U saradnji sa Općinom Centar finansirana je izgradnja

pristupnih saobraćajnica. U saradnji sa KJP Sarajevo šume

kontinuirano je održavanje makadamskih puteva i putne

infrastrukture u okviru prostora.

100

60

Također je izvršena analiza stepena ostvarenosti pojedinih aktivnosti, što je prikazano na

grafikonu (Graf 2).

Graf 2. Implementacija Plana upravljanja za Spomenik prirode Skakavac

61

Kako je vidljivo iz Tabela 5 i 6, te grafikona 2, Akcioni plan sadrži veći broj aktivnosti (41)

diferenciranih u srodne oblasti. Na osnovu procjene stepena završenosti, koja je izvedena na

osnovu podataka javne ustanove zadužene za upravljanje područjem, aktivnosti se mogu

diferencirati u sljedeće grupe:

1. Provedene aktivnosti

(26,27,28,38) se odnose najvećim dijelom na ocjenu stanja zaštićenog biodiverziteta i

uspostavu monitoringa;

2. Djelomično provedene aktivnosti

(8,9,10,20,21,22) se odnose najvećim dijelom na turističku infrastrukturu, što obuhvata

definisanje turističkih staza, njihovu izgradnju i označavanje, te izgradnju info punkta. Potpuna

realizacija ovih aktivnosti je uslovljena finansijskim, tehničkim i humanim kapacitetima u

sistemu upravljanja.

3. Neprovedene aktivnosti

(1,2,3,4,5,6,7,11,12,13,14,15,16,17,18,19,23,24,25,29,30,31,32,33,34,35,36, 37) akcionog

plana obuhvataju prilično veliki klaster predviđenih aktivnosti. Treba istaknuti da neke od

aktivnosti akcionog plana nisu u skladu sa karakteristikama i sadašnjim kapacitetima zaštićenog

područja.

• Tako na primjer, planiranje razvoja ekopoljoprivrede kroz navedeni slijed predviđenih

aktivnosti,od početka primjene Plana, nije bio moguć, jer u granicama zaštićenog

područja nema stalno naseljenog stanovništva.

• Iz istog razloga nisu razvijene aktivnosti iz oblasti ruralnog turizma.

• S druge strane, aktivnost - razvoj i korištenje biciklističkih staza - je mogla biti

provedena, pod uslovom obezbjeđenih finansijskih sredstava, te istovremenog razvoja

drugih aktivnosti plana.

• Implementacija pojedinih aktivnosti, kao što je na primjer kupovina minibusa, te

njegovo stavljanje u funkciju, zahtijeva znatna sredstva uz obezbjeđivanje dobre putne

komunikacije sa zaštićenim područjem. Može se smatrati da ova aktivnost nije

provedena usljed nedostaka finansijskih sredstava.

4. Provedene aktivnosti koje nisu predviđene akcionim planom (39, 40, 41).

Pored aktivnosti predviđenih Planom upravljanja, Upravljač je, vođen sagledavanjem potreba

posjetilaca zaštićenog područja, realizirao druge aktivnosti, koje jesu obezbijedile bolju

62

posjećenost područja i kvalitetniji boravak u njemu. Te aktivnosti se odnose na uređenje

turističke infrastrukture, kao što je izgradnja vidikovca, drvenih hladnjaka, mosta ispod

vodopada Skakavac i slično. Također je izvršeno uklanjanje ruševina na lokalitetu bivšeg

planinarskog doma "Planinar" Vogošća i zgradnja odmorišta na ostacima njegovih temelja.

Generalno se može zaključiti da je realizacija pojedinih aktivnosti Plana, u dosadašnjem

periodu, tekla u korelaciji sa:

a) stepenom njihove prilagođenosti karakteristikama područja,

b) stepenom izvodivosti aktivnosti i

c) stepenom obezbijeđene finansijske podrške za pojedinu aktivnost.

U tom smislu, uspjeh dalje realizacije Plana upravljanja SP Skakavac, uveliko ovisi o njegovom

inoviranju, ugradnji provodivih mjera i aktivnosti, te povećanju kapaciteta za njegovo

provođenje.

Kako pokazuje tabela 5 i 6, mnoge provodive aktivnosti zahtijevaju bolju finansijsku podršku,

kao i povećanje tehničkih i humanih kapaciteta za njihovu realizaciju.

