Referat Germanska plemena

7/21/2019 Referat Germanska plemena

1/8

Erwin Kamenanin

Prvo neposredno poznanstvo Rima sa Germanima donijela(II st.p.n.e) jeiznenadna provala velike skupine germanskih pelemena na rimskopodruje.ini se da su plemena usljed neke elementarne katastrofe poelada se kreu prema jugu doli do podruja zapadne Italije. !u im se rimskavojska krajnjim naporima uspijela oduprijeti i unititi ih. "ledei prodorGermana desio se u Galiju u vrijeme #ezara. $d tada gotovo stotinu godinaRimljani tite posjede od germanske opasnosti nizom ofanzivnih poduhvatakoji su kulminirali pokuajem da se rimska grani%a pomakne na &a'u to jepraktiki znailo podvrgavanje svih kontinentalinih Germana pod rimskuvlast. e*utim oni nisu uspijeli ostvariti taj plan pa je od kraja I vijeka noveere poela defanziva Rima prema germanskom svijetu.

Rimljani su dijelovima pora+enih ili prijateljski raspolo+enih germaskihplemena dopustili da se trajno nasele du+ lijeve o'ale Rajne i formirali suondje dvije germanske provin%ije, Germania "uperior i Germania Inferior.-ravnote+eno stanje poremetila je provala arkomana i vada prekosrednjeg /unava u alpske provin%ije. ir je uspostavljen tek nakondugotrajnih vojnih napora Rima a grani%a je utvr*ena na /unavu.

0ove napade Germana u prvoj polovi%i III stoljea rimski %arevi susamo polovino uspijevali suz'iti oru+anom silom. - ovom periodu zapoinje

otkupljivanje mira 'ogatim darovima. 1a od'ranu grani%a rimska vlast jedavala esti%e zemlje svojim islu+enim vojni%ima uz uslov da njihovi sinovislu+e u pograninim odredima. !ako je stvoren nasljedni sloj vojnika2graniara. /o'ar dio tih vojnika 'io je germanskog porijekla. 0ova faza uodnosima Germana i Rimskog %arstva zapoela je sa iz'ijanjem dugotajnekrize i gra*anskih ratova u #arstvu. - tom periodu zapoinju provale3ranaka 4lamana i drugih zapadnogermanskih pelmena preko Rajne ilimesa a Gota u /akiju i du'oko u unutranjost 5alkanskog poluostrva. Ipakpod /iokle%ijanom %arstvo je uspijelo da od'rani svoje grani%e na Rajni i/unavu.

"ljedei val germanske ofanzive pokrenuo se nakon smrti %araonstantina. "redinom I6 vijeka 3ran%i su zauvijek zauzeli pokrajinu!oksandriju 4lamani su zauzeli 4lzas dok uporedo sa tim i Goti u savezu sadrugim plemenima vre sna+an pritisak na dunavsku grani%u. -pravo e iove najezde 'iti jedan od glavnih uzroka podjele %arstva na dva dijela,istonii zapadni. onana faza germanskih najezdi na podruje #arstva jeste nasrtaj


2/8

7una na /r+avu Istonih Gota ($strogota) kada je i poela velika seo'anaroda.

Germani o'uhvaaju veliku jeziku i plemenski srodnu skupinu indoevropskihnaroda ija je pradomovina 'ila ju+na 8vedska /anska 8les9ig27oltajn i"jevernonjemaka nizija. Iz tog podruja oni su se ve u prahistorijskovrijeme postepeno irili na istok do rijeke 6isle na zapad do rijeke Rajne ana jug do ajne.

igra%ije Germana zapoete su u III i I6 vijekua zavrene su u I:vijeku. 0a ovaj pro%es mo+emo gledati iz ugla raskomadanog Rimskog%arstva i ugla 'ar'ara. 5ar'ari koji su raskomadali Rimsko %arstvo 'ili suuglavnom Germani dok e se tek u 6I vijeku pojaviti i narod drugog porijeklaa to su "laveni.

Poslije ;


3/8

"a Gotima pristupamo jednoj etnikoj grupi od pose'nog znaaja prvojkoja je u podruju #arstva osnovala trajne dr+ave i postigla sintezugermanskog i romanskog elementa. $ni su do >ustinijana imali vodeu uloguu 'ar'arskom svijetu. Po njihovoj tradi%iji oni dolaze iz ju+nr "kandinavijetanije iz Gotalanda. reui se iz "kandinavije naselili su se pri'li+no nao'alu dananje Poljske.

Iako je gotski jezik poznat lingvistika ne mo+e da osvijetli njegovoporijeklo ona samo ukazuje da ga ne tre'a tra+iti izvan nordijske sredine.Prava gotska historija poinje sa Plinijem i sa !a%itom.

Razlikovali su se !ervingi od Greutunga iji su nazivi odmahzamijenjeni sa 6izigoti i $strogoti. $va dva naziva interpretiraju se kao1apadni i Istoni Goti. $strogoti su kontrolisali teritoriju izme*u rima /onai /njestra a 6izigoti izme*u /njestra i /unava. Glavno zanimanje i jednih i

drugih 'ilo je stoarstvo dok im je dodatno zanimanje 'ilo pljaka.

OSTROGOTI

$strogoti su 'ili jedni od glavnih pripadnika hunskog %arstvanaselili suse u Panoniji nakon propasti 7una na rije%i 0edao ?@?.g. $ni su se tada poprvi put nali na unutranjoj strani rimske grani%e. 0aseljavanje jesprovedeno u dogovoru sa %arem ar%ijanom i $strogoti su postali federati%arstva. $strogotima je vladalo vie kraljeva me*u kojima su se isti%ala tri'rata iz kraljevske loze 4mala. >edan od njih je 'io !eodorik koji je poveo

$strogote u 'alkanske zemlje. oji je stigao do onstantinopolja odakle ga je%ar uputio da osvoji Italiju i da srui $doakara. Godine ?AA. !eodorik savojskom je stigao u Italiju i porazio $doakara koji je utoite naao uRavenu. ('itke kod Isonze i ilana ?AB. g. i 4de ?B


4/8

"ingidunumom je @ustinijan I je poslao 6elizara u Italiju te je tako zapoeo Gotski rat.6elizar je zauzeo "i%iliju do novem'ra je zauzeo 0apulj a Rim do de%em'[email protected]. Iz Rima je po'jegao ostrogotski kralj 6itiges. 6elizar je zauzeoprijestolni%u ostrogotskog kraljevstva Ravenu @?


5/8

prema Italji. Prvi se desio ?


6/8

H%"I

0omadske horde u historiji poznate pod nazivom 7uni pojavile su setokom 6alensove vladavine zapadno od aspijskoj jezera i preplavile su ju+nuRusiju. /o provale 7una [email protected] Goti su uglavnom vodili napadake ratove ali

su sada 'ili prinu*eni da se 'rane od novog zajednikog neprijatelja Rimljanai Germana.

7uni su narod mongolsko2turkmenskog porijekla 'ili su nomadi i vrsnikonjani%i. -skoro nakon ulaska u evropu unitili su $strogotsko kraljevstvo iunijeli veliku paniku u Fvropu.

7uni uskoro napadaju Istono Rimsko %arstvo. #ar !eodozije 'io je'espomoan 'udui da su u isto vrijeme 6andali osvojili artagu te seistovremeno odvijaju i ratovi Rimljana sa Perzijan%ima. 7uni su u'rzo osvojili

'rojne gradove na njihovom putu do #arigrada. ratkim primirjem ??; .g7uni su mirovali ali ve ??C. g suko'i su se nastavili kada su Rimljani 7unimaod'ili plaati danak. 7uni su pod vodstvom 4tile doli do #arigrada i pokorili%arsku vojsku ali nisu uspijeli osvojiti prijestolni%u 'udui da nisu imali do'reopsadne sprave. 4tila se povlai u unutranjost svog %arstva dok 5ledauskoro umire ostavivi 4tilu jedinim vladarem 7una.

6rhuna% 4tiline moi 'io je izme*u ??@2?@


7/8

!okom prvog vijeka &ango'ardi su +ivjeli u zajednisi sa drugimgermanskim narodima, "vevima 4lemanima i "asima na podruju dananjesjeverozapadne 0jemake. 0akon to je $doakar ?AE.g unitio Rugij%e&ango'ardi su zauzeli rugijsku zemljuna lijevoj o'ali /unava. $ko @


8/8

5urgundi su ostavili za so'om tri zakonika. njiga ustrojstva iliGundo'adovo pravo izdao je unekoliko dijelova uglavnom Gunod'ad alitako*e i njegov sin "igismund. 5urgundska pravna tradi%ija dopustila jeupotre'u pojedinih zakona za pojedine narode. - dodatku ove knjgeGundo'ad je donio skup zakona za rimske teme u 5urgundskom kraljevstvupod nazivom Rimsko pravo 5urgundaH. - dodatku zakonika Gundo'adov sin"igismund je kasnije izdao Prima #onstitutio.

SVEVI

Imenom "veviH u antiko vrijeme je o'ilje+avana znaajna podgrupa7erminiona. "vevi su 'ili germanski narod nastanjen u 5rander'urgu. 1a#ezara oni su velika zajedni%a iji je i 4rivistov narod. 1a !a%ita &ango'ardiarkomani 4ngli i drugi su dio ovog velikog plemena. >edno vrijeme su senalazili na o'alama srednje Rajne a kasnije su se pomjerili u dananju

oravsku. "vevski narod je 'io podjeljen na mnoge ogranke koji su vodilirazliitu politiku prema #arstvu. - III stoljeu kao da nestaju a pojavljuju se4lemani vjerovatno identini sa njima. $ njima se u Germaniji vie nita nezna sve do kraja karolinkog do'a kada je uspostavljeno "vevsko vojvodstvo.

Referat Germanska plemena

Documents

Transcript of Referat Germanska plemena