Reprodukcija k

5/28/2018 Reprodukcija k

1/7

5/8/2006 Page 1

Mr.Mr. scsc. Danijel Jug. Danijel Jug

OsnoveOsnove tloznanstvatloznanstva i biljne proizvodnjei biljne proizvodnje

BioloBioloka reprodukcijaka reprodukcija

SjemeSjeme

Sjeme predstavlja sav materijal namijenjen reprodukciji. Njegova vrijednost nije samo u reprodukciji vei u

stvaranju uroda odreene kvalitete i kvantitete.

U ratarstvu razlikujemo::

generativno sjeme- organ viih biljaka nastao oplodnjom

vegetativno sjeme- drugi organi ili dijelovi biljke

U ratarstvu najvei znaaj ima pravo sjeme.

Dijelovi pravog sjemenaDijelovi pravog sjemena

Osnovni dijelovi::- sjemeni omota- endosperm- klica

Odlike pravog sjemenaOdlike pravog sjemena

unutarnje::

nasljednost

zrelost

dormantnost

ekoloka prilagodljivost

meridionalizacija

vanjske::

istoa

klijavost

masa sjemena

boja, sjaj, miris, oblik

Kvaliteta sjemenaKvaliteta sjemena -- istoistoaa

Kvaliteta sjemena se utvruje na uzorku iz partije sjemena.Partija sjemena je odreena koliina sjemena iste vrste, sortei kategorije, proizvedena tijekom iste godine, od strane istogproizvoaa.

istoa sjemena

Odreuju se etiri frakcije:: isto sjeme osnovne kulture sjeme drugih kultura sjeme korova inertne tvari

[ ]koliina istog sjemena

= = %koliina nepoeljnih primjesa

Kvaliteta sjemenaKvaliteta sjemena -- klijavostklijavost

U agronomiji su vane dvije vrste klijavosti::Maksimalna duina klijavostiSjetvena duina klijavosti

U standardnom postupku odreivanja klijavosti najprije seodreuje energija klijanja, a zatim (u istom uzorku) i ukupnaklijavost, a izraavamo ih u %.

Energijom klijanja testiramo kojom se brzinom mlade biljkemogu osamostaliti i oduprijeti negativnim imbenicima upoetnom porastu.

Manje dana vea energija klijavosti prednost


2/7

5/8/2006 Page 2

Masa 1000 zrna [g]Vea masa vea energija klijanja i nicanja vei prinos

Hektolitarska masa [kg]Masa 100 litara sjemena izraena u kilogramima.

Vea hektolitarska masa bolja kvaliteta sjemena

Boja, sjaj, miris, i oblik sjemenaPrema ovim osobinama sjemena lako se moe zakljuiti onjegovoj kvaliteti .

Kvaliteta sjemenaKvaliteta sjemena -- masamasa Dorada sjemenaDorada sjemena mehanimehaniko tretiranjeko tretiranje

Suenjeienje

Skarifikacija

Kalibracija

Segmentacija

Poliranje

Pakiranje

kvaenje vodom

hibernizacija

tretiranje elektrinom strujom

tretiranje ultraljubiastim zrakama

tretiranje ultrazvukom

tretiranje gama i rendgenskim zracimaoblaganje sjemena hidrofilnim koloidima

krustifikacija

Dorada sjemenaDorada sjemena fizikalno tretiranjefizikalno tretiranje

Mokri postupak sredstvo prodire u sjemeSredstva::

zatita od bolesti, tetoina - redovito makro- i mikroelementi - NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat stimulatori i regulatori rasta - giberelinska, nikotinska, i jantarna kiselina

Suhi postupak sredstvo ostajena povrini sjemena

a) zapraivanjeb) oblaganje ili poliranje

Sredstva:: hraniva, stimulatori rasta, pesticidi

Dorada sjemenaDorada sjemena kemijsko tretiranjekemijsko tretiranje

Jarovizacija sjemena postupak pri kojem se ubrzavaproces prolaska biljke kroz period niih temperatura, kakobi mogle prei iz vegetativne u generativnu fazu.

Bakterizacija sjemena postupak tretiranja sjemenabakterijama fiksatorima duika i

bakterijama aktivatorima plodnostitla.

Inokulacija (cijepljenje) sjemena

leguminoza simbiotskim fiksatorimaduika (Rhizobium spp.).

Dorada sjemenaDorada sjemena biolobioloko tretiranjeko tretiranje

Cilj pakiranja je sauvati odreenu kvalitetu sjemena, odvremena dorade do sjetve.