Graf 3. Odnos identifikovanih klasteru provedbi akcionog plana SP Skakavac

Pored navedenog, izvršena je i analiza usklađenosti Plana upravljanja i Prostornog plana SP

Skakavac. Iako prezervacija vrsta i genetičke raznolikosti, kao i zaštita prirodnih objekata

predstavljaju primarni cilj uspostave zaštićenog područja, Prostorni plan je više usmjeren

razvoju turističke ponude.

U nastavku elaborata predstavljeni se opći i posebni ciljevi Prostornog plana SP Skakavac i to:

A. Opći ciljevi i B. Posebni ciljevi.

63

A. Opći ciljevi:

1. Maksimalno afirmisati kategoriju zaštite objekta prirodnog naslijeđa «Spomenik

prirode»;

2. U skladu sa novom korigovanom granicom obuhvata ovog zaštićenog objekta prirodnog

naslijeđa izvršiti usklađivanje iste u razvojno-planskom dokumentu Prostorni plan

Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023.godine;

3. Zaštititi biološku raznolikost na način da se preduhitre mogući negativni uticaji na

postojeće sisteme u smislu onečišćenja vode zraka i zemljišta ili eksploatacije prirodnih

izvora;

4. Uspostaviti novu kvalitetnu i primjerenu turističku koncepciju i tome odgovarajuće

upravljanje u skladu sa uvjetima zaštite i cjelovitim prostorno-funkcionalnim tretmanom

prostora.

B. Posebni ciljevi:

1. Omogućiti posjetiocima motorizovan pristup do granica obuhvata, predvidjeti i poboljšati

posjetu zaštićenom području u skladu sa planiranim kapacitetima i uvjetima kontrole i

upravljanja;

2. Osigurati bezbjedan pristup posjećivanja i razgledanja vodopada;

3. Preferirati jednodnevnu izletničku posjetu sa ponudom tkz. ekološkog turizma;

4. Razvoj sadržaja bazirati na kapacitetima rekonstruisanih objekata južnog dijela obuhvata

usklađenim sa ograničenjima i mjerama zaštite;

5. Motivisati odlazak i zadržavanje na sjevernom dijelu obuhvata (doživljaj prostora)

uvođenjem nekih novih sadržaja;

6. Obnoviti naselje Luke (povratak stanovnika), a i posmatrati ga u funkciji razvoja eko

turističke ponude za posjetioce ovog područja. Nažalost u preostalom periodu nije

moguće izvesti planiranu aktivnost, ali u budućnosti ga treba posmatrati kao značajan

turistički potencijal.

Prostorni plan navodi neke mjere i aktivnosti, koje nisu reflektovane Planom upravljanja. To su

na primjer: gradnja vikend naselja na lokalitetu Jasikovice, obnova naselja Luke, obnova

infrastrukture u južnom dijelu područja, uspostava komunalne infrastrukture za prikupljanje

otpada, utvrđivanje zona sanitarne zaštite potoka Skakavac, certificirana proizvodnja meda itd.

U tom pogledu je u narednom periodu neophodno izvršiti usklađivanje dokumenata koji su

osnova za upravljanje ovim zaštićenim područjem.

64

V REVIZIJA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

Na osnovu provedene analize jasno je da sve aktivnosti koje su predviđene Planom upravljanja,

nisu mogle biti provedene u jednakoj mjeri, te da je stoga neophodno izvršiti njihovu reviziju i

prilagođavanje stvarnim potrebama. Te potrebe postavljaju prioritete, koje je neophodno

realizirati u preostalom vremenu trajanja Plana upravljanja.

U nastavku Revizije plana upravljanja predstavljen je razrađeni Akcioni plan prema

predloženim aktivnostima za period 2019-2021, sa detaljnim periodom realizacije, izvorom

finansiranja, vrijednošću predložene aktivnosti, nosiocem predložene aktivnosti i opisom

aktivnosti.

