intoizam - u prijevodu put bogova/boji put. Japanska autohtona religija. Glavna djela intoizma su Kojiki i Nihongi, a potiu iz 8 vijeka. Sama religija potie iz prahistorije tako da se ne zna tko je njen osniva. Centralno vjerovanje je da postoji kami duh koji je povezan sa svim ivotinjama, biljkama, rijekama, morima i planinama. Kami moe bit smjeten i u ljudima, ali samo u lanovima carske porodice. intoisiti vjeruju da je boginja sunca Amatersu stvorila narod.Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupeatljivija planina Japana je planina Fuji, sveta planina Japanaca. Njena boica je Sengen-Sama. Svake godine u zoru hodoasnici se penju na planinu kako bi gledali izlazak sunca, a sama Fuji je esta inspiracija mnogobrojnim umjetnicima. Jedan od najpoznatijih intoistikih hramova nalazi se na planini Fuji. Sljedbenik into religije je imao etiri obaveze:tradicija i porodica, ljubav prema prirodi, fizika istoa, macuri-potovanje predaka. Svetita se grade u ast kamijima ili bivim carevima. U sve se intoistike vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torri. Torri razdvaja svetite od obinog svijeta izvan njega. Vrata mogu biti i dosta udaljena od centra. Ljudi odlaze u hram kako bi se sklonili od buke i pritiska svakodnevnog ivota. Katkad onde objese male molitve koje su napisali. Japanci esto kupuju malene ploice, takozvane eme koje vjeaju u hramovima ili svetiima. Eme su molbe za pomo od kamija. Svaka porodica je imala jednostavan oltar za dneven porodine molitve. Zoroastrizam -Zoroastrizam je religija zasnovana na uenjima svetog proroka Zaratustre, i vai za vjerovatno najstariju dualistiku religiju. Zoroastrizam je nekad bila zvanina religija sasanidske Perzije. Ova je vjera takoer poznata pod imenom mazdaizam. Oboavani Bog ove vjere se naziva Ahura Mazda. Doslovno prevedno, Ahura znai gospodar, stvaralac, a Mazda znai iznimno mudar. Ovo je bilo ime kojim se prorok Zaratustra obraao svome Bogu. On je proklamovao da je Bog jedinstven, stvarajui i samoodriva snaga univerzuma. Religiju je osnovao Zaratustra (Zoroaster je grki oblik) iranski prorok koji je prema predanju ivio od 628. do 551. p. n. e. Zalagao se protiv prinoenja rtava, mnogobotva i protiv pijenja haome. Po njegovom shvatanju bog se moe voljeti ako se voli svo ovjeanstvo. Zoroastrijska vjera sadri dualistiki sistem u kojem su snage dobra, istine i svjetlosti, koje je stvorilo glavno boanstvo Ahura Mazda, suprotstavljene silama zla, neistinosti mraka, koje predvodi Ahriman. Postoje dobri duhovi, ili ahure i zli, ili daeve (divovi), i sukob izmeu ovih dviju suprotstavljenih sila e na kraju rezultirati pobjedom Ahura Mazde. Vatra, najistija manifestacija Ahura Mazde, je znaajna, a kremiranje nije dozvoljeno zato to bi moglo zaraziti vatru. Umjesto toga, leevi su stavljani pod jedan kamen da ga ivotinje ne bi odnijele i tako zagadile vodu i bilje. Ostavljeni su tako dok ih ptice ne pojedu, a zatim su njihove kosti stavljane u urnu i zakopavane. Poto su vjerovali da je Sunce proistujua sila, tijela su uvijek ostavljali danju.

Mitraizam - Mitraizam je naziv za religiju, odnosno kult indoiranskog boanstva Mitre koji je uivao veliku popularnost na teritoriji Rimskog Carstva od 1. do 3. vijeka. Vjeruje se da je na podruje Carstva doao iz istonih provincija, odnosno da su ga donijeli legionari. Prvi put se spominje krajem 1. vijeka, a vrhunac je dobio krajem 2. i poetkom 3. vijeka kada poklonici Mitre, kome je dana tiula "nepobjedivo Sunce". Mitraizam je, meutim, relativno brzo iezao nakon to je u Carstvu slubena religija postalo kranstvo, tako da posljednji tragovi datiraju iz 5. vijeka. Sami sljedbenici mitraizma nisu ostavili pisanih tragova, te se jedini koliko-toliko pouzdani podaci mogu dobiti na temelju svjedoanstava njihovih poganskih ili kranskih suparnika, odnosno zahvaljujui arheolokim artefaktima. Kult je bio ogranien na mukarce, i ogranien uglavnom na legionare i vojsku, pa se vjeruje da je to jedan od razloga zato se nikada nije proirio poput kranstva.Kranstvo ime je dobilo po Isusu Kristu. Kranstvo je nastalo u prvom stoljeu nae ere u Palestini unutar idovstva. U drugoj polovici tog stoljea osamostaljuje se kao posebna religija i iri po gradovima Rimskog Carstva, osobito zaslugom apostola Pavla i njegovih misijskih putovanja. U Novom Zavjetu spominju se samo krani a naziv kranstvo prvi spominje Ignacije Antiohijski (107) i drugi ranokranski pisci (Origen, Euzebije). Izvori kranstva su pisana Boja objava (Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta) i usmena kranska predaja (Tradicija). krani vjeruju u ivot Isusa Krista. Raspelo i kri postali su simbol patnji Spasitelja. Petak i nedjelja su postali sveti dani. Rimokatolika crkva prihvata 7 sakramenata:krtenje, potvrdu, euharistiju, pokoru, bolesniko pomazanje, sveti red i enidbu. Sveta knjiga im je biblija. Dijeli se na stari zavjet -39 knjiga idovskog Svetog Pisma, i novi zavjet -27 knjiga kranskih svetih pisama. Novi zavjet se sastoji od 4 evanelja: (Markovo, Lukino, Matijevo, Ivanovo), djela apostolskih, pisma apostola Pavla, opa pisma i Ivanovog Otkrivanje. Krani vjeruju da je biblija pisna Boija rije, koja svjedoi o Isusu. Glavne kranske vjerske istine definirane su u antici na prvim ekumenskim koncilima i uglavnom ih prihvaaju sve kranske vjeroispovijesti. U kranstvu je pet glavnih istina: 1. monoteizam (postojanje jednoga transcendentnoga Boga, razliita od svijeta, ija je objava sadrana u Svetom pismu) i Trojstvo (u Bogu su tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti) 2. stvaranje i providnost (Bog je sve stvorio, sve uzdrava i svime upravlja) 3. utjelovljenje i otkupljenje (Sin je Boji postao ovjekom radi njegova spasenja) 4. besmrtnost ljudske due i uskrsnue tijela 5. posljednje stvari (raj ili pakao) uvjetovane su milou Bojom i ovjekovim etikim ponaanjem. Kranstvo je organizirano kao vidljiva zajednica vjernika, crkva, okupljenih oko temeljnoga kranskoga dogmatskoga, bogotovnoga, moralnoga i kanonskopravnog sustava. Za "Istonoga raskola" (1054) od Katolike su se crkve odvojile pravoslavne crkve, a za reformacije (XVI. stoljee) protestantske crkve (Anglikanska crkva, luteranske i reformirane crkve) i sekte. Pojedine su povijesne crkve organizirane u skladu s vlastitom vjeroispovijedi i svojim kanonskim pravom. U Katolikoj je crkvi prevladao strogo centraliziran i hijerarhiziran crkveni ustroj (papa i biskupi). Krani obavljaju:misu, euharistija, svetu priest i Gospodnju veeru. Blagdani: Boi(proslava Isusova roenja 25.12), Korizma, Uskrs, Uzaae, Pedesetnica. Islam - "predanost jednom Bogu" je monoteistika religija koja je nastala na Arapskom poluotoku u VII. vijeku. Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga (Allaha s.w.t.) te vjeruju da je Muhammed (Boiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i poslanik. Zajedno sa judaizmom i kranstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije. Sljedbenici islama, poznati kao Muslimani vjeruju da je Bog (ili, Arapski : Allh) poslao svoju direktnu objavu ovjeanstvu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, preko meleka Dibrila (Gabrijela) kao to je poslao objave ostalim poslanicima, Ademu, Nuhu, Ibrahimu, Musu i Isu (Boiji mir i blagoslov na njih). Muslimani vjeruju da je Kur'an posljednja od Allahovih s.w.t. knjiga objavljenih ovjeanstvu, da je potpuno tana (bez greaka) i da je nepromjenjiva, to obeava i Allah s.w.t. a u djelo sprovode ljudi koji Kur'an znaju napamet, ti ljudi zovu se hafizi. Budui da su prethodne knjige koje je Allah s.w.t. slao ljudima, a to su: Suhufi - Ibrahimu a.s., Tevrat - Tora- Musau a.s. (Mojsiju), Zebur - Davud a.s., Indil (Evanelje) izmijenjene od strane ljudi ili djelimino zaboravljene (prepriavane) Allah s.w.t. je poslao Kur'an da bi ukazao ovjeanstvu na pravi put . Kur'an se do danas sauvao u izvornom obliku, zahvaljujui izuzetnoj panji da se ne izmijeni niti slovo u njemu. Islam ima tri primarne grane podjele nastale iz razilaenja u podjeli vlasti nakon smrti Muhammeda s.a.v.s, te tri podjele su : Sunniti, iiti, Haridijski*. Temelj islamskog vjerovanja nalazi se u ehadetu (svjedoenju) da nema drugog Boga sem Allaha s.w.t. i da je Muhammed s.a.v.s. Boiji rob i Boiji poslanik. Osnovni uslovi za pripadnost islamu kod sunnitskih muslimana nazivaju se jo i islamskim artima su: ehadet: Svjedoenje da niko osim Allaha swt nije vrijedan oboavanja i da je Muhammed savs Njegov rob i poslanik. Namaz: Obavljanje pet dnevnih namaza. (salah). Zekat: Davanje Zekata (milostinja) Post: Post svakog dana mjeseca Ramazana od zore pa do zalaska sunca. Hadd: Hodoae u Mekku za vrijeme mjeseca Zul Hide koje je obavezno jednom za vrijeme ivota onima koji imaju mogunost da ga obave. Vjerski zakon islama zove se erijat. On je utemeljen na bojoj objavi, i izveden je iz etiri glavna izvora. Prvi je Kuran, za kog se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Dibril (aneo Gabrijel) postupno objavljivao Muhammedu a.s., kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu Sunna, knjiga predaja o Muhammedu a.s. i njegovom ivotu, Idma, suglasnost zajednice i Kijas, zakljuivanje iz prva tri izvora. Ishodite mu je zapravo u predislamskom obiajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: ono to je Allah naredio, ono to je Allah preporuio, ali nije propisao kao obavezno, ono to je Allah ostavio zakonom neodreeno, ono to je Allah otklonio, ali ne i izriito zabranio i ono to je Allah izriito zabranio. Pojam erijata puno je iri od bilo kojeg zapadnjakog poimanja prava, jer pokriva sva podruja ivota. Kur'an u prenesenom prijevodu "itanje"; takoer zvan Al Qur'n Al Karm; je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Boijih rijei i kulminacija Boje objave ovjeanstvu, preko Bojeg poslanika Muhammeda a.s. u periodu od 23 godine preko meleka Dibrila.

Protestantizam je openit naziv za sva kranska vjerska uenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeu. Pod pojmom (prvobitno politikim) protestanti u uem smislu podrazumijevaju se pripadnici kranske konfesije nastale na njemakom govornom podruju u vrijeme reformacije, pa se stoga povezuju prije svega sa Martinom Lutherom i Philipp Melanchthonom, zaetnicima luteranstva; te Jeanom Calvinom koji su reformaciju zapoeli u vicarskoj, i koji su zaetnici druge osnovne protestantske grane - kalvinizma. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve; u narednim desetljeima su anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije. Kalvini su protestantska zajednica nastala u 16st. Ime dobili po osnivau Jeanu Calvinu, koji je bio pristalica ideje Martina Lutera. U Genevi osnova zajednicu, gdje je tampao i bibliju. Prema njima biblija predstavljala jedini autoritet. Oni su vjerovali da je Bog sve unaprijed preodredio. Za obred su zadrali krtenje i priest. Naglaavaju strogost u moralnom ivotu. Odstranili su iz crkve oltare, svijee, slike. Evangelisti su kr.prot.zajednica. ovaj naziv obuhvata luteranske i reformiiranje crkve u Njemakoj, vicarskoj. Vjeruju da je za spasenje due potrebno initi dobra djela. Sveeniko zvanje je dozvoljeno i enama. Baptisti prve zajednice osnovane u Amsterdamu i Cirihu 1525.g. Veliki znaaj pridaju Bibliji, pod kojim se podrazumjeva pismo Starog i Novog zavjeta osim apokrifa. Vjeru smatraju osobnim uvjerenjima svakog pojedinca. Odbacuju svece, ikone, prihvataju samo civilno sluenje vojnog roka. Vjeruju u skori kristov dolazak. Baptizam je nastao od grke rijei baptizalin zaroniti u vodu. Krtenje obavljaju prirodnom vodom. Brak smatraju boanskom ustanovom, te je rastava strogo zabranjena. Nedjeljuj smatraju prvim danom sedmice i tad izbjegavaju fizike poslove. Nemaju obreda mise, ali se okupljaju i mole. Kri sredinji simbol vjere. Slave Boi, Uskrs. Adventisti nastali 1831.god u SAD, vjeruju u advent skori kristov dolazak da sudi svijetu. Njihov nastanak vezan je za ime Wiliama Millera. Cijelokupno uenje temelji se na bibliji, osobito knjizi Davidovoj. Odjevaju se skromono bez ukrasa, nakita. Zabranjeno im je alkohol, droga, aj, kafa, svinjsko meso. Ne krste djecu veo odrasle. Subota im je dan odmora. Pentekostalci nastali u Americi krajem 19st. naziv potie od grke rijei-pentekoste to znai pedesetnica. Vjeruju da se pedeseti dan od uskrsnua I.Krista desio silazak Duha Svetog. To je ujedno i najvei njihov blagdan. Biblija im je osnovni izvor uenja. Krste samo odrasle. Krtenik uranja u vodu. Odbacuju alkohol, drogu, kocku, preljub. Vjeruju da posjeduju mo uenja stranih jezika. Poetkom 21st, imali su 10milijona sljedbenika. Kvekeri jo se nazivaju drhtavci. Naziv dobili zbog drhtanja tijekom padanja u ekstazu. Pojavili se 1650g. u Engleskoj. Voa im bio Wiliam Pena. Nemaju sveenike, nit svete tajne. Biblija im najsvetija knjiga. Sve ljude smatraju braom. U molitvenim domovima nemaju ukrase, nit oltare. Starokatolici - naziv za grupu koja se odvojila od staro rimske crkve. Traili su ukidanje celibata. Potuju 7 sakramenata, potuju Mariju. Sveenici se prema njihovom uenju mogu enit. Pokret postoji i u Bosni.