RED PREDAVANJA - unizd.hr ljeto/IIsemestarDS.pdf · Naziv kolegija Edukacijska psihologija Status...

SVEUČILIŠTE U ZADRU KLASA: 602-04/17-03/3 Odjel za psihologiju URBROJ: 2198-1-79-41/17-02

RED PREDAVANJA za II (drugi) semestar jednopredmetnog diplomskog sveučilišnog studija

PSIHOLOGIJE na Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2017./2018.

Šifra predmeta

Ime i prezime nastavnika

Naziv predmeta Ukupno sati

(semestralno)

ECTS bodovi

Predavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:*

PSI407 Mentorski rad (mentori u znan. nast. zvanju)

Psihologijski praktikum II 0 4 0 4

PSI408 Prof. dr. sc. Izabela Sorić Edukacijska psihologija 2 1 2 5 PSI409 Doc. dr.sc. Marina Nekić Psihologijsko savjetovanje 1 0 1 4 PSI410 Prof.dr.sc. Dalibor Karlović

Darko Labura, dr. med. Psihopatologija 2 0 1 3

PSI411 Izv.prof.dr.sc. Zvonimir Galić

Organizacijska psihologija 2 1 0 3

PSI412 Izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić Dr. sc Marina Jurkin

Psihologija grupa i međugrupnih odnosa

1 1 0 3

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

B) PROGRAM ZA STJECANJE NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA:** NK0408 Prof. dr. sc. Dijana Vican Teorije odgoja i obrazovanja u

praksi 2 1 0 5

NK0508 Prof. dr. sc. Igor Radeka Umijeća nastavnika 2 1 0 5 Bilješka: Studenti mogu, ali ne moraju upisati, slušati i polagati predmete iz Programa za stjecanje nastavničkih kompetencija prema "Redu predavanja Programa za stjecanje nastavničkih kompetencija u ljetnom semestru jednopredmetnih i dvopredmetnih diplomskih sveučilišnih studija na Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2017./2018.“. Ako upišu te predmete, nisu dužni upisivati izborne predmete s matičnog odjela, niti s drugih odjela.

C) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA: ***

PSI414 Doc. dr. sc. Marina Nekić Psihologija ljudske seksualnosti II

1 1 0 2

PSI415 Doc. dr. sc. Marina Nekić Privrženost kroz životni vijek 1 1 0 2 PSI433 Izv. prof.dr.sc. Zvjezdan

Penezić Dr. sc. Jelena Ombla

Komparativna psihologija 1 1 0 2

Izv. prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić

Psihologija i film 1 0 2 2

PSI435 Doc. dr. sc Irena Burić Uvod u linearno strukturalno modeliranje

1 2 0 4

Izv.prof.dr.sc. Renata Barić Osnove psihologije sporta 1 1 0 2 PSI800 Doc. dr. art. Nikola

Eterović Iz raskoraka u korak ljekovitom snagom poezije

1 1 1 3

PSI801 Doc. dr. art. Nikola Eterović

Ekspresivne scenske metode u grupnom radu

1 0 4 3

Bilješka: Studenti/ce koji ne upišu predmete iz Programa nastavničkih kompetencija upisuju najmanje 4 ECTS boda s matičnog odjela. Ako upišu 8 ECTS bodova s matičnog odjela nisu dužni upisivati predmete s drugih odjela.

D) IZBORNI PREDMETI S DRUGOG/IH DIPLOMSKOG/IH SVEUČILIŠNOG/IH STUDIJA I/ILI INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJA:****

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s drugog/ih diplomskog/ih sveučilišnog/ih studija i/ili integriranog preddiplomskog i diplomskog studija čiji zbroj vrijednosti može iznosi od 0 do 4 ECTS boda.

E) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH DIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJA:*****

PSI414 Doc. dr. sc. Marina Nekić Psihologija ljudske seksualnosti II

1 1 0 2

PSIR12 Izv.prof.dr.sc. Ljiljana Gregov Odnos radnih i obiteljskih 1 1 1 2

Dr. sc. Ana Šimunić uloga: Teorija i istraživanje PSI800 Doc. dr. art. Nikola

Eterović Iz raskoraka u korak ljekovitom snagom poezije

1 1 1 3

PSI801 Doc. dr. art. Nikola Eterović

Ekspresivne scenske metode u grupnom radu

1 0 4 3

Bilješka: Studenti/ice su dužni/e držeći se pravila pod A), B), C) i D) upisati, slušati (izvršavati nastavne obveze) i položiti predmete čiji zbroj vrijednosti iznosi najmanje 60 ECTS bodova.

Bilješka: Šifre se ne upisuju u indeks.

Predmeti se upisuju putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovog odjela. Prvo se upisuju svi obvezni (temeljni) predmeti s matičnog (ovoga) studija, zatim predmeti Programa za stjecanje nastavničkih kompetencija, iza njih propisani broj izbornih predmeta (bodova) s matičnog (ovoga) studija i na kraju propisani broj izbornih predmeta (bodova) s drugih studija. * Obvezni (temeljni) predmeti s matinog studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela. ** Predmeti Programa za stjecanje nastavničkih kompetencija upisuju se upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela. *** Izborni predmeti s matičnog (ovoga) studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu matičnog (ovoga) odjela, na temelju odobrenih kvota. **** Izborni predmeti (bodovi) s drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu drugog/ih odjela, na temelju odobrenih kvota. ***** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu ovoga odjela, na temelju odobrenih kvota.

