renesansni vrtovi-Bruno_Milic.pdf

7/30/2019 renesansni vrtovi-Bruno_Milic.pdf

1/16

Pag. 125140 VoI.3(1995),No.1(9) PROSTOR

Bruno M i l i ARHITEKTONSKIFAKULtETsVEtJCIUTA U 'ZAGREBUHR CRO - 10000 Zagreb, K a i e v a 26

Pregledni l a n a k ReviewUDK UDC 712.034:72.034(45)"14/15"

Primljeno Received: 13.04.1995.P r i h v a e n o Accepted: 05.06.1995.

VRTOVI RANE I VISOKE RENESANSE

DENS

K l j u n e r i j e i

Saetak /VJstrne1 Autor u l a n k u daje a n a l i t i k o d o k u m e n t a c i j s k i prikaz vrtova nastalih na tIli .\talijetijekom 15. i 16. s t o l j e a . U mnotvu iznesenih primjera m e u najranijima i s t i e v i s e i vrt - giardino pensile u vojvodskoj p a l a i u Urbi nu, za koji se pretpostavlja daje djelo naega Lucija Laurane Vranjanina. Od skromnih i nesigurnih p o e t a k a zatvorenog vrta - hartlIsa conclususa, to nastaje unutar arhitekturnih okvira,renesansna se vrtna umjetnost razvija u samostojnu likovnu disciplinu koja svojvrhunac doivljava u vrtovima vile d'Este u Tivoliju i vile Lante u Bagnaia, da bipostupno prerasla u stilsko razdoblje manirizma i baroka.This article is an analytical and documented presentation of Italian fifteenth andsixteenth-century gardens. One of the earliest of the many examples is the hanginggarden, giardino pensile, in the ducal palace in Urbino, which is supposed to havebeen laid out by the Croat Lucius Laurana Vranjanin. From modest andhesitantbeginnings, the closed garden or hurtlIs conclusus that developed inside a building,Renaissance garden art tlourished into an independent discipline reaching an apogee in the gardens of the Villa d'Este in Tivoli and Villa Lanta in Bagnaia, andgradually grew into the mannerist and baroque styles.


2/16

PROSTOR VoI.3(1995l.No.1(9)

SL. 1. URBINO - POGLED NA VANJSKO P R O f O L J f O VOJVODSKfO

P A L A E i J U JE RENESANSNU RE-KONSTRUKCIJU OBAVIO LUCIJELAURANA VRANJANIN SREDINOM15. S T O L J E A . I Z A ZIDA S PET PRDZORA. TO SE NASLANJA NAJEDAN OD DVA TORNJA. NALAZISE VISECI VRT - GIARDINO PEN-S/LE.FG. l. URBINO - FACADE OF THEDUCAL PALACE RECONSTRUCTEDIN THE RENAISSANCE (MID-FIFTEENTH CENTURY) BY LUCIUSLAURANA VRANJANIN. THERE IS AHANGING GARDEN, GIARDINOPENS/LE. BEHIND THE WAUL WITHFIVE WINDOWS THAT RESTS ONONEOFTHETWOTOWERS.

L. G. Masson. o. C sIr 59.Opis B. Baldija objaVljen je

u: A. M u t n j a k o v I , o. c., sIr. 103.

o 126

B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse Pag. 125-140

Vrtna umjetnost 15. s t o l j e a tek se postupno o s l o b a a turih srednJovjekovnih shema. i u Italiji, gdje je duh humanizma i renesanse uhvatiodubokog korijena, organizacija i oblikovanje vrta podjakimje utjecajem tradicije.U p o e t k u jo prevladava rustikalan i utilitaran vrt, no doskora sve se vie o i n j e

o s j e a t i bogatstvo novih ideja i novih motiva koji su odraz novog vremena . Vrtovipostaju brojniji, mnogo i raskoniji u svom sastavu. Utilitarne funkcije nestaju u cijelosti, a dekorativno zelenilo (preteito rezani imir i drugo zimzeleno biljeuz cvjetne nasade) stvara sve bogatiju hortikulturnu ornamentiku. Brojne terase,pergole i odrine, vrtni paviljoni, skulpture i fontane sastavni su dio novih pejzanihkompozici ja nezamislivih u ranijim razdobljima. Istodobno se vrt i njegovi sastavni dijelovi prostorno sistematiziraju i organiziraju prema a e l i m a ravnotee, simetrije iarhitektonskog geometrizma. O s l o b a a j u i se srednjovjekovne izolacije i

h e r m e t i n e zatvorenosti renesansa se irom otvara prema prirodi i u punoj povezanosti sa njom oblikuje vrt koji o t v r u j e o v j e k o v u volju i snagu njegove kreativnosti.

Od vrtova rane renesanse ostalo je s a u v a n o malo a u t e n t i n i h ostataka;v e i n a ihje nestala ili su preoblikovani u kasnijim vremenima. Iz toga najranijegrazdoblja poznati su, samo po opisima i kasnijim crteima, vrtovi M e d i e j a c a uokolici Firence, vatikanski vrtovi u Rimu i o j e d i n a n e vile nekih istaknutih humanista (Petrarkini vrtovi?). Sve su to vrtovi skromnih proporcija inesigurnogalikovnog izraza. Tek u drugoj polovici 15. s t o l j e a nastaju vrtovi koji su pravipredstavnici nove epohe.

je zahvat Michelozza Michelozzija 1457. g. u stari m e d i e j s k i katel uCareggiu pokraj Firence (danas dio grada) odraz renesansnog duha: na staromzdanju Michelozzi otvara raskonu dvostruku loggiu s pogledima na novof ormirani V it i panoramu grada. U pejzau koji "svjesno opon aa n t i k i vrt" l ta vilat v r a v a biti jedno od sjeditaAccademiae Platol1icae to ju je osnovao LorenzoMediei po uzoru na l a s i n u akademiju u Ateni.

Na l i a n j e a i n postupio i Lucije Laurana Vranjanin u Urbinu: na vanjskizid srednjovjekovne utvrde i dvora vojvode od Montefeltra postavio je vertikalniniz od e t i r i raskone renesansne loggie. Na t-uezinu podnoju - na krovu su terenske etae - gradi intimni vrtni prostor - giardil10 pensit e kao pandan ( u v e n o m ) kOItilu. Prema opisu B. Baldija2, vrt je o p l o e n i m stazama bio podijeljen na e t i r i pravilna partera, s velikom amforom ili vazom na krunom postolju u njihovusreditu. Mali prostor vrta, iako stijenjen u okvire p a l a e i zatvoren visokimzidom, dobiva pravu hortikulturnu dimenziju i poseban g o a j time to je sa svih


3/16

Pag. 125-140 B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse

strana okruen zastor om povijua, brljana i jasmina, koj i se penju po okolnomo z i u , o s t a v l j a j u i samo e t i r i otvora s pogledima na iru okolicu Urbina.