A) Aktivnosti na uspostavi monitoringa

Aktivnost A USPOSTAVA MONITORINGA

Period realizacije: 2019-2021

Izvor finansiranja: Budžet Kantona Sarajevo

Vrijednosti predložene aktivnosti: 76.345,00

Nosioc aktivnosti: Javna ustanova za Zaštićena područja sa saradnji sa

naučnim i stručnim institucijama

Opis aktivnosti:

Monitoring strukture ekosistema, kroz strukturu životnih zajednica je jedini efikasan način

kontinuiranog praćenja stanja biodiverziteta i funkcionalnosti zaštićenog područja. Tokom

dosadašnje implementacije plana upravljanja utvrđeno je nulto stanje šumskih ekosistema, koje

pokazuje pozitivne efekte zaštite. U cilju uspostave trajnog monitoringa definisane su trajne

plohe i identifikovane indikatorske vrste. Daljim razvojem monitoringa prema predloženom

modelu bi se stekli uslovi za dokumentovanje diverziteta u baze podataka i rano upozoravanje

eventualnih promjena stanja. Ta istraživanja je neophodno nastaviti u skladu sa preporukama

provedenog projekta, ali ih je također neophodno proširiti na stanje biodiverziteta svih drugih

ekosistema (livadskih, vodenih ekosistema, ekosistema u pukotinama stijena) na ovom

području. U okviru navedenih monitoringa neophodno je raditi i na mapiranju NATURA

staništa, ali i rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Pored toga, neophodno je uvesti

specijalni monitoring, odnosno pored već urađenog monitoringa flore i faune, neophondo je

izvršiti i monitoring gljiva. Poseban akcenat treba biti usmjeren prema krupnim i sitnim

sisarima. Jedna od aktivnosti koja se primjenjuje kada su u pitanju krupni i sitni sisari jeste

njihovo “čipovanje”, te praćenje u vremenu i prostoru. Posebna pažnja je usmjerena na stanje i

brojnost populacije, te uzrasnu strukturu. JU za zaštićena područja KS u saradnji sa Veterinskim

fakultetom u Sarajevu, realizira projekat pod nazivom: “Inventarizacija, populacijski i

65

zdravstveni status velikih zvijeri i drugih vrsta na području SP Skakavac“. Navedeni projekat

biće realiziran do kraja 2018. godine. Također je potrebno nastaviti aktivnosti na praćenju

zdravstvenog stanja šuma, odnosno prisustvu štetnih insekata i gljiva. S druge strane, gljive

imaju veliki značaj u funkcionisanju ekosistema kao organizmi koji razlažu organsku materiju

i omogućavaju njeno kruženje, a također su i dobri indikatori kvaliteta okoliša. S obzirom da

se odlikuju visokim nutritivnim svojstvima često se prikupljaju u obuhvatu Spomenika. U tom

pogledu potrebno je hitno poduzeti praćenje njihovog stanja. Za sve navedene aktivnosti

trajnog monitoringa potrebno je pripremiti baze podataka. S obzirom na ranije provedene

aktivnosti u okviru zaštićenog područja SP Skakavac, definisane su trajne plohe na kojima se

počelo sa vršenjem monitoringa šumskih ekosistema, međutim potrebno je nastaviti i sa

praćanjem ne šumskih tipova ekosistema. Stanje i brojnost faune, posebno krupnih i sitnih

divljači je već realizirano kroz različite projekte. Kako bi se očuvalo prirodno stanje SP

Skakvaca, neophodno je nastaviti sa dobrim praksama koje su do sada realizirane, ali i

zaokruživanja cilusa praćenja stanja biodiverziteta. U tom pogledu posebno vrijedi istaknuti

nedostatak informacija o stanju i sveukupnom biodiverzitetu gljiva (Fungi/Mycota) u okviru

zaštićenog područja SP Skakavac. Neophodno je nastaviti sa aktivnostima koje se odnose na

praćenje stanja šumskih ekosistema, odnosno prisustva štetnih insekata i gljiva, ali provoditi i

kontinuiranu fizičko-hemijskih analizu vode i mikrobiološku analizu, te unaprijediti aktivnosti

koje se odnose na lovnu divljač (Lovstvo).

B) Aktivnosti na boljoj prostornoj organizaciji i zonaciji Spomenika prirode.