M. P. Zadar, 27. travnja 2017. Izv. prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, pročelnik

Naziv studija Diplomski studij psihologije Naziv kolegija Edukacijska psihologija Status kolegija Obavezni Godina I Semestar II ECTS bodovi 5 Nastavnik Prof. dr. Izabela Sorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent nema Mjesto izvođenja nastave

Dvorana 223

Oblici izvođenja nastave

Predavanja, vježbe, seminari

Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+2 Napomena: Vježbe se dijelom održavaju na terenu (u školama-vježbaonicama)

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, seminarski rad, izvještaj, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 27. 02 2016. Završetak nastave 5. 06 2016.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

11. 04 2016. 30. 05 2016.

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

12. 06 2016. 27. 06 2016. 12. 09 2016. 26. 09 2016.

Ishodi učenja

Studenti će moći objasniti važnost samoregulacije učenja i poučavanja za uspješnost

procesa učenja i poučavanja opisati sličnosti i razlike različitih modela samoregulacije učenja usporediti procese u različitim fazama samoregulacijskog procesa analizirati ulogu dispozicijskih osobina učenika (intelektualne

sposobnosti, ličnost) u procesu učenja usporediti različita motivacijska vjerovanja učenika (očekivanje,

vjerovanje o kontroli, samoefikasnost, ciljevi i ciljna orijentacija u učenju, vrijednost učenja), s obzirom na njihovu ulogu u samoregulaciji učenja

obraniti stav o važnosti emocionalnih komponenti za uspjeh u učenju predložiti načine za poticanje pozitivnih emocija u učenju objasniti nastanak stresa u školskom okruženju s posebnim

naglaskom na razvojne promjene kod učenika analizirati kognitivne i emocionalne posljedice kauzalnih atribucija

školskog postignuća usporediti različite strategije učenja pojasniti ulogu kontekstualnih odrednica učenja (obiteljski kontekst,

razredni i školski kontekst) vrednovati (sa stanovišta doprinosa kvaliteti procesa učenja i

poučavanja) različite aspekte interakcija nastavnika i učenika (strategije poučavanja, strategije rukovođenja razredom,)

vrednovati (sa stanovišta doprinosa kvaliteti procesa učenja i poučavanja) različite aspekte interakcija nastavnika i učenika (vrednovanje učeničkog postignuća, motivirajuća povratna informacija)

predložiti način kako oblikovati kvalitetnu povratnu informaciju učeniku (na konkretnim slučajevima)

isplanirati interventni programi za poboljšanje samoregulacije učenja u određenom kontekstu

usporediti procese vanjskog vrednovanja i samovrednovanja u obrazovanju

isplanirati i provesti akcijsko istraživanje u školi Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija predstavljaju teme iz psihologije obrazovanja obrađene kroz perspektivu samoregulacije učenja i poučavanja kao ključne odrednice uspješnosti procesa učenja i poučavanja. Ovi sadržaji osnova su i praktičnog dijela kolegija u kojem se studenti upoznaju s poslom psihologa, stručnog suradnika u školi i tamo naučene sadržaje primjenjuju.

Obvezna literatura Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko.

Dopunska literatura

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP, d.o.o.

Schunk, D. H. i B. J. Zimmerman, B. J. (2008), Motivation and Self-Regulated Learning: Theory, Research, and Applications. Lawrence Erlbaum Associates. NY.

Schunk, D. H., Pintrich, P. R. i Meece, J. L. (2010). Motivation in Education: Theory, Research, and Applications. Pearson Education INC.

• Elliot, A. J. i Dweck, C. S. (2007), Handbook of Competence and Motivation. The Guilford Press.

• Schutz, P. A. i Pekrun, R. (2007), Emotion in Education (. Academic Press- Elsevier.

• Gross, J. J. i Thompson, R. A. (2007). Emotion regulation: Conceptual Fundations. U J. J. Gross (Ed.), Handbook of emotion regulation (pp 3-24). New York: Guilford Press.

• Wentzel, K. R. i A. Wigfield, A.(2009), Handbook of Motivation in School. Routledge, NY.

• Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje, Naklada Slap, Jastrebarsko

Internetski izvori razni Način praćenja kvalitete

Studentske ankete, samovrednovanje

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, obavljena praksa i predan izvještaj, predan i prezentiran seminar

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Kolokviji i ispiti uključuju pismeni i/ili usmeni dio. Student čiji uradak na svakom od dva predviđena kolokvija bude veći od 65% oslobođen je završnog ispita.

Način formiranja konačne ocjene

Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu 50% ocjena na ispitu, 20% ocjena seminara i 30% ocjena izvještaja s prakse.

Napomena

1. Izlazak na kolokvije nije obavezan. 2. Ukoliko student ne položi prvi kolokvij ne može izaći na drugi. 3. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na kolokviju može izaći

na završni ispit.

Seminari Red. br.