M e u t i m , novi renesansni koncept mnogo je jasnije vidljiv nan o v o i z g r a e n u l l objektima, plimjcrice na vrtu a l a e Piccolomini II Pienzi, kojugradi Bernardo Rossellino 1459-1463. za uglednog humanista i mecenu umjetnosti papu Pia II. Taj mali dvorini vrt nije nita drugo doli dio p a l a e , i kao onaju Urbinu jo je jedna njezina raskona prostorija - salon na otvorenome.

U uvjetima s k u e n i h prostornih m o g u n o s t i unutar grada taj primjerslijediti vlasnici mnogih renesansnih a l a a , te na analogan n a i n oblikovati vrtneprostore unutar svojih g r a n i e n i h arhitektonskih prostora. N a j t i p i n i j i primjeritakvog tipa zatvorenoga gradskog vrta u kojemu se intima stanovanja proiruje nav e i il i manji zeleni prosto r iza zgrade jesu vrtPallazo Podesta od Bergamasea uGenovi (n astao 1563. g.), za epohu manirizma, te vrt na VicoIo della PedarchiaP. da Cortonea (\648. g.) u Rimu kao primjer vrta g r a e n o g u vrijeme baroka.

Arhitektonski zatvoreni vrtovi u gradskom ambijentu kakvi su spomenuti neosporno su velika ostvarenja i imaju vano mjesto u kulturi i umjetnostirenesanse, no o p a razvojna linija vrtne umjetnosti vezana j e ponajprije za pojavusuburbanih vila koje se grade u ukolici bogatih talijanskih gradova, ponajprijeFirence.

Rana pOJava vrtova u uoj i iroj okolici Firence uvjetovana je dvjemabitnim i n j e n i c a m a : p o l i t i k o m s i g u l l 1 0 U i gospodarskim blagostanjem. Kako jenaglaeno u (autorovoj) drugoj k.njizi p o s v e e n o j razvoju gradova srednjega vijeka, Firencaje tijekom 12. s t o l j e a prevladala samovolju zemljinih feudalacana svom dl-lavnom teritoriju i organizirala ga za modernu agrarnu proizvodnju.Firentinski contado kao najbogatija regija Toskane postao je vlasnitvo drave ibogatih gradskih obitelji. Na njihovim imanjima, napose onima u okolici sameFirence, uz gospodarske objekte doskora nastaju brojni ljetnikovci, vile u kojimasve e e boravepadrolli, ne samo radi gospodarskog nadzora, nego prije svegaradi dokolice i odmora. Naravno, to je bilo o g u e tek u uvjetima o l i t i k o g mirai o p e sigurnosti.'

Ljetovanje na imanju - villeggiatura samo je jedan od oblika novih odnosai veza grada s njegovim okoliem, veza koje su postajale sve brojnije i raznovrsnije.

P o i n j e , zapravo, dugotrajan i nezadriv proces otvaranja grada i razvrstavanjenjegove srednjovjekovne ljuske.

Vila II Caiano, djelo Giuliana da San Galla (1479. g.), k l a s i n a je renesansna a l a a k u b i n o g oblika, jednostavnih i gotovo strogih proporcija, postavljena

VoI.3('995),No.l(9) PROSTOR

SI. 2. VRT VOJVODSKE PALA U URBINU. CRTE PRIKAZUJE IDEALNU REKONSTRUKCIJU VRTA PREMA OPISU B.BALDIJA.

Izvor ~ ' G , ; ~ ' ( ' F. Fariello. '967:38FG. 2. GARDEN OF THE DUCAL PALACE IN URBINO. THEDRAWING SHOWS THE IDEALRECONSTRUCTION OF THEGARDEN ACCORDING TODESCRIPTIONS BY B. BALDI.

Vidjeti B. M i l i . Razvoj gra-da kroz sloUeca. II. Zagreb.1995.

127 O


4/16

PROSTOR VoI.3(1995),No.1(9) B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse Pag. 125-140

SL. 3. VILA MEDICI U CAFAGGIOLU POKRAJ FIRENCESTARI JE FEUDALNI KATELTO GA JE SREDINOM 15.STOLJECA PREUREDIO MJCH-ELOZZO MICHELOZZI KAOLJETNIKOVAC. NA SLICI(NASTALOJ STOTINJAK GODINA KASNIJE) PRIKAZAN JEKATEL S GOSPODARSKIMZGRADAMA USRED RUSTIKALNOG KRAJOLIKA. U TAJTIPICNO SREDNJOVJEKOVNIZATVORENI ANSAMBL RENESANSA JE UNIJELA FONTANU, VRTNI PAVILJON INEKOLIKO CVJETNIH GREDICA IZA KATELA.FG_ 3. THE VILLA MED/CI INCAFAGGIOLO NEAR FLORENCE IS AN OLD FEU DALCASTLE RECONSTRUCTEDAS A SUMMER HOUSE INTHE MIDFIFTEENTH CENTURY BY MICHELOZZO MICHELO l l i THE PICTURE (MADEABOUT A HUNDRED YEARSLATER) SHOWS THE CASTLEWITH FARM BUILDINGS INRUSTIC COUNTRYSIDE. INTHE RENAISSANCE A FOUNTAIN, GARDEN PAVILION ANDSEVERAL FLOWER BEDS BE-HIND THE CASTLE WERE INTRODUCED INTO THAT TYPICALLY MEDIEVAL CLOSEDCOMPLEX.SL_ 4. M E D I E J S K A VILA UPOGGIO U CAJANU IZGRA

E N A JE PREMA NACRTIMAG. DA SANGALLA SAMODVADESETAK GODINA NAKON OBNOVE KATELA UCAFAGGIOLU. USPOREDBOM TE SLIKE S PRETHODNOM (OBJE JE IZRADIO ISTIRENESANSNI SLIKAR) O I T O JE KOLIKI JE POMAK U I N J E N U TOM KRATKOM VREMENU,I TO NE SAMO U P O D R U J U VRTNE I G R A E N E ARHITEKTURE NEGO, U PRVOMREDU U ODNOSIMA O V J E K A I PRIRODE.FG. 4 THE MEDICI VILLA INPOGGIO IN CAIANO, DESIGNED BY G. DA SANGALLAONLY ABOUT TWENTYYEARS AFTER THE RECONSTRUCTION OF THE CASTLEIN CAFAGGIOLO. COMPARING THIS PICTURE WITH THEPRECEDING ONE (BOTH BYTHE SAME RENAISSANCEARTIST) CLEARLY SHOWSTHE SHIFT MADE IN THATSHORT TIME, NOT ONLY INTHE SPHERE OF GARDENSAND ARCHITECTURE, BUTPRIMARILY IN THE RELATIONSHIP BETWEEN MANAND NATURE.

na monumentalnu terasu koj aje okruuje sa svih strana. Dvije raskone polukr ulneskalinade povezuju tu p o v u e n u terasu s vrtom i definiraju osnovnu kompozicijskuos cijelog kompleksa. P a l a a i vrtovi doivjeli su mnoge promjene u kasnijim

s t o l j e i m a tako da dananja situacija samo j e l o m i n o odraava prostorne odnosea u t e n t i n o g a povijesnog stanja, no ipakje vidljiva snano naglaena dominacijaarhitekture nad prirodom i o d r e e n o s t cijelog ansambla formalnome estetskomkonceptu.'