Pakiranje u ambalau od razliitih materijala, po principumase sjemena ili broja sjemenki.

Svako pojedinano pakiranje mora imati atest s osnovnimpodacima o sjemenu.

Dorada sjemenaDorada sjemena pakiranjepakiranje


3/7

5/8/2006 Page 3

Zadatak pri skladitenju

uvanju sjemena je stvaranjeuvjeta koji osiguravaju ouvanje njegovih fiziolokih i fizikihosobina.

Osnovni preduvjeti uvanja su:: nizak sadraj vode u sjemenu suh i prohladan prostor objekti s ventilacijom i rashladnim ureajima kontrola temperature i vlanosti objekta

Banke sjemena

Dorada sjemenaDorada sjemena skladiskladitenjetenje KoliKoliina sjemena za sjetvuina sjemena za sjetvu

Osnovni kriterij pri odreivanju koliine sjemena za sjetvu jeoptimalan vegetacijski prostor za uzgajanu kulturu.

Teoretska koliina sjemena je promjenjiva veliina i ovisi o:: botanike osobine kulture sortne karakteristike cilj uzgoja termin sjetve ekoloki uvjeti uzgoja razina proizvodnje

[ ]

[ ]

Razmak izmeu redova biljaka cmVegetacijski prostor =

Razmak unutar redova biljaka cm

KoliKoliina sjemena za sjetvuina sjemena za sjetvu

Teoretska koliina [TK] sjemena dobije se prema izrazu::

Upotrebna vrijednost [UV]

Stvarna koliina [SK] sjemena ovisi o njegovoj upotrebnoj v rijednosti.

2broj klijavih zrna masa 1000 zrnaTK = = g m1000

[ ]istoa % x klijavost %

UV = = %100

-1-1TK kg ha 100SK = = kg ha

UV %

Primjer izraPrimjer izraunauna

Dobivene koliine sjemena na osnovu ovih formula jo treba korigirati premauvjetima sjetve i nicanja. Ako se npr. kod strnih itarica kasni u sjetvi od optimalnogroka, tada se obinoza 8 dana zaka njenja dodaje 10%, odnosnoza svaki dan po 1%.Ako su priprema tla i vlanost tla nepovoljni, norma se dalje uveava, no topoveanje ne bi trebalo prelaziti 30%.

Primjer 1.

Kultura penica, preporuka je 750 klijavih zrna po m 2

-istoa = 98%- klijavost = 95%

- neto loija priprema tla - uveanje za 10%, rok optimalan

- masa 1000 zrna = 43 g.

Kolika je koliina sjemena za sjetvu?

Postupak:

1.

-2-2750 zrna m 43gTK = = 32.25 g m

1000 zrna

ili na hektar [ ]-232.25 g m 10000 = 322500 g = 322.5 kg

98 95UV = = 93.1%

1002.

-1322.5 100SK = = 346.7 kg ha

93.13.

Na uvjetesjetve treba dodati jo 10%

-1346.7 + 34.67 = 381.4 kg ha

4.

Primjer izraPrimjer izraunauna Primjer izraPrimjer izraunauna

Primjer 2:

Kukuruz (FAO 400), preporuka za 65000 biljaka ha-1, znai toliko klijavih zrna- masa 1000 zrna = 350 g.- klijavost = 96%-istoa = 99%- dobri uvjeti sjetveKoliko sjemena treba po hektaru i kako podesiti sijaicu na meuredni razmak 70 cm?

Postupak:

65 000 biljaka ha-1 = 6.5 biljaka m-2 (65 000/10 000)

-2-2 -26.5 biljaka m 350gTK = = 2.275 g m = 22.75 g m

1000 biljaka1.


4/7

5/8/2006 Page 4


96 99UV = = 95.04%1002.

-122.75SK = 100 = 24 kg ha95.04

3.

4. Podeavanje sijaice; treba utvrditi broj zrna:

1000 zrna 350g

x 24000g

[ ]1000 24000

x = = 68571 zrno350


Treba izraunati koliko vegetacijskog prostora pripada jednom zrnu. Iz relacije:2

2 -110000 m 100 00Vegetacijski prostor = = = 0.146 m zrnobroj zrna 68571

Ako je sjetva na razmak redova od 70 cm, onda iz p ovrine pravokutnika proizlazi:

[ ]

2

2

P = a b

0.146 m = 0.70 m b

0.146 mb = = 0.21 m = 21 cm

0.70 ma-irina redovab-razmak u redu

SjetvaSjetva

Sjetva:: reprodukcija pravim sjemenom u botanikom smislu

Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu

Dobar sjetveni slojTrai se "dobar leaj za sjeme"- povoljni vodozrani odnos,usitnjeno tlo, povoljna struktura.