Datum Naslov

1. 27. 02 Dogovor i podjela tema (studenti sami predlažu), definiranje termina prezentacija 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Napomena: U sklopu Seminara svaka grupa studenata razrađuje zadanu temu i prezentira je ostalim studentima (studenti se sami organiziraju u grupe s 3-4 člana). Temu studenti predlažu sami (nakon upoznavanja s očekivanim ishodima učenja i na osnovi predznanja iz kolegija Uvod u edukacijsku

9. 10. 11. 12. 13. 14.

Nastavne teme - predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 27. 02

Nove paradigme u psihologiji obrazovanja. Samoregulacija učenja – određenje i modeli samoregulacije učenja.

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. 1.,2. i 3. poglavlje

2. 6. 03

Dispozicijske osobine učenika u procesu samoregulacije učenja: intelektualne sposobnosti učenika

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. 4. poglavlje (4.1.)

3. 13. 03

Dispozicijske osobine učenika u procesu samoregulacije učenja: ličnost učenika

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. 4. poglavlje (4.2 i 4.3)

4. 20. 03

Motivacijske komponente samoregulacije učenja: Očekivanje, vjerovanje o kontroli, samoefikasnost

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 5 (5.1)

5. 27. 03

Motivacijske komponente samoregulacije učenja: Ciljevi i ciljna orijentacija u učenju


6. 3. 04

Motivacijske komponente samoregulacije učenja: Vrijednost učenja, strategije voljne kontrole.

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 5 (5.1 i 5.2)

7. 10. 04

Emocionalne komponente samoregulacije učenja. Stres u školskom okruženju. Tranzicije u obrazovanju. Ispiti „visokog uloga“.

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 6 (6.1, 6.2, 6.3 i 6.4)

8. 17. 04

Anksioznost i suočavanje sa stresom u situacijama ispitivanja znanja.


9. 24. 04

Akademske emocije: teorija vrijednosti i kontrole R. Pekruna.


108. 05

Kauzalne atribucije školskog postignuća kao izvor emocija. Naučena bespomoćnost. Regulacija emocija.

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 6 (6.6, 6.7 i 6.8))

1115. 05

Kognitivne komponente samoregulacije učenja: strategije učenja, metakognicija

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 7.

1222. 05

Kontekstualne odrednice samoregulacije učenja: obiteljski kontekst, razredni i školski kontekst

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 8 (8.1 i 8.2)

1329. 05

Interakcija nastavnika i učenika (strategije poučavanja, strategije rukovođenja razredom učenika (vrednovanje učeničkog postignuća, motivirajuća povratna informacija).)

Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 8 (8.1, 8.2, 8.3. 8.4 i 8.5))

145. 06 Vrednovanje u obrazovanju

Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko. Poglavlje 14.

psihologiju), a sam seminar koncipira se kao pregledni rad o toj temi (modelu, teoriji, konstruktu). Literatura za seminar mora uključivati barem 10 recentnih (ne starijih od pet godina) relevantnih radova (radove studenti pronalaze sami uzimajući u obzir kvalitetu časopisa/knjiga/mrežnih stranica s kojih ih preuzimaju). Studenti provode njihovu komparativnu analizu, odnosno uspoređuje radove s obzirom na polazne hipoteze, korištenu metodologiju (instrumente) i zaključke o ciljanom modelu/teoriji/konstruktu. Na kraju daju kritički osvrt na istraživanja i sugestije za buduća istraživanja. Barem sedam dana prije same prezentacije studenti su dužni seminarski rad (prezentaciju) predati nastavniku. Studenti koji ne izrade i/ili ne prezentiraju svoj seminar gubi pravo na potpis i izlazak na ispit iz kolegija Edukacijska psihologija.

Vježbe Red. br.

Datum Naslov

1. Upoznavanje s obvezama u vezi s praktičnim dijelom nastave. Podjela u grupe i organizacija prakse po školama.

2. Po dogovoru Praksa (pod stručnim mentorstvom u školi) 3. Po dogovoru Praksa (pod stručnim mentorstvom u školi) 4. Po dogovoru Praksa (pod stručnim mentorstvom u školi)

5. Analiza prijedloga akcijskog istraživanja (rasprava o predloženim problemima istraživanja).

6. Analiza prijedloga akcijskog istraživanja (rasprava o predloženoj metodologiji i instrumentima).

7. Po dogovoru Praksa (pod stručnim mentorstvom u školi)+ individualne konzultacije 8. Po dogovoru Praksa(pod stručnim mentorstvom u školi) + individualne konzultacije 9. Po dogovoru Praksa(pod stručnim mentorstvom u školi) + individualne konzultacije

10. Po dogovoru Praksa (pod stručnim mentorstvom u školi)+ individualne konzultacije 11. Analiza predloženih načina obrade podataka iz akcijskog istraživanja. 12. Po dogovoru Praksa(pod stručnim mentorstvom u školi) 13. Po dogovoru Praksa (pod stručnim mentorstvom u školi)+ individualne konzultacije 14. Završna analiza provedenog praktičnog dijela nastave