Vila Mcdici u Fiesole ima bitno d r u k i j e karakteristike. Nekoliko godinaprije spomcnu tog zahvata u Careggiu Michclozzo Michelozzi je adaptiraom e d i e j s k e katele u Cafaggiolu i Trebiju, te ih uredio za ljetni borav ak, odmor izabavu5 No dok su to v e i ili manji zahvati u stare objekte, vila u Fiesoleu izvornoje djelo visoke renesanse. Nasuprot monumentalnoj p a l a i Poggio u Caiano, to jeneusporedivo manje pretenciozan objekt: prava ladanjska vila - renesansnapa/aci-na slobodno poloena u krajolik na slikovitim padinama Fiesolea, jcdnoga odnajljepih predjela Toskane. Vrt se sastoji od tri m e u s o b n o povezane terase,poloene tako da slijede junu strminu terena. Na gornjoj se nalazi vila, koja Jesvojim ulaznim portikom orijentirana na vrt oblikovan kao nastavak i proirenjeunutarnjih arhitektonskih prostora. Na zapadnoj strani, na visim suterena, podignutje skroviti v11- giardino segrelto - intimni prostor s fontanom i parterima toih nadvisuje renesansna/og gia gornjeg kata. Ispod visokoga potpornog zida gornjeg vrta stubama se silazi na uzduno poloenu pergolu - odrinu, s koje se pruapogled na najniu terasu s geometrijski ornamentiranim parterima. Iako su pojedi

o 128


5/16

Pag. 125140 B. Milic: Vrtovi rane i visoke renesanse

ni arhitektonski i hortikulturni elementi toga skladnog ansambla u unutarnjimodnosima geometrijski d r e e n i i e u s o b n o povezani u v r s t e prostorne cjeline,cijeli kompleks u svojoj r a l a m b i prati konfiguraciju terena i, p o d r e u j u i sedanostima prirode, h a n n o n i n o se uklapa u krajolik.

Mnoge pojedinosti toga zanimljivog vrta, koji se izdvaja iz u o b i a j e n i h renesansnih shema, ostaju m e u t i m , nepoznate odnosno neizvjesne, jer ni tajansambl nije s a u v a n u izvornom stanju. Tijekom 17. s t o l j e a zgrada i vrtovidoivjeli su znatne izmjene u stilu manirizma i baroka, no istraivanja provedenaprilikom novijih rekonstrukcija pokazuju daje osnovni koncept cjeline u osnoviostao nepromijenjen.

Seriju vrtova u ovom poglavlju zavravamo e d i e j s k o m vilom Di Castel-lo, i z g r a e n o m po planovima Tribola 1538. g. u Firenci. Taj je kompleks jedan odmalobrojnih koji je gotovo u cijelosti s a u v a o svoju izvornu renesansnu osnovu,paje stoga vrijedan posebne pozornosti i zanimljiv je za usporedbu. Jezgru vrta

i n i strogo geometriziran sustav pravokutnih partera a s p o r e e n i h na dvije oko-mite osi, s fontanom u njihovu sjecitu. Na uzdunu os koja zavrava dekorativn-om piljom nastavlja se gornja, sjeverna terasa s jednakim izduenim cvjetnimparterima. Prostor oko zgrade j zgrada do:livjeli su znatne preobrazbe tako da nije

Vol. 3(1995). No. 1(9) PROSTOR

SL. 5. & 6. VILA MEDICI U FIESOLEU T A K O E R JE DJELOMICHELOZZA MICHELOZZIJA.I Z G R A E N A NA STRMOJ PADINI, TA RELATIVNO SKROMNA RENESANSNA PALAZZINA I NJEZINI VRTOVI KOMPONIRANI SU S NAJVEGOMPANJOM GLEDE OBILJEJA TERENA. TRI VRTNETERASE S VISINSKOM RAZLIKOM OD PRIBLINO 20 M

M E U S O B N O SU POVEZANEU SLIKOVITI KOMPLEKS KOJINE PODLIJEE DIKTATUGEOMETRIJSKE AKSIJALNOSTI NI UNAPRIJED NAMETNUTE SIMETRIGNOSTI T AKODA SE U CJELINI KOMPOZICIJE ODVAJA OD UOBI A J E N I H RENESANSNIH SHEMA.PremaJ. C. Sh.ph.rd, A. J.llica.FG. 5. & 6. THE VILLA MED/CIIN FIESOLE WAS ALSO DESIGNED BY MICHELOZZOMICHELOZZI. BUlLT ON ASTEEP SLOPE, THIS RELATIVELY MODEST RENAISSANCEMANOR AND ITS GARDENSWERE COMPOSED WITH THEGREATEST ATTENTION TOTHE SURROUNDING GROUND. THREE GARDEN TERRACES WITH A HEIGHT DIFFERENCE OF ABOUT 20 METRES ARE INTERCONNECTED INTO A ~ C T U R E S Q U E COMPLEX THAT DOES NOTBOW TO THE DICTATES OFGEOMETRY OR IMPOSEDSYMMETRY, THUS DIFFERING FROM THE USUAL RENAISSANCE LAYOUT. (THEGROUND PLAN AND SECTIONSHOW THE PRESENT STATE.)

Nizozemski renesansni slikar G.Utens oslikao je krajem 16. stoljecana nizu od 13 luneta golovo svem e d i e j s k e ladanjske vile, od kOjihdonosimo katel u Cafaggiolu (sl.3)j vilu u Caia nu. Danas se te lunelenalaze u Museo Topografico uFirenci.

U djelu, Shepherd-Jellicoe nastr. 57, uz MlchelozzijevQ imenavode sa godine 1548-1561, vjerojatno kao vrijeme izgradnje vile uFieso/eu. Medutim, Michelozzo jeumro nekoliko d e s e t l j e a prije toga,kao i Lorenzo Medicj, za kOjega jevila gradana.

129 O


6/16

PROSTOR VoI.3(1995),No1(9)

SL. 7. VRTOVI VILE DI CASTELLO U FIRENCI, TO IH JEIZGRADIO TRIBOLO U PRVOJPOLOVICI 16. STOLJECA, SVOJOM JEDNOSTAVNOM I KRISTALNO JASNOM KOMPOZICIJOM MOGU POSLUiTIKAO SKOLSKI PRIMJER VRTNE UMJETNOSTI FIRENTINSKE RENESANSEFG. 7 GARDENS OF THE VILLADl CASTELLO IN FLORENCE,LAID OUT BY TRIBOLO IN THEFIRST HALF OF THE SIXTEENTH CENTURY. THEIRSIMPLE AND CRYSTAL- CLEAR COMPOSITION AREA MODEL OF FLORENTINERENAISSANCE GARDENART