Poslovica: tvrda posteljica, mekan pokriva.

Npr. najbolje je nicanje kad u sjetvenom sloju ima:

55% agregata 0,25-5 mm10% agregata 5-10 mm25% agregata > 10 mm


Temperatura i vlaga tlaIdealno je klijanje u granicama temperaturnog optimuma

(18-25 oC iroki prosjek) neostvarivo u naim uvjetima.Zato se trae minimalne temperature klijanja.

Minimalne temperature klijanja za neke kulture (C)

1-2grahorica13-14duhan

8-10kukuruz8-9suncokret

4-5eerna repa2-3uljana repica

4-5zob2-4jeam

3-4penica1-2ra

2-3lan1djeteline

U nas su dvije glavne sjetvene sezone: proljee - jarine jesen ozimine

Velike su razlike izmeu kriofilnih, mezofilnih i termofilnihkultura.Maksimalne temperature klijanja

osciliraju izmeu 35-45 oC, a unaim uzgojnim uvjetima nisulimitirajui imbenik.

Temperatura sjetvenog sloja mjerise geotermometrom, i predstavljavanu informaciju pri donoenjuodluke o sjetvi.



5/7

5/8/2006 Page 5


Dubina sjetvePravilo: 5-10 puta dublje od veliine sjemena, osim leguminozakrupnog sjemena (kotiledoni).

Dubina sjetve nekih kultura

10-15 cmkrumpir2-4 cmkonoplja

3-4 cmkukuruz2-3 cmrepe

3-5 cmsuncokret1-2 cmdjeteline

3-5 cmstrne itarice0.5-1 cmcikorija

Odstupanje tekstura, struktura, vlanost tla, vremenske prilike. Plie: teko tlo, previe vlano, humidna klima Dublje: lagano, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve

Nedostaci plitke sjetve: nema vlage, promrzavanje, pticeNedostaci duboke sjetve: nedovoljno kisika, energije za

proboj tla, kasnije nicanje, propadanje sjemena.


Shema preduboke ili

preplitke sjetve kod

kukuruza

Termin sjetveOvisi o zahtjevima kulture i ekolokim imbenicima, a

njihov najskladniji odnos predstavlja optimalni rok sjetve.

Slavonija:- ozimi jeam 1-10. X.,- o zima penica 5-30. X.,

- kukuruz 15-30. IV.


Rokovi sjetve variraju, s obzirom

na vremenske prilike godine.

Utjecaj roka sjetve penice

KASNOOPTIMALNO

SklopSklop -- broj biljaka po jedinici povrine

Soja:Skupina zriobe Broj biljaka m-2

000 70-80

00 65-70

0 55-65

I 50-55

II 45-55

Kukuruz:FAO skupina Broj biljaka ha-1

100 - 70-90 000200 - 65-80 000300 - 50-65 000400 - 40-55 000

Penica1. Za visokorodne, otporne na polijeganje, slabo busaju, srednje otporne na zimu

600-700 klasova m-2 = 600-700 klijavih zrna

2. Iste, ali koje osrednje busaju 600-700 klasova m-2 = 500-600 klijavih zrna3. Is te, al i koje jako busaju 600-700 klasova m-2 = 500 klijavih zrna

Suncokret: eerna repa:50-65 000 biljaka ha-1 70-100 000 biljaka ha-1

Izvedba sjetveIzvedba sjetve

Tehnika sjetve

1. Runa- omake (irom)- u redove, otvorene brazde,pod motiku, plug, u kuice

2. Strojem (prednosti)- eljena dubina i razmak- velik uinak- bez smetnji sjetve- kombinacija s gnojidbom izatitom

Vie mogunosti strojnom sjetvom::

Sjetva u zbite (guste) kontinuirane redove, 6-5-8 cm. Sjetva u uske (normalne) kontinuirane redov e, 11-15 cm. Sjetva u uske kontinuirane redove u kri.

Loa strana: dvostruki prohod, vie sjemena u kriu. Vrijedi kodsjetve dviju kultura (trave + djeteline) jer se odvajaju u sa nduku.

Sjetva u iroke kontinuirane redove, 30-100 cm, soja 50 (45), repa 50(45), kukuruz 70 (100) u SAD.

Sjetva u trake (vrpce) 11-15 cm 30 11-15 30 cmSjemenski usjevi itarica radi plijevljenja.

Sjetva u kvadrat: - kulture irokog reda- kultivacija u oba smjera- otpalo zbog herbicida

Izvedba sjetveIzvedba sjetve


6/7

5/8/2006 Page 6

Kontinuirani razmaknutiredovi Sjetva u trake Sjetva u kuice

Normalni uskikontinuirani redovi

Unakrsna sjetvauskih kontinuiranih redova

Zbijenikontinuirani redovi

Posebne izvedbe sjetvePosebne izvedbe sjetve

Posebne tehnike sjetve

Sjetva sijaicama sa valjcima iza sjetvenih aparata + lanac (drljaa).Za aridnije uvjete- priljubljivanje tla uz sjeme, kapilaritet, nicanje.

Sjetva u brazdice, 5-7 cm, iz meu 20 cm. itarice - Protiv golomrzice,vjetrova. Drljanje zatvara brazdice.

Sjetva u tratinu.No-tillage

Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaenja- za irokorednea) u aridnim-na dno izmeu grebenova, listerovanje

b) u humidnim- na vrh grebenova

Sjetva uSjetva u grebenovegrebenove Sjetva uSjetva u malmal

SadnjaSadnja

Sadnja:: reprodukcija drugim organima (rizomi, lukovice,gomolji...)

Sadni materijalSadni materijal

Vea briga oko sadnog materijala negoli oko sjemena npr. krumpir: naklicavanje zahtijeva difuzno svjetlo 2 reda gomolja

u sanduku, 15-18C, 25-30 dana.- prednost: bre nicanje, bolesni gomolji se odbacuju.

Proizvodnja sadnog materijala proizvodnja sadnica, cijepova (voke, loza), presadnica (flanci)- paprika,

kupus, rajica

proizvodnja sadnica voaka::trai se posebno:: - podloga

- plemka

Podloga se proizvodi u vonom rasadniku i presauje ili sije u rasadnik.Na nju se ili okulira u k olovozu pup ili cijepi klasinim nainom uproljee plemka.Presauju se sadnice stare 1-2 godine.


7/7

5/8/2006 Page 7

Proizvodnja presadnica (paprika, raj

ica, kupus, duhan)

a) jednostavniji, klasini nain u klijalitima, lijehama, gredicama, podklasinim tunelima, staklenicima i plastenicima na obinom tlu.

b) sjetva u kontejnere s loniima (fitocelle) a supstrat su tresetne,humusne smjese.

Presadnice se presauju s tlom, to ima veliku prednost u postotkuprimitka, startu i brem rastu (ne oteuje se korijen). Posebni strojevisiju po jedno zrno vrlo skupog sjemena povra u posude iz kojih seflanci presauju.



Tehnike sadnjeTehnike sadnje

Termini sadnje moraju biti prilagoeni razdoblju aktivne vegetacije,kad se tlo ugrije- duhan, paprika, bez mrazeva.

Tehnike sadnje- runo-strojem, sadilice. Dodatni ureaji za zalijevanje, cisterne, cijevi- posebne sijaice- sadilice za lukovice, gomolje.

Runo jame

Sadnja presadnica (flanci)

- u osnovi su dvije mogunosti::

napraviti brazde, u njih poloiti prijesadnice i na njihnagrnuti zemlju.

sadnja strojno - sadilicom: Najee dva elastina diska polaupresadnice.

S polaganjem presadnica moe biti kombinirano zalijevanje.


Sadnja krumpira (Dvije izvedbe sadilica)::

ureaj sa horizintalno rotirajuom ploom s preprekama u koje sestavlja gomolj.

vertikalno rotirajui lanac sa licama koje same uzimaju gomolj izsanduka.


Strojna sadnja rasada

RazmnoRazmnoavanje vegetativnihavanje vegetativnih

podlogapodloga

1- sadnja podloge2- izboj mladica s liem za prehranu podloge i skupljanje hrane za korijen3- jesenska prikrata izboja4- pokrivanje izboja tlom da ne izmrzne5- izbijanje vie mladica iz osnove6- nagrtanje zbog razvoja adventivnog korijenja7- jesensko razgrtanje panja i odvajanje dozrelih podloga za dalje cijepljenje

Reprodukcija k

Documents

Transcript of Reprodukcija k