Napomena: Svaki student u okviru vježbi ima dio praktične nastave koji se organizira u školama-vježbaonicama: OŠ Stanovi, OŠ Bartola Kašića, OŠ Šimuna Kožičića Benje i OŠ Šime Budinića u Zadru, OŠ Valentin Klarin u Preku. U sklopu ovog dijela nastave student se upoznaje s poslom psihologa, stručnog suradnika u školi i sudjeluje (pod stručnim mentorstvom) u dijelu njegovih redovitih radnih zadataka (npr. identifikacija darovitih, testiranje spremnosti za školu, profesionalna orijentacija, rad s učenicima s poteškoćama u učenju i sl.). K tome, za vrijeme boravka u školi svaki student/grupa studenata treba provesti akcijsko istraživanje na jednom ili više razreda. Temu (probleme) istraživanja studenti biraju sami i predlažu instrumente koje bi koristili (preporučeno je da tema bude usklađena s temom seminara). Nakon analize i odobrenje od strane nositelja kolegija (uz dogovor sa stručnim mentorima u školama) studenti provode istraživanje o čijim su rezultatima dužni izvijestiti u pismenom obliku tj. izvješćem koje ima oblik znanstvenog rada i koje se ocjenjuje. Studenti dobivaju skupnu ocjenu za zajedničko Izvješće. Student koji ne obavi praksu (ne dolazi u dogovorene termine, ne ispunjava preuzete zadatke i sl.) ili ne sudjeluje u izradi završnog izvješća gubi pravo na potpis i izlazak na ispit iz kolegija Edukacijska psihologija.

Naziv studija Diplomski sveučilišni studij psihologije

Naziv kolegija Psihologijsko savjetovanje

Status kolegija Obavezni

Godina 4 Semestar 8

ECTS bodovi 4

Nastavnik Doc.dr.sc. Marina Nekić

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija utorkom i srijedom od 10 do 11

Suradnik / asistent

e‐mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave

SK‐007

Oblici izvođenja nastave

Predavanja i vježbe

Nastavno opterećenje P+S+V

1+0+1


Pismeni i usmeni ispit

Početak nastave 28.2.2018. Završetak nastave 6.6.2018.


18.4.2018. 13.6.2018.


20.6.2018. 4.7.2018. 5.9.2018. 19.9.2018.

Ishodi učenja

- Studenti će moći imenovati, definirati i objasniti temeljne pojmove vezane uz psihologijsko savjetovanje.

- Znat će objasniti osnovne sličnosti i razlike između psihologije savjetovanja i ostalih srodnih područja kao i drugih oblika psihološke pomoći.

- Moći će nabrojati, opisati i definirati osnove vještine savjetovanja (aktivno slušanje, parafraziranje, reflektiranje i sl.).

- Moći će koristiti navedene osnovne vještine savjetovanja i primjenjivati ih u specifičnom kontekstu.

- Bit će u mogućnosti na temelju vanjskih znakova analizirati specifične oblike savjetovanja i prepoznavati na kojim se teorijskim pristupima to savjetovanje temelji.

- Bit će u stanju uspoređivati različite oblike savjetovanja s obzirom na temeljne teorijske pristupe.

- Znat će nabrojati i objasniti različite konstrukte koji su vezani uz savjetovanje (transfer, otpori i sl) te će biti u stanju ovo znanje primijeniti u konkretnim primjerima.

- Moći će opisati i objasniti tehnike i metode korištene u specifičnim oblicima savjetovanja ( žalovanje, krizne intervencije i sl.)

- Moći će opisati specifičnosti procesa savjetovanja u radu sa specifičnim populacijama (rad s djecom i sl.)

- Znat će nabrojati i objasniti temeljne etičke odrednice savjetovanja.

- Moći se prosuđivati o specifičnim akcijama kroz etičku perspektivu i bit će u stanju donositi prosudbe o etičkoj vrijednosti takvih akcija.

Preduvjeti za upis

Sadržaj kolegija

1. Što je psihološko savjetovanje? 2. Temeljni aspekti savjetovanja 3. Tko je savjetovatelj? 4. Važnost dijaloga (odnosa) u savjetovanju 5. Razine savjetovanja 6. Proces i faze savjetovanja 7. Procjena teškoća i postavljanje ciljeva u savjetovanju 8. Otpori i obrane u procesu savjetovanja. 9. Komunikacijske vještine u savjetovanju (slušanje,

empatiziranje, pojašnjavanje i sl) 10. Intervencije pri savjetovanju 1 11. Intervencije pri savjetovanju 2 12. Specifična područja savjetovanja (tugovanje, krize, traume) 13. Savjetovanje u radu s djecom 14. Etika u savjetovanju – etički problemi, siva područja

savjetovanja, moć savjetovatelja, obveze i prava savjetovatelja 15. Alternativni oblici savjetovanja (telefonsko savjetovanje,

internet i sl.)

Obvezna literatura

Odabrana poglavlja iz Hackney, HL., Cormier, S. (2009). Savjetovatelj – stručnjak, procesni vodič kroz savjetovanje, Naklada Slap

Dopunska literatura

Arambašić, L. (2012). Psihološka prva pomoć nakon kriznih događaja – Vodič kroz psihološke krizne intervencije u zajednici. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Corey, G. (2004) Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Naklada Slap, Jastrebarsko

Davison G.C., Neale J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Janković (1998) Savjetovanje‐ nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea. Janković (2004) Savjetovanje, psihodinamski pristup, Et cetera, Zagreb Joyce, P., Sills, C. (2014) Skills in Gestalt Counselling & Psychotherapy,

SAGE Publicatons Mackewn J. (1999). Developing gestalt counselling, SAGE Publications Miljković, D. i sur. (2005) Ovdje sam, slušam... Suteks, Zagreb Nelson Jones, R. (2007) Praktične vještine u psihološkom savjetovanju i

pomaganju, Naklada Slap, Jastrebarsko Oaklander, V. (1996). Put do dječjeg srca. Zagreb: Školska knjiga.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Vrednovanje od strane Ureda za promicanje kvalitete rada Sveučilišta u Zadru pomoću primjene upitnika za evaluaciju nastavničkog rada.


Pravo na potpis stječe student/ica:* koji/a je redovito pohađao/la nastavu (s najviše 30% izostanaka od ukupnog broja održanih predavanja, seminara i vježbi) * koji/a je na vrijeme obavio/la svoje obaveze, te kojem/joj su svi seminarski zadaci pozitivno ocijenjeni Studenti/ice koji polože oba kolokvija i ispune gore navedene

uvjete biti će oslobođeni završnog ispita (pismenog i usmenog) te će im se ocjena formirati ovisno o ukupnom broju bodova koji su dobili iz oba kolokvija.


* Kolokviji će biti bodovani po sljedećem obrascu: <60% = 1 (nedovoljan) 60%‐69% = 2 (dovoljan) 70%‐79% = 3 (dobar) 80%‐89% = 4 (vrlo dobar) 90%‐100% = 5 (izvrstan)


Ukupna ocjena će se formirati na temelju rezultata kolokvije, te pismeno/usmenog ispita.

Napomena

Nastavne teme‐predavanja

Red. br.


1. 28.2.2018. Uvod u kolegij i studentske obaveze

2. 7.3.2018. Što je psihološko savjetovanje i tko je savjetovatelj?

1.poglavlje

3. 14.3.2018. Komunikacija u savjetovanju 2.poglavlje

4. 21.3.2018. Proces savjetovanja 3.poglavlje

5. 28.3.2018. Važnost izgradnje odnosa u savjetovanju 4.poglavlje

6. 4.4.2018. Procjena teškoća i postavljanje ciljeva u savjetovanju

5.i 6.poglavlje

7. 11.4.2018. Otpori i obrane u procesu savjetovanja. Nelson‐Jones – 6.poglavlje

Joyce i Sills ‐10.poglavlje

8. 18.4.2018. Kolokvij I

9. 25.4.2018. Intervencije pri savjetovanju 7. poglavlje

10. 2.5.2018. Specifična područja savjetovanja (tugovanje, krize, traume)

Arambašić – odabrana poglavlja

11. 9.5.2018. Savjetovanje u radu s djecom V.Oaklander – odabrana

poglavlja

12. 16.5.2018. Službeno odsustvo – edukacija iz supervizije

13. 23.5.2018. Etika u savjetovanju – etički problemi, siva područja savjetovanja, moć savjetovatelja, obveze i prava savjetovatelja

Corey – 3.poglavlje

14. 30.5.2018. Službeno odsustvo – sudjelovanje na konferenciji

15. 6.6.2018. Alternativni oblici savjetovanja (telefonsko savjetovanje, internet i sl.)

Miljković i sur.odabrana poglavlja

16. 13.6.2017. Kolokvij II

Vježbe

Red. br.


1. 28.2.2018.

2. 7.3.2018. U čemu je razlika: savjetovanje, pomaganje, psihoterapija; Savjetovatelj kao privatna i profesionalna osoba

3. 14.3.2018.

Komunikacija: javni i unutarnji govor; Elementi neverbalne komunikacije: gledanje, slušanje, intonacija, glasnoća govora, udaljenost, pokreti, tjelesno držanje, dodir

4. 21.3.2018. Analiza slučaja; prepoznavanje opće simptomatologije u fenomenologiji pojedinca.

5. 28.3.2018. Podrška: verbalni i neverbalni aspekt

6. 4.4.2018.

Samoanaliza: opis vlastitog problema kroz različite aspekte funkcioniranja (emocionalni, kognitivni, bihevioralni, konativni, tjelesni); kako vidim sebe, a kako me vide drugi?

7. 11.4.2018. Otpori kod savjetovatelja, otpori kod klijenta

8. 18.4.2018. Kolokvij I

9. 25.4.2018. Vještine savjetovanja: parafraziranje, empatiziranje, pokazivanje razumijevanja; Vještine savjetovanja: refleksija osjećaja, konfrontacija

10. 2.5.2018. Davanje podrške

11. 9.5.2018. Vođene fantazije

12. 16.5.2018. Službeno odsustvo – edukacija iz supervizije

13. 23.5.2018. Etičke dileme

14. 30.5.2018. Službeno odsustvo – sudjelovanje na konferenciji

15. 6.6.2018. Kako razgovarati s klijentom ako ga ne vidimo?

16. 13.6.2017. Kolokvij II

Nastavnik:

Naziv studija DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija PSIHOLOGIJA GRUPA I MEĐUGRUPNIH ODNOSA Status kolegija Obvezan Godina I. Semestar II. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija utorkom 10:00‐12:00

Suradnik / asistent dr. sc. Marina Vidaković

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija ponedjeljkom i četvrtkom 10.00‐11:00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

1+1+0


Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 26.02.2018. Završetak nastave 04.06.2018.


30.04.2018. 28.05.2018. - -


11.06.2018. 25.06.2018. 10.09.2018. 24.09.2018.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: navesti, pojasniti i ilustrirati individualne, grupne i međugrupne procese i

fenomene koji određuju funkcioniranje pojedinca u grupi i grupe kao cjeline, uključujući međugrupne odnose.

identificirati i diskutirati elementarne procese u razvoju i strukturiranju grupe, grupnoj socijalizaciji i razvijanju grupnog identiteta te njegovu utjecaju na prirodu i ishode interakcije pojedinca s pripadnicima vlastite i drugih grupa.

primijeniti stečena teorijska znanja u analizi konkretnih primjera (među)grupne dinamike, uključujući grupno donošenje odluka, rukovođenje, grupnu produktivnost, međugrupnu suradnju, natjecanje i sukobe, te predrasudne i diskriminirajuće prakse i ponašanje u različitim primijenjenim kontekstima.

samostalno proučavati literaturu iz područja psihologije grupa i međugrupnih odnosa te argumentirano diskutirati i ocijeniti doprinos istraživačke literature postojećim spoznajama kao i relevantne praktične implikacije.

samostalno i u suradnji s drugima analizirati, diskutirati i ocijeniti relevantne spoznaje, prijedloge i rješenja problema povezanih s (među)grupnim funkcioniranjem u svakodnevnom životu i u psihološkoj praksi.

Preduvjeti za upis -

Cilj kolegija

Upoznavanje socijalno-psihologijskih tumačenja i relevantnih empirijskih spoznaja o dinamici unutar grupe i između grupa, uključujući odrednice (među)grupnog funkcioniranja s individualne, unutargrupne i međugrupne razine, te stjecanje osnovnih kompetencija za rad s grupom u psihološkoj praksi i za analizu i planiranje postupaka usmjerenih na poboljšanje kvalitete funkcioniranja grupe te učinkovitog suzbijanja unutargrupnih i međugrupnih napetosti i sukoba.

Obvezna literatura

Brown, R. (2006). Grupni procesi. Jastrebarsko: Naklada Slap. Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija. Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja) Maričić, J. (2009). Teorije i istraživanja predrasuda u dječjoj dobi.

Psihologijske teme, 1, 137-157.

Dopunska literatura Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije u terminu nadoknade koji je predviđen izvedbenim planom.


Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

20% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

50% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 30%

Napomena

Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2017./2018.)

Predavanja i seminari Red. br.

Datum Naslov

1. 26.02.2018. Upoznavanje s ciljem i sadržajem kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije. Napomena: Termin seminara odgađa se za 21.05. i eventualne nadoknade/ponavljanje zadaća studenata koji planiraju izaći na Kolokvij II. i ispitni predrok.

2. 05.03.2018. Grupe: određenje, elementarni procesi i struktura. Seminar: Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća.

3. 12.03.2018. Pridruživanje grupama i identifikacija s grupom. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

4. 19.03.2018. Razvoj grupe. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

5. 26.03.2018. Procesi grupne socijalizacije. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

6. 09.04.2018. Učinkovitost grupe. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

7. 16.04.2018. Komunikacija i donošenje odluka u grupi. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

8. 23.04.2018. Vodstvo. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

9. 30.04.2018. Kolokvij I. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

10. 07.05.2018. Međugrupni odnosi. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

11. 14.05.2018. Stereotipi, predrasude i međugrupna diskriminacija.

Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

12. 21.05.2018.

Međugrupni sukobi i suradnja. Rješavanje sukoba u grupama. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća. Seminar: Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća za studente koji izlaze na Kolokvij II i ispitni predrok.

13. 28.05.2018. Kolokvij II. Seminar: Prezentacija seminarskih zadaća.

14. 04.06.2018.

Završna evaluacija i ispitni predrok (za studente koji su ispunili seminarske obveze i položili kolokvije). Seminar: Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća (za studente koji ne izlaze na predrok).

Nastavnik: dr.sc. Marina Vidaković

Naziv studija DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija Uvod u linearno strukturalno modeliranje Status kolegija Izborni Godina II. Semestar III/IV ECTS bodovi 4 Nastavnik Doc.dr.sc. Irena Burić

e-mail [email protected]; [email protected] vrijeme konzultacija ponedjeljak, 12.00-14.00

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave 201 Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

1P + 0S+ 2V


domaće zadaće, pismeni ispit

Početak nastave Završetak nastave


- - - -


12.06.2018. 26.06.2018. 04.09.2018. 18.09.2018.

Ishodi učenja

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti mogu:

- razumjeti osnovne pojmove linearnog strukturanog modeliranja (SEM) - služiti se programom Mplus 6.21 na osnovnoj razini - specificirati, provesti i interpretirati postupke eksploratorne i konfirmatorne

faktorske analize te analize traga s manifestnim i latentnim varijablama - testirati medijaciju usporedbom modela i adekvatno interpretirati dobivene

rezultate

Preduvjeti za upis Uvod u deskriptivnu i inferencijalnu statistiku; Osnove inferencijalne statistike; Teorije mjerenja

Sadržaj kolegija Osnovni statistički pojmovi: korelacija i regresija. Faktorska analiza: eksploratoni i konfirmatorni postupci. Analiza traga s manifestnim i latentnim varijablama. Testiranje medijacije.

Obvezna literatura

Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis for applied research. New York: The Guilford Press. Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge. Geiser, C. (2013). Data analysis with Mplus. New York: The Guilford Press. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Jastrebarsko: Naklada Slap. Schreiber, J.B., Amary, N., Stage, F.K., Barlow, E.A., King, J. (2006). Reporting structural equation modeling and confirmatory factor analysis results: A review. The Journal of Educational Research, 99(6), 323 – 337. Tabachnick, B.G., Fidell, L.S. (2001). Using multivariate statistics. Boston: Allyn and Bacon.

Dopunska literatura

Kline, R. (2005) Principles and practice of structural equation modeling. New York: The Guilford Press. Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Internetski izvori - Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete).

Samoevaluacija. Uvjeti za dobivanje potpisa

Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave.


<59% nedovoljan (1) 60 – 69 % dovoljan (2) 70 – 79 % dobar (3) 80 – 89% vrlo dobar (4) >90% odličan (5)


Ukupna ocjena na kolegiju formira se iz dva izvora: uspjeha na pismenom ispitu (80%) i redovitom izvršavanju domaće zadaće (20%). Studenti će ukupno imati 6 domaćih zadaća koje će se sastojati od kratkih odgovora na postavljena pitanja i/ili provedbe analize u statističkom programu. Pismeni ispit sastojat će se od provedbe zadane analize u programu Mplus 6.21 i pisanog grupnog izvještaja (3 studenta) o dobivenim rezultatima.

Napomena Studenti na nastavu dolaze s prijenosnim računalima (vlastitim ili odjelnim) s instaliranim programima za statističke analize podataka (STATISTICA, Mplus 6.21).

Predavanja/Vježbe R.b. Datum Naslov Literatura

1. 26.02. Uvodno predavanje. Predstavljanje kolegija. Dogovor o radu.

-

2. 05.03.

Korelacija i regresija Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Jastrebarsko: Naklada Slap. Tabachnick, B.G., Fidell, L.S. (2001). Using multivariate statistics. Boston: Allyn and Bacon.

3. 19.03.

Eksploratorna faktorska analiza Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis for applied research. New York: The Guilford Press. Tabachnick, B.G., Fidell, L.S. (2001). Using multivariate statistics. Boston: Allyn and Bacon.

4. 26.03.

Osnovni pojmovi modela strukturalnih jednadžbi

Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge. Geiser, C. (2013). Data analysis with Mplus. New York: The Guilford Press.

5. 09.04. Konfirmatorna faktorska analiza 1 Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis

for applied research. New York: The Guilford Press.

6. 16.04. Konfirmatorna faktorska analiza 2 Brown, T. (2006). Confirmatory factor analysis

for applied research. New York: The Guilford Press.

7. 23.04.

Konfirmatorna faktorska analiza višeg reda i usporedba modela


8. 30.04.

Analiza traga s manifestnim varijablama Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge. Geiser, C. (2013). Data analysis with Mplus. New York: The Guilford Press.

9. 07.05.

Analiza traga s latentnim varijablama 1 Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge. Geiser, C. (2013). Data analysis with Mplus. New York: The Guilford Press.

10. 14.05.

Analiza traga s latentnim varijablama: Testiranje medijacije i usporedba modela


11. 21.05.

Testiranje medijacije – testiranje indirektnih efekata (bootstrap)

Byrne, B. (2012). Structural equation modeling with Mplus. London: Routledge. Geiser, C. (2013). Data analysis with Mplus. NewYork: The Guilford Press.

12. 28.05.

Izvještavanje o rezultatima tehnika linearnog strukturalnog modeliranja

Schreiber, J.B., Amary, N., Stage, F.K., Barlow, EKing, J. (2006). Reporting structural equation moand confirmatory factor analysis results: A reviewJournal of Educational Research, 99(6), 323 – 33

13. 04.06. Evaluacija kolegija -

Nastavnik: Doc.dr. Irena Burić

SVEUČILIŠTE U ZADRU

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirarni) Diplomski studij nastavničkih kompetencija

1. 6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje ) 2+0+1

1.2. Godina studija 1. godina/2. semestar 1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

1.3. Naziv predmeta Psihologija obrazovanja II 1.8. Nositelj predmeta

1.4. Bodovna vrijednost 5 S 1.9. Suradnici Dr. sc. Arta Dodaj, predavač

1.5. Status predmeta obvezni

2. OPIS PREDMETA

2. 1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija je polaznike upoznati s osnovnim pojmovima psihologije poučavanja kako bi znali prepoznati ključne determinante procese poučavanja u realnom školskom okruženju, te primjenom stečenih znanja djelovati na njih i time poboljšati cjelokupnu kvalitetu procesaučenje-poučavanje.

2. 2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

−

2. 3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

pamćenje, razumijevanje, povezivanje, primjenjivanje, sintetiziranje i vrednovanje činjenica koje doprinose stručnom osposobljavanju i edukaciji polaznika na svim razinama

analiziranje, sintetiziranje i evaluacija aktualnih znanstvenih spoznaja, razumijevanje, te samostalno proučavanje i kritičkopromišljanje

preuzima odgovornost za vlastite potrebe, mogućnost daljnje edukacije kao i za edukaciju svih razina polaznika sukladno propisima o visokom obrazovanju

2. 4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon završenog kolegija studenti će moći: imenovati, definirati i objasniti temeljne pojmove vezane uz psihologiju poučavanja, različite pristupe poučavanju, te njihove

prednosti i ograničenja. objasniti različite činitelje motivirajućeg ponašanja, te razlikovati i uspoređivati važnije teorije motivacije. predložiti načine za poboljšanje motivacije kako učenika tako i nastavnika, odnosno, načine poboljšanja njihove međusobne

interakcije. uspoređivati klasične i suvremene modele poučavanja s obzirom na temeljne odrednice, te objasniti uzroke i posljedice

promjene paradigme u psihologiji obrazovanja (poučavanje usmjereno na učenika) objasniti važnost i opisati komponente samoreguliranog učenja (kao najvažnijeg aspekta cjeloživotnog učenja) predložiti načine (planirati interventne programe) kako stimulirati samoregulirano učenje objasniti svrhu planiranja u obrazovnom procesu, objasniti važnost ishoda učenja i „kurikulumskog poravnanja“

objasniti važnost kvalitetne interakcije učenika i nastavnika i razlikovati različite aspekte ove interakcije (strategije poučavanja, strategije rukovođenja razredom, socio-emocionalni odnos, vrednovanje učeničkog postignuća)

razlikovati i uspoređivati, te odabrati i primijeniti primjerene metode i tehnike poučavanja uvažavajući specifičnosti pojedinesituacije

uspoređivati, te odabrati i primijeniti odgovarajuće strategije rukovođenja razredom uvažavajući specifičnosti pojedine situacije objasniti važnosti i opisati temeljne pristupe evaluacije nastavničke djelatnosti opisati različite alternativne pristupe obrazovanju te ih usporediti s obzirom na njihove temeljne odrednice.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Naslov: Osobine uspješnog nastavnika Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 6).

Naslov: Metode i stilovi poučavanja Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 6).

Naslov: Suvremeni modeli poučavanja Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 6).

Naslov: Interakcija nastavnik-učenik Literatura: Šimić Šašić, S. (2011). Interakcija nastavnik-učenik: Teorije i mjerenje. Psihologijske teme, 20(2), 233-260.

Naslov: Motivacija u obrazovanom procesu (teorije motivacije i motivacijske intervencije) Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 4).

Naslov: Samoregulirano učenje Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 4). Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Jastrebarsko: Naklada.

Naslov: Rukovođenje razredom Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 5).

Naslov: Disciplina u razredu Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 5).

Naslov: Komunikacija i suradnja s roditeljima u školi Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 5).

Naslov: Procjenjivanje i mjerenje znanja Literatura:

Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlje 7). Naslov: Nastavnički stres

Literatura: Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko:Naklada Slap (poglavlje 9).

Naslov: Cjeloživotno obrazovanje Literatura:

Pastuović, N. (2008). Cjeloživotno učenje i promjene u školovanju. Odgojne znanosti, 10 (2), 253-267.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari vježbe on line u cijelosti mješovito učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave Pozitivno ocijenjeni seminarski rad Pismeni ispit

2.9.

Raspodjela ECTS bdoova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1,0 Praktični rad Kolokvij Priprema za predavanje Referat Pismeni ispit 2,5 Radni zadaci Seminarski rad 1,5 Usmeni ispit Istraživanje Esej (Ostalo upisati) Eksperimentalni rad Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Prati se sudjelovanje u nastavi (aktivnost), kvaliteta uratka seminarskoga rad, uradak na pismenom ispitu

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u knjižici Dostupnost putem ostalih

medija Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pastuović, N. (2008). Cjeloživotno učenje i promjene u školovanju. Odgojne znanosti, 10 (2), 253-267. Šimić Šašić, S. (2011). Interakcija nastavnik-učenik: Teorije i mjerenje. Psihologijske teme, 20(2), 233-260.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Woolfolk, A. E. (2001). Educational Psychology. Englewood Cliffs. Prentice Hall. NY. Good T. L. i Broph, J. E. (2003). Looking in classrooms. Pearson Education Inc. Slavin, R. E. (2006). Educational psychology. Theory and Practice, Pearson Education INC.

Sansone, C. i Harackiewicz, J. M. (2000). Intrinsic and Extrinsic Motivation: The Search for Optimal Motivation and Performance. Academic Press. Schunk, D. H., Pintrich, P.R. i Meece, J.L. (2010). Motivation in Education: Theory, Research, and Applicantions.Pearson Education INC. Wentzel, K.R. i Wigfield, A. (2009). Handbook of Motivation in School. Routledge, NY.

2.13. Postupke praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Postupke osiguravanja kvalitete provode jedinice za unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (Ured za osiguravanje kvalitete,Povjerenstvo za unaprijeđivanje kvalitete, Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete, Povjerenstvo za kvalitetu sastavnice Sveučilišta) u skladu s Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru(http://www.unizd.hr/Porals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf) i Priručnikom za osiguravanje kvalitete Odjela, ujedno prakticirat će se i samovrednovanje

RED PREDAVANJA - unizd.hr ljeto/IIsemestarDS.pdf · Naziv kolegija Edukacijska psihologija Status...

Documents

Transcript of RED PREDAVANJA - unizd.hr ljeto/IIsemestarDS.pdf · Naziv kolegija Edukacijska psihologija Status...