SL. 8. CORTILE OI BEL VEOEREU VAT/KANU - GRAVIRA G. B.FALDEA IZ 1683. G. FIGURACIJA VRTOVA U GORNJEMDIJELU TOGA VELIKOG BRAMANTEOVA DVORiTAKRAJNJE JE SKROMNA ISVODI SE NA NEKOLIKO PRAVOKUTNIH CVJETNIH PARTERA S FONTANAMA U SREDINI. U VRIJEME NASTANKACRTEA CORT/LE JE VEC BIOV1\TIKANSKOM BIBLIOTEKOM PREGRADEN U DVADIJELA. U VATIKANSKIM VRTOVIMA POSEBNO SE I S T i E VILA PIA SA ZRAKASTOKOMPONIRANIM VRTOM.FG.8 CORT/LE OI BELVEDEREIN THE VAT/CAN. ENGRAVING BY G. B. FALDE FROM1683. THE LAYOUT OF THEGARDEN IN THE UPPER PARTOF BRAMANTE'S GREATCOURTYARD IS EXCEEDINGLY MODEST AND REDUCEDTO SEVERAL FLORAL PARTERRES WITH A FOUNTAIN INTHE MIDDLE. AT THE TIMEWHEN THE DRAWING WASMADE THE CORTILE HAD ALREADY BEEN SPLIT IN TWOBY THE VATICAN LIBRARY.OUTSTANDING AMONG VATICAN GARDENS WAS THATOF THE VILLA PIA, WHICHWAS RADIALLY PLANNED.


o 130


7/16

Pag. 125-140 B. M i l i : Vrtovi rane j visoke renesanse

m o g u e ocijeniti njihov prvobitni odnos prema vrtu'" Renesansnu t i p i n o s t togapejzanog ansambla jednostav nost i preglednost njegove kompozicijske osnove, precizna geometrijska a l a m b a i krajnje skroman likovni inventar.

Firencu - kolijevku renesanse, uskoro svojim materijalnim i m j e t n i k i m bogatstvom zasjeniti papinski Rim. Vrtovi to ih grade pape i kardinali u gradu injegovoj okolici neusporedivo su raskoniji, v e i i monumentalniji od firentinskihili vrtova M e d i e j a c a . Nisu nastali kao plod villagiature i gospodarskih odnosagradskih patricija i sela, nego su i s k l j u i v o reprezentativne ljetne rezidencije, odrazm o i i o l i t i k o g prestia rimske crkvene aristokracije.'

Prvim takvim ostvarenjima koja svojim monumentalnim mjerilom s v j e d o e o snazi rimske kurije pripada veliko dvorite Belvederea -Cortile di Belvedere uVatikanu.

Veliki mecen a i obnovitelj Rima papa Julije II. angairao je 1503. g. Bramantea da u sklopu izgradnje nove bazilike sv. Petra i rekonstrukcije Vatikanske

p a l a e , regulira i izgradi prostor to se protezao od kompleksa nove bazilike sve dovile Belvedere na sjeveru. Na tom strmom i nepravilnom terenu Bramante postavlja dvije m e u s o b n o paralelne galerije duine oko 300 metara. Nakon njegovesmrti radove nastavlja Rafael, a 1513. g. zavrava ih Pirro Ugorio izgradnjompolukrunih nia koje sa sjeverne i june strane zatvaraju prostor.

Cortile di Belvedere je pravilan arhitektonski prostor golemih dimenzija(330x90 m, unutar trijemova) podijeljen na dvije terase visinske razlike od gotovo20 m. Oba su prostora bila povezana m e u t e r a s o m s monumentalnim centralnopostavijellIm stubitima i rampama. S i m e t r i n a kompozicija toga grandiaznogansambla, kakvoga nema od vremena rimske klasike, vizualno fokusira dvjemazavrnim Ligorijevim niama, od kojihje juna z g r a e n a kao teatar polukrunogagledalita za velike spektakle. Taj atrio di piacere, kako je svojedobno nazivan,bio je bogato ukraen skulpturama i fontanama, a pravilno komponirani vrtninasadi pokrivali su samo gornju terasu.lako je kompleks Belvederea, kakav moemo vidjeti iz idealnih rekonstrukcija, ponajprije arhitektonska kreacija unutar koje je zelenilo samo r a t e i elemenat, a vrt oblikovan kaohol'flls concluslIs, ipak ima vano mjesto u razvojuvrtne umjetnosti i mnogi ga t e o r e t i a r i svrstavaju m e u kapitalna djela rimskerenesanse, s m a t r a j u i ga i svojevrsnim prototipom talijanskih giardina.Analogan koncept zatvorenog vrta unutar okvira p r i p a d a j u e g a arhitekton-

Vol. 3(1995). No. 1(9) PROSTOR

SI. 9. CORT/LED/BELVEDERE- TLOCRT I PRESJEKPremaJ. C. Shepherd, A. JellicoeFG. 9_ CORT/LE DI BEL VED-ERE - GROUND PLAN ANDSECTION

Prema starim gravirama,renesansna vija Di Castello nala-zila se u kompozicijskoj osi vrto-va.

o renesansnim i baroknimvrtovima u Rimu i njegovojokolici v. 8. M i l i , Razvojgrada kroz stoljeca, III (upripremi).

131 O


8/16

PROSTOR Vol. 3(1995), No. 1(9) B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse Pag. 125-140

SI. 10. VILA GIULIA U RIMUPRESJEK ITLOCRTPrema ,.J. C. Shepherd, JellicoeFG. 10 VILLA GIULIA IN ROME -SECTION AND GROUNDPLAN

skog ansambla ima i vila Giulia, i z g r a e n a sredinom 16. s t o l j e a na sjevernojstrani Rima, na mjestu a n t i k o g nimfeja kao suburbana ljetna rezidencija papc Piall. Uz njezinu izgradnju vezana su mnoga velika imena arhitekata visoke i kasnerenesanse, od Michelangela do Vasarija, no vjerojatno je njezin idejni autor Vignola, arealizator B. Ammannati.

Ansambl se sastoji od tri unutarnja, aksijalno povezana prostora: ve likogdvorita, nimfeja i intimnog vrta. Prvim domin ira glavna zgrada obli kovana kaopolukruni portik s jedne strane i loggia to vodi u drugi prostor, s june strane.Sredinji dio cijele kompozicije je polukruni nimfej to gaje izgradio Ammannati1552. godine. Pred loggiom, flankiran s dva elegantna stubita, ovaj sc potkovastiprostor otvara u dvije suterenske etae s bazenima, umjetnim piljama, fontanama,karijatidama i ostalim brojnim skulptoraInim i slikarskim dekorom u duhu m anirizma. Po svom arhitektonskom konceptu i bogatstvu oblika taj je nimfej jedan odnajzanimij ivijih primjera svoje vrste to ga kao uzor slijediti mnogi talijanskiumjetnici.

Na r a j l ~ e m u junom dijelu vila zavrava zatvorenim intimnim v rtom,gia rdino segreto, komponiranim krajnje jcdnostavnim hortikulturnim elementima:pravilni geometrizirani partel; grupirani su oko sredinje fontane.