Aktivnost B POBOLJŠANJE PROSTORNE ORGANIZACIJE

SPOMENIKA PRIRODE SKAKAVAC




Nosioc aktivnosti: Javna ustanova za Zaštićena područja sa saradnji sa

naučnim i stručnim institucijama

Opis aktivnosti:

Kako bi se omogućila nesmetana posjeta turista u zaštićeno područje neophodno je uspostaviti

i poboljšati samu prostornu organizaciju. Navedena aktivnost ogleda se u održavanju puteva,

uklanjanje suhe vegetacije, saniranje bankina, čišćenje kanala, regulisanje površinskih voda,

saniranje šteta nakon kišnih perioda ili drugih vremenskih nepogoda. Prostorna organizacija se

ogleda i u markiranju staza, postavljanju znakovne signalizacije ili drugih oblika obavještenja.

66

Također, u narednom periodu neophodno je izraditi idejni projekat i promjeniti granice na dvije

površine, koje su u kontaktu sa putnim komunikacijama unutar i izvan zaštićenog područja, a u

cilju planiranja i osposobljavanja prostora za dva parkirališta i to: parkiralište Nahorevo (13,75

ha) i parkiralište Gornji Močioci (7,63 ha). Sadašnjom zonacijom izvorište i potok Skakavac

pripadaju različitim zonama zaštite. Sam vodopad i manji dio potoka pripadaju nukleusu,

središnji tok potoka dobrim dijelo pripada II zoni (puferu), dok izvorišta i gornji dio potoka

pripadaju III (tranzicijskoj) zoni. Zona sanitarne zaštite za izvorište i potok nije definisana, niti

je urađen elaborat zaštite izvorišta. Predlaže se uključivanje srednjeg i gornjeg toka potoka

Skakavac, kao i izvorišta potoka Skakavac u zonu nukleusa Spomenika prirode Skakavac, te

primjena mjera propisanih Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada "Skakavac"

Spomenikom prirode. U tom pogledu neophodno je realizirati aktivnosti kao što su priprema i

izmjena Zakona o SP Skakavac. Novu zonu nukleusa prati odgovarajuća pufer zona, kako je

prikazano na slici u prilogu. Ukupna površina nukleusa, sa novom predloženom teritorijom

iznosi 59,79 ha. Sve navedene aktivnosti je potrebno predstaviti na odgovarajućim GIS

mapama.

C) Aktivnosti na poboljšanju turističke ponude Spomenika prirode:

Aktivnost C AKTIVNOSTI NA POBOLJŠANJU TURISTIČKE

PONUDE SPOMENIKA PRIRODE SKAKAVAC




Nosioc aktivnosti: Javna ustanova za Zaštićena područja

Opis aktivnosti:

Promociju zaštićenog područja neophodno je intenzivirati kroz različite oblike promocije i to

to prije svega kroz printane i online medije, kao i kroz druga medijska sredstva. Diverzifikacija

turističke ponude moguća je kroz obnovu vodenica, paraglajding, školu jahanja, jaču saradnju

sa školama kroz organizaciju školskih izleta, ekološko održivo prikupljanje vitaminoznih i

jestivih vrsta biljaka i (gljiva) i naravno kroz različite oblike planinskog turizma. U ponudu

treba uključiti i nastavak do sada uspješno započetih aktivnosti. Budući da je vodopada

Skakavac izuzetno senzitivno područje u tom pogledu neophodno je da uposlenici kontrolišu i

vode brigu o aktivnostima koje provode turisti.

67

Posebno skrećemo pažnju na transformaciju loših praksi u dobre prakse, a sve u cilju povećanja

posjećenosti i poboljšanju kvaliteta boravka u zaštićenom području.

Opis nekih od prioritetnih aktivnosti je prikazan u nastavku:

• Promocija zaštićenog područja. Zaštićeno područje Skakavac nije dovoljno

promovisano u široj javnosti. I danas je najviše poznato planinarima i tradicionalnim

ljubiteljima prirode. U cilju postizanja veće posjećenosti, promocija područja treba biti

intenzivirana kroz edukativne brošure, različite promotivne materijale, radio i tv

emisije, tv reklame i druga medijska sredstva.

• Diverzifikacija turističke ponude u zaštićenom području. Spomenik prirode

Skakavac se prostire na širokom području, koje ima kapacitete za raznolike rekreaciono-

turističke aktivnosti. Ove aktivnosti trebaju biti koncentrisane u III i u skladu sa

mjerama propisanim Zakonom, i u II zoni zaštite Spomenika prirode Skakavac. U

okviru ove mjere treba razmotriti: obnovu vodenica, paraglajding, školu jahanja,

saradnju sa školama i organizaciju školskih izleta, ekoškolu održivog prikupljanja

ljekovitih, vitaminoznih i jestivih vrsta, a posebno odgovarajuće oblike planinskog

turizma i slično. U ponudu treba uključiti i nastavak do sada uspješno započetih

aktivnosti.

