Revidirani Beta test (Beta II)

Uvod

Razvoj testa – dio skupine Beta testova – razvoj – američka vojaka – 1. svjetski rat

Intelektualne sposobnosti nepismenih novaka Kellog i Morton - 1934. – prilagodba za civilnu

upotrebu – revidirani Beta test Kroz godine dotjeravanje (dodatci, ponovna

standardizacija) 1946. – upotreba devijacionog IQ Pretvorba bruto bodova na 6 testova u ponderirane

bodove (svaki test jednak broj bodova bodova) Zbroj ponderiranih rezultata se pretvara u

devijaciju IQ-a

Tablice za pretvorbu rezultata u devijacije IQ-a prilagođena za devet dobnih skupina (znači da se opća mentalna sposobnos mijenja s dobi)

Devijacije IQ- dobivene na ponovnoj standardizaciji – reprezentativne za učinak bijelih muškaraca

1957. još jedna preinaka za Prvo izdanje testa (nema ponovne standardizacije, dodavanje podataka o pouzdanosti)

Revidirani Beta test – drugo izdanje (Beta II) – veće preinake u sadržaju i sastavu čestica, ali priroda 6 testova ostaje ista

Beta II- zadatci koji odgovaraju izvornim testovima, ali osuvremljeni

Dvosmisleni, zastarjeli ili pristrani zadatci - izostavljeni

Izostavljeni zadatci koji nisu prošli analizu čestica, zamjena – novi zadatci

Standardizacja provedena tako da uzorak odgovara općoj populaciji SAD-a

Opis testa

Beta II – namjenjen za mjerenje opće intelektualne sposobnost razmjerno neobrazovanih osoba, osoba kojima engleski nije materinji jezik ili osoba koje imaju jezičnih teškoća, a može se rabiti i kao neverbalna mjera inteligencije za ostale dijelove populacije

Rezultati testa se mogu izraziti kroz IQ i centile

Beta II – sadrži 6 testova – primjena traje otprilike 30 minuta

6 testova namjenjeno mjerenju različitih aspekata neverbalne sposobnosti i mogu se razlikovati na temelju vrste zadatka :

TEST VRSTA ZADATKA1. Labirint2. šifriranje3. sastavljanje likova4. dovršavanje slika5. traženje grešaka6. nelogičnosti u crtežima

Beta II se obično primjenjuje grupno Ispitivač čita upute, ispitanici

odgovaraju u ispitnu knjižicu Kod većih skupina – potrebni

pomoćnici (paze na poštivanje vremenskog ograničenja i prema potrebi pomažu ispitanicima)

Ukoliko ispitanik ima problema s razumjevanjem uputa i zadatcima za vježbu – izolacija i individualna primjena

Upotreba

Beta II – namjenjen je za mjerenje neverbalne sposobnosti odraslih nepismenih i polupismenih osoba

Prikladan za upotrebu u zatvorskom sustavu, i industrijskim poduzeća s velikim brojem nestručnih radnika

Pogodan za organizacije koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i osposbljavanjem

Prikladan za opću odraslu populaciju, ipak gornja razina zahtjevnosti nije visoka tako da ne razlikuje visokosposobne kandidate

Osobe koje postignu visok rezultat na beti – ispitati s drugim testovima inteligencije (npr. WAIS-om s kojim ima visoku korelaciju)

Primjena

Lagana primjena u velikim skupinama Pomoćnik potreban kada ima više od 15 ispitanika Svaki ispitanik – 2 olovke i brisalo Prostrana prostorija Uputa se čita polako i razgovjetno Kada počne rad na testu – ispitivač ne komunicira s ispitanicima Rješavanje testa vremenski ograničeno. Dok ispitanici rješavaju test – ispitivači se kreću te kontroliraju

rade li ispitanici ispravno Za svaki test propisano vrijeme :

Test 1 1.5 min Test 2 2 min Test 3 4 min Test 4 2.5 min Test 5 2 min Test 6 3 min

Bodovanje

Test 1 Svaka polovica labirinta točno dovršena = 1 bod

Test 2 Svaki točan odgovor dobiva 1 bod

Test 3 Svaki točan odgovor dobiva 1 bod

Test 4 Svaka točno dopunjena slika donosi 1 bod

Test 5 Svaka točna razlika se boduje 1 bodom, pogrešno

označavanje razlike (oznaka x zadatka koji nije označen u ključu) dobiva negativni bod

Test 6 Svaki točan odgovor dobiva 1 bod

Reskalirani ekvivalenti bruto rezultata

PROVJERA DIFERENCIJALNO-DIJAGNOSTIčKE VALJANOSTI REVIDIRANE BETA SERIJE NA RAZLIčITIM DIJAGNOSTIčKIM SKUPINAMA (Marina Franić, 2005)

Cilj  Glavni cilj ovoga istraživanja je bio

utvrditi eventualnu mogućnost uporabe Revidirane Beta serije u diferencijalno-dijagnostičke svrhe razlikovanja zdravih ispitanika od kliničkih skupina psihotičnih i ne-psihotičnih osoba, te mogučnost razlikovanja navedenih kliničkih skupina međusobno.

Problem i hipoteze

Utvrditi na koji se način kognitivni deficiti kod psihotičnih i testna anksioznost kod ne-psihotičnih manifestiraju na uratku u Revidiranoj Beta seriji te jesu li razlike u tim manifestacijama dovoljno značajne da bi bile indikativne za okvirnu dijagnozu.

1. hipoteza: Očekivalo se da će zdravi ispitanici postizati bolje rezultate po pojedinim subtestovima u odnosu na kliničke skupine (psihotične i ne-psihotične). Unutar kliničkih skupina, očekivalo se da će psihotični postizati slabije rezultate po pojedinim subtestovima od ne-psihotičnih.

2. hipoteza: Očekivalo se da će Revidirana Beta serija pokazati diferencijalno-dijagnostičku valjanost u razlikovanju ne-psihotične, psihotične i skupine zdravih ispitanika.

Ispitanici

234 ispitanika, koji su bili podijeljeni u 3 skupine, 2 kliničke i 1 usporednu

Klinička psihotična Klinička nepsihotična Usporedna “zdrava” INSTRUMENTI: revidirana Beta

Rezultati

Zaključak  1. Rezultati IQ-a sve tri skupine kreću se u rasponu prosjeka se po ovoj varijabli

statistički značajno razlikuju psihički zdravi ispitanici od ispitanika kliničkog pod-uzorka, no između psihotičnih i ne-psihotičnih nema statistički značajne razlike.Pri prikazivanju rezultata uratka na RBS profilima dobiveno je da su najuočljivije razlike u razinama profila te da je usporedna skupina jasno odijeljena od dvije kliničke.

  2. Ispitivanjem mogućosti uporabe Revidirane Beta serije u

diferencijalno-−dijagnostičke svrhe dobiveno je slijedeće:a) diskriminativnom analizom dobivene su dvije diskriminativne funkcije, od kojih prva, koja objašnjava najveći dio varijance razlika među skupinama, najbolje razlikuje usporednu od kliničkih skupina i to uglavnom na temelju perceptivne i mentalne brzine općenito te prostorne orijentacije, dok druga najbolje razlikuje patološke skupine i to na temelju razlika u edukcijskom faktoru.b) diskriminativna analiza pokazuje da je vjerojatnost točne klasifikacije ispitanika u jednu od korištene tri skupine pomoću Beta testa relativno visoka, odnosno 61,1%, što je dvostruko više u odnosu na pogađanje klasifikacijom po slučaju.

POVEZANOST INTELEKTUALNOG STATUSA I MUCANJA (Ljubešić, Brestovci)

Cilj - ispitati postoje li razlike u kognitivnim funkcijama u osoba koje mucaju u odnosu na kontrolnu skupinu ispitanika.

Problem - istraživanja razlika u kognitivnim funkcijama između osoba koje mucaju i osoba bez te poteškoće nisu dala suglasne rezultate, utvrditi postoje li razlike u kognitivnim funkcijama

Ispitanici

208 ispitanika (svi muškog spola) Dobi od 14,5 do 15, 5 U eksperimentalnoj skupini 102

ispitanika (oni koji su mucali) U kontrolnoj skupini 106 ispitanika

(oni koji nisu mucali) Uzorak biran samo iz gradova

Instrumenti

Test rječitosti - W1 Test za verbalno imenovanje

eliminacija – VIE Test za verbalno imenovanje

diferencija - VID Test za verbalno imenovanje

sinonima – VIS Progresivne matrice – PM Revidirani Beta-test – B1-B6

Rezultati

Zaključak

Jedino vidljiva razlika u VIS-u (mogući uzrok tome neuroticizam)

U ostalim testovima nema razlike Ne postoji razlika između osoba koje

muciju i onih koje ne mucaju

Hvala!