O p a karakteristika cijelog ansambla, kao i Cortilea Belvedere,jest izrazitaintrovertna orijentacija njegovih prostora te h e r m e t i n o s t i izdvojcnost u o dnosuprema vanjskim vrtovima i okolnom krajoliku. No dok je u Belvederea takavkoncept o d r e e n arhitektonskim okvirom i funkcijom reprezentacije i velikihdravnih v e a n o s t i , vila Giulia kao ljetnikovac usred raskonog zelenila e o b i a n je primjer zatvorenoga arhitektonskog ansambla opasanoga zidovima i odvojenoga od okolne prirode. Vjerojatno je na to utjecalo jo uvijek ivo s j e a n j e naSacxo di Roma, kadaje samo dvadesetak godina prije toga (1527. g.) n j c m a k o --panjolska soldateska opustoila grad i popalila sve to se nalo na nesigurnimprostorima izvan gradskih zidina. Ruevine vile Madama na susjednom MontcMariju bile su tada nijemi svjedoci i opomena da vrijeme barbarstva jo nijeprolo.

Jedan od n a j z n a a j n i j i h primjera ladanjske arhitekture i vrtne umjetnostivisoke renesanse u Rimujest ansambl vila Madama, ljetna rezidencija kardinalaGiulija e d i i j a . I taje vila z g r a e n a izvan rimskih zidina, na i s t o n i m padinaImI

o 132


9/16

Pag. 125-140 B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse VoI.3(1995),No.l(9) PROSTOR

Monte Marija to se u blagom nagibu sputaju sve do Tibera. Projekte za vilu ivrtove Rafael je Izradio oko ]515. g., a realizaciju su nakon njegove smrti nastaviliarhitekti Giulio Romano i Antonio Sangallo m l a i . Zgrada je koncipirana kao

t i p i a n renesansni dvorac s okruglom dvoranom n a d s v o e n o m kupolom kaosredinjim prostorom koji se otvara na sve e t i r i strane. Sa sjeverozapadne ulaznestrane nalazila se raskona prijamn a dvorana, a s dvoetane foggie pruali su seiroki vidici prema zapadu na Rim, te na dolinu Tibera prema jugu i istoku. Izazgrade, u kosini terena, bila je urezana koljka teatra na otvorenome. O i t o je tobila reprezentativna a l a a o d r e e n a za velike v e a n e priredbe, a prostori za stalniboravak svedeni su na minimum. Jasnu geometriju ijednostavnost arhitektonskogkoncepta prate i vanjski prostori. Na dvije koordinatne osi postavijelli su velikoprilazno dvorite s monumenta lnim stubitem, polukruni teatar te nekoliko vrtnihterasa s bazenom, sve v r s t o uokvireno pravokutnim ogradnim zidom i e t i r i uglovna glorijeta.

Pejzano oblikovanje prostora izvan tih okvira teko je danas dovoljnosigurno identificirati. Rafaelovi planovi nikada nisu dokraja ostvareni, a njegovinasljednici, svaki za sebe, d o g r a i v a l i su i mijenjali njegovu prvobitnu zamisao.Samje Rafael, kako je vidljivo iz arhivskog materijala, imao nekoliko varijantnihprijedloga. Poznate su njegove skicc za grandiozno r e e n j e june padine premaTiberu. Njegov nasljednik Antonio Sangallo dodao je izduenu terasu u oblikuhipodroma, to se pruila u osi p a l a e sve do Fontane della Valle na krajnjem

s j e v e r o i s t o n o m rubu vrta. U priloenoj g r a f i k o j dokumentaciji prikazani surezultati istraivanja E. Geymiilera i Shepherd-Jellicoe, tc pokuaji njihovih idejnih rekonstrukcija cijelog ansambla prema originalnim Rafaelovim crteima.

M e u najpoznatija, ako ne i najvanija ostvarenja renesansne vrtne umJetnosti svakako pripadaju vliovi vile d'Este u Tivoliju pokraj Rima" Na poticajkardinala Ippolita d'Este, gradnju vile i vliova u Tivoliju a p o e o je Pirro Ligorio\550. g. Na visokoj terasi koja dominira irokom panoramom rimske Campagne,bivi benediktinski samostan preuredio je kao kardinalovu rezidenciju, a strmupadinu ispod nje formirao kao njezin raskoni vrt. Bili su potrebni vrlo opseniradovi da se svlada razvedena strmina terena s visinskom razlikom v e o m od 50m.

Najstnniji dio terena u podnoju a l a e sistematizira nje kao niz pravilnih

51.11. VILA MADAMA U RIMU- PLAN VILE I VRTOVA PREMA ISTRAiVANJIMA E.GEYMOLLERA: 1 - PRISTUP IZGRADA I ULAZNI PRETPROSTOR, 2 - CORT/LE - DVORiTE,3 - ULAZNI HAL, 4 - SREDiNJAOKRUGLA DVORANA (?), 5 TEATAR U A E L J U ZGRADE,6 - GIARDINO SEGRETTO - INTIMNI VRT S BAZENOM, 7 VRT U OBLIKU HIPODROMA,PREMA SANGALLU, 8S J E V E R O I S T O N I VRT SFONTANOM DELLA VALLE, 9- K V A D R A T I N I VRT, 10 - OKRUGLI VRT S NiAMA, 11

E L I P T i N A TERASA, 12 - VRTOVIPremaJ. C, Shepherd, A. JelllcoeFG, 11. VILLA MAOAMA /NROME - PLAN OF VILLA ANDGARDENS ACCORDING TOTHE RESEARCH OF E.GEYMULLER: 1 - APPROACHFROM THE CITY AND ENTRANCE, 2 - COURTYARD, 3- VEST/BULE, - CENTRALROUND HALL (?), 5 - THEATREAT THE BACK OF THE BUILDING, 6 - GIARDINO SEGRETTO- PRIVATE GARDEN WITHPOOL, 7 - HIPPODROME SHAPED GARDEN; ACCORDING TO SANGALLO, 8 NORTHEAST GARDEN WITHTHE FONTANA DELLA VALLE,9 - ELLlPTICAL TERRACE, 12 -GARDENS

Mnogi autorj vilu d'Este injezine vrtove idejno, pa Iformalno povezuju s Hadrijanavom vilom ta se nalazi nekolikokilometara dalje, upodnol juTivolija, t v r d e i da je Ugano bioinspiriran carskom p a l a o m i daje iz nje preuzeo neke elemente.Neosporno je Ligoria kao arheolog i arhitekt temeljitopoznavao kompleks a n t i k e

p a l a e jer je sudjelovao unjezinom otkopavanju. No uznajbolju voljU, nije m o g u e nacinikakvu analogiju izmedu relativno skromne renesansne p a l a e i njezinih vrtova na strmom brijegu i rimske p a l a e to se svojom raskonom i kolosalnom arhitekturom pruti la po ravniciCampagne na prostoru v e e m od 50 hektara.

133 O


10/16

PROSTOR Vol.3(1995),No.1(9)

SL. 12. VILA D'ESTE U TiVOLI-JU - PRESJEK I TLOCRT: 1 VILA - REKONSTRUIRANISREDNJOVJEKOVNI SAMOSTAN, 2 - VELIKA TERASA, 3 PADINA S DIJAGONALNIMSERPENTINAMA, 4 - ALEJASTOTINU FONTANA, 5 OVALNA FONTANA - FON-TANA DELL OVATO, 6 RIMETTA S MODELIMA RIMA(?), 7 - FONTANA ZMAJEVA FONTANA DEIDRAGHI, 8 VELIKI BAZENI - BAC/NI, 9 FONTANA ORGULJA - FON-TANA DEI ORGANI, 10 DONJA TERASA S PARTERIMA IRONDELOM E M P R E S A USREDINIFG. 12. VILLA D 'ES TE IN TiVOLI- SECTION AND GROUNDPLAN: 1 - VILLA - RECONSTRUCTED MEDIEVAL MONASTERY, 2 - LARGE TERRACE, 3 - SLOPE WITH DIAGONAL SERPENTINES, 4 - LANEOF A HUNDRED FOUNTAINS,5 - OVAL FOUNTAIN - FON-TANA DELL OVATO, 6-RIMETTA WITH MODELS OFROME (?), 7 - DRAGONFOUNTAIN - FONTANA DEIDRAGHI, 8 - GREAT POOLS BACINI, g - ORGAN FOUNTAIN - FONTANA DEI OR-GANI, 10 - LOWER TERRACEWITH PARTERRES SURROUNDING ACYPRESS RONDELLA

Plan Perciera j Fontainea iz1824. g. pokazuje da su dekorativni parteri pokrivali mnogo dio p o v r ~ i n e (32 polja), jecijelj vrt tinilo mnogo pregled-nIjim. U a n a ~ n j e m stanju vrt os-tavlja dojam z a p u ~ t e n o s t i , a i n j -enica da se rezanje zelenila, na-pose kroanja visokih stabala, ubasketima ne smatra v j ~ e mo-dernim, ni kada je r i j e ostiliziranome renesansnom vrtu,uvelike pridonosi tom dojmu.

o 134


" . ti 'X . " ' '/X

terasa m e u s o b n o povezanih stubitima i geometrijski oblikovanim rampama.Sam vrt smjetenje u donjem dijelu, koji u blagom nagibu prelazi u horizontalnuterasu gotovo v a d r a t i n o g oblika pribline e l i i n e 150x 150 m. Ligorio glavnukompozicijsku os vrta postavlja sredinom cijelog kompleksa s p a l a o m kao njezinim ishoditem. Na tu os dodaje nekoliko sekundar nih osi, od koj ih su osob itoistaknute dvije p o p r e n e osi oblikovane motivima o d e : A I ~ j a st%ntana i vodeniparter e t i r i j u bazena - Bacini. Time je vrt u prostornome i oblikovnom smislupodijeljen na tri zone: na strmi terasirani dio s niskim ukrasnim zelenilom u podnojuzgrade, zatvoreni tamni dio s gustim bosketima u sredini kompleksa i na s u n a n i horizontalni dio s bazenima i zelenim parterima, u kojemu se osobito s t i e otvorenosti prostornost vrta.'

Aleja sto .fontana povezuje dva monumentalna prostora to se nalaze nakrajnjim suprotnim t o k a m a vrta: raskonu Ovalnu fontanu - Fontana dell'Oval ona i s t o n o j i Rometlu na zapadnoj strani. Zajedno s centralno poloenom Fontanom zmajeva - Fontana dei Draghi, uokvirenom e l i p t i n o m rampom, to je najatraktivniji dio vrta u kojemu prevladavaju raskoni motivi vode sa stotinamakaskada slapova i vodoskoka. Bilo je potrebno promijeniti cijeli tok rijeke Aniene


11/16

Pag. 125-140 6. M i j i : VrtOVI rane i visoke renesanse

i dovesti je podzemnim tunelima da bi se stvorila prava simfonija vode po kojoj Jevrt Tivoli jedinstven u svijetu. Guste i kompaktne mase visokog zelenila samo su

p r a t e i element vodi i kao tamni n e p o m i n i zeleni zastor naglaavaju njezinu bujnui s k l - i a v u igru.U donjemu, vodoravnom dijelu vrta vodaje a k o e r p r e v l a d a v a j u i motiv;no tuje mirna poput zrcala, u h v a c n a u e t i r i pravokutna bazena -Bacini to su scod jednog do drugog kraja vrta pruili u punoj irini. Na taj vodeni parter neposrcdno se nadovezuje esnaest k v a d r a t i n i h polja zelenih dekorativnih partera

i j u Jednostavnu i skladnu geometriju akeentuira skupina gorostasnih e m p r e s a usrcdini. Renesansnom konceptu tog dijela vrta kontrast i n i poviena terasa s

m a n i r i s t i k i oblikovanom Fontanom orgulja - Fon/ana del! Organu, postavUenom u i s t o n o m dijelu vrta, u osi bazena. R i j e je o velikom spektaklu vode lraskonoj skulptorskoj i pejzanoj scenografiji s vodom kao glavnim elementom.Rimski h i d r o t e h n i a r Oliviero Olivieri, kojije autor cjelokupnoga vodenog sustava vrta, stvorio je tu svojevrsno remek-djelo: konstrukeiju vodoskoka, kaskada ibazena u kojulla k i n e t i k a energija vode prema d r e e n o m programu stvara e-ljene v u n c efekte.

i l e t i m i n i pogled na kompleks vile d'Este otkriva njezinu vieslojnukompozicijsku strukturu. Longitudinalnom konceptu glavne osi suprotstavlja senckoliko snanih transverzala. K o n c e n t r i n a organizacija prostora dopunjenajenizom e k s c e n t r i n o disponiranih sadrtaja, a strogost geometrijske simetrije

o b o g a e n a j e vrtnim motivIllla komponiranim prema a e l u prostorne ravnotee.U vrtu se a i z m j e n i n o i s p r e p l e e monumentalnost i o e t i n o s t , dramatika i i r i n o s t , raskono bogatstvo i stroga jednostavnost. Jedinstvo te v i e l a n e kompozieijemoda se najsnanije dotivljava ako se vrt promatra s donje terase du t njegoveglavne vizurne osi. Preko partera u prvom planu i skupine e m p r e s a II njihovojsredini penje se pogled u snanom kreendu kroz aleju zimzelenih bosketa, durampa, stubita i terasa, uz pratnju vodoskoka i fontana prema samom vrhu, gdjep a l a a u svomu mirnom i otmjenom dostojanstvu dominira cijelim zapadnim krajolikom sve do Rima na horizontu.

Vila d'Este pronijelaje slavu talijanske vrtne umjetno sti i utjeeala na razvoj

Vo l 3(19951. No 1(9) PROSTOR

Sl . 13. PCX31ED NA VILUDESTE I NJEZINE VRTOVEGRAVIRA S. DUPERACA SKRAJA 16. STOLJECAFG. 13. VIEW OF THE VILLAD'ESTE AND ITS GARDEN S -ENGRAVING BY S. DUPERAC,END SIXTEENTH CENTURY

135 O


12/16


SL. 14. VILA PIA U VATIKANSKIM VRTOVIMA - PREMAPERCIERU I FONTAINEU IZ 19.S T O L J E A . U ODNOSU PREMA STANJU SA SLIKE, VIDLJIVE SU INOVACIJE KOJE JEDONIJELO NOVO BAROKNODOBAFG. 14. VILLA PIA IN THE VATI-CAN GARDEN S - ACCORDING TO PERICEIR AND FONTAINE, NINETEENTH CENTURY. THE PICTURE SHOWS INNOVATIONS BROUGHT BYTHE NEW BAROQUE AGE

vrtova diljem Europe. Njezine vrtove i fontane opisali su, opjevali i oslikali mnogimajstori pera i kista, od Mantegna do Fragonarda i Hubert-Roberta; u njihovojraskonoj ljepoti nalazili su u t o i t e , okrepu i inspiraciju i veliki klasici glazbeneumjetnosti Wagner, Liszt i a j k o v s k i .