• Kontrolisano posjećivanje vodopada Skakavac. Kako je već istaknuto, vodopad

Skakavac čini najveću prirodnu vrijednost, odnosno okosnicu hidrološkog spomenika

prirode. Istraživanja kvaliteta vode na vodopadu Skakavac su pokazala da na samom

lokalitetu postoji povremeno bakteriološko zagađenje. S druge strane, vodeni i okolni

ekosistemi predstavljaju najranjiviji prostor Spomenika prirode. S tim u vezi, ovim

projektom se predlaže kontrola posjećivanja, koja se može sprovesti: podizanjem ograde

u zoni nukleusa ispod puta, organizacijom posjećivanja utvrđenim stazama vodopadu i

vidikovcu, postavljanjem nedostajuće komunalne infrastrukture u ovoj zoni nukleusa,

postavljanjem jasnih znakova upozorenja o mjerama zaštite, postavljanjem edukativnih

tabli o vrijednostima ovog prirodnog fenomena i drugim sličnim postupcima.

• Transformacija loših praksi u dobre. Terenskim opservacijama su uočene određene

loše prakse, koje se, uz obezbjeđenje dovoljnih finansijskih, tehničkih i humanih

kapaciteta mogu prevesti u dobre prakse. Time bi se uveliko povećala posjećenost i

kvalitet boravka u zaštićenom području.

68

D) Aktivnosti na promociji kulturnog naslijeđa u okviru Spomenika prirode

Aktivnost D AKTIVNOSTI NA PROMOCIJI KULTURNOG

NASLIJEĐA U OKVIRU SPOMENIKA PRIRODE

SKAKAVAC

Period realizacije: 2019


Vrijednosti predložene aktivnosti: 27.500,00 KM

Nosioc aktivnosti: Javna ustanova za zaštićena područja

Opis aktivnosti:

Prema Prostornom planu posebnog područja prirodnog naslijeđa SP Skakavac u okviru

zaštićenog područja konstatovan je manji broj srednjovjekovnih stećaka, koji se nalaze

pojedinačno ili u manjoj grupaciji. Također je utvrđeno da se u neposrednoj blizini Peračkog

potoka, nalaze nekropole stečaka koje datiraju iz XIII i XIV stoljeća. Važno je napomenuti

da se lokalitet nalazi u okviru Prve zaštićene zone u području šumskog zemljišta. U ovom

dijelu ističemo da trenutno Kantonalna Javna ustanova za zaštićena područja, realizira

projekat u saradnji sa nadležnim institucijama za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa pod

nazivom: “Očuvanje, prezentacija i integracija kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

na području Spomenika prirodne Skakavac”. Radi se od oko 70 stećaka: sanduci sa postoljem

(47), zatim ploča izrazito velikih dimenzija (13), sljemenjaka manjih i većih sa postoljem oko

6, te amorfnih oblika oko 15. Ono po čemu je ova nekropola specifična je i način obrade

kamena. Naime, pojedini promjeri stećaka pokazuju prisustvo dva stilska pravca. Sudeći po

monumentalnosti i brojnosti monolitnih kamenih gromada može se konstatovati da je riječ o

velikoj porodičnoj zajednici na čijem čelu je bio ugledni poglavar, vojskovođa ili starješina

pomenute zajednice. Navedeni projekat se realizira kroz brojne aktivnosti, a direktni benefit

od samog projekta imat će brojne institucije u Bosni i Hercegovini i to: Zemaljski muzej

Bosne i Hercegovine, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

itd.

69

E) Ostale tekuće aktivnosti.

Aktivnost E OSTALE TEKUĆE AKTIVNOSTI U OKVIRU

SPOMENIKA PRIRODE SKAKAVAC




Nosioc aktivnosti: Javna ustanova za zaštićena područja

Opis aktivnosti:

Budući da je Upravljač realizirao određeni broj aktivnosti koje nisu bile predviđene trenutnim

planom upravljanja, a u cilju poboljšanja turističke ponude svakako da je u budućnosti

neophodno nastaviti sa takvim praksama uz izdvajanje adekvatnih finansijskih sredstava. U

budućnosti je neophodno raditi na transformaciji konstatovanih loših praksi u dobre kako bi

se poboljšao boravak u zaštićenom području SP Skakavac. S tim u vezi neophodno je u

budućnosti planirati određena finansijska sredstava.

70

V NAČIN I IZVORI FINANSIRANJA SPOMENIKA PRIRODE

„SKAKAVAC“

S obzirom da tokom realizacije Plana upravljanja nije došlo do promjena u načinima i izvorima

finansiranja Spomenika prirode Skakavac, ovaj dio Plana upravljanja nije revidiran. U tom

smislu, sve relevantne odrednice postojećeg Plana upravljanja se uzimaju u obzir do kraja

njegove implementacije.

71

VI INSTITUCIONALNA STRUKTURA I NOSITELJ AKTIVNOSTI U

UPRAVLJANJU SPOMENIKOM PRIRODE „SKAKAVAC“

S obzirom da tokom realizacije Plana upravljanja nije došlo do promjena u institucionalnoj

strukturi i nositelju aktivnosti u upravljanju Spomenikom prirode Skakavac, ovaj dio Plana

upravljanja nije revidiran. U tom smislu, sve relevantne odrednice postojećeg Plana upravljanja

se uzimaju u obzir do kraja njegove implementacije.

72

VII REKAPITULACIJA SVIH AKTIVNOSTI IZ AKCIONOG PLANA

Tabela 7. Rekapitulacija svih aktivnosti iz Akcionog plana

Aktivnost OPIS AKTIVNOSTI Detaljan opis aktivnosti 2019 2020 2021

A

USPOSTAVA

MONITORINGA

1) Fizičko-hemijska analiza vode 75,00 75,00 75,00

2) Mikrobiološka analiza vode 40,00 40,00 40,00

3) Monitoring šumskih štetnika 6.000,00 6.000,00 6.000,00

4) Monitoring nešumskih ekosistema 30.000,00 0 0

5) Monitoring gljiva 10.000,00 0 0

6) Mjere zaštite divljači (Aktivnosti koje se odnose na Lovstvo) 6.000,00 6.000,00 6.000,00

B

POBOLJŠANJE

PROSTORNE

ORGANIZACIJE SP

SKAKAVAC

1) Promjena granica prve zone zaštite 0 0 0

2) Priprema Zakona o izmjenama Zakona o Spomeniku prirode Skakavac 15.000,00 0 0

3) Izrada idejnog projekta za izgradnju parking prostora 20.000,00 20.000,00 0

4) Priprema GIS mapa 0 0 0

5) Promjena granica zaštićenog područja u svrhu obezbjeđivanja motorizovanog

pristupa 10.000,00 10.000,00 10.000,00

6) Saobračajni elaborat 6.000,00 0 0

C

AKTIVNOSTI NA

POBOLJŠANJU

TURISTIČKE

PONUDE SP

SKAKAVAC

1) Promocija zaštićenog područja 3.000,00 3.000,00 3.000,00

2) Diverzifikacija turističke ponude 10.000,00 10.000,00 10.000,00

3) Kontrolisano posjećivanje vodopada Skakavac 0 0 0

4) Transformacija loših u dobre prakse 10.000,00 10.000,00 10.000,00

D

AKTIVNOSTI NA

PROMOCIJI

KULTURNOG

NASLIJEĐA U

OKVIRU SP

SKAKAVAC

1) Uspostava i markacija prohodne staze za posjetioce prema objektima kulturnog

naslijeđa 27.500,00 0 0

2) Priprema promotivnog materijala i druge planirane aktivnosti (preuzete iz

Prijedloga projekta) 0 0 0

E OSTALE TEKUĆE

AKTIVNOSTI 1) Uređenje turističke infrastrukture i realizacija tekućih aktivnosti 30.000,00 30.000,00 30.000,00

TOTAL GODIŠNJI 183.615,00 91.115,00 75.115,00

TOTAL 353.845,00

73

VII TROŠKOVI ODRŽAVANJA NA NIVOU GODINE Pregled prosječnih godišnjih izdvajanja iz Budžeta Kantona Sarajevo za održavanje osnovnih

funkcija Spomenika prirode Skakavac prikazan je u Tabeli 8.

R. br. Budžetska stavka Bruto iznos (KM)

1. Direktor 1/5 7.906,92

2. Stručni rukovodilac 1/5 5.733,72

3. Stručni saradnik 1/5 5.082,48

4. Pravnik1/5 4.496,76

5. Ekonomista1/5 3.408,48

6. Nadzornik 18.322,68

7. Nadzornik 15.538,08

8. Gorivo, mazivo i sl. 10.000,00

9. Ostali materijalni troškovi 10.000,00

10. Monitorinzi prirodnih vrijednosti 76.345,00

11. Održavanje prostora i osnovnih sredstava 10.000.00

12. Potrebno je zaposliti još (1x) nadzornika 18.000,00

13. Poboljšanje prostorne organizacije SP Skakavac 91.000,00

14. Aktivnosti na poboljšanju turističke ponude SP

Skakavac 69.000,00

15. Aktivnosti na promociji kulturnog naslijeđa u okviru

SP Skakavac 27.500,00

16. Ostale tekuće aktivnosti 90.000,00

UKUPNO 462.334,12 KM

74

LITERATURA

1. Barudanović, S., Macanović, A., Mašić, E., Omanović, M., Velić, S. (2014). Monitoring

biodiverziteta nešumskih fitocenoza na području Spomenika prirode “Vrelo Bosne” i

biodiverziteta šumskih ekosistema na području Spomenika prirode “Skakavac”. Centar

za ekologiju i prirodne resurse - Akademik Sulejman Redžić, Prirodno-matematički

fakultet Univerziteta u Sarajevu.

2. Barudanović, S., Skopljak, F., Macanović, A., Mašić, E. (2016). Analiza stanja i

preispitivanje kategorije zaštićenih područja Kantona Sarajevo (faza II). Centar za

ekologiju i prirodne resurse - Akademik Sulejman Redžić, Prirodno-matematički

fakultet Univerziteta u Sarajevu.

3. Kartal, S. (2015). Mikrobiološka svojstva površinskih voda u zaštićenim područjima

Kantona Sarajevo. Završni-magistarski rad. Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet

u Sarajevu.

4. Kunovac, S. (2017). Program zaštite divljači na zaštićenim prirodnim područjima

Kantona Sarajevo. Šumarski fakultet. 01/1-51/17 od 11.01.2017. godine.

5. Martinić, I. (2010). Upravljanje zaštićenim područjima prirode (planiranje, razvoj i

održivost). Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. pp 1-367.

6. Odluka o proglašenju šireg područja vodopada “Skakavca” Spomenikom prirode

(2002). Skupština Kantona Sarajevo.

7. Prostorni plan posebnog područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž “Vodopad

Skakavac” (2009). Skupština Kantona Sarajevo.

8. Redžić, S., Barudanović, S., Radević, M. /ed./ (2008). Bosna i Hercegovina - zemlja

raznoslikosti. Pregled biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Prvi izvještaj BiH za CBD.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Bemust, Sarajevo.

9. Redžić, S., Bušatlija, I., Barudanović, S., Đug, S., Kotrošan, D., Velić, S. (2001).

Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. Centar za ekologiju i prirodne

resurse. Zavod za zaštitu kulturno, historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajavo.

10. Spomenik prirode Skakavac, Plan upravljanja za period 2011-2021. godina (2011).

Službene novine Kantona Sarajevo, 18/11).

11. Trožić-Borovac, S., Čučuković, A. (2015). Diverzitet makrozoobentosa potoka

Skakvac. Voda i Mi, 90, 37-42.

12. Zakon o proglašenju šireg područja vodopada “Skakvac” Spomenikom prirode (2010).

Skupština Kantona Sarajevo.

75

13. Zakon o zaštiti prirode (2013). Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj.

66/13 od 28.08.2013. godine.

14. Zerem, N., Hodžić, I., Bašić, A., Lukovac, N., Aladžuz, A. (2014). Izvještaj o

monitoringu vodnog područja Spomenika prirode “Skakavac” i Zaštićenog pejzaža

“Bijambare”. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

77

PRILOG 1. Prijedlog promjene granice SP Skakavac i promjene zona (Barudanović et al, 2016)

REVIZIJA PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE …

Documents

Transcript of REVIZIJA PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE …