REFORMA ZAJEDNIČKE RIBARSTVENE POLITIKE (CFP) U EU dr.sc. Lav Bavčević JPSS - HPK
description
Transcript of REFORMA ZAJEDNIČKE RIBARSTVENE POLITIKE (CFP) U EU dr.sc. Lav Bavčević JPSS - HPK
REFORMA ZAJEDNIČKE RIBARSTVENE POLITIKE (CFP)
U EU
dr.sc. Lav BavčevićJPSS - HPK
16. Susreti ribara HOK
Crikvenica, listopad 2011.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Povijest Zajedničke ribarstvene politike Common Fisheries Policy (CFP)
• Temelj je zajednička organizacija tržišta u EU (CMO) iz 1970.
• 1983- Uredba 170/83 utvrđuje sustav Zajednice za očuvanje i upravljanje ribolovnih resursa
• 1992 – Uredbom 3760/92 EU donosi i Zajedničku ribarstvenu politiku. Pokriva iskorištavanje živih vodnih resursa i akvakulturu, ali i preradu i promet proizvoda iz ribolova i akvakulture
• 1994- Zbog nedostataka CFP u dijelu koji se odnosi na Sredozemlje EU donosi Uredbu 1626/94
• 2002 – Uredba vijeća 2371/2002 (o očuvanju i o održivom iskorištavanju ribarskih resursa u okviru CFP).
• 2006 – Uredba vijeća 1967/2006 – mjere upravljanja radi održivog ribolova u Sredozemlju
• 2011- Prijedlog za Uredbu o Zajedničkoj ribarstvenoj politici
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
ZAŠTO REFORMA ?????????????????????????
80 % stokova iskorištava se preko granice “maksimalno dopuštenog ulova”
Rezultati su prelov i ekonomska neodrživost ribarstva
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Nedostaci CFP U ciljevima nedostatno učešće okolišne, ekonomske i socijalne
održivosti ribarstva Neprihvatljiva količina odbačenog ulova Prekapacitiranost flote, prelov, ukupno dozvoljeni ulov previsok Neusklađenost CFP je rezultirala prelovljenošću najvećeg dijela
stokova Niska profitabilnost i niska ekonomska elastičnost za veliki dio
flote Nedovoljno uključivanje brige o okolišu u propise Nedostatak pouzdanih podataka za procjenu svih stokova i
ribolovnih flota Temeljne potpore u ribarstvu nisu doprinijele ciljevima CFP Odumiranje pojedinih obalnih zajednica koje ovise o ribarstvu Upravljanje od vrha prema dolje na razini unije, nedostatak
fleksibilnosti i mogućnosti prilagođavanja lokalnim i regionalnim okolnostima
Nedovoljan razvoj akvakulture u EU Legislativa i upravljanje su skupi i pre kompleksni, što potiče
njihovo nepoštivanje Politika trgovine se suočava s globalizacijom i povećanom
uzajamnom ovisnosti na tržištu
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Što se želi postići s reformom
Učinkovitije upravljanje resursima Uvesti nova pravila u pristupanju
resursima Očuvati obalni gospodarski “small-scale”
ribolov Regionalizirati pristup upravljanja
ribolovom Akvakulturu svrstati u prioritete
ribarstva EU Promicati upravljanja resursima izvan
ribolovnog mora EU na načelima CFP
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Učinkovitije upravljanje resursima
Višegodišnji planovi upravljanja – temeljeni na znanosti
Primijeniti će se princip (MSY) maksimalno dopuštenog iskorištavanja resursa – dozvoliti će se ulov nešto manji od procjene
Dugoročno ukidanje odbacivanja ulova i prilova Sav ulov ulazi u kvotu Ukidanje financiranja flote Jačanje znanstveno-savjetodavnih struktura
Uspostava regionalnih Savjetodavnih vijeća (RAC) Uspostava novih pravila kontrole Kapacitet flote regulirati primjerenim kvotama
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Nova pravila u korištenju resursa
Uspostava novog sustava prenosivih ulovnih kvota ili kvota izraženih u ribolovnom naporu (dodjela na 15 godina?)
Komisija će za svaki djeljivi stok, temeljem znanstvenog prijedloga o “maksimalno dozvoljenom ulovu”, utvrditi ukupni dopušteni ulov koji će se dijeliti na nacionalne kvote
Distribucija će se temeljiti na povijesnim ribolovnim pravima (po plovilu)
Dopušta se kolektivno upravljanje kvotama posredstvom udruženih ribara (Organizacije proizvođača)
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Očuvanje obalnog gospod. ribolova
Definicija još nije usvojenanpr. brodice do 12 m- samo pasivni alati ????????????
Zbog velike socioekonomske uloge u nekim regijama predlaže se isključivanje iz ustroja pristupanja resursima -Uz monitoring aktivnosti
Pravo ribolova samo u teritorijalnom moru
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Regionalni pristup upravljanja
“Brisel” daje okvir s ciljevima, zajedničke minimalne standarde i rokove
Primjenu organiziraju zemlje članice na razini koja je geografski realna
NPR. Zemlja članica u višegodišnjim planovima upravljanja može primijeniti mjere za zaštitu, smanjenje prilova, redukciju flote i mjere redukcije u ribolvu
Kad više zemalja lovi isti stok mjere upravljanja moraju biti kompatiblne
Decentralizacija upravljanja vodi ka aktivnom učešću samih ribara u uspostavi upravljanja (Co-management), a ključnu ulogu imaju organizacije proizvođača
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Akvakultura je prioritet
Cilj je da zemlje članice uklone barijere za razvoj održive akvakulture
- Ekonomski razlozi - Sigurnost hrane - Zapošljavanje
Zemlje članice trebaju napraviti strategije razvoja akvakulture bez oklijevanja i pozvati sektor da se organizira
Predviđa se osnivanje posebnog vijeća za akvakulturu
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
Hvala na pozornosti !