Od rimskih vrtova koji se jo mogu ubrojiti u ostvarenja visoke renesanseposebno se i s t i e vila Pia, mali no briljantni arhitektonsko-hortikulturni ansamblu vatikanskim vrtovima. Analogne konceptualne karakteristike kakve nalazimo uCortile di Belvedere i vile Giuliae u s r e e m o i u vile Piae. I u tomje primjeru i j e o izrazitome arhitektonskom ansamblu u kojemu su elementi vrtne umjetnostisamo pratnja ili dopuna kompoziciji cjeline. No dokje u Belvederea vrt g r a e n u arhitektonske okvire cortila, i to samo kao jedan njegov dio, II vile Piae o p a je

SL. 15. VILA PIA - POGLED NAE L I P T i N U ULAZNU TERASUFG. 15. VILLA PIA - VIEW OFELLlPTlCAL ENTRANCE TERRACE.

o 136


13/16

Pag. 125140 B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse VoI.3(1995),No.1(9) PROSTOR

situacija upravo obrnuta: arhite ktura vile, sa svojim vanjskim i unutarnjim prostorima, ukomp onirana je u cjelinu okolnih vrtova, Ipakje i tu, kao i u vile Giuliae,ta arehilecturcl eDne/usa izrazito k o n c e n t r i n a i samostojna, orijentirana prcmasredinjemu e l i p t i n o m vestibulu kao svom kompozicijskom fokusu. S togsredinjeg prostora ( v e l i i n e samo 25x 16 m), kojom se moe p r i i kroz dva

s i m e t r i n o postavljcna portika, ulazi se u vilu i na otvorenu loggiu to dominiradonjim dijelom oko lnih vl1ova,

Vila Pia djelo je Pirra Ligorija, Nastala je samo desetak godina nakonnjegove vile u Tivoliju (1560, g,) kao miran i intiman prostor unutar vatikanskihvrtova, odvojen od Belvederea i ostalih slubenih dijelova Vatikana, Kao i u viled'Estc, vidljiva je iva matovitost i neponovU iva originalnost umjetnika, Nasuprot iroko raspjevanoj koncepciji vrtova u Tivoliju, Ligorio je ovdje postupio skrajnjom d e l i k a t n o u s t v a r a j u i s nekoliko diskretno postavljenih paviljona prototip vrlnog kasina koji l a k o o m i r a c i o z n o u svojih oblika bitno obogatitikompozicijski inventar talijanskih giardina, i zrakasta dispozicija vrtnoganturaa, toliko omiljen mo tiv kasnijih, osobito baroknih vrtova u svojoj geometrijskoj pravilnosti izrazito je renesansna.

Kao posljednje u nizu arhitektonsko-vrtnih ostvarenja visoke renesansenavodimo vrtove vile Lante, kardinaIske ljetne rezidencije i z g r a e n e 1568. g, umalome srednjovjekovnom r a d i u Bagnaiji, pedesetak kilometara sjevernijc odRima, Djelo se pripisuje Vignoli, Michelangelovu e n i k u i sljedbeniku, Vila injczini vrtovi smjeteni su uz rub stare rustikaIne ume, te se neposredno naslanjaju na samo naselje, Konfiguracija terena na hrptu breuljka s visinskom razlikom od priblino 18 m odredila je orijentaciju i kompoziciju vrtova, Nizgcomctrijski pravilnih horizontalnih i kosih platoa prelijevaju se jedan u drugi, apoloeni su tako daje o g u e sagledati cjelinu vrta odjednoga do drugog njegovakraja po duljini glav ne osi.

Vrt je komponiran u strogo geometrijskom sustavu k v a d r a t i n e mree, smodulol11 od 20 m u donjemu, odnosno 15 m u gornjemu, uem dijelu, Najrcprezentativniji dio cijelog kompleksaje donja vrtna terasa, na koju se ulazi bezposebnog uvoda, kroz skromni portal, odmah iz naselja. To je visokom ivicom

SL. 16. VILA LANTE U BAGNAIJI PLAN NA MODULARNOJ MREi OD 20/20 M: 1 ULAZ, 2 - DEKORATIVNI ZELENI PARTER, 3 - VODENIPARTER S FONTANOM CRNACA - FONTANA DEI MORI,4 - SKOENI PARTER S RAMPAMA, 5 . LJETNIKOVCI, 6 FONTANA S V J E I C A - FONTANA DEI LUMINI, 7 - FONTANA DIVOVA FONTANADE/ GIGANT/, 8 - VODENILANAC - GA TENA D'AQUA. 9- FONTANA DELFINA, 10PILJA S FONTANOM POPLAVA - FONTANA DEL DILUVIO,11 VRTNI PAVILJONI, 12 OKOLNA PARK'UMAPremaJ. C. Shepherd, A. JellicoeFG.16. VILLA L ANTE IN BAGNAlA PLAN (THE DRAWINGSHOWS A MODULAR GRID OF20X20 M): 1 - ENTRANCE, 2 .DECORATIVE GREEN PARTERRE, 3 - WATER PARTERRE WITH MOORISHFOUNTAIN FONTANA DEIMORI, 4 INCLINED PARTERRE WITH RAMPS, 5SUMMER HOUSES, 6 . CANDLE FOUNTAIN FONTANADEI LUMINI, 7 GIANTS'FOUNTAIN - FONTANA DEIGIGANT/, 8. WATER CHAIN GATENA D'AQUA, 9 DOLPHI N FOUNTAIN, 10 . CAVEWITH DILUVIAL PAVILIONS .FONTANA DEIDILUVID, 11 .GARDEN PAVILIONS, 12 SURROUNDING PARKFOREST

137 O


14/16

PROSTOR VoI.3(1995),No.l(9)

SL 17. POGLED NA DONJI VRTS CVJETNIM I VODENIMPARTERIMA TE FONTANOMCRNACA U SREDINI. U POZADINI IZVAN OGRADE VRTAVIDE SE KROVOVI G R A D I A BAGNAlA.FG.17. VIEW OF THE LOWERGARDEN WITH FLOWER ANDWATER PARTERRES ANDTHE MOORISH FOUNTAIN INTHE MIDDLE. IN THE BACKGROUND, OUTSIDE THE GARDEN, THE ROOFS OF THETOWN AF BAG NAlA CAN BESEEN

SL 18, POGLED NA VILU LAN-TE I NJEZINE VRTOVE (STARA GRAVIRAjFG, 18. VIEW OF THE VILLALANTE AND ITS GARDENS(OLD ENGRAVINGj

10 U dizajnu partera vije Lanleu o l j i v a je razlika i z m e u jednastavnih geometrijskih motiva ionih slobodnih i razvedenih, kojisu o i t o naslali pod utjecajembaroka (navodno i prema u v e -nome francuskom pejza.lnom ar-hitektu Le Notreu, koji je 1678. g.boravio u Italiji). Crtat Perciera iFontainea prikazuje partere smnogo jednostavnijim dekora-tivnim oblicima. Ni Fontana deiMori ne pot j e e iz vremena Vi-gnole i G. da Bologna.

o 138


o g r a e n v a d r a t i a n prostor v e l i i n e 80x80 m, podijeljen na 16 t a k o e r k v a d r a t i n i h polja, od kojih e t i r i pokrivaju vodeni bazeni s okruglom FOl/tanolll dei Mori usredini. Umjesto u o b i a j e n e centralne postave zgrade u sreditu vrta, Vignolajeizgradio dva i d e n t i n a paviljona -palazzil/e, smjestivi ih s i m e t r i n o uz sam ogradnizid, Taj n e o b i a n postav po kojemu je arhitektura istisnuta sa svoga povlatenogpoloaja te potisnuta u drugi plan, motivirana je o i t o m tenjom da se istakneprostorni integritet vrta i a u v a njegova vizualna cjelovitost.

Dok je donji vrt kao bogato dekorirana s u n a n a esplanada u dosljcdnoprovedenoj k v a d r a t i n o j osnovi koncentriran oko motiva vode u sredini, gornJidijelovi vrta komponirani su du longitudinalne osi. Sredinji motiv koji ih pove-zuje i o d r e u j e njihov kompozicijski smisao jest voda to se prelijeva s najviihkota, iz umjetne pilje na vrhu vrta preko nekoliko fontana, vodoskoka i vodenihlanaca, da bi se smirila u bazenima donjeg vlia. Ista voda svojim tokom i uboromsugerira krctanje du glavne osi i naglaava linearnu simetriju tog dijela vrta.Raskone fontane, brojne skulpture (djelo G, da Bologna) balustrade i ostalidekorativni elemcnti svojom r a z n o l i k o u i bogatstvom likovnih motiva naja-vljuju epohu baroka, Nasuprot tome, donji vii, u strogoj geometriji kvadrata svodenim zrca lom u sredini te u n a t o svom bogatstvu zelene ornamcntike partera inabujaloj skulpturalnosti fontane, jo uvijek odraava rcnesansni k o n c c n t r i n i koncept. o


15/16

Pag. 125-140 B. M i l i : Vrtovi rane i visoke renesanse Vol. 3(1995), No. 1(9) PROSTOR

Literatura' B i !::tl.H:JIC1f13Kft!VO p a

l. Clark, K., Landscape into Art, London, 1961.2. Clifford, D., A Histoly o(Garden Design, London, 1962.3. Cowell. F. R., The Garden as a Fine Art, London, 1978.4. Enge, T. O., Schraer, C. F., Gartenkunst in Europa, KaIn, 1990.5. Gromort, G., L 'art desjardins, I-II, reprint, Pariz, 1953.6. Jellicoe, G. i Sl., The Landscape ofMan, London, 1957.7. More, C. W., Turnbull, VJ., The Poetics o('Gardens, Cambridge, 1988.8. Moser, M., Teyssot, G., The History ofGarden Design, London, 1991.9. Sorensen, C. Th., The Origin olGarden Art, Kopenhagen, 1963.10. Tacker, C., The Histmy o('Gardetls, London, 1976.

O renesansil l. o b r o v i , N., Vrtovi europskog zapada, poglavlje Renesansa u Italiji, pos

mrtno izdanje, Arhitektonski fakultet II Beogradu, Beograd, 1968.12. Falda, G. B., Giardini di Roma, Rim, 1683, 1980.13. Fariello, F.,Architeturadeigiardini, cap Ill, Rim, 1967.14. Lazzaro, C., The Italian Renaissance Garden, London, 1990.15. Masson, G., Italian Gardens, London, 1966.16. M i l i , B., Razvoj grada kroz t o l j e a , ll, poglavlja o Firenci, Zagreb, 1995.17. u t n j a k o v i , A., Vojvodska p a l a a u Urbinu, opis vrta B. Baldia, Zagreb,

1992.18. Ogrin, D., Vrtna umetnost sveta, poglavljeItalijanska renesansa. Ljubljana,

1993.19. Seissel, J.,Razvitak vrtne umjetI/osti, koncept skripata, Katedra za urba-nizam

Arhitektonskog fakulteta S v e u i l i t a II Zagrebu, Zagreb, 1965.20. Shepherd, J. C., Jellicoe, G. A., Jardins de la Renaissance en Italie, Pariz,

1966.

* * *

139 O


16/16


Saetak

Jn the fifteenth and sixteenth centuries medieval fine gardening grew intogarden art as an independent art discipline. This development was positivelyinfluenced by humanistic and Renaissance ideas that had gained prominence inItaly two centuries earlier. The first important early-Renaissance gardens were laidout around old castles and manors in the surroundings of Florence, which becamethe leading culture and art centre of Italy thanks to favourable political and economic conditions. The citizens of the city-state of Florence became rich patriciansand owners of all the cultivated land in the state contad, which was important forthe early development of gardens. Po1itically secure and increasing rich, they usedto spend more and more time on their rural properties. Old castles were reconstructed into pleasant manor houses, and many villas and summer houses werebuilt in the nearer and further surroundings of Florence.

There are few preserved early-Renaissance gardens, in the first place thosemade by feudallords and thc most powerful city nobles. The article and illustrations present the Medici gardens, and the hanging garden,giardino pem'ile, in theducaI MontefeItre Palace in Urbino, laid out by Lucius Laurana Vranjanin,which is also one of the oldest.

There is little documentation about urban Renaissancc gardens, and evenfewer preserved gardens. Several preservedexamples of baroque gal-dens in Genoaand Naples, however, indirectly indicate the Renaissance urban garden othelwiscknown only from scanty descriptions.

Papal Rome soon reached and outstripped Florence in culture and art development. The power and wealth of the Roman curia greally superseded the possibilities and range ofFiorentine rulers, and this got its reflection in the size, numberand luxury of Roman gardens. The first better-known gardens were laid outwithin architectural complexes, but soon gardens appeared in the open spaces ofRome and its surroundings. These manors and gardens did not grow out of anagricultural context like the ones in Florence, but were built exclusively for pka-sure and representation and situated on carefully chosen sites. The modest FIorentine garden of the early and high Renaissance was replaced by elaborate landscapearrangements and an increasing wealth of garden decorations, gradually meltinginto the mannerist and baroque styles. The author concludes the presentation of thehigh Renaissance with the gal'dens in the Villa d'Este in Tivoli and the VillaLante in Bagnaia.

The text with descriptions and the most important data is accompanied byselected graphical documentation, original engravings, prints and drawings, andphotographs of the present state taken from the references given.

Bruno i l i

o 140

renesansni vrtovi-Bruno_Milic.pdf

Documents

Transcript of renesansni vrtovi-Bruno_Milic